1.

ime se bave: stratigrafska geologija,

hidrogeologija, mineralogija i petrografija? Navedi jo
neke geoloke discipline.
Stratigrafska geologija daje prikaz glavnih
stadija razvitka zemlje kao cjeline, od njezinog
postanka do danas. Hidrogeologija prouava
podzemne vode, njihov postanak, geoloki
okvir u kojem se nakupljaju i teku, te njihov
reim, kakvou i djelovanje u litosferi.
Mineralogija je znanost koja prouava i
sistematizira minerale, opisuje njihov oblik
kemijska i fizika svojstva, njihovu unutarnju
grau, nain postanka i promjene koje se u
njima zbivaju te ih razvrstava po srodnosti
kemijskog sastava i strukture ili unutranje
grae. Petrografija znanost koja prouava i
razvrstava stijene, opisuje njihove
mineraloke, strukturne i fiziko-metafizike
znaajke te nain pojavljivanja. Ona je dio
petrologije koja se uz spomenuto, bavi i
prouavanjem uvjeta postanka stijena u
sklopu procesa koji se odvijaju u Zemljinoj
kori.Litostratografija, biostratigrafija,
paleogeografija, paleoklimatologija.
2. ime se bavi inenjerska geologija? Opii ukratko
njezin znaaj za graditeljstvo i navedi neke
primjere.
Inenjerska geologija je specijalistika
znanstvena disciplina i grana geologije koja
prouava geoloku grau, geoloke procese
kao i mineraloko-petrografske i fizikomehanike znaajke stijena i terena za
potrebe graenja. Njezinim se rezultatima
odreuju uvjeti gradnje, predviaju promjene
u terenu te njihov utjecaj na graevinu.
3. Skiciraj i opii konstituciju Zemlje
Zemlja je u cjelini zonalno graena. Tako
prema dubini raste gustoa
od 2,7 g/cm3 do >13 g/cm3. Isto vrijedi za
temperaturu, pa se rauna da ona u sreditu
dosee i >5000 C.U irenju potresnih valova
zapaeno je da prema dubini postoji vie ploha

diskontinuiteta, na kojima se brzina potresnih

valova znatno mijenja. Najvaniji
diskontinuiteti:
Mohoroviiev diskontinuitet- ploha koja
razdvaja zemljinu koru od plata, nalazi se na
prosjenoj dubini ispod kontinenata od 30 do
50 km, a ispod oceana od 10 do 12 km.
Wiechert-Gutenbergov diskontinuitet- ploha na
dubini oko 2900 km koja obiljeava granicu
izmedu donjeg plata (mezosfere) i jezgre
(barisfere).Inge Lehman otkriva diskontinuitet
unutar Zemljine jezgre, koji dijeli tekuu
vanjsku jezgru od krute unutranje jezgre.

4.

Definiraj pojmove: geotermijski stupanj,

geotermijski gradijent, neutralni temperaturni sloj.

Geotermijski stupanj je dubinski razmak u

kojemu temperatura poraste za 1C.
Geotermiki
gradijent
je
porast
temperature u nekoj odreenoj dubinskoj
razlici (npr. unutar 100 m). Neutralni
temperaturni sloj je granica u tlu do koje
dopire utjecaj Sunevih zraka, odlikuje se
stalnou temperature, koja se uglavnom
podudara
sa
srednjom
godinjom
temperaturom promatranog podruja.
5. to je magma a to lava? Definiraj pojmove:
mineral, stijena, kristal (idealni i realni kristali)!
Uoi razliku izmeu stijene i kamena. Za to se rabi
kamen u graditeljstvu?

