1.Definicija geologije. Geologija je nauka koja se bavi proucavanjem gradje zemlje, njenim postankom i promjenama na njoj. 2.

Koje su geoloske discipline vezane za gradjevinsku praksu? Geoloske discipline koje su vezane za gradjevinsku praksu su: mineralogija, petrologija, strukturna geologija, hidrogeologija i inzenjerska geologija. 3.Cilj i zadatak izenjerske geologije. Osnovni cilj i zadatak inzenjerske geologije je da odredi interakcijsko djelovanje terena i objekata svih vrsta, tj. Utvrdjivanje bitnih karakteristika stijenskih masa koje su u sklopu terena za potrebe graditeljstva. 4.Glavni pravci razvoja inzenjerske geologije. Glavni pravci su : izucavanje mineralosko-petrografskih svojstava stijena u cilju iskoristavanja prirodnih materijala u gradjevinske svrhe, kompleksna geotehnicka izucavanja podrucja za potrebe visenamjenskog koristenja i ocuvanja prirodne sredine, detaljna geotehnicka ispitivanja za potrebe izgradnje i eksploatacije najraznovrsnijih objekata te za poboljsanje svojstva terena. 5. odjela izenjerske geologija. Dijeli se na: inzenjerska petrologija, izenjerska geodinamika, regionalna inzenjerska geologija i specijalna izenjerska geologija. !. "a koliko zona je podjeljena geosfera ze#lje? Geosfera je podijeljena na glavne zone: koru, omotac i jezgro. $.Koji su najvazniji diskontinuiteti u unutrasnjosti ze#lje? !o su: "ohorovicicev diskontinuitet #odvaja koru od omotaca na dubini od $ km% i &'iechert Gutenbergov( diskontinuitet #dubina )*++km odvaja omotac od jezgra%. %."a koje kore se dijeli &e#ljina kora? Dijeli se na kontinentalnu #debljine )+-,+ km% i okeansku #debljine --, km% koru. '.(ta o)u*vata litosfera? .itosfera obuhvata kameni omotac dubine od ,/-0)/ km. 1+.(ta je Geoid? Geoid je pravi fizicki lik 1emlje, nije idealizovano geometrijsko tijelo referentnog elipsoida te je njegova povrsina nepravilna. 11.(ta sadrzava geo*ronoloska klasifikacija? Geohronoloska klasifikacija sadrzava sva razdoblja geoloske proslosti. 12. oredaj geo*ronolske jedinice po velicini. 2on 3 era 3 period 3 epoha 3 doba. 13."a koje ere se dijeli fanerozoik? 4anerozoik se dijeli na ere: paleozoik, mezozoik i kenozoik. 14.(ta je #ineralogija? 5e nauka o mineralima koja proucava oblike minerala, njihove fizicke, hemijske i opticke osobine, unutrasnju gradju te uslove i nacin postanka. 15.Definicija #inerala. -6u elementi ili spojevi nastali geoloskim procesima, te su osnovni sastojci od kojih su izgradjene stijene litosfere. 1!.Koliko je do sada utvrdjeno #inerala? Do sada je utvrdjeno da postoji vise od )+++ minerala razlicitog sastava, a sa varijetetima oko -+++. 1$. Koliko #inerala izgradjuje glavnu #asu stijena? Od )+++ minerala svega 0/+ vrsta cini glavnu masu stijena. 1%.(ta su petrogeni #inerali? -6u minerali koji izgradjuju stijene i vazni su za objasnjenje geneze stijena i klasifikaciju. 1'.Kako nastaju pirogeni #inerali? -7astaju kirstalizacijom pri temperaturama visim od $++ 8 u pirogenom stadiju. 2+.Kako nastaju peg#atitni #inerali? -7astaju kristalizacijom u pegmatitskom stadiju pri temperaturi od /++-$++ 8. 21.Kako nastaju pneu#atogeni #inerali? -7astaju kristalizacijom u pneumatolitskom stadiju sublimacijom plinova i para na temperaturama visim od /+ 8. 22.Kako nastaju *idroter#alni #inerali? -7astaju u zavrsnom stadiju kristalizacije magmatskih #pirogenih% minerala iz preostale, jako koncentrisane, vodene otopine pri temperaturama izmedju 0++ i /+ 8.

23.Kako nastaju *idatogeni #inerali? -7astaju kristalizacijom iz hladnih vodenih otopina koje nisu magmatskog porijekla a sadrze razlicite rastvorene mineralne materije. 24.Kako nastaju evaporitni #inerali? -7astaju kristalizacijom u slanim jezerima iz visoko koncentrisanih rastvora koji isparavaju zbog zagrijavanja suncevom energijom. 25.Kako nastaju organogeni #inerali. -7astaju biohemijskim procesima. 4izioloskim funkcijama organizma, bitumenizacijom i oksidacijom organske materije ili rekristalizacijom skeletnih ostataka uginulih organizama. 2!.Kako nastaju #eta#orfni #inerali? -7astaju preobrazajem vec postojecih minerala magmatskog, sedimentnog ili metamorfnog postanka bez njihovog otapanja ili topljenja i to preraspodjelom mineralne materije. 2$.Kako nastaju #inerali u kori raspadanja? -7astaju procesima raspadanja stijena na povrsini i neposredno ispod povrsine 1emlje do nivoa podzemnih voda pri nismo pritisku i temperaturi. 2%.(ta su kristali a sta realni kristali? 9ristali su cvrsta kristalizirana tijela ogranicena plohama koje se sijeku u bridovima, a bridovi u uglovima. :ealni kristali su kristali nastali usljed nedostatka slobodnog prostora za njihov razvoj te imaju izrazene nepravilnosti spoljasnjeg oblika i unutrasnje gradje. 2'.Koje su osnovne oso)ine #inerala? 4izicke: kohezijske, ipticke, gustoca, toplotne, elektricne, magnetne, radioaktivne, luminscentne, fizioloske. 3+.Karakteristike a#orfni* #inerala. -7epravilne unutrsanje gradje i spoljasnjeg oblika ali odredjenog hemijskog sastava. 31.Koliko i#a kristalografski* siste#a, na)roji. ;ostoji , kristalografskih sistema: teseralna, tetragonalna, rombicna, monoklinicna, romboedarska, heksagonalna i triklinicna. 32.(ta su agregati? <gregati su nakupine minerala sa nepravilnim medjusobnim odnosom u skupini. 33.-e#ijske oso)ine #inerala. =emijske: hemijski sastav, polomorfija, izomorfija, sadrzaj vode. 34.(ta je poli#orfija? ;olimorfija je pojava kada minerali istog hemijskog sastava imaju razlicite kristalografske osobine. #npr. 8 > grafit i dijamant% 35.(ta je izo#orfija? ;ojava gdje minerali razlicitog hemijskog sastava, ali slicnog molekularnog sklopa, kristalisu ne samo u istom sistemu vec i u slicnim oblicima tog sistema. 3!.Koje su ko*ezijske oso)ine #inerala? !eznja cestica koje izgradjuju kristalnu resetku da zadrze svoj polozaj i da se odupru svakoj sili koja nastoji promijeniti njihovu pravilnu gradju. 3$."a)roj .o*s/ovu skalu tvrdoce #inerala. 0.!alk ).Gips #paraju se noktom% .9alcit -.4luorit /.<patit $.Ortoklas #staklom ili celicnim nozem% ,.9varc ?.!opaz *.9orund 0+.Dijamant #paraju staklo% 3%.(ta je cjepljivost #inerala? 8jepljivost je osobina minerala da se mnogo lakse i pravilnije cijepaju duz jedne ili vise odredjenih ravni nego duz ostalih pravaca. 3'.Koje su opticke oso)ine #inerala? !o su boja, prozirnost, sjaj i &dvolom(. 4+.(ta je )oja #inerala? @oja minerala je posljedica selektivne refleksije razlicitih talasnih duzina bijele svjetlosti od povrsine minerala, odnosno selektivne apsorbcije pri prolasku svjetlosti kroz mineral. 41.0d cega zavisi sjaj #inerala? 6jaj minerala zavisi od njegove sposobnosti da jace ili slabije lomi i odbija svjetslost. 42.Koje su toplotne oso)ine #inerala? !oplotne osobine minerala su provodljivost toplote, toplotno sirenje i tacka topljenja.

