COVJEK I MINERALI

Minerali tvore jedno od temeljnih carstava prirode. Od njih je gradena cvrsta

Zemljina kora. Kao osnova prehrane biljaka, cine pocetnu tocku cjelokupnog
hranidbenog lanca na Zemlji, tako da bez njih, moemo reci, ne bi bio moguc ivot
kakav poznajemo.

Bez minerala je nezamislivo gotovo cjelokupno ljudsko stvaralatvo. U prolosti smo

pomocu njih iskresali vatru, samljeli prve itarice, napravili prva oruda, ali i
oruja. Citava razdoblja ljudske povijesti odredena su sposobnocu proizvodnje i
obrade minerala. Kameno, bakreno, broncano i eljezno doba ukazuju na dominantnu
ulogu odredenih vrsta minerala pri izradi oruda.

silikonchipPC CIPOVI
Kompleksni strujni krug racunala urezan je na silicijskom cipu velicine nokta.
Silicij se u prirodi ne nalazi u elementarnom stanju, vec u obliku raznih spojeva.
Cisti silicij dobiva se na vie nacina, npr. redukcijom silicijeva (IV) oksida
(kvarca) koksom pri temperaturi od oko 2100C. Kad je izdvojen, najcici silicij
sastoji se od puno mikroskopski sitnih kristala. Da bi se dobio veliki monokristal
potreban za proizvodnju cipova, silicij se rastali na 1440C. U taljevinu se uroni
mali kristal silicija pricvrcen na drci. On se uz stalnu vrtnju polako izvlaci iz
taljevine, pri cemu se na njemu kristalizira silicij iz taljevine. Tim postupkom
moe se dobiti kristal promjera do 20 cm i mase od 70 kg. Iz tog kristala moe se
izrezati oko tisucu ploca debljine 1 mm. Na plocu se dodaju strujni krugovi, te se
sijece na stotinjak pojedinih cipova od kojih svaki sadri milijune elektricnih
tranzistora.
Dananji tehnoloki napredak je takav da ne moemo izdvojiti niti jedan mineral
posebno; za opstanak nae civilizacije neophodne su sve vrste mineralnih sirovina.
Od minerala gradimo kuce, strojeve i ostala pomagala. Prakticki je nemoguce
nabrojati sve raznolike nacine primjene minerala danas od koritenja platine u
izradi katalizatora, rubina za laserske zrake, silicija za kompjutorske cipove,
plutonija kao goriva za nuklearne reaktore, itd. Raznovrsni uredaji, alati i
strojevi nezamislivi su bez mnogih novootkrivenih legura metala. Umjetnici su od
njih stvarali zadivljujuce skulpture i pripremali palete boja za djela neprolazne
vrijednosti. Od njih pravimo lijekove, a koristimo ih i kao dodatak prehrani.

rolexKVARCNI SATOVI
Kristal kremena ili kvarca, jednog od najrairenijih minerala, posjeduje neobicno
svojstvo vibriranja kada kroz njega prolazi elektricna struja. Elektricitet iz
baterije u satu uzrokuje u kristalu sto tisuca titraja u sekundi, gotovo bez
odstupanja (propusti jednu vibraciju na svakih 10 bilijuna), to omogucuje
postojano ravnomjerno pokretanje kazaljki sata.
Ali, koliko zaista znamo o tom svijetu koji tvori tlo po kojem svakodnevno hodamo?

Rijec kristal potjece od grcke rijeci kryos to znaci "ledeno hladan". U anticka
vremena vjerovalo se da je gorski kristal (bezbojni varijetet kremena) nastao od
najcistije vode koja se u uvjetima iznimne hladnoce pretvorila u postojan oblik
leda.
Rijec kristal potjece od grcke rijeci kryos to znaci ledeno hladan. U anticka
vremena vjerovalo se da je gorski kristal (bezbojni varijetet kremena) nastao od
najcistije vode koja se u uvjetima iznimne hladnoce pretvorila u postojan oblik
leda.
TO SU MINERALI?
Minerali su prirodne, fizikalno i kemijski homogene tvorevine koje cine cvrstu
Zemljinu koru. Kad kaemo da su minerali prirodne tvorevine Zemljine kore, time
naznacavamo da je njihov postanak vezan uz nastanak kore naeg planeta te uz sva
zbivanja koja se i sada u njoj odvijaju. Prirodno podrijetlo minerala iskljucuje
covjekovo sudjelovanje u njihovu nastanku.
Minerali nastaju iz otopina iz kojih kristalizacijom ili izlucivanjem prelaze u
kruto tijelo, mineral. Buduci da se u otopinama nalaze smjese razlicitih tvari, iz
njih se mogu razviti i razliciti minerali. Odredeni uvjeti, temperatura, tlak,
koncentracija otopljenih tvari i priroda otopine, dre otopljene tvari u ravnotei.
Promjenom samo jednog uvjeta pomice se ravnotea i otopljene tvari se pocinju
izlucivati, kristalizirati. O navedenim uvjetima ovisi dakle koja ce i kako ce se
pojedina tvar izluciti iz otopine.

Kada se neka mineralna tvar kristalizira, moe se kristalizirati ili u kristalnim

nakupinama ili u jasnim kristalima, to ovisi o uvjetima u kojima se vri
kristalizacija.

Zasebni kristali nastaju pri povoljnim uvjetima i uz dovoljno prostora za rast, a

mogu se razviti u slobodni ili u prirasli kristal.

Agregati su skupine minerala s nepravilnim medusobnim odnosom. U prirodi su mnogo

ceci od zasebnih kristala.