Lava je rastaljena stijenska masa izbaena iz

vulkana tijekom erupcije.
Magma je rastaljeni stijenski materijal koji se
nalazi ispod Zemljine povrine.
Kristal je prirodna ili umjetna tvorevina
odreene unutarnje grae ili strukture,
odnosno kristalne reetke izgraene od iona,
atoma, ili molekula. Realni kristal nikad ne
moe bit idealni jer je nepravilnog oblika dok
je idealni kristal pravilnog oblika.
Stijena je sastavni dio zemljine kamene kore
ili litosfere, odreenog naina geolokog
pojavljivanja, sklopa (teksture i strukture) i
mineralnog sastava. Geoloka klasifikacija
stijena
je:
eruptivna
ili
magmatska,
sedimentna ili talona, metamorfna ili
preobraena.
Minerali, sastojci stijena i kamena, homogena
su prirodna tijela s pravilnim rasporedom
atoma ili iona u prostornoj kristalnoj reetki,
stalnoga kemijskog sastava i odreenih
fizikainih svojstava.
Razlika izmeu kamena i stijena - kamen
je odlomljena stijena umjetno ili prirodno dok
je stijena sastavni dio zemljine kore. Kamen se
koristi kao graevni materijal koji se rabi bez
nekih veih tehnolokih obrada takoer mu se
ne mjenjaju njegov sklop i mineralni sastav.
6. to nazivamo kristalizacijom? Kako dijelimo
minerale po nainu postanka? Kako nastaju pirogeni,
pneumatogeni, hidrotermalni i hidatogeni minerali?
Koja su osnovna fizika svojstva minerala? to je
kalavost minerala?.
Proces nastajanja mineral nazivamo
kristalizacijom. Prema nainu postanka
minerali mogu biti:
pirogeni (nastali kristalizacijom iz magme),
pneumatogeni (nastali kristalizacijom iz
plinova i para),
hidrotermalni (nastali kristalizacijom iz vrue
vode),
hidatogeni (nastali kristalizacijom iz vodenih
otopina).

Kalavost je svojstvo minerala da se pod

udarcem cijepa na manje dijelove paralelno
kristalnim ploharna. Fizikalna svojstva
minerala: oblik, boja i sjaj, toplinsko irenje,
gustoa, tvrdoa
7. Kakvi mogu biti minerali prema kemijskom
ponaanju? Kakvi su kemijski: otporni, neotporni,
topivi i reaktivni minerali?. to je alkalno-silikatna
reakcija, i zato je veoma znaajna u graditeljskoj
praksi kod spravljanja betona?
Prema kemijskom ponaanju minerali mogu
biti:
kemijski otporni (kvarc, cirkon, muskovit)
kemijski neotporni (feldspati, pirokseni)
kemijski topivi (soli)
kemijski reaktivni (opal, zeoliti).
Ako agregat za pripremu betona sadri
reaktivne silicijske minerale, u stvrdnutom
betonu moe doi do kemijske reakcije izmeu
ovih minerala i alkalija iz cementa. Nastali
spojevi imaju vei volumen nego oni koji su
usli u reakciju, zbog ega se pojavljuju
unutarnja naprezanja u betonu koja rezultiraju
mreastim pukotinama. Takva pojava naziva
se alkalno- silikatnom reakcijom.
8. to je to Mohsova skala (ljestvica) tvrdoe? Svrstaj
po tvrdoi sve minerale koji su u njoj zastupljeni:
dijamant, kalcit, milovka, fluorit, ortoklas, kvarc,
topaz, gips, korund, apatit. Kako emo prepoznati
neke od njih? Mogu li se kalcit, kvarc i korund
parati elinim noem
Moshova ljestvica tvrdoe je skala koja se
sastoji od 3 stupca koji se koristi za procjenu
relativne tvrdoe drugih minerala ili tvari.
Milovka, gips, kalcit, fluorit, apatit, kalijski
feldspat, kvarc, topaz, korund, dijamant. Kalcit
se moe parati elinim noem, no kvarc I
korund ne mogu. Mogu se prepoznati po
njihovim karakteristikama: boji, sjaju te po
njihovoj tvrdoi, neki od njih mogu se parati
noktom, eljeznim noem a neki najvee
tvrdoe niti eliniom noem.
9. to su to silikati, i to ini osnovu njihove
strukturne grae? Koji su osnovni strukturni tipovi