43.Kako dijeli#o #inerale pre#a provodljivosti elektriciteta? Dijelimo ih na dobre i lose#izolatore% vodice elektricne struje. 44.Kako dijeli#o #inerale pre#a #agnetni# oso)ina#a? 4eromagneticne #privlace magnet%, ;aramagneticne #slabo izrazene magnetne osobine%, Dijamagneticne #jak magnet ih odbija% 45.Koji #inerali i#aju radioaktivne oso)ine? :adioaktivne osobine imaju minerali koji sadrze radioaktivne elemente u svom hemijskom sastavu ili kao primjesu. 4!.(ta je lu#iniscencija? .uminiscencija je osobina odredjenih minerala da u tami svijetle jakom svjetloscu. 4$.Koje su fizioloske oso)ine #inerala? !o su: okus, miris i opip. 4%."a ce#u je zasnovana kristalo*e#ijska klasifikacija #inerala? -je zasnovana na hemijskim i strukturnim osobinama minerala prema kojim su stvrstani u grupe. 4'.Koja je najzastupljenija grupa #inerala u &e#ljinoj kori i koliko? 7jazastupljenija je grupa 6ilikata i to ),,,-A. 5+.Koja je osnovna jedinica silikata? Osnovna jedinica silikata je tetraedar #6i+-%. 51.Kakva je struktura nezosilikata B 7ezosilikati u svojoj strukturi imaju slobodne, izolirane 6i+- tetraedre. 52.Koji su najznacajniji predstavnici nezosilikata? !o su:olivin, granati, topaz, cirkon, titanit itd... 53.Kakva je struktura sorosilikata? 6orosilikati su minerali kod kojih se tetraedri medjusobno dodiruju jednim vrhom. 54.Koji je najvazniji #ineral iz grupe sorosilikata? !o je epidot. 55.Kakva je struktura ciklosilikata? 8iklosilikati su silikati kod kojih se tetraedri vezu preko ) zajednicka vrha obrazujuci prstenaste #kruzne% skupine. 5!.Koji je najvazniji #ineral iz skupine ciklosilikata? 7ajvazniji je turmalin. 5$.Kakva je struktura inosilikata? Cnosilikati su minerali sa tetraedrima povezanim u lanac preko atoma kisika, tako da su dva vrha zajednicka u svakom tetraedru, 0. i zadnji tetraedar nemaju vezu. 5%.Koji inosilikati i#aju jednostruki niz? ;irokseni su inosilikati koji imaju jednostruki niz tetraedara. 5'.Koji su najvazniji inosilikati iz grupe piroksena? 7ajvazniji su augit, enstatit, hipersten i diopsid. !+.Koji inosilikati i#aju dvostruki niz? Cnosilikati koji imaju dvostruki niz su amfibole. !1.Koji su najvazniji inosilikati iz grupe a#fi)ola? 7ajvazniji su hornblenda i tremolit. !2.Kakva je struktura filosilikata? 4ilosilikati su minerali kod kojih su tetraedri povezani u mrezi ili beskonacan ravan list. !3.Koji su vazni #inerali is skupine filosilikata? Dazni minerali iz ove skupine su liskuni #biotit i muskovit%, hlorit, serpentin, minerali glina . !4.Koji su najvazniji predstavnici #inerala glina? !o su kaolinit, montmorilonit, ilit. !5.Koja je struktura tektosilikata? !o su minerali kod kojih su svi tetraedri ;:O6!O:7O povezani preko sva - vrha zajednickim atomima kisika. !!.Koji su najznacajniji predstavnici tektosilikata? 7ajznacajniji su kvarc, feldspata, feldspatoidi i zeolit. !$.(ta su oksidi i *idroksidi? Oksidi su spojevi metala #rijetko nemetala% sa kisikom, a hidroksidi sa hidroksidnom grupom #O=-%. !%."ajvazniji #inerali iz grupe oksida i *idroksida. 7ajvazniji su: led, korund, magnetit, hematit, hromit, limonit.