Kao posljedica pravilne unutranje grade minerala, u pogodnim se uvjetima javlja i

njihov pravilan vanjski oblik, kristalni oblik ili jednostavno kristal. Pravilan
oblik bruenih dragulja nije prirodan oblik kristala jer su oblikovani covjekovom
rukom.
Kao posljedica pravilne unutranje grade minerala, u pogodnim se uvjetima javlja i
njihov pravilan vanjski oblik, kristalni oblik ili jednostavno kristal. Pravilan
oblik bruenih dragulja nije prirodan oblik kristala jer su oblikovani covjekovom
rukom.
Stijena (kamen) je prirodna nakupina cestica jedne ili vie vrsta minerala. Stoga
ih nazivamo mineralnim agregatima (lat. aggregare nagomilati).
Stijene tvore litosferu. Neke stijene sadre samo jedan mineral; ipak, vecina ih se
sastoji od nekoliko vrsta.
Stijene i primjerci ruda sastoje se od pojedinih mineralnih zrna. Ponekad su ona
tako mala da ih moemo razabrati samo elektronskim mikroskopom. U drugom slucaju,
ona mogu svojim slobodnim krajem rasti u upljine koje postoje medu stijenama i
narasti do divovskih razmjera. Bez obzira je li veliko ili malo, svako zrno
predstavlja jednu jedinku, mineralni individuum. Sva mineralna zrna istog kemijskog
sastava i iste strukture predstavljaju jednu vrstu minerala.

mineraliMinerali se javljaju u dva oblika:

Kristalizirani minerali (kristali) imaju pravilnu unutranju gradu koja se sastoji
u odredenom rasporedu atoma ili iona toga minerala u prostoru. Pojavljuju se kao
pravilna geometrijska tijela omedena ravnim plohama.

Amorfni minerali nemaju pravilnu unutranju gradu. U prirodi se nalaze puno rjede
od kristala. Neki ih mineralozi nazivaju mineraloidima, jer ne zadovoljavaju
definiciju minerala. Jedan od takvih minerala je opal.
mineralni kruzni tok

Jezero Glimmering Moraine, Nacionalni park Banff, SAD

Jezero Glimmering Moraine, Nacionalni park Banff, SAD
Jezero lave vulkana Kilauea, Havaji
Jezero lave vulkana Kilauea, Havaji
MINERALNI KRUNI TOK

Stijenski ciklus je kruni proces kojim iz postojecih stijena nastaju nove. U tom
krunom procesu koji traje milijunima godina teko je odrediti pocetnu tocku, ali
ako se vec od necega mora zapoceti, najbolje je poceti od magme izvorita
magmatskih i vulkanskih stijena.

Iz rastaljene magme koja se die prema Zemljinoj povrini, nastale su njenim

hladenjem i skrucivanjem magmatske ili eruptivne stijene. Na magmatske stijene koje
su dospjele na povrinu Zemlje djeluju prirodne sile, izazivajuci proces njihova
troenja.
Nastale sitne cestice taloe se u jezerima, rijecnim deltama, pustinjama ili na
morskom dnu, stvarajuci slojeve. Ti su sedimentni slojevi kroz duga vremenska
razdoblja izloeni mnogim fizikalnim i kemijskim procesima koji rezultiraju
stvrdnjavanjem, te tako nastaju sedimentne ili talone stijene.

Tako nastale stijene, ali i one magmatske, mogu tektonskim poremecajima biti
ponovno povucene u dubinu Zemljine kore. to su stijene dublje u Zemljinoj kori,
izloene su vecoj temperaturi i tlaku. Temperatura i tlak uzrokuju postupnu
preobrazbu ovih stijena u metamorfne stijene.

Daljnjim tektonskim pomacima stijene mogu biti vracene na povrinu Zemlje, ali i
biti gurnute jo dublje u unutranjost Zemlje te, rastalivi se u magmi, tako biti
vracene na pocetak ciklusa.

mineralni kristalni sustaviOD MAGME DO POVRINE

Iz rastaljene magme koja je krenula prema povrini hladenjem se kristaliziraju

magmatski minerali. Minerali koji se kristaliziraju direktno iz magme, pri
temperaturi izmedu 1000 i 800C, zovu se pirogeni minerali (grc. pyr vatra,
genesis postanak). U ovoj fazi nastaju oksidi i sulfati teko taljivih kovina kao
to su magnetit, kromit, ilmenit, itd.minerali

Nacionalni park Plitvicka jezera sastoji se od 16 jezera koja se preko stepenastih

sedrenih brana sputaju u velicanstvenim slapovima.
Nacionalni park Plitvicka jezera sastoji se od 16 jezera koja se preko stepenastih
sedrenih brana sputaju u velicanstvenim slapovima.
U tankom stijenskom pokrovu uslijed hladenja i pokreta nastaju pukotine u koje
prodiru ostaci magme. Od ove magme, na temperaturi od 700 do 500C, slijedi daljnja
kristalizacija i tada nastaju tzv. pegmatitne ile (grc. pegma cvrsta veza), koje
se poput grana na drvetu ire kroz stijene. U istim uvjetima iz hlapivih sastojaka
magme izdvajaju se plinovi koji pod visokim tlakom nastavljaju put prema povrini.
Ti plinovi mijenjaju sastav okolnih stijena stvarajuci tzv. pneumatolitne minerale
(grc. pneuma plin, litos stijena).
Pegmatitno-pneumatolitne ile su mjesta najvece mineralne raznolikosti i bogatstva.
Tu moemo pronaci feldspate (glinence) poput ortoklasa i labradorita, sve vrste
kremena, berile od kojih su bojom najpoznatiji smaragd i akvamarin, tinjce s
turmalinima, topaze, korunde poput safira i rubina, itd.