silikatnih minerala. Opii nain vezivanja SiO 4tetraedara

kod
nezosilikata,
filosilikata
i
tektosilikata. Koji su minerali glina, u koju grupu
silikata spadaju i zato su neki od njih (koji?)
osobito znaajni u graditeljstvu. Koje je osnovno
svojstvo montmorilonita?
Silikati su najzastupljeniji petrogeni minerali u
litosferi ili kamenoj kori. Osnova njihove
strukturne grae je tetraedar. U toj su
strukturnoj jedinici etiri iona kisika
rasporeena na vrhovima
tetraedra u ijem je sreditu ion silicija.
Osnovni strukturni tipovi:
nezosilikati: SiO4 - tetraedri su slobodni i
poput otoka meusobno vezani kationima
(olivin, granati, cirkon)
sorosilikati:
inosilikati:
ciklosilikati:
filosilikati: SiO4 - tetraedri tvore ploni vez
listove (tinjci, minerali glina)
tektosilikati:, SiO4 - tetraedri tvore prostorni
vez (kvarc, feldspati, feldspatoidi).
Minerali glina spadaju u skupinu filosilikata
(kaolinit, montmorilonit, haloizit, ilit,
vermikuliti i paligorskiti), Minerali glina tipini
su sekundarni minerali nastali kemiskim
troenjem alumosilikata. Takve gline su
veinom ekspazivne zbog upijanja vode a
posmina vrstoa im je i inae meu najnie
poznatima.Smektiti imaju iroku primjenu ,
dovode do klizanja terena, u dodiru s vodom
bubre,poveavaju volumen, to moe
prouzroiti pucanje i ruenje gra. Objekata.
Zbog bubrenja u dodiru s vodom smektiti su
tetna komponenta u svim materijalima koji se
upotrebljavaju u graevinarstvu.
montmorilonit je veoma opasan i tetan
materijal. Zbog poveanja volumena
apsorpcijom vode moe doi do savijanja
elinih lukova (remenata), smanjenja
tunelskog presjeka i ruenja veiih razmjera.
10. to su sulfati? Nabroji neke od njih.
KOji je od njih nezgodan u tunelogradnji?
Napii formulu anhidrita i opii njegove
znaajke. Sulfati su soli sumporne kiseline.

Neki od sulfata su Barit ili teac, Gips ili sadra.

Anhidrit kristalizira u prizmatskim i tapiastim
formama ili zrnastim agregatima. Djelomino
je proziran, bezbojan i razliito obojen,
najee
plavkasto,
staklastog
sjaja.
Kristalizira iz vodenih otopina, pa je tipian
evaporitni mineral, tvori vane naslage
kemijskih bara. Ovaj sulfat najgori za izgradnju
tunela jer prakasti anihdrit lako prima vodu i
prelazi u gips i njegov se volumen poveava
za oko 60%. Pri izgradnji tunela takva pojava
izaziva
savijanje
oplate
i
smanjivanje
tunelskog profila a esto i ruenja!
11. Minerali glina su glavni sastojci
rezidualnih glina i tala. to su to
rezidualne gline ? Nabroji sve minerale
glina. Po emu je znaajan montmorilonit
u graditeljstvu i koje je njegovo osnovno
svojstvo? Na koji nain stvara probleme
kod graenja? Rezidualne gline - to su gline
koje su postale i ostale na mjestu raspadanja
prirodnog materijala. Minerali glina - kaolinit,
montmorilonit, halozit, ilit , vermikulit i
paligorskit.
Montmorilonit -njegovo osnovno svojstvo je da
s dodirom vodom hidratira i pri tome snano
bubri. U graevini se koristi kao vezivni
materijal u kvarcnim pijescima za talionike
kalupe, kao materijal za izradu nepropusnih
barijera u odlagalitima otpada. Stvara
probleme na nain da jako bubri to rezultira
pukotinama tj oteenjima.
12. Nabroji osnovne grupe stijena. Opii
ukratko - samo s po nekoliko reenica
naine
postanka
eruptivnih,
sendimentnih
i metamorfnih stijena.
Grupe stijena: eruptivne, sendmintne i
metamorfne.
Eruptivne su nastale kristalizacijom magme ili
ovrivanjem lave. Sedimentne su nastale u
vodi ili na kopnu kao rezultat taloenja

materijala
koji
potjee
od
razaranja
povrinskih dijelova litosfere, mehanikom ili
kemijskom aktivnou egzodinamskih faktora i
organogeno. Metamorfne stijene su nastale
metamorfozom eruptivnih, sedimentnih i ve
postojeih metamorfnih stijena.
13. Kako dijelimo eruptivne stijene
prema mjestu postanka? Jedna od
najpoznatijih razredbi eruptivnih stijena
zasniva se na kiselosti, odnosno
na
sadraju silicijske komponente. Koliko
SiO2 sadre: kisele, neutralne, bazine i
ultrabazine eruptivne stijene (primjeri)?
to je granit, a to gabro? to je bazalt, a
to peridotit? Eruptivne stijene dijelimo
prema
mjestu
postanka
na:
dubinske,
plutonske
ili
intruzivne
stijene
koje
kristaliziraju iz magme na dubinama > 10km,
hipoabisalne stijene ili iane koje kristaliziraju
na dubinama >10 km do povrine, povrinske,
izljevne
ili
efuzivne,
nastale
brzom
kristalizacijom i ovrivanjem lave na
povrini.
Jedna od najpoznatijih razredbi eruptivnih
stijena zasniva se na kiselosti, odnosno na
sadraju silicijske komponente.
Kisele stijene sadre vie od 65%SiO2 (primjer
granit), neutralne stijene sadre od 55% do
65% SiO2 (primjer Andezit), bazine sadre
od 45% do 55% SiO2 (primjer Bazalt) i
ultrabazine stijene sadre manje od 45%
SiO2 (primjer komatit)
Granit je iroko rasprostranjena i tehniki
vana intruzivna eruptivna stijena izrazite
zrnaste structure, sastoji se od kvarca, Kfeldspata, ortoklasa te biotita i rjee
muskovita.
Gabro je bazina intruzivna eruptivna stijena
zrnaste strukture. Sastavljen je od Ca-Nafeldspata ili bazinih plagioklasa, piroksena,