!'.(ta su kar)onati? 9arbonati su soli karbonatne kiseline. $+."ajvazniji predstavnici kar)onata. -6u kalcit, magnezit, dolomit. $1.(ta su sulfati? 6ulfati su soli sulfatne kiseline. $2.Koji su najvazniji predstavnici sulfata? 7ajvazniji su anhidrit, barit, gips. $3.(ta su *alogenidi? =alogenidi su soli halogenih kiselina #hlorovodnicne, fluorovodonicne, jodovodonicne i bromovodonicne% $4."ajvazniji predstavnici *alogenida. -su halit, silvin i fluorit. $5.(ta su sulfidi? 6ulfidi su spojevi jednog ili vise metala ili polumetala sa sumporom. $!."ajvazniji predstavnici grupe sulfida. -su pirit, halkopirit, sfalerit, cinabarit, galenit, realgar... $$.(ta su fosfati? 4osfati su soli fosforne kiseline koji su po hemijskom sastavu relativno slozeni spojevi. $%."ajvazniji predstavnici fosfata. -su apatit, vivijanit, tirkiz. $'.(ta su ele#enti? 2lementi su minerali koji se nalaze u elementarnom ili samorodnom stanju. %+."ajvazniji predstavnici ele#enata. -6u metali, polumetali i nemetali. ;2!:O.OGC5< 1. (ta izu1ava petrologija? ;etrologija je grana geologije koja se bavi prouEavanjem stijena i uvjetima pod kojima stijene nastaju. 2. (tajc stijena? ;od stijenama podrazumijevamo kompaktne,cvrste tvorevine,kao i nevezene rastresite materijale i plasticne,ponekad polutecne agregatne#gline%. 3. Kako se dijele stijene zavisno od koli1ine i va2nosti #inerala? Dijele se na: bitne,sporedne i akcesorne. 4. (ta je sklop stijene? 6klop stijene su struktura i tekstura. 5. (taje struktura stijene? Definisana je stepenom kristalizacije,velicinom,oblikom i mudjusobnim odnosima minerala.a zavisi od naEina postanka stijene. !. (taje tekstura stijene? !ekstura stijene predstavlja prostorni raspored sastojka i ispunjenost prostora mineralnom materijom,a zavisi od uticaja vanjskih faktora. $. Kako se dijele stijene pre#a na1inu postanka? Dijele se na:magmatske,sedimentne i metamorfhe. %. Koje stijene naj1e34e u1estvuju u gradji litosfere? !o su:magmatske stijene */A,Fejla -A,pjescara +.,/A i krecnjaka +.)/A '. Kako nastaju #ag#atske stijene? 7astale su konsolidacijom usijanog teEnog rastopa koji zovemo magma ili lava. 1+. Kako nastaje #ag#a? "agma nastaje parcijalnim taljenjem materijala gornjeg omotaEa,ili materijala kontinentalne i okeanske kore. 11.(tasu #ineralne parageneze? "ineralne vrste koje su stabilne prislicnim uslovima pritiska, temperature i hemijskog sistema. 12. "a)roj 4 stadija kristalizacije #ag#e5 !o su:magmatski,pegmatitski,pneumatolitski i hidrotermalni. 13. Kako se dijele #ag#atske stijene pre#a du)ini postanka? Dijele se u grupe:

-dubinske,plutonske ili intruzivne stijeneG -izlivne,vulkanske ili efuzivne stijeneG -Hicne ili hipabisalne stijene. 14. Koji su o)lici pojavljivanja intruzivni* #ag#atski* tijela? !o su: batolita, greda, lakolita, fakolita, lopolita i silova. 15. Koji su o)lici pojavljivanja efuzni* #ag#atski* tijela? !o su: ploca, vulkanski Eunjevi ili kupe. 1!. Koji su o)lici pojavljivanja 2icni* stijena? !o su: Hile, sklada ili dimnjak. 1$. (ta su pilo6/lave? ;iloI-lave #jastucaste lave% su ovalna tijela tj ogromne kapljice lave izdijeljene usljed naglog hladjenja i kontrakcije u morskoj vodi. 1%. Koje su osnovne strukture #ag#atski* stijena? Osnovne vrste struktura u magmatskim stijenama su: zrnasta, porfirska, ofitska i staklasta ili hijalinska. 1'. Koje su osnovne teksture #ag#atski* stijena? !o su: masivna#homogena%, fluidalna, vezikularna i mandolasta. 2+. Koje su 4 grupe #ag#atski* stijena na osnovu sadr2aja (i+2? !o su: kisele stijene, neutralne stijene, bazicne stijene i ultrabazicne stijene. 21. "a)roj karakteristike kiseli* #ag#atski* stijena? @itna karakteristika je prisustvo kvarca i alkalnog feldspata, intermedijarnog plagioklasa. 22. Koji su glavni predstavnici kiseli* #ag#atski* stijena? !o su: graniti, riolit, kvarcporfir, granodiorit, dacit i granitski apliti i pegmatiti. 23. "a)roj karakteristike neutralni* #ag#atski* stijena5 9arakteristiEan mineral je alkalni feldspat uz koji se javlja neki bojeni mineral. 6lobodnog kvarca nema ili se rijetko javlja u manjim koliEinama. 24. Koji su glavni predstavnici neutralni* #ag#atski* stijena? !o su: sijenit, keratofiri, diorit, andezit, dioritski apliti i pegmatiti. 25. "a)roj karakteristike )azi1ni* #ag#atski* stijena5 @aziEne magmatske stijene obuhvataju familije gabra i alkalnih gabrova kod kojih je: sadrzaj 6i+) u granicama od -)-/)A. Disok sadrHaj 8aO, 4cOJ4e)+ , "gO ,,sadrze malo 7a)+ i neznatnu koliEinu 9)+ 2!. Koji su predstavnici )azi1ni* #ag#atski* stijena? !o su: gabro, bazalti, dijabazi. 2$. "a)roj karakteristike ultra)azicni* #ag#atski* stijena5 7e sadrHe feldspate ni feldspatoide, a sastoje se od 0 ili vise feromagnezijskih mineralnih komponenti. 2%. Koji je glavni predstavnik ultra)azicni* #ag#atski* stijena? !o je : peridotit. 2'. Koji su stadiju#i nastanka sedi#entni* stijena? !o su: stadijumi fizickog, mehanickog ili hemijskog raspadanja, transport , sedimentacija ili taloHenje raspadnutog materijala. 3+. Kako se dijele sedi#entne stijene pre#a na1inu postanka B . Dijele se na velike grupe: klasticiie, hemijske i organogene #biohemijske%. 31 .Koje vrste raspadanja u1estvuju u nastanku sedi#entni* stijena? Drste raspadanja koje uEestvuju u nastanku sedimentnih stijena: mehanicko, hemijsko ili bioloFko. 32. Kako se vrsi transport raspadnutog #aterijala? !ransport raspadnutog materijala odvija se na relativno kratkim rastojanjima#maK do )km%,a dalji prijenos se obavlja vodom,ledom ili vjetrom. 33. Kako #oze )iti talo2enje preno3enog #aterijala? !aloHenje prenoFenog materijala moze biti trovrsno: mehanicko, hemijsko i biohemijsko. 34. Koji su sedi#entacioni okoli3i? 6edimentacioni okoliFi mogu biti kontinentalni, prelazni i marinski. 35. (ta je dijageneza i vrste dijageneze? Dijagineza ili ocvrscavanja sedimentnih stijena obuhvata vise procesa u sedimentima koji se dogadjaju pri niskim temperaturama i malim pritiscima.Drste dijageneze: mehanicka i hemijska. 3!.0d cega zavisi sklop sedi#entni* stijena? 6klop sedimentnih stijena odraHava sve procese koji su doveli do njihovog stvaranja.