Bakar
Bakar
Daljnjim opadanjem temperature i tlaka, magmatske pare i plinovi kondenziraju u
vrelu vodu obogacenu mineralima. Postupnim hladenjem vode u pukotinama oblikovat
ce se tzv. hidrotermalne ile (grc. hydra voda, thermos vruc) koje tvore bogata
rudna leita metala. Tu se kristaliziraju minerali poput halkopirita, galenita,
sfalerita, bakra, malahita, srebra, zlata, itd.
Na putu prema povrini, osim to stvara nove, voda takoder rastvara stare
minerale. Hidatogeni (grc. hydatos voda) minerali nastaju kristalizacijom iz
povrinskih voda promjenom odredenih fizikalno-kemijskih uvjeta. Na taj nacin
nastaju sige, aragoniti, kristali modre i zelene galice u rudnicima bakra, gips,
sumpor, kamena sol, itd.

minerali3

Grafit je graden od medusobno vrlo slabo povezanih slojeva gusto zbijenih

ugljikovih atoma, to mu daje svojstvo da ostavlja trag na papiru, pa se koristi za
izradu olovaka.
Grafit je graden od medusobno vrlo slabo povezanih slojeva gusto zbijenih
ugljikovih atoma, to mu daje svojstvo da ostavlja trag na papiru, pa se koristi za
izradu olovaka.
SVOJSTVA MINERALA

Minerale se moe razlikovati prema njihovim fizikalnim svojstvima. Kristalnom

strukturom odredena su stalna fizikalna svojstva minerala kao to su cijepanje ili
kalavost, tvrdoca, lom, elasticnost, savitljivost, specificna teina, te toplinska,
opticka, elektricna i magnetska svojstva.

Tvrdoca je otpornost minerala na udarac, tlak, paranje i bruenje, a ovisi o

cvrstoci veza izmedu atoma u kristalnoj reetki.

Austrijski mineralog Friedrich Mohs godine 1812. osmislio je ljestvicu tvrdoce koja
se jo uvijek koristi. Izabrao je deset minerala kao standarde i poredao ih tako
da svaki mineral u ljestvici moe zagrebati onaj koji se u ljestvici nalazi ispred
njega. Npr. kalcit (tvrdoca 3) ce zagrebati gips (tvrdoca 2).

Intervali na skali tvrdoce nisu jednaki. Apsolutna razlika u tvrdoci korunda (9) i
dijamanta (10) daleko je veca od cijelog preostalog dijela skale (1 do 9). Najveci
broj minerala ima tvrdocu od 2 do 6.

Kremen ili kvarc poznat je po brojnosti svojih varijeteta koji nose i zasebne
nazive.
Pored oblika, boja je ono to najvie privlaci panju kod minerala. Boja minerala
ovisi o njihovoj gradi. Neprozirni minerali apsorbiraju svjetlost, a prozirni je
proputaju. Neki minerali pojavljuju se samo u jednoj boji dok se drugi mogu
pojaviti u gotovo svim bojama spektra.

minerali4Uzrok obojenosti minerala je prisustvo kromofora u njihovoj strukturi.

Kromofori su kemijski elementi koji apsorbiraju samo odredeni dio spektra bijele
svjetlosti. Ovisno o tome pripadaju li kromofori osnovnoj kemijskoj strukturi
odredenog minerala ili su prisutni samo u tragovima, razlikujemo idiokromatske i
alokromatske minerale.

Idiokromatski minerali su oni koji imaju vlastitu boju. To su prirodni pigmenti

koji se od najstarijih vremena koriste u slikarstvu. Ponekad isti element moe biti
uzrok razlicitih boja u razlicitim mineralnim vrstama.

Za alokromatske minerale ne moemo reci koja im je boja karakteristicna. Ako im

sastav nije onecicen malom kolicinom stranih elemenata, obicno su potpuno
bezbojni. Gotovo svo drago kamenje ima ove karakteristike; tako su rubin i safir
samo crvena i plava varijanta minerala korunda, a smaragd i akvamarin zelena i
svijetloplava varijanta berila.

savijanjeELASTICNOST
Elasticnost je svojstvo minerala da se djelovanjem neke sile savija, a prestankom
njenog djelovanja vraca u prvobitni oblik. Neki se minerali odlikuju velikom
elasticnocu, npr. liskuni (tinjci). Tanki listic tinjca, dobiven cijepanjem,
toliko je elastican da ga moemo savijati oko prsta, ali cim prestane djelovati
sila kojom smo ga savijali, liskun ponovno prelazi u svoj prvobitni oblik.

Safirna zvijezda
Safirna zvijezda
Chatoyance (efekt macjeg oka)
Manifestira se kao svijetla linija koja se dobro istice na poliranim povrinama
kristala bruenog u kaboon obliku (franc. cabochon oblo bruen dragulj). Uzrok
ovom efektu su paralelne upljine ili mikroskopski uklopljeni kristalici minerala
druge vrste. Opaa se kod krizoberila, kremena, berila i turmalina.
str104_min&gemstone_macjeoko
Macje oko
Asterizam (efekt zvijezde)
Manifestira se kao esterokraka sjajna zvijezda unutar kristala bruenog u kaboon
obliku. Uglavnom se pojavljuje kod safira i rubina, a uzrok su iglice minerala
rutila uklopljene u njihovu kristalnu strukturu.
Dijamant, kao i grafit, graden je od ugljika, ali za razliku od grafita ima
izuzetno cvrstu kristalnu reetku, to ga cini najtvrdim mineralom.
Dijamant, kao i grafit, graden je od ugljika, ali za razliku od grafita ima
izuzetno cvrstu kristalnu reetku, to ga cini najtvrdim mineralom.
VELICINA I TEINA
Priroda atoma i unutranji atomski razmjetaj u mineralu odreduju njegovu
specificnu teinu. Ova su tri mineralna uzorka jednako teka. Buduci da su atomi u
galenitu i kremenu tei ili guce zbijeni, njihov je obujam mnogo manji u odnosu na
tinjac.
Labradorit i opal
Labradorit i opal
Labradoresencija
Manifestira se kao refleksna pojava ivih boja u nekih glinenaca, a narocito
labradorita. Ovisno o kutu promatranja, boja se mijenja od utozelene do modre.
Dragulj izbruen iz takvog varijeteta glinenca poznat je pod nazivom mjesecev
kamen.
Opalesencija
Manifestira se kao igra razlicitih boja. Pojavi je uzrok difrakcija svijetlosnih
zraka na slojevima SiO2 sferula od kojih je mineral graden. Slojevi manjih sferula
daju modru, a vecih utu i crvenu boju.
DRAGO KAMENJE

Dijamant u prirodnom okruju. Dimenzije stranica iznose 15 mm.

