4.

FIZIČKO MEHANIČKE OSOBINE STENA I MINERALA

Sve stene i mineralne sirovine odlikuju se nizom fizičko – mehaničkih osobina. Kao takve
one su od velikog uticaja kako za izvođenje rudarskih
radova i izbora opreme za njihovo izvođenje, tako i za metode izvođenja rudarskih radova.
Sve osobine stena i mineralnih sirovina izložene su u tri glavne grupe i to:
- Fizičke
- Mehaničke
- Tehničke osobine
Sve ove osobine određuju se delimično labaratorijski na oglednim uzorcima izrađenim I
pripremljenim od uzoraka uzetih iz stenskih masa ili direktno na stenskim masama na
površini ili pod zemljom u rudničkim prostorijama.
Fizičke osobine
Najvažnije fizičke osobine stena su:
- Sklop (struktura)
- Težina
- Poroznost
- Hidrofizičke
- Termofizičke osobine

Sklop ili struktura stenskog uzorka odnosi se na oblik, veličinu i vezu među mineralnim
sastojcima što predstavlja strukturu i raspored mineralnih sastojaka. Razlikuju se uglavnom
sledeće vrste sklopa stenskih masa i to: masivan, slojevit, škriljast, i raspucan kod vezanih
stena, poluplastičan i plastičan kod poluvezanih stena i sitan sklop kod nevezanih stenskih
masa.
Raspored mineralnih sastojaka predstavlja teksturu a oblik, veličina i veza između mineralnih
sastojaka predstavlja strukturu stenskog uzorka.

Težina stena i mineralih sirovina javlja se kao posledica mineralnog sastava i stepena
zbijenosti. Razlikujemo specifičnu težinu i zapreminsku težinu. Specifična težina je težina
potpuno zbijenog materijala bez pora i uvek je nešto veća od zapreminske težine gde ima
prirodnih šupljina raznih
oblika i veličine.
Pored specifične i zapreminske težine postoji i nasipna težina koja predstavlja težinu
raskopanog ili miniranog materijala, koja je u zavisnosti od koeficijenta rastresitosti uvek
mnogo manja od zapreminske težine. (težina olovno-cinkane rude je: specifična težina: 4,23 –
4,73; zapreminska težina: 4,01 – 4,62; nasipna zapreminska težina .
Poroznost se javlja skoro kod svih stena i mineralnih sirovina koje u sebi sadrže šupljine,
pore i pukotine. U pogledu veličine pora razlikuju se gruba, sitna i mikroskopska poroznost.
Krupne pore kreću se od nekoliko mm do 1 cm, sitne pore do 0,2 mm i mikropore su ispod
0,005mm. Prostori veći od ovih nazivaju se šupljine. Sa povećanjem poroznosti čvrstoća
stena i minerala opada a vodopropusnost se povećava.

Hidrofizičke osobine stena i minerala obuhvataju uglavnom: vodoupijanje,

vodopropusnost i vodonepropusnost.
- Vodoupijanje je osobina da stena može upiti vodu i zadržati je.
- Vodopropusnost je osobina stena koja ima osobinu da propušta vodu i naročito je izražena
kod raspucanih vezanih stena i nevezanih, kao i kod sipkih stena (pesak, šljunak i slično).
– Vodonepropusnost je osobina stena da vodu ne propuštaju, kao što je slučaj kod gline.
Termofizičke osobine stena i mineralnih sirovina su one osobine gde pojedine stene bolje ili
lošije provode toplotu. Sve stene nisu iste provodljivosti toplote i nemaju iste osobine.

Mehaničke osobine
Najvažnije mehaničke osobine stena i mineranih sirovina su:
- Tvdroća
- Čvrstoća
- Žilavost odnosno krutost
- Elstičnost
- Plastičnost
Tvrdoća je otpor koji neko telo pruža prema prodiranju drugog tvrđeg tela. Za određivanje
tvrdoće stena i mineralnih sirovina postoje više metoda. Tvrdoća koja se određuje metodom
paranja stena i minerala je najčešća i nju je prvi izveo Mos po kome su svrstani na deset
minerala i sačinjena je takozvana Mosova skala.
Tvrdoća po Mosovoj skali metodom paranja je:
1. Talk 2. Gips 3. Kalcit 4. Fluorit 5. Apatit 6. Ortoklas 7. Kvarc 8. Topaz 9. Korund 10.
Dijamant

Čvrstoća je osobina koja se ispoljava otporom materijala prema spoljnim silama koje teže da
razore uzorak stene ili mineralne sirovine pod dejstvom pritiska, istezanja, izvijanja, smicanja
itd. Stene i mineralne sirovine pokazuju najveću čvrstoću, silu pritiska, dok su manje otporne
na savijanje i istezanje.
Žilavost je suprotna osobina krtosti. Prema tome žilavost je osobina stena i mineralnih
sirovina da se pri dinamičkom opterećenju lome tek posle izvesne manje ili veće deformacije,
dok krtost je osobina kada se stene lome bez prethodne deformacije. Postoje više metoda
ispitivanja žilavosti kod stena i mineralnih sirovina. Žilavost stena i mineralnih sirovina ima
veoma velik uticaj na minerske radove. Što je stena žilavija efekat miniranja je slabiji a ako
stena krta miniranje i efekat je bolji i veći.
Elastičnost je osobina stena i miniranih sirovina kod kojih se oblik i zapremina pri dejstvu
spoljašnijh sila može promeniti i po prestanku tih sila vratiti u prvobitni položaj i oblik. Ova
osobina je karakteristična za vezane odnosno čvrste stene i mineralne sirovine.
Plastičnost je osobina pojedinih stena da se deformišu bez razaranja i naročito je ova osobina
izražena kod poluvezanih – plastičnih stena kao što su gline i glineni škriljci.