3$. Koje su osnovne strukture sedi#entni* stijena? Osnovne strukture sedimentnih stijena: klasticne, kristalaste, amorfne i organogene. 3%. Koje su osnovne teksture sedi#entni* stijena? !o su: masivna#homogena%, trakasta,s lojevita i brecasta. 3'. 0d 1ega zavisi sastav klasticni* sedi#entni* stijena? 6astav klasticnih sedimentnih stijena zavisi od sastava primarnih stijena iz kojih su nastale, stabilnosti najEeFLih minerala, vrste i trajanja procesa kojim su bile izloHene u toku svog stvaranja. 4+ Kojoj grupi pripadaju vulkanoklasticne stijene? ;ripadaju grupi "agmatskih stijena. 41 .Koja je glavna razlika iz#edju dro)ine i )rece? Drobina je nevezana klasticna stijena koja se obiEno nalazi u podnoHju strmnih uzvisenja ili u donjem toku kratkih bujicnih potoka. @rece nastaju cementacijom drobine. 42.Koje su karakteristike 3ljunka i konglo#erata? Mljunak i konglomerat su klasticne stijene koje imaju zaobljena zrna precnika veLeg od )mm koje se oblikuju duHim transportom u vodenoj sredini kao i djelovanjem valova na obalama mora. 43. (ta je pijesak,a sta pjescar? ;ijesak i pjescar su klastiene stijene veliEine zrna od +,+$-)mm. 44. Koja je osnovna razlika iz#edju gline i glinca? Glina je poluvezana, a glinac vezana klasticna stijena. 45. Kako se dijele gline pre#a #ineralno# sastavu? ;rema mineralnom sastavu gline se cesto dijele: ilovace, laporovite gline i porculanske gline. 4!.(la je laporac? .aporac je dijagenetski ocvrsla laporovita glina, slojevite teksture koja se lako raspada pri djelovanju povrFinskih utjecaja. 4$. Koji# stijena#a pripadaju krecnjaci i koji je nji*ov sastav? 9recnjaci pripadaju neklasticnim sedimentnim stijenama. U svom sastavu imaju vise od *+A kalcita. 4%. Koja je struktura i tekstura krecnjaka? !ekstura krecnjaka je razlicita, mogu se javiti masivni ili kao slojevi razliEite debljine.6truktura moze biti krupnokristalasta do sitnokristalasta, ili organogena, ooliticna, detriticna. 4'. Koja je razlika iz#edju krecnjaka i dolo#ita? U sastavu dolomita nalazi se kalcit na osnovu Eega se razlikuju prelazni varijeteti od dolomita do krecnjaka. 5+. (ta je sedra, a sta travertin? 6edra#bigar% je spuzvasti, izrazito porozan i supljikav, u pravilu mekan i drobljiv krecnjak. !ravertin je Evrsto lititicirani, supljikavi i celijasto gradjen slojeviti krecnjak. 51. Koje su i kako nastaju evaporitne stijene? 2vaporitne stijene nastale su hemijskim izluEivanjem iz prirodno visokokoncentriranih otopina zbog snaHne evaporacije ili isparavanja vode.!o su: karbonati, anhidrit, gips ili sedra i razliEite soli 52.(ta je roznac? :oznac#Eert% je silicijska sedimentna stijena sastavljena od opala, kalcedona i kvarca. 53. Kako nastaju #eta#orfne stijene? "etamorfne stijene nastaju metamorfozom ili izmjenom postojeLih magmatskih i metamorfnih stijena, u dubljim dijelovima litosfere. 54. Koji su glavni faktori #eta#orfiz#a? Glavni faktori metamorfnih procesa su temperatura, pritisak i hemijski aktivni fluidi. 55. Koji pritisci postoje u litosferi i kako se dijeli us#jereni stres? U pliLim dijelovima litosfere djeluje usmjereni pritisak ili stres#dinamicki i statiEki% koji postepeno prelazi u svestrani ili hidrostaticki.Drste usmjerenog stresa: tenzija, kompresija i smicanje. 5!. Koje osnevne strukture nastaju djelovanje# pritiska? 5$. Koje su vrste #eta#orfiz#a? !o su: kineticka#kataklasticna%, ternialiia, dinamotermalna, plutonska. 5%. Koje 3 zone razlikuje#o s o)ziro# na pritisak i te#peraturu? :azlikujemo: epizonu, mezozonu i katazonu. 5'. Kako se dijeli #eta#orfoza pre#a sta)ilnosti #inerala? Dijeli se na: progradnu i retrogradnu. !+. 0snovne strukture #eta#orfni* stijena? !o su: blasticne, heteroblasticne i kataklasticne strukture.