Dijamant u prirodnom okruju. Dimenzije stranica iznose 15 mm.
Dijamant Hope (Nada). Poznat je po tragicnim sudbinama svojih vlasnika.
Dijamant Hope (Nada). Poznat je po tragicnim sudbinama svojih vlasnika.
DIJAMANT
Rijec dijamant dolazi od grcke rijeci adamas (nepobjediv), to mu potpuno odgovara
jer je tvrdi od bilo koje prirodne ili umjetne tvari na Zemlji. Zbog njegovih
izuzetnih osobina, smatra se prvakom medu draguljima. U draguljarstvu se najvie
cijene dijamanti prve vode, potpuno prozirni i bez greaka. Osim bezbojnih, u
prirodi se ponekad pojave i uti, zeleni, crveni, modri, smedi i crni dijamanti.
Oni s punom i ivom bojom vredniji su od bezbojnih dijamanata iste velicine.
Kod starih kultura dijamant je bio simbol savrenstva, a vjerovalo se da titi od
zlih cini, uklanja strah, omogucava pobjedu i pospjeuje neporocnost.

Veliki dijamanti imaju svoja imena i povijest pisanu kroz stoljeca.

Ljudi su davno uocili kako izmedu razlicitih, pa cak i istovrsnih minerala postoje
primjerci koji se odlikuju izuzetnom ljepotom, prozirnocu, sjajem, igrom boja te
velikom otpornocu na troenje. Upravo ti vrlo rijetki primjerci, darivani kao
izraz ljubavi, noeni kao nakit i ukras, ali i kao oznaka bogatstva, ugleda i moci
pojedinaca ili organizacija, prozvani su dragim kamenjem ili draguljima.

BRUENJE DRAGULJA - Vecina dragog kamenja, kada se izvadi iz stijene, izgleda

neugledno. Da bi se ukazali u svojoj punoj ljepoti, potrebno ih je rezati, brusiti
i polirati, isticuci njihova prirodna svojstva. Umjetnost bruenja dragulja ima
dugu povijest, a svaki stil ima svoje ime. Danas je najcjenjeniji briljantni rez
zato to maksimalno izraava lom svjetlosti i vatru bezbojnih dragulja.
BRUENJE DRAGULJA Vecina dragog kamenja, kada se izvadi iz stijene, izgleda
neugledno. Da bi se ukazali u svojoj punoj ljepoti, potrebno ih je rezati, brusiti
i polirati, isticuci njihova prirodna svojstva. Umjetnost bruenja dragulja ima
dugu povijest, a svaki stil ima svoje ime. Danas je najcjenjeniji briljantni rez
zato to maksimalno izraava lom svjetlosti i vatru bezbojnih dragulja.
Postoji oko stotinu vrsta minerala koji zadovoljavaju ovu prilicno slobodnu
definiciju. Najcjenjeniji su cisti kristali dijamanta, rubina, safira i smaragda.
Vecinu ostalih lijepih minerala, npr. ametist, tirkiz, ad, jaspis, karneol, itd.,
koji se koriste u draguljarstvu, zovemo poludragim ili ukrasnim kamenjem.
Dijamant Star of Africa (Zvijezda Afrike) nalazi se u britanskom kraljevskom
ezlu i tei 530,20 karata.
Dijamant Star of Africa (Zvijezda Afrike) nalazi se u britanskom kraljevskom
ezlu i tei 530,20 karata.
Dragulji u tradiciji

Iako danas dragulji imaju samo ukrasnu vrijednost, zbog izuzetne rijetkosti i
neobicnih karakteristika u stara je vremena covjek draguljima pripisivao magicna,
cudesna svojstva. U svim starim civilizacijama kraljevi i svecenici koristili su
izuzetne i sloene dragulje, ne samo zbog njihove ljepote, vec i zbog simbolicke
vrijednosti. Vjerovalo se da dragulji, snagom koja je u njima zatvorena, mogu
lijeciti, tititi od uroka te pobudivati u ljudima odredene plemenite osobine, ali
i donijeti covjeku nesrecu ako njima nepravilno rukuje. Smatralo se da se izmedu
dragulja i covjeka koji ga nosi stvara savez due, spoznaje i snage, ali snaga
dragog kamena nije se mogla odvojiti od prirode onog tko ga nosi. Onaj tko je htio
koristiti odredeni kamen morao je biti cvrst i cist iznutra, u protivnom ne bi
mogao kontrolirati snagu kamena.

U drevnoj su Indiji, Kini, Perziji i Egiptu dragulji bili simboli ezoterijske

spoznaje. Stare civilizacije vjerovale su ne samo da su minerali ivi, nego da
svaki mineral nastoji evoluirati, dostici savrenstvo, postati dragulj, te da u tom
smislu kroz milijune godina nastoje mijenjati svoju strukturu sve dok ne postane
dijamantna.

stijene_miner_51_safir_zuti_obradjenaSAFIR
Pod nazivom safir podrazumijevaju se zeleni, uti, plavi, ruicasti, ljubicasti i
bezbojni korundi, a male primjese eljeza i titana odgovorne su za njihove boje. U
draguljarstvu se najvie cijene duboko modri, ali ipak prozirni primjerci.

Za safir se tvrdilo da, pritisnut na celo, uklanja bol u ocima, titi od nesrece,
prijevara, zavisti i strahova. U krcanstvu je simbol boanske pravde i cistoce.
disc_rock_min_71_patricia_obradjenaSMARAGD
Smaragd je zelena vrsta berila. Uzrok zelenoj boji su male kolicine kroma u njegovu
sastavu. Plinije Stariji napisao je kako smaragd uzbuduje nae oko, jer nijedna
stvar u prirodi nema ivahniju zelenu boju od njega. U stara vremena nazivalo ga se
kamenom proroka i obnavljanja. Vjerovalo se da je dobar protiv slabosti te da
povecava pamcenje i veselje. Besprijekorni smaragdi vrlo su rijetki. Jedan od
najljepih primjeraka je Patricia, 632-karatni smaragd, pronaden u rudniku Chivor u
Kolumbiji 1920. godine.

rubin guide_to_gems_67_rubinRUBIN
Rubin i safir su razlicito obojane vrste minerala korunda. Mala kolicina kroma
razlog je crvenoj boji rubina, a u draguljarstvu se najvie cijeni duboka,
karminsko crvena boja, tzv. boja golubinje krvi.