plusminus olivina i plusminus hornblende te

akcesornih sastojaka i magnetita. Tamnosive
do crne je boje, moe biti zelenkasto
nijansiran.
Bazalt je efuzivni odvojak gabra, fluidalne
teksture i porfirske strukture. Sastoji se od
fenokristala olivina, bazinih plagioklasa i
piroksena u tamnoj afanitskoj osnovi. Kao
prirodni kamen od manjeg je znaaja.
Peridotit je ultrabazina intruzivna eruptivna
stijena, zrnaste strukture. Sastavljen je od
olivina, piroksena i akcesornih sastojaka,
ponajprije kromita.
14. to je magma? O emu ovisi njezina
viskoznost? Kako nazivamo magmu kada
izbije na povrinu litosfere? U 99,25%
koliine magma je sastavljena od svega 9
elemenata
kojih?
Opii
naine
pojavljivanja eruptivnih stijena. to su:
batolit, lakolit, fakolit, sklad, greda, ila?
Skiciraj neke od njih. to su to vulkanski
stoac i ploa?Magma je rastaljeni stijenski
materijal koji se nalazi ispod Zemljine
povrine, a vrlo esto se nakuplja u
magmastkim komorama. Magma koja izbije na
povrinu litosfere nazivamo lavom.
Viskoznost je kljuno svojstvo koje pomae
razumijevanju ponaanja magme. Taljevine
koje sadre vie SiO2 u pravilu su vie
polimerizirane, s veom povezanou SiO 4
tetraedara, zbog ega su viskoznije. Otapanje
vode drastino smanjuje viskoznost taljevine.
Visokotemperaturne
taljevine
su
manje
viskozne.
99,25% - O, Si, Al, Fe, Ca, Na, K, Mg i Ti. Uz to
sadri jo i neke lakoisparljive komponente
koje
se
zajednikim
imenom
nazivaju
plinovima i parama.
Naini - 1. Dubinske, intruzivne ili plutonske
stijene nalaze u obliku batolita, greda, lakolita,

masiva i fakolita. One nastaju u dubokim

dijelovima litosfere. 2. Povrinske, izljevne ili
efuzivne stijene nalaze se kao ploe odnosno
kao
vulkanski
stoci.
One
nastaju
u
povrinskom dijelu. Ploa je nastala relativno
mirnim izljevom lave kroz vee pukotine ili
kroz krater. Ako se to odvijalo u velikim
koliinama i povremeno, tada su mogli nastat
sustavi ploa velike debljine.
Batolit je veliko intruzivno tijelo nepravilnog
oblika koje vidljivim dijelom zauzima povrinu
veu od 100km2. Dopire u veliku dubinu.
Greda je tijelo slino batolit, ali izdueno,
povrine manje od 100km2. Lakolit je gljivasta
ili zvonolika forma intruziva, nastala prodorom
magme u slojeve stijene, pri emu izdie
krovisnki dio. Fakolit je leasta forma
intrudirana u tjemenu antiklinale ili dnu
sinklinale. Sklad ili sil je preteito ploast oblik
sukladan slojevima, debljine od nekoliko
centimetara do vie stotina metara. ila je
tanak ploasti oblik preteito ustrmljenog
poloaja nastao utiskivanjem magme u
pukotinu. Vulkanski stoci su stoaste izboine
u litosferi razliite veliine, a uglavnom su
izgraeni od slojeva lave i vulkanoklstinog
materijala.
15. to su sedimentne stijene i kako se
dijele? Koje faze obuhvaa dugotrajni i
sloeni proces postanka sedimentnih
stijena? Kako se dijele sedimentne
stijene s obzirom na genezu ili postanak?
Koji su naini transporta framenata
stijena? Koje osnovne naine transporta
estice vodom razlikujemo ?Sedimentne
stijene su stijene koje su nastale u uvjetima
povrinskog i pripovrinskog atmosferskog
tlaka
i
temperature,
kao
rezultat
transformacije prethodno postojeih minerala i
stijena. Njihov je postanak, dakle vezan za
povrinu kamene komore. Sedimentne stijene
se dijele na egzogene i endogene sedimente.