!1. 0snovne teksture #eta#orfni* stijena? !o su: skriljava, cvorasta, okcasta,bobicava i masivna. !2. (ta su #eta#orfne facije? "etamorfna facija je pojam koji se definise kada nastaju stijene razliEitih sastava u odreNenim fiziEkim uslovima. !3. Koje su va2nije #eta#orfne stijene? DaHnije metamorfne stijene su: miloniti, hornfelsi, 4C.C!C, zeleni skriljci, argiCoFisti, mikaFisti, gnajs, mermeri, kvarciti, serpentiniti i amfiboliti. 1.Definicija sklopa stijenski* #asa5 6klop stijenskih masa predstavlja tvorevinu sastavljenu od jedinki koje se mogu razlikovati,a medusobno su povezane morfoloskim,prostornim,funkcionalnim i genetskim vezama. 2.(ta je genetit,a sta tropija? Genetit i tropija su osobine koje stijenska masa zadobija od momenta svog nastanka. 3."ajcesci pri#arni strukturni o)lici u #ag#atski# stijena#a? -intruzivni,efuzivni i HiEni. 4. ri#arni o)lici pojavljivanja sedi#entni* stijena? !o su slojevi,grebeni i nepravilne nakupine klasticnog materijala u uslovima u kojima se nije moglo obaviti njegovo sortiranje. 5.(ta je gradaciona,a sta ukrstena slojevitost? ;rilikom horizontalnog talozenja klasticna zrna se mogu sortirati prema velicini pa se takva slojevitost naziva gradaciona slojevitost. Ukrstena ili kosa slojevitost nastaje u prostorima sa jakim dinamickim uticajem transportnog medija,posebno vode i vjetra. !. ri#arni strukturni o)lici pojavljivanja #eta#orfni* stijena? "etamorfne stijene mogu se pojavljivati kao masivne#homogene%,a najcesce se pojavljuju skriljave. $.(ekundarni strukturni o)lici? !o su:bore,rasjedi i navlake. %.(ta je sloj i ele#enti sloja? 6loj je geolosko tijelo ograniceno od naslaga ispod i iznad njega jasno izrazenim diskontinuitetima. 2lementi sloja:debljina,pruzanje,smjer i ugao pada. '. odjela slojeva pre#a uglu pada? 6lojevi mogu biti:horizontalni,kosi,vertikalni i prevrnuti#prebaceni%. 1+.Koja je razlika iz#edu konkordantni* i diskordantni* slojeva? 11.(ta su )ore i ele#enti potpune )ore? @ore su strukturne jedinice litosfere koje nastaju savijanjem slojeva najcesce pod uticajem sila kompresije koje se prenose po slojevima.;otpuna bora sastavljena je od jednog izbocenog #antiklinala% i jednog udubljenog #sinklinala%. 12. odjela )ora pre#a odnosu aksijalne povrsine i *orizontalne? Dijeli se na:uspravne,kose,prevrnute,polegle i zagnjurene. 13. odjela )ora pre#a polozaju krila i aksijalne povrsine? Dijeli se na:simetricne,asimetricne,normalne,izokline i lepezaste. 14.(ta su fleksure i dijapirske )ore? 4leksure #koljenasta ili monoklinalna bora% nastaje radijalnim kretanjem krila koja,u vecoj ili manjoj udaljenosti,mogu zadrzati horizontalan polzaj. 15.7azlika iz#edu do#e i )azena? Doma je antiklinala kod koje je duzina priblizno jednaka sirina,a nagibi krila dosta blagi.@azeni su sinklinale dome. 1!.Kako se nazivaju slozene )ore? 6lozene bore su sastavljene od antiklinala i sinklinala,tj.slozene antiklinale se nazivaju antiklinorij,a sinklinale sinklinorij. 1$.Koji su #e*aniz#i u)iranja? 4leksiono i smiEuLe ubiranje. 1%.(ta su rasjedi i ele#enti rasjeda? :asjedi su osnovne strukturne jedinice litosfere koje nastaju pucanjem i kretanjem dijelova stijenske mase djelovanjem pritiska u litosferi.2lementi rasjeda:rasjedna ravnina,krila,skok i hod.

1'.Koje kretanje razlikuje#o na rasjednoj ravnini? :azlikujemo:horizontalno udaljavanje#hod rasjeda%,vertikalno #skok rasjeda%,horizontalno kretanje paralelno sa pruzanjem rasjedne ravnine. 2+.Klasifikacija rasjeda pre#a relativno# kretanju krila? -normalne,reversne i horizontalne. 21.Klasifikacija rasjeda pre#a sklopu okoline? -uzduzne,poprecne i kose. 22.Koje su slozene rasjedne strukture? !o su:stepenicaste,horstovi #timor% i rovovi #graben%. 23.(ta su navlake i ele#enti navlake? 7avlake su strukturne jedinice litosfere u kojima se tereni,koji su bili jedan uz drugog,nalaze jedan na drugom.2lementi:korijen,celo,tektonsko oko,tektonsko poluoko i tektonska krpa #klip ili navlacak%. 24.(ta su pukotine,razlika iz#edu siste#atski* i nesiste#atski* pukotina? ;ukotine su ravnine fizickog diskontinuiteta u magmatskim i sedimentnim stijenama duz kojih nije bilo kretanja,ili se odvijalo malo kretanje. 25.8rste pri#arni* pukotina i postanak? !o su:pukotine lucenja i dijagenetske pukotine. 2!. ostanak endokineticki* pukotina? 7astaju pod dejstvom sila koje su u vezi sa unutrasnjim procesima izmjene materije stijenske mase,npr.gubljenje vode pri susenju vlaznih sedimenata,hemijsko raspadanje. 2$. odjela egzokineticki* pukotina? Dijele se na:tenzione,relaksacione i pukotine smicanja. 2%.(ta opisuje izgled zidova pukotine? Opisuje oblik i cvrstocu. 2'.(ta je pukotinska ispuna i vrste? Cspuna predstavlja materijal koji razdvaja susjedne zidove pukotina i najcesce je slabijih otpornih karakteristika u odnosu na osnovnu stijenu.Drste:primarne i sekundarne 3+. ara#etri ispucalosti stijenske #ase? !o su:linijski modul ispucalosti,povrsinski i zapreminski parametri,parametar :OD. 31."a)roj dvoosne koordinatne siste#e za staticko prikazivanje5 !o su:pravougli #Dekartov% koordinatni sistem,histogram,poligon i kriva frekvencija,rozeta. 32.Koji se troosni koordinatni siste# koristi ta staticko prikazivanje? 9oristi se sferna projekcija ili polozajna lopta. 33."ajpovoljniji o)lik zrna5 !o je izduzeni oblik. 34.9ticaj velicine zrna na fiz/#e*anicke karakteristike? 9od nevezanih i slabovezanih stijena zrna velicina zrna odreduje:vodopropustljivost,plasticnost,stisljivost. 35."a)roj nacine srastanja zrna5 "ogu biti povezana:neposredno,posredno prirodnim vezivima i vodnokoloidnom vezom. 3!.9ticaj kolicine veziva na fiz/#e*anicke karakt.5 <ko je kolicina veziva mala,cak i kada je dobro,ne moze da ostvari cvrstu vezu. 3$.Koji je najpovoljniji raspored sastojaka? 7ajpovoljniji je ravnomjeran raspored sastojaka,sa svestranom orijentacijom zrna,kakav imaju stijene masivne teksture. 3%.(ta je gustoca i od cega zavisi? Gustoca je odnos mase i zapremine.1avisi iskljucivo od minerala koji izgraduju stijenu. 3'.(ta je zapre#inska tezina i koje se cesto koriste? 1apreminska tezina stijena u prirodno vlaznom stanju je tezina stijene jedinicne zapremine sa prirodnom vlaznoscu i neporemecenom prirodnom strukturom.9oriste se:zapreminska tezina stijene u suhom stanju,zapreminska tezina zasicene stijene i zapreminska tezina potopljenog tijela. 4+.(ta je poroznost i koje stijene i#aju najvecu poroznost? ;oroznost stijenskih masa je njihovo svojstvo da posjeduju pore:pukotine,meduzrnske pore,kaverne i dr.oblike supljina.;oroznost predstavlja odnos zapremine svih pora prema ukupnoj zapremini uzorka u prirodnom stanju.7ajvecu poroznost imaju gline,mulj. 41."a sta utice poroznost? Utice na tehnicka i akusticka svojstva kamena,upijanje vode,otpornost na smrzavanje.