Cisti rubin najrjedi je mineral u prirodi, pa su ga moda upravo zato stari Indijci
nazivali ratnaraja (car dragulja). Vjerovalo se da uklanja tugu i zle misli,
pojacava snagu i rad srca te titi protiv otrova i kuge.
velicina dragulja
VELICINA DRAGULJA Prilikom prodaje dragulja, uz ostala svojstva, znacajna je
velicina dragulja koja se obicno izraava teinom. Teina dragulja mjeri se
karatima (grc. keration sjemenka rogaca) jedan karat iznosi 0,2 grama.
Briljanti u prirodnoj velicini, brojevi izraavaju velicinu u karatima.
POVIJEST DRAGOG KAMENJA

Povijest dragog kamenja puna je pustolovina, legendi, prica o dobroj sreci ili
prokletstvu. Na njih se oduvijek gledalo kao na neto egzoticno, rijetko i
vrijedno. Mnogi od njih dopremani su dugim i opasnim trgovackim rutama iz dalekih
i nepoznatih zemalja, to ih je cinilo jo tajanstvenijima i vrednijima.

dragulji i zvijezdeDRAGULJI I ZVIJEZDE

Postoji duga tradicija koja povezuje drago kamenje s astrolokim znacima i
planetima, i pridaje im iscjeliteljska i duhovna svojstva. Drevni Babilonci
koristili su drago kamenje kao talisman, vjerujuci da ono sadri odredene duhovne
kvalitete koje prenosi i na svoju okolinu. Ta se tradicija preko Grka i Rimljana
nastavila i u srednjovjekovnoj Europi, a slicna vjerovanja nalazimo i kod drugih
drevnih naroda irom svijeta.

Srednjovjekovna europska tradicija ostavila je pisane rasprave o dragom kamenju,

opisujuci njihov simbolizam i veze s planetima, njihova skrivena svojstva te
koristi koje dobivaju oni koji o njima kontempliraju ili ih nose. Vjerovalo se npr.
da plavi safir uzdie misli prema nebeskim stvarima.
dragi_opalOPAL
Opal je amorfni mineral s djelomicnom kristalizacijom. Sastav mu je slican kremenu,
ali s promjenjivim sadrajem vode. Cesto ukljucuje razne primjese koje mu daju
raznoliku obojenost. U draguljarstvu se koriste vrste koje se odlikuju
prelijevanjem ivih boja te vatreni opali crvene ili narancaste boje. to je uzrok
prekrasnoj igri boja, nije u potpunosti objanjeno. Nestabilnog je sastava te, ako
izgubi vodu, moe promijeniti boju ili cak ispucati. Ime vjerojatno duguje
sanskrtskoj rijeci upala (dragi kamen).

lapis lazuli lazulit3LAPIS LAZULI

Lapis lazuli je rijedak neprozirni metamorfni mineral koji cesto sadri zrnca
pirita, zbog cega ispoliran podsjeca na modro nebo ispunjeno zvijezdama. Upravo
zbog te osobine stari su ga narodi veoma cijenili. Kod Egipcana i Kineza bio je
simbol pravde.
Danas se od svih dragulja najvie cijeni dijamant, ali nije uvijek bilo tako.
Tijekom povijesti mijenjali su se moda i ukus te su na cijeni bile razlicite vrsta
dragulja. Drevni su Egipcani najvie cijenili smaragd i lapis lazuli, dok su
stanovnici pretkolumbovske Amerike, pored smaragda, najvie drali do tirkiza i
ada. Rubin, safir, dijamant i opal bili su traeni u drevnoj Indiji i Perziji. U
Mezopotamiji nalazimo najstarije ukrase od lapis lazulija i tirkiza, a ad je bio
omiljen u Kini. Stari su Grci cijenili topaz, opal, gorski kristal i ametist, a
Rimljani, pored smaragda i safira, najvie ametist, jaspis i karneol. U
srednjovjekovnoj Europi vjerovalo se da je plavi safir dragulj s najboljim
svojstvima.

tirkiz_ogrlica1TIRKIZ
Tirkiz je, kao i lapis lazuli, neproziran metamorfni mineral cija boja varira od
svijetlo modre do zelene. U pretkolumbovskim srednjoamerickim kulturama simbol je
dnevnog neba i snage Sunca. Starim Egipcanima sluio je kao talisman za zatitu
protiv nesreca i bolesti.
Mnoge price o draguljima prenosile su se usmenim putem, a mnoge su zapisane u
pismima i dnevnicima putnika, poput Marka Pola koji opisuje safire iz Ratnapura,
ili francuskog trgovca Tavaniera iz XVII. st. koji se obogatio trgujuci draguljima
iz Indije.

zadAD
Ovaj se naziv u draguljarstvu pripisuje dvjema vrstama metamorfnih minerala:
piroksenu jadeitu i amfibolu nefritu. ad se sastoji od vrlo tankih, jako
izduenih i isprepletenih kristala, poput vlakana, to mu daje izuzetnu cvrstocu i
ilavost, stoga se moe reci da je po tome prvak u mineralnom svijetu, kao to je
to dijamant po tvrdoci. Najvie se cijeni carski ad prozirne, smaragdno zelene
boje. U staroj Kini cijenjen je kao simbol savrenstva i pet uzvienih vrlina, te
je bio glavno obiljeje svega carskog.
Ceste krade, nestanci na odredeno vrijeme i preoblikovanje poznatih dragulja cine
njihovu povijest sloenom i zagonetnom.

ametistNajzanimljiviju i najstariju povijest nedvojbeno ima dijamant Koh-i-Noor

(Brijeg svijetlosti) cije se ime spominje jo u drevnom indijskom epu Mahabharata.
Legenda uz njega vezuje prorocanstvo: Tko ima dijamant, njegov je svijet. Ali samo
bog ili ena smiju ga nositi nekanjeno. Nakon vie promjena vlasnika i
preoblikovanja, danas se nalazi u vlasnitvu britanske kraljevske obitelji.