Dugotrajni procesi postanka sedimentnih

stijena obuhvaaju 4 faze: troenje, transport,
taloenje,
litifikacija
ili
okamenjivanje.
Sedimentne stijene s obzirom na postanak
dijelimo na klastine,kemijske i biokemijske.
Naini transporta framenata stijena je vodama
tekuicama, vjetrom i ledenjacima. Mehaniki
rastroeni materijal pri transportu vodom
prirodno se oplemenjuje i frakcionira po
specifinoj masi i krupnoi estica. Osnovni
transport estice vodom razlikujemo u obliku
vuenog nanosa, estica u suspenziji (prah i
glina), turbiditnih struja te pravih otopina
(kationi i anioni) .
16. Znanstvenik Bowen (1956) smatra da
su sve eruptivne stijene nastale
kristalizacijom diferencijom iz jedne
izvorne (matine) magme bazinog
sustava. Kakva je otpornost silikatnih
minerala prema troenju (i zato) s
obzirom na njihov slijed kristalizacije iz
magme (usporedi Browen-ov slijed
kristalizacije? Pad otpornosti silikatnih
minerala prema troenju. Slika Bowenovog
slijeda kristalizacije samo je dopunjena
porastom otpornosti prema troenju - na
povrini i plie pod povrinom, gdje su izloeni
disoluciji. Ako pogledamo Bowenov slijed
kristalizacije uoavamo da je otpornost
silikatnih minerala obrnuta njihovu slijedu
kristalizacije iz magme. To je posve logino, jer
su zadnje kristalizirani minerali nastali u
uvjetima tlaka i temperature bliskim
atmosferskom, pa su u tim uvjetima i
najstabilniji. Obrnuto je na mineralima koji su
kristalizirani pod visokim tlakom i
temperaturom, u dubljim slojevima litosfere.
Kada endodinamskim procesima budu
dovedeni na povrinu, postaju nestabilni, troe
se i prelaze u nove - stabilne mineralne vrste.
17. Koji su najei minerali u
sedimentnim stijenama? Koji su pri tome

najei minerali glina? Kako dijelimo

klastine sedimentne stijene s obzirom
na vezu meu zrnima i s obzirom na
veliinu zrna? Sedimentne stijene sadre
autigene i alotigene minerale. Najei
minerali su kremen, tinjci, mineralna glina i
karbonati. Najei minerali glina su
montmorilonit, kaolinit, ilit.
S obzirom na veliinu zrna sedimentne stijene
dijelimo na nevezane (nekoherentni) i
poluvezane (koherentni) i vezane stijene, a s
obzirom na veliinu zrna dijele se na ljunak,
pijesak, glinu, i prah.
18.Koje su dimenzije zrna ljunka
(psefiti), pijeska (psamiti), praha (silititi)
i gline (peliti)? Kako nastaju kemijske i
organogene sedimentne stijene (navedi
primjere)? Navedi faze u procesu
nastanka kemogenih sedimenata. to je
pri tome precipitacija? Dimenzije gline:
<0,002 mm, prah 0,002 - 0,06mm, pijesak
0,06-2,00mm, ljunak >2,00mm. Kemijske
sedimentne stijene su nastale kristalizacijom
iz otopine, a organogene su nastale
taloenjem organskih tvari ili anorganskih
skeletnih dijelova organizama. Kemijski
nastale sedimentne stijene su: vapnenac,
dolomit, bigar, sige, travetin,
gips...Organogene nastale sedimentne stijene
su: dijatomit, radiolarit, spikulit...
Kemogenisedimenti nastaju direktnim
taloenjem iz zasiene vodene otopine.
Minerali koji grade te stijene po kemijskom
sastavu mogu biti karbonati, sulfati, kloridi i dr.
Primjeri su sedra ,gips,kamena sol.Pri tome je
perciptacija taloenje.