42.(ta je stisljivost i kvantitativni pokazatelj? 6tisljivost je svojstvo stijene da smanjuju zapreminu pri djelovanju spoljasnjih sila.9vantitativni pokazatelj stisljivosti je modul stisljivosti. 43.(ta je vodopropusnost i od cega zavisi? Dodopropusnost ili permeabilnost je svojstvo stijena da propustaju vodu kroz pore koje su prisutne u stijeni.1avisi od velicine pora i njihove povezanosti,ali nije proporcionalna poroznosti. 44.&nacaj vodopropusnosti? Od nje zavisi citav niz drugih svojstava,kao sto su:raskvasavanje,ocjedivost-dreniranje terena,gradevinska primjena stijena.... 45.(ta je )u)renje i koje stijene najvise )u)re? @ubrenje je svojstvo da stijene pri upijanju vode povecavaju svoju zapreminu.7ajvise bubre stijene izgradene od monmorionita. 4!.&nacaj )u)renja5 1nacaj u:izgradnji raznovrsnih objekata,pri izgradnji tunela i rudarskih podzemnih prostorija,ima specificnu ulogu pri obrazovanju klizista i tecista po kosinama i povrsinskih kopova. 4$.&nacaj )oje u gradevinarstvu? @oja stijena ima izvjestan znacaj u izgradnji puteva i ulica jer tamne stijene upijaju vise toplotu,pa je habanje guma po takvim saobracajnicama vece. 4%.(ta je toplotna provodljivost i ci#e se izrazava? !oplotna provodljivost je sposobnost stijenske mase da provede toplotu.Czrazava se kojeficijentom provodljivosti. 4'.&nacaj radioaktivnosti? Dazna je inducirana radioaktivnost koju kamen prima radioaktivnim zracenjem okolisa. 5+.(ta je staticka cvrstoca stijene? !o je otpor koji stijena pruza kada je izlozena pritisku,istezanju,savijanju i smicanju. 51.(ta je cvrstoca na pritisak? !o je rezultat jednoosnog opterecenja na jedinicu povrsine dok ne dode do loma uzorka. 52.0dnos cvrstoce savijanja i cvrstoce na pritisak5 8vrstoca savijanja je 0+-)+ puta manja od cvrstoce na pritisak.. 53.0dnos cvrstoce istezanja i cvrstoce na pritisak5 8vrstoca istezanja je )+--+ puta manja od cvrstoce na pritisak. 54.(ta je zilavost stijene i koje su stijene najzilavije? 1ilavost je otpor koji ona pruza pri udaru i ucestalom djelovanju sile.7ajzilavije su stijene ofitske strukture,zrnaste i porfirske. 55.&nacaj zilavosti u gradevinarstvu? Cma znacaj kod primjene stijena izlozenih dinamickom djelovanju sile,zatim pri busenju i iskopu,kao i pri obradi stijene. 5!.(ta je *a)anje stijena? !o je njihovo svojstvo da se trose pri dejstvu sile trenja,sto dovodi do smanjenja njihove mase,tj zapremine.. 5$.&nacaj *a)anja u gradevinarastvu? 1nacaj pri izgradnji puteva i ulica,tj za tucanicki zastor,kocku i ivicnjake,izradu stepenika,podnih povrsina enterijera,trgova.. 5%.(ta je elasticnost? !o je svojstvo stijene da moze promijeniti svoj oblik i zapreminu pod dejstvom spoljasnje sile i povratit ih poslije njenog dejstva,. 5'.&nacaj elasticnosti u gradevinarstvu? ;oznavanje pokazatelja elasticnosti stijena ima primjenu u odredivanju podzemnih pritisaka i narocito pri fundiranju visokih brana i dr.teskih objekata visokogradnje. !+.(ta je plasticnost? ;lasicnost je svojstvo slabovezanih-najcesce glinovitih stijena. !1.(ta je tiksotropnost? !iksotropnost je svojstvo koloidnih smjesa gline i vode da pod mehanickim uticajem trenutno prelaze iz zelatinoznog u tecno stanje. !2.0d cega zavisi o)radivost stijena? 1avisi od vrste minerala,njihove kolicine i svjezine,rasporeda sastojaka,poroznosti,tvrdoce i cjepivosti. !3.(ta je )usivost i znacaj?

@usivost stijene je njeno svojstvo da pruza otpor prodiranju alata za busenje u njenu masu.1nacaj:dobivanje podataka vazni za izbor busackog pribora i rezima busenja,prognoziranje napredovanja busenja,podaci vezani za iskope i odredivanje sigurnog ugla projektovanih kosina. !4.9ticaj vode na oso)ine stijena? Doda na stijene djeluje fizicki i hemijski.Doda u vecini stijena mijenja njihove osnovne karakteristike kao npr.cvrstoca,elasticnost,zilavost i boja. !5.9 ce#u se ogleda stetno djelovanje leda? Ogleda se u deformaciji plitkih temelja objekata i saobracajnica. !!.9 ce#u se ogleda stetno djelovanje vatre? Datra ima negativan uticaj na stijene tako sto izuzetno velikom i iznenadno povecanom temperaturom razara njihovu strukturu i bitno smanjuje cvrstocu. !$.Kako djeluju *e#ijski agresivne #aterije? One se nalaze u atmosferi,a rastvorene u oborinama stetno djeluju na stijenu posebno u urbanim i industrijskim podrucjima.