AMETIST je ljubicasto obojeni kremen cija boja potjece od male kolicine feriona.
Ime mu potjece od grckog naziva ametusios (koji nije pijan). Vjerovalo se da cuva
od svakog vida opijenosti i pijanstva.

Brdo otpadnog materijala iz rudnika zlata. Ovaj otpad sadri odredenu kolicinu
zlata i cuva se jer bi se poboljanjem tehnologije mogao ponovno eksploatirati.
Brdo otpadnog materijala iz rudnika zlata. Ovaj otpad sadri odredenu kolicinu
zlata i cuva se jer bi se poboljanjem tehnologije mogao ponovno eksploatirati.
RUDE I METALI

Metali (grc. metallon rudnik) ili kovine su sitnozrnasti kristalni agregati koji
se odlikuju neprozirnocu i izuzetnim sjajem, dobrom vodljivocu topline i
elektriciteta, te mogucnocu obrade lijevanjem i kovanjem. Neke vrste metala kao
to su bakar, srebro, zlato, platina, eljezo, iva i olovo pojavljuju se kao
samorodni elementi, ponekad i u razvijenim kristalnim oblicima.

Najstariji nacin traenja ruda je uz pomoc ralji, kojima su se, uz stroga pravila
pripreme, sluili prvi geolozi raljari. Ako bi svi potrebni uvjeti bili
zadovoljeni, onda bi se iznad rudnog leita ralje pokretale.

srebro1
Srebrna ila u rudniku srebra
Danas postoji vie nacina traenja rudnih leita, od satelitskih snimaka i
buotina, do geolokih ispitivanja raznim instrumentima poput magnometra,
ispitivanja vegetacije, itd., ali ni ovi moderni nacini ne jamce siguran uspjeh.
Mnoga su vana nalazita otkrivena slucajno, kao npr. rudnici zlata u Nevadi koje
je, prema prici, otkrio neki geolog po kripanju svojih cizama po kamenjaru. Zvuk
je ukazivao na prisutnost kremena koji se ponekad pojavljuje kao osnova zlatnih
ila. Zbog ekonomske koristi koju donosi pronalazak rudnog leita, ne cudi da na
Uralu koji je bogat rudnim leitima, jo i danas rudu znaju traiti kao u
povijesna vremena, pomocu ralji.
OBRADA RUDA
Nakon vadenja iz rudnog leita, ruda se procicava od primjesa, a dobivena
sirovina podvrgava se metalurkim procesima kao to su redukcija (topljenje rude
pri visokim temperaturama), otapanje (kemijskim djelovanjem) i elektroliza
(izdvajanje metala iz kemijske otopine) kojima se iz rude dobivaju metali.

Pirit - jedan od minerala eljeza

Pirit jedan od minerala eljeza
BIORUDARSTVO
Biorudarstvo je nova tehnika primjene bakterija kao to je Thiobacillus
ferooxidans u dobivanju metala. Ovi najmanji rudari na svijetu vacuci urezuju
okna u metalnim rudama, pri cemu izazivaju oksidacijske reakcije koje iz ruda
oslobadaju metal. Jedna cetvrtina svjetske proizvodnje bakra dobiva se na ovakav
nacin.
Mineral zlata
Mineral zlata
ZLATO
Od davnina je zlato cijenjeno zbog svojih osobina visokog sjaja, lijepe boje,
otpornosti na koroziju, izuzetne mogucnosti oblikovanja i kovanja. Te osobine
donijele su mu titulu savrenog metala i simbola samog Sunca. U pricama svih naroda
zlato je slika vrlina, srece i boanskih kvaliteta.
Zlato se koristi u draguljarstvu, zubarstvu, medicini, elektronskoj industriji,
avioindustriji i izradi opreme za svemirska istraivanja.
SUHO ZLATO
Cistoca zlata vec se dugi niz stoljeca oznacava u karatima. 24-karatno zlato je
cisto zlato bez primjesa drugih metala, dok 18-karatno zlato ima 18 dijelova zlata
i 6 dijelova nekog drugog metala u spoju.
Cisto zlato je vrlo mekano i lako se zagrebe noktom. Zato se u zlatarstvu zlatu
obicno dodaju bakar, srebro i jo neki metali koji mu daju cvrstocu i odreduju
boju.
Mineral srebra
Mineral srebra
SREBRO
Manje je vrijedno od zlata i platine, a nedostatak mu je taj to njegova ispolirana
povrina patinira, te tako gubi sjaj. S druge strane, najbolji je provodnik topline
i elektriciteta, izuzetno je kovno, a poznata su i njegova dezinfekcijska svojstva,
te se nekad koristilo za procicenje vode.
Njegova najveca povijesna primjena svakako je u izradi novca, a danas se osim u
draguljarstvu i zlatarstvu, koristi kao kontaktno sredstvo za precizne instrumente.
Zbog velike sposobnosti refleksije koristi se i za izradu zrcala u optickim
instrumentima i industriji fotografskih materijala.
PLEMENITI METALI
Vecina metala pod utjecajem vanjskih faktora korodira, zbog cega ih je potrebno
zatititi nanoenjem nekog zatitnog sloja na povrinu. Rijetki metali koji su
otporni na te utjecaje nazivaju se plemeniti metali. U njih se ubrajaju srebro,
zlato, iva, renijum i platinski metali.