19. Napii formule gipsa, kvarca i

dolomita. U koju grupu stijena spada
dolomit? Navedi tri osnovne vrste
sedimentnih stijena s obzirom na sadraj
kalcita i gline. to je to lapor i za to se
odreene vrste lapora koriste u
graevini?
Gips CaSO42H2O, Kvarc SiO2, Dolomit
CaCO3MgCO3. Dolomit spada u sedimentne
karbonatne stijene. 3 osnovne vrste stijena s
obzirom na sadraj kalcita i gline: lapor,
glinoviti vapnenac, kalcitina glina. Lapor je
mijeana karbonatno-glinovita stijena
sastavljena od razliitog odnosa zrnaca kalcita
i estica gline. Laporom se smatra stijena koja
sadri kalcit i 20-80 % gline. Lapori su vana
sirovina za proizvodnju cementa.
20. Kako nastaju metamorfne stijene?
Koje zone postanka metamorfnih stijena
razlikujemo s obzirom na tlak i
temperaturu? Koje su osnovne
karakteristike epizone, mezozone i
katozone? Metamorfne stijene su stijene
nastale preobrazbom postojeih magmatskih,
sedimentnih i metamorfnih stijena, uglavnom
u dubljim dijelovima litosfere, uz povean tlak
i temperaturu. Glavni inioci metamorfnih
procesa jesu temperatura, tlak i kemijski
aktivni fluidi. Zone postanka metamorfnih
stijena s obzirom na tlak i temperaturu
razlikujemo: epizona, mezozona i katozona.
Osnovne karakteristike epizone: manja od
300C tlak-stres, vani minerali i stijeneserieit, klorit, talk, epidot, albit...tip
metarmofoze je kinetski. Mezozona od 300 do
500C tlak- stres do hidrostatski, vani
minerali i stijene - muskovit, biolit, coisit,
epidot...tip metarmofoze je regionalan.
katozona od 500 do 700C tlak - hidrostatski,
vani minerali i stijene K-feldspat, hipersten,
diopsid, granat, Ca-Na-plagioklasi gnajsi,
granuliti...tip metarmofoze je plutonski.

21. Kojim vrstama metamorfoze mogu

biti podvrgnute postojee stijene? Iz
kojih stijena nastaju metamorfne stijene?
Po emu se odlikuju kataklastina,
termalna, dinamotermalna i plutonska
metarmofoza? Metamorfoza moe biti
progradna i retrogradna, a vrste metarmofoze:
kataklastina ili kinetika, termalna,
dinamotermalna ili regionalna, plutonska, okmetamorfoza, pirometamorfoza. Metamorfne
stijene nastaju od neke magmatske stijene ili
sedimentne stijene. Kataklastina se odlikuje
po tome to se se javlja pri niim
temperaturama i snanom stresu, kad
prevladava kataklaziranje ili drobljenje
sastojaka. Termalna se javlja pri visokim
temperaturama i relativno niskom tlaku, vana
za kontaktnu metamorfozu u obodu omotaa
magmatskih tijela. Dinamotegmalna se javlja
djelovanjem poveane temperature i tlaka.
Uglavnom stresa, kad nastaju stijene izrazite
kriljave teksture, kristalasti kriljavci.
Plutonska se javlja pri vrlo visokoj temperaturi
i jakom hidrostatskom tlaku u dubljim
dijelovima litosfere, gdje metamorfoza ve
granii s pretaljivanjem ishodinih stijena.
22. Poveanjem tlaka i temperature
(progradna metamorfoza) ilit i
montmorilonit prelaze u klorit i sercit.
Zato se to dogaa? Moe li taj proces
biti reverzibilan, odnsono mogu li klorit i
sericit ponovo prei u ilit i
montmorilonit? Zato je to vano u
inenjerskoj geologiji, tonije u
graditeljskoj praksi? To se dogaa zbog
toga to pri progradnoj metamorfozi nastaju
nove mineralne asocijacije s mineralima koji
kristaliziraju pri viim temperaturama negoli
su bili sastojci prvobitne stijene prije
metamorfoze. Taj proces ne moe biti
reverzibilan, tj klorit i sericit ne mogu ponovo
pre u ilit i montmorilonit. To je vano u
graditeljskoj praksi jer npr montmotilonit zbog