2. 3. 4. 5. !. $.

%. '. -

1.:n2enjersko geoloska podjela stijena i osnovna svojstva. 6ve stijene u prirodi mogu se podijeliti u osnovne grupe: - Evrsto vezane stijene, bitno zavise od vrste mineralnih sastojaka i mineralne vrste veziva, sklopa stijenskih masa kao i raznih defekata graNe stijena- njihovih uklopaka, pora, pukotina i dr diskontinuiteta - poluvezane stijene, sva njihova svoljstva su uslovljena odnosom cvrstih cestica, vode i vazduha u jedinici zapremine, kao i mineralnim i granulometrijskim sastavom. - 7evezane ili sipke stijene, izgraNene su od mineralnih Eestica ili odlomaka stijena, koje se samo meNusobno dodiruju, a njihov oblik obzaruje se uglavnom pod dejstvom gravitacije. 0pste inzenjersko geoloske karakteristike cvrsto vezani* stijena. OpFte inHenjersko geoloFke karakteristike Evrsto vezanih stijena su to da su stijene sa relativno velikim vrijednostima cvrstoca, velikom kohezijom i unutraFnjim trenjem. (ta je gra;evinsko tlo? UobiEajeno u graNevinskoj praksi graNevinsko tlo Eine poluvezane i nevezane stijene 9slovi gra;enja u #ag#atski# stijena#a. !ereni izgraNeni od svjezih intruzivnih i efuzivnih stijena su veoma povoljni za temeljenje najrazlicitijih objekata. 9slovi gra;enja u nevezani# sedi#entni# stijena#a. Uslovi za rad su uglavnom povoljni ako se radovi izvode iznad nivoa podzemne vode. 0d cega zavise uslovi rada u cvrsto vezani# klasti1ni# stijena#a? mineralnog sastava Eestica i veziva, veliEine, oblika, rasporeda i naEina vezivanja mineralnih Eestica, i razliEitim defektima u graNi stijene 9slovi gra;enja u laporci#a. .aporci su stijene povoljne za temeljenej i izgradnju podzemnih graNevinskih objekata naroEito ako ne sadrHe veLi procenat minerala glina, ukoliko imaju vise 8a8O oni su EvrFLi. 6labo su otporni na uticaj atmosferilija. 0d 1ega zavise uslovi gradnje u glina#a? 6tabilnost terena izgraNenih od glina i razlicitih glinovitih stijena zavisi od kohezije #c% i ugla trenja #P%. Koje su faze slijeganja kod glina? 9od glina postoje ) faze slijeganja: prva, koja se pojavljuje neposredno nakon opterecenja i traje kratko, a manifestuje se bocnim istiskivanjem, i druga, lagano i dugotrajno slijeganje koje moze trajati desetinama godina.

1+.

Karakteristike glinoviti* stijena pre#a stepenu z)ijenosti. - sedimente visoke zbijenosti > polucvrste stijene, karatkeristika izmeNu okamenjenih i plastiEnih glinovitih stijena, koje pod malim optereLenjem pokazuju elasticna svojstva, a pod vecim i dugotrajnim opterecenjem su plasticne, - sedimente srednje zbijenosti > plastiEne i visoko plastiEne gline koje osuFene prelaze u Evrsto stanje, a u dodiru sa vodom bubre, - sedimente male zbijenosto > pod opterecenjem se izrazito slijezu i mogu imati tiskotropna svojstva 11. 9slovi gra;enja u glinoviti# stijena#a. U pogledu radova u iQili na glinama i glinovitim stijenama ne moze se govoriti uopsteno o njihovom ponaFanju jer neke gline, u pogledu temeljenja imaju povoljne karakteristike dok druge zbog svoje stiFljivosti, bubrenja i tiskotropije se ne mogu dovoljno opteretiti. 12. <ta je fli3 i koji su uslovi nastanka? 4liF je tipiEan kompleks klastiEnih marinskih naslaga koji se odlikuje izrazitom izmjenom krupnozrnih i sitnozrnih stijena meNu kojima preovladavaju pjeFEari i detritiEni kreEnjaci, te laporci i dr glinovite stijene. 7astanak fliFa, njegove strukturne i teksturne karakteristike povezane su sa uticajem mutnih struja koje graduiraju cestice i erozijski djeluju na talozeni sediment ostavljajuci tragove teEenja, vrtloHenja, kotrljanja, uzduHne brazde, erozijske kanale i sl. 13. Koji je osnovni pro)le# gra;enja u fli3u? Osnovni problemi pri izvoNenju radova proizilaze iz njegove heterogenosti i brzih izmijena litoloFkih Elanova razliEitih fiziEko-mehaniEkih karakteristika i uhorizontalnom i u vertikalnom profilu. ;roblemi se dodatno usloHnjavaju zbog razlicitih i veoma Eestih strukturnih promijena. 14. 9slovi gra;enja u kre1njaci#a i dolo#iti#a. ;redstavljaju terene povoljne za temeljenej i podzemne radove jer imaju visoku nosivost i dobru stabilnost. Ove povoljne karakteristike gube se u razlomljenim zonama i podrucjima sa jaEe izraHenim pukotinskim sistemima ispunjenih crvenicom. 15. 9slovi gra;enja u kr3ki# tereni#a. 1!. 9slovi gra;enja u vulkano/sedi#entno# ko#pleksu stijena. Cmaju povoljne karakteristike kod temeljenja i povrsinskih radova, ali su nepovoljni za izgradnju saobracajnica jer se pri svakom zasijecanju i usijecanju, i na blazim padinama mogu aktivirati klizista 1$. 9slovi gra;enja u #eta#orfni# stijena#a. !ereni izgraNeni od metamorfnih stijena uglavnom su nepovoljni za izvoNenje graNevinskih radova zbog razlomljenosti i velike raspadnutosti, osim terena izgraNenih od mermera, kvarcita i Fkriljaca viFeg stepena kristaliniteta. 1%. 9slovi gra;enja u 3kriljci#a. !ereni od Fkriljaca ukoliko nisu izrazito Fkriljavi, imaju povoljne karkteristike za temeljenje objekata na povrsini i radove u podzemlju. 9od radova u podzemlju veci problemi se javljaju samo u zonama gdje su stijene izrazito Fkriljave, jaEe razlomljene i raspadnute. 1'. ri#jena #ag#atski* intruzivni* stijena. Cntruzivne stijene su po pravilu povoljnije zbog izotropnih svojstava, homogene strekture i masivne teksture. ;ovoljna je i mala poroznost ograniEena na meNukristalne prostore i pukotine cjepljivosti materijala. Daju prirodan graNevinski materijal koji se moHe koristiti kao tehniEki i arhitektonsko-gr aNevinski kamen. 2+. ri#jena #ag#atski* efuzivni* stijena. 6vjeHe efuzivne stijene daju kvalitetan prirodni graNevinski materijal, ali se zbog teFkoLe poliranja koriste preteHno kao tehniEki kamen. 21. ri#jena 3ljunka i pijeska. Mljunak i pijesak koriste se pri spravljanju betona, asfalta, te za odrHavanje i nasipanje makadamskih puteva. 22. ri#jena )re1a, konglo#erata i pje31ara. @reEe, konglomerati i pjeFEari koriste se kao tehniEki i arhitektonsko-graNevinski kamen: breEe se koriste za dekorativne svrheG oblaganje fasada, stubova i stepeniFta. - ;jeFEari su sirovina za proizvodnju vatrostalnih silikatnih opeka za oblaganje metalusrkih peci te za proizvodnju ferosilicija.