Mineral platine
Mineral platine
PLATINA
Platina je u prirodi vrlo rijetka, a jo se rjede javlja samorodna. Zbog toga je
danas vrednija i od zlata. Iako su jo stari Egipcani i pretkolumbovski Amerikanci
koristili platinu za izradu ukrasnih predmeta, Europa ce otkriti prava svojstva
platine tek u XVIII. st. Njeno ime dolazi od panjolskog naziva za srebro (plata).
Naime, zlato iz rudnika na rijeci Platino del Pinto (Kolumbija) bilo je oneciceno
nekim loim srebrom koje se nije dalo topiti i samo je oteavalo procicavanje
zlata. Zato su ga pogrdno nazvali malim srebrom.
Otporna je na visoke temperature i kiseline, pa se koristi u izradi opreme za
kemijske laboratorije. Zbog dobrih katalizatorskih svojstava pri mnogim kemijskim
procesima, najveca industrijska primjena platine danas je u preradi nafte i izradi
katalizatora za smanjenje zagadenja iz ispunih cijevi automobila.
Sumpor, tirolski granat i pirit imaju razlicite forme.
Sumpor, tirolski granat i pirit imaju razlicite forme.
JESU LI MINERALI IVI?

Iako odgovor izgleda jednostavan, mnogi uvaeni mineralozi prolosti dvojili bi o

tome kako odgovoriti na ovo pitanje.
Iz osnovnog obrazovanja znamo da znanost dijeli prirodu na ivu i neivu, organski
i anorganski svijet. Za znanost je osnovni kriterij ivota postojanje stanica kao
biolokih jedinica. Iz toga slijedi sposobnost rasta i razmnoavanja, te evolutivni
razvoj.

Prema toj podjeli jasno je da minerali po svojoj strukturi pripadaju anorganskom,

dakle neivom svijetu. Ali, u prolosti su mnogi mineralozi, usporedujuci minerale
s biljnim i ivotinjskim organizmima, dolazili do zakljucka da medu njima postoje
bazicne slicnosti. Evo to o tome kau ocevi hrvatske mineralogije, dr. Mijo
Kipatic i dr. Fran Tucan, u knjizi Slike iz rudstva (1914).
Necistoce u prozirnoj strukturi ukazuju na etape rasta kristala berila.
Necistoce u prozirnoj strukturi ukazuju na etape rasta kristala berila.
RAST
Jedno od osnovnih obiljeja ivih bica je rast. ivi organizmi rastu i to ne citav
ivot, vec do odredene dobne granice kada rast prestaje te nastupa doba zrelosti,
starenja i smrti. Minerali takoder rastu. Imaju svoj pocetak, svoj razvoj i svoj
zavretak. Pri rastu svaki organizam ima sebi svojstvenu granicu rasta. Kristali
barita nikad ne mogu narasti do velicine kristala kremena.
FORMA
Svaki organizam pri svom rastu poprima tocno odredenu formu po kojoj ga moemo na
prvi pogled prepoznati. Po tome lako moemo razlikovati jednu vrstu od druge. I
minerali imaju svoje specificne oblike po kojima ih moemo medusobno razlikovati.
Razlike se ocituju u velicinama plonih kuteva, koje su stalne i nepromjenjive za
razlicite vrste minerala.

Kamena sol (Halit) - inace kockastog oblika, kod ovog primjerka stranice ne rastu
ravnomjerno.
Kamena sol (Halit) inace kockastog oblika, kod ovog primjerka stranice ne rastu
ravnomjerno.
Tek to nastanu i zapocnu rasti, minerali moraju iskuati vlastitu snagu. Sa svih
strana prijeti im opasnost od vlastite rodbine, od onih individua to se razvijaju
u njihovoj neposrednoj blizini sve ih je obuzela tenja za to pravilnijim
oblikom i to boljim rastom
ZACJELJIVANJE
U slucaju tektonskih poremecaja minerali mogu nastradati. Ako se mineral oteti ili
napukne, to mjesto ce postupno zarasti dok ne ostane samo oiljak koji podsjeca na
staru ranu. Ako se uslijed otecenja mineral prepolovi na dva dijela, tada ce svaka
polovica u prirodnim uvjetima nastaviti rasti dok obje ne poprime formu cjelovitog
kristala.

Slicnost strukture - glava virusa i struktura kremena.

Slicnost strukture glava
virusa i struktura kremena.
SLIKE IZ RUDSTVA

A to je mineral? ivi li on, umire li? Kako postaje, kako nestaje? Razvija li se i
razvijajuci raste li? Ima li oznake ivota kakve zapaamo kod biljke i ivotinje?

Kao svaki organizam prirode, kao biljka i ivotinja, tako je ba i mineral

individuum, bice koje je sastavljeno iz neke tvari, iz jednog ili vie pocela.
Razlika je samo u tom to su ta pocela u mineralu neto jednostavnije sloena, dok
su u biljci i ivotinji ula u vanredno zamrene spojeve. Kako ti spojevi ni u
mineralima nisu uvijek isti, nego razliciti, imamo i razlicitih minerala

Kao svaki organizam tako je i mineral poprimio neku formu da manifestira svoj
opstanak u prirodi. Jednostavna je to forma, pa dok se biljka dici prerazlicitim
oblicima, razgranavajuci se sad ovako, sad onako, dok nam se ivotinja prikazuje
sad kao sicuan crvak, pa riba, ptica, ili sisavac, evo minerala gdje se zaodjenuo
u sitnu kocku, piramidu ili prizmu, u najjednostavnije likove carstva svoga u
ledce, kristale. I nisu te forme slucajne ba kao to nisu slucajne forme biljke i
ivotinje. Sitna travka razlikuje se od golema hrasta, slavuj ptica od mrkog vuka,
pa tako i alem kamen od kremena tvrda

I tako svaki mineral ima druge bridne kutove, druge, ali stalne, i ta stalnost to
je ono znacajno kod minerala, ba kao to je, primjerice, lice ili cvijet znacajan
za biljku..

Escinit pronaden u Norvekoj.