svoje strukture upija puno vode i pri tome

izrazito mijenja volumen to znai da na
objektima moe doi do ozbiljnijih oteenja.
23. Na temelju ega su razvrstane
metamorfne stijene u prijedlogu
europskih normi? Zbog ega nastaju
razliiti metamorfni facijesi? to je to
reliktna struktura u metamorfnoj stijeni?
to su mramori i kvarciti po mineralnom
sastavu? Na temelju mineralnog sastava za
metamorfne stijene. U prijedlogu europskih
normi metamorfne stijene su razvrstane
prema: terminologiji i petrografskom
odreivanju metodi ispitivanja kamena
Metamorfni facijesi nastaju kada metamorfne stijene
razliitoga mineralnog sastava postiu ravnoteu tijekom
metamorfizma u nekim odreenim, dovoljno irokim
granicama tlaka i temperature, pri emu nastaju uvijek iste
mineralne zajednice.
Reliktna struktura u metamorfnoj stijeni je kada su u
metamorfnoj stijeni vidljivi ostaci strukture primarne
stijene. Mramor i kvarcit su po mineralnom sastavu
karbonati.
24. to je sloj? to je isklinjavanje a to
izdanak sloja? Koji su elementi poloaja
sloja? to je krovina, a to podina sloja?
to su konkordantni, a to diskordantni
slojevi? Koje vrste diskordancije
poznaje? Sloj je geoloko tijelo omeeno
jasno izraenim diskontinuitetima (slojnim
plohama) od naslaga ispod i iznad njega.
Izgraen je uglavnom od istovrsnogmaterijala,
taloenog u jednolikim uvjetima. Debljina sloja
je malena u odnosuprema povrini koju
zauzima.
Prirodni boni zavretak nekog sloja,
manifestiran stanjivanjem, zove se
isklinjavanje. Pojavljivanje sloja na povrini
naziva se izdankom. Poloaj sloja determinira

njegovo pruanje, smjer nagiba i kut nagiba (ili

samo nagib).
Slojevi koji se nalaze iznad promatranog sloja
zovu se KROVINA, a slojevi ispod su PODINA.
Meusobno paralelni slojevi koji su vremenski
kontinuirano taloeni, bez obzira na njihov
nagib, nazivaju se konkordantnim ili
konformnim slojevima. Ako dva niza slojeva
nisu vremenski kontinuirano taloena, onda
oni meusobno mogu biti pod nekim kutom.
Takav odnos slojeva je diskordantan.
Vrste diskordancije: erozijska i kutna. Erozijska
diskordancija nastaje onda kad se mlai slojevi
taloe na erodirane starije naslage koje nisu
jae poremeene. Kutna diskordancija nastaje
kad su mlai slojevi taloeni pod nekim kutom
u odnosu na starije, erodirane i tektonikom
poremeene, naslage.
25. to su to stratigrafska i topografska
krovina i podina sloja? Crteima objasni
znaenje tih pojmova. Nacrtaj grafike
oznake za poloaj: kosog, prebaenog,
horizontalnog i vertikalnog sloja!
Topografska krovina i podina je stijenska masa
iznad promatranog sloja, odnosno ispod njega
neovisno o njihovoj starosti, dok stratigrafsku
krovinu uvijek izgrauju mlai slojevi (taloeni
suna starijim slojevima), a podinu stariji.

26. Koji su glavni dijelovi geolokog

kompasa? Koje su strane svijeta
zamijenjene na geolokom kompasu.
Izmjeri zadani poloaj sloja i ucrtaj ga u
topografsku kartu!
Tip Brunton kompas: mali dioptar, ogledalo,
centralna linija, prozor, poklopac, konica,
vijak za ponitavanje deklinacije, kuite,
klinometar sa cjevastom libelom, azimutni
brojanik, centrina libela, veliki dioptar, vizir.
Tip Clar kompas: skala klinometra, azimutni
brojanik, konica, cjevasta libela, vijak za
ponitavanje deklinacije, ploica za mjerenje
kuta nagiba, centrina libela.
Na geolokom kompasu su zamijenjene istok i
zapad, odnosno podjela od 0do 360
oznaena je obrnuto od smjera kazaljke na
satu.
27. to su to bore, rasjedi i navlake i
zbog ega nastaju? to su sinklinala i
antiklinala - skiciraj ih?! Koji su im
osnovni dijelovi?
Bora je strukturna jedinica koja nastaje
savijanjem stijena litosfere uglavnom zbog
utjecaja tlakova prenesenih po slojevima.
Rasjedi su osnovne strukturne jedinice u
litosferi koje nastaju pomicanjem dijelova
stijenske mase po pukotini koja se naziva
paraklazom ili rasjednom povrinom. Navlake
su strukture u litosferi kod kojih stijenske
mase, koje su primarno bile jedne uz druge,
nalazimo jedne na drugima. U prirodi esto
nalazimo starije mase navuene na mlade.
Meutim, to nije pravilo jer je mogue da i
mlae mase budu navuene na starije.