23.

ri#jena glina i laporaca. Gline se u graNevinarstvu najviFe koriste za izradu opeka i crijepa, a odreNene vrste zbog svojstva tiksotropnosti kao isplaka kod buFenja, kao suspenzije za injektiranje, kod izgradnje brana i akumulacija u cilju smanjivanja gubitaka vode. .aporci su ekonomski znaEajni za proizvodnju cementa. 24. ri#jena kre1njaka. ;rimjena kreEnjaka u graNevinarstvu je raznolika: kao tehniEki i arhitektonsko-graNevinski kamen, kao sirovina za dobijanje kreEa i ostalih veziva, te u cementnoj industriji. 25. ri#jena #eta#orfni* stijena. Od metamorfnih stijena samo njih nekoliko ima praktiEnu primjenu. OpFta svojstva metamorfnih stijena su mala poroznost i uglavnom dobra mehaniEka svojstva. 2!. <ta su podze#ne vode i podjela pre#a porijeklu. ;odzemne vode u one vode koje se nalaze u unutrasnjosti zemlje. ;rema porijeklu podzemna voda moHe biti: vadozna, juvenilna i konatna. 2$. &one u *idrogeologiji i nji*ove glavne karakteristike. !o su prozraEna zona ili zona aeracije i zona vode temeljnice ili freatske vode. ;rozraEna zona je podruEje blizu povrFine u kojem ispunjenost Fupljina vodom ovisi o koliEini padavina. 1ona vode temeljnice nalazi se ispod prozraEne zone. U ovoj zoni voda ispunjava prazne prostore do nepropusne podloge ili do dubine u kojoj je temperatuta toliko visoka da dolazi do isparavanja. 2%. <ta je poroznost i vrste poroznosti. ;oroznost predstavlja zapreminu Fupljina u jedinici zapremine stijene. Cmamo: primarnu poroznost, sekundarnu poroznost i pukotinsko-disolucijsku poroznost. 2'. <ta su izdani i vrste izdani pre#a poroznosti. Czdanima se nazivaju sve geoloski znaEajne akumulacije slobodnih podzemnih voda, bez obzira na njihovo porijeklo i geoloFke uvijete u kojima se sada nalaze u zemljinoj kori. Obzirom na vrstu poroznosti razlikuju se razbijene i zbijene izdani. 3+. -idrauli1ke vrste izdani. 7a osnovu uzajamnog poloHaja hidrogeoloFkih izolatora i kolektora mogu se formirati dvije osnovne hidrauliEke vrste izdani: zatvorene i otvorene. 31. <ta je piezo#etarski nivo i pritisak? Dertikalna komponenta hidrauliEkog pritiska u arteFkim izdanima naziva se pijezometarski pritisak, dok se nivo do koga dopire arteFki pritisak naziva pijezometarski nivo. 32. "a1ini pri*ranjivanja i pra2njenja izdani. ;rihranjivanje izdani vodom iz atmosferskih taloga ili iz povrsinskih voda najEeFLe je difuzno. ;raHnjenje slobodnih izdani moHe se vrFiti na viFe naEina, meNu njima osnovni su prirodno i vjeFtaEko praHnjenje. 33. 0)jasni vrste kretanja podze#ni* voda. 9retanje podzemnih voda moHe biti ustaljeno i promjenjljivo. ;ri ustaljenom kretanju svi elementi filtracionog toka ne mjenjaju se tokom vremena. 9retanje podzemnih voda postaje promnjenjljivo, tj zadobija promjenjljiv karakter pod dejstvom razliEitih prirodnih i tehniEkih Einilaca. 34. -idrogeoloska istrazivanja u gra;evinarstvu. =idrogeoloFka istraHivanja obavljaju se u razliEite svrhe pri Eemu je za izbor metode bitno da li se podzemne vode istrazuju radi njihovog koriFtenja, ili se tretiraju kao Ftetne pa ih stoga treba odstraniti. =idrogeoloFka istrazivanja mogu biti: prospekcijska, regionalna i detaljna. 35. odaci potre)ni za isu3ivanje te#eljni* iskopa. - 9oliEina predpostavljenog dotoka vode u otvoreni iskop iz stijenske mase - "oguLnosti procjeNivanja povrFinskih voda i njihovoj predpostavljenoj koliEini - 6tabilnosti kosina, odnosno vjerovatnoca pojave klizanja kosine iskopa, - Optimalna medota i nacin snizavanja nivoa podzemne vode, odnosno isuFivanja temeljnog iskopa za gradnju u kontaktnom podrucju. 3!. "a1ini crpljena te#eljni* iskopa. - Otvoreno crpljenje iz graNevinske jame, - 8rpljenje iz cijevnih bunara postavljenih oko jame, cime se snizava nivo podzemne vode