Escinit pronaden u Norvekoj.
Primjerak krokoita kod kojeg su vidljivi oiljci nastali vjerovatno tektonskim
poremecajima.
Primjerak krokoita kod kojeg su vidljivi oiljci nastali vjerovatno tektonskim
poremecajima.
Kod ovog primjerka fluorita, svaki individualni mineral ometa razvoj susjednog.
Kod ovog primjerka fluorita, svaki individualni mineral ometa razvoj susjednog.
Kako rekosmo, moemo mineral isto kao biljku i ivotinju smatrati organizmom, koji
se pojavljuje u pravilnim formama, u kristalima. Mineral je dakle organizam, pa kao
svaki organizam, tako je i on podvrgnut razvoju. A gdje je razvoja, tu je i ivota,
gdje ivota, tu i smrti. A mineral se zaista razvija, raste, od sicunog prelazi u
veliki. Zato je kod minerala moguce pratiti stadij mladosti, kad je on u
najbujnijem rastu, i stadij potpune doraslosti, kada unatoc obilnoj hrani vie ne
raste . Pri tom rastu zna neki mineral poprimiti i znatnu velicinu, te su nali vec
kristala kremenovih, koji su mjerili u obujmu i 8 metara; no ima minerala, koji
usprkos i obilnoj hrani i drugim povoljnim uvjetima ostaju uvijek mali. To je ista
pojava koju opaamo i kod biljki i kod ivotinja: mirisna ljubicica ostaje uvijek
malena, a hrast izraste u pravog gorostasa, sitan mi nece nikad dostici velicinu
brza konja
Kad se mineral potpuno razvije, nalazi se u prirodi, kao i svi drugi organizmi,
izloen mnogim neprilikama. No, on nastoji da tim neprilikama odoli, bori se za
svoj opstanak, i tom borbom pokazuje da mu je mio ivot. Dogodi se cesto da u toj
borbi zadobije i tekih ozljeda. Pa to se u tom slucaju dogodi? Ono, to i mnogoj
biljci i ivotinji. Mineral pretrpi zadobivene ozljede i ozdravi, rane mu
zacijele

Moe se dogoditi da kremen po pola pukne. Jedna polovina ostaje prirasla na starom
mjestu, drugu vode odnesu. Pa i ta polovina nece ostati tako slomljena. Opet ce ona
crpsti hranu, izgradivati svoj slomljeni organizam, dok ne poprimi ponovno svoju
formu. Zar ove pojave zacjeljivanja i regeneracije nisu posve analogne
zacjeljivanju i regeneraciji kod biljke ili ivotinje? Zar u regeneraciji kremena
ne vidimo neto slicno regeneraciji gujavice? I gujavicu, kako je poznato, moemo
presjeci na dvoje, pa ce svaka polovina domalo zacijeliti i nastaviti svoje
ivovanje kao samostalan individuum

MIJO KIPATIC I FRAN TUCAN, Zagreb, 1914.

J. D. Dana
J. D. Dana
MINERALOGIJA

Mineralogija ili rudoslovlje znanost je o mineralima koja proucava njihov oblik,

unutranju gradu, fizikalna i kemijska svojstva. Osim toga, proucava uvjete i
prirodne zakone postanka minerala, metode njihova odredivanja, kriterije za njihovu
klasifikaciju i mogucnost upotrebe.

Mineralogija je kao znanost relativno mlada. Smatra se da je njen razvoj zapoceo u

XVI. st. djelovanjem njemackog lijecnika i rudara G. Bauera Agricole (1494.
1555. g.) koji se bavio odredivanjem i sistematikom minerala na temelju njihovih
fizikalnih svojstava.

Ali i prije toga minerali su privlacili panju znanstvenika i istraivaca.

Najstariji poznati tekst posvecen mineralima je rasprava O kamenu koju je napisao
Aristotelov ucenik i nastavljac Teofrast (370. 287. pr.Kr.). Teofrast navodi
esnaest mineralnih vrsta i dijeli ih na metale, kamenje i zemlje, posvecujuci
narocitu panju njihovom prakticnom znacenju. Rimski prirodoslovac Plinije Stariji
(23. 79. g.) koji je poginuo prilikom erupcije Vezuva, u svom opsenom djelu
Naturalis historia (37 knjiga) sabrao je izmedu ostalog i spoznaje svog vremena o
mineralima. Poseban znacaj za mineralogiju imala je rasprava arapskog lijecnika i
znanstvenika Avicene (Ibn Sina, 980. 1037. g.) O kamenu, u kojoj je dao
klasifikaciju minerala koja se dugo koristila.
Ibn Sina - Avicena, Mijo Kipatic i Fran Tuan
Ibn Sina Avicena, Mijo Kipatic i Fran Tuan
opca mineralogija
Za razvoj mineralogije i kristalografije zasluni su mnogi znanstvenici od kojih
navodimo samo neke. Danski anatom i geolog amater Niels Stensen (1638. 1687.) i
francuski mineralog i kristalograf R. J. Hay (1743. -1822.) otkrili su neke od
temeljnih kristalografskih zakona. Americki geolog i mineralog J. D. Dana (1813.
1895.) razradio je klasifikaciju minerala prema njihovim kemijskim svojstvima.
Engleski geolog H. C. Sorby prvi je 1858. godine koristio mikroskop za proucavanje
minerala u tankim izbruscima. Ruski mineralog i kristalograf J. S. Fjodorov
postavio je 1891. godine temelje teodolitnoj metodi mikroskopskog istraivanja
minerala. Njemacki fizicar M. T. F. von Laue i engleski fizicari, otac i sin W. H.
Bragg i W. L. Bragg, uveli su metode ispitivanja unutranje grade kristala
rentgenskim zrakama, za to su dobili Nobelovu nagradu.

Za razvitak mineralogije u Hrvatskoj vano je osnivanje Prirodoslovnog muzeja u

Zagrebu. Egzaktni mineraloki rad zapoceo je Mijo Kipatic (1851. 1926.). Njegov
rad nastavio je Fran Tucan (1878. 1954). Za daljnji razvitak suvremene
mineralogije i kristalografije zasluan je Ljudevit Baric (1902. 1984).