Izboeni dio bore je antiklinala, a udubljeni dio

bore je sinklinala.

Osnovni dijelovi: starost slojeva, srednji krak

koji spaja sinklinalu i antiklinalu, osna ravnina
koja dijeli antiklinalu i sinklinalu u 2 krila.
28. to je rasjed? to je paraklaza? Kako
se dijele rasjedi s obzirom na poloaj
paraklaze? to je skok a to hod rasjeda?
to je normalni a to reversni rasjed skiciraj ih! Koje rasjede nazivamo
transkurentnima? Rasjed je osnovna
strukturna jedinica u litosferi koja nastaje
pomicanjem dijelova
stijenske mase po pukotini koja se naziva
paraklazom ili rasjednom povrinom.
Paraklaza ili rasjedna povrina je ravnina po
kojoj se stijenske mase kreu kod formiranja
rasjeda.
Razlikuju se tri tipa rasjeda: normalni, reversni
i rasjed s horizontalnim pomakom.
Skok rasjeda je vertikalno udaljavanje krila
rasjeda. Hod rasjeda je horizontalno
udaljavanje krila rasjeda.
Normalni rasjed je rasjed kod kojeg se po
nagnutoj paraklazi krovinsko krilo spustilo u
odnosu na podinsko ili kod kojeg se po
vertikalnoj paraklazi jedno od krila spustilo u
odnosu na drugo. Reversni rasjed je rasjed kod
kojeg se po nagnutoj paraklazi krovinsko krilo
uzdiglo u odnosu na podinsko.

Rasjedi s
horizontalnim kretanjem obiljeeni su samo
kretanjem u pravcu pruanja paraklaze. Pri
tom kretanju ne mora biti ni hoda ni skoka. Ali
pomak moe biti u dva smjera, pa razlikujemo
desne i lijeve rasjede, prema tome jesu li krila
jedno u odnosu prema drugome pomaknuta
udesno ili ulijevo. Takvi se rasjedi nazivaju
transkurentni rasjedi.
29. to su pukotine? - koje su primarne a
koje sekundarne? Kako utvrujemo
poloaj pukotina? to su prsline? to je
kliva? Koje osnovne znaajke pukotina
moramo poznavati za njihovo cjelovito
definiranje? Kako dijelimo pukotine po
kinematici nastanka?
Pukotine su plohe diskontinuiteta uzdu kojih
nije dolo do veih pomaka u stijenskoj masi.
Primarne pukotine, nastale u fazi formiranja
stijene, sekundarne, nastale zbog djelovanja
endodinamskih i egzodinamskih faktora na ve
formiranu stijenu.

Poloaj pukotine u prostoru odreen je

koordinatama x, y, z toke u kojoj se ona
nalazi. Kod dulje pukotine njezin se poloaj
odreuje s dvije toke ili vie.

dijelimo pukotine s obzirom na ispunu?

Koje su bitne znaajke pukotinske
ispune? Zato je uope vana pukotinska
ispuna?

Veoma sitne pukotine koje esto ne moemo

registrirati okom, nazivaju se prsline.

Poznajem dijaklaze - pukotine neto veih

dimenzija i leptoklaze - pukotine kojima su
dimenzije manje. Prsline su pukotine koje se
ne mogu registrirat okom.

Pukotinski kliva je sustav uskih, gustih,

paralelno poredanih pukotina nastao pri
boranju i rasjedanju terena u slojevitim
stijenama.
Moramo poznavati: nain postanka (genezu),
poloaj pukotine u prostoru i njezina
orijentacija, oblik i dimenziju, zijev, vrstu i
znaajke ispune i stanje plohe pukotine
Po kinematici nastanka dijelimo tenzijske
pukotine, pukotine smicanja i relaksacijske
pukotine.
30. Koje oblike pukotina poznaje? to
definira dimenziju pukotine? Kako

Dimenzija pukotine definirana je njezinom

duljinom i irinom, a zijev oznaava otvorenost
pukotine, tj. razmak mjeren duinomokomice
na plohe pukotine. Pukotinu s obzirom na
ispunu definira materijal ispune pukotine.Bitne
znaajke ispune pukotine su ispune prema
mineralnom sastavu, granulometriji, vrstoi i
stupnju vlanosti. Pukotinska ispuna je vana
zbog odnosa pukotine na okolnu stijenu.