Sedimentne ili taložne stijene

- izgrađuju 75% površinskog kopnenog dijela Zemlje

- volumno u sastavu litosfere čine samo 5%
- mogu se definirati kao akumulacija čvrstog
materijala ili sedimentacija materijala, koji je
nastao razgradnjom drugih stijena, a samo
taloženje može se odvijati u vodenim sredinama ili
na kopnu
Specifičnost – slojevite su i mogu sadržavati provodne
fosile (organizmi koji su živjeli u određenom
geološkom dobu, pri određenim uvjetima)
Tekstura sedimentnih stijena

1. MASIVNA ILI HOMOGENA

2. TRAKASTA I SLOJEVITA
3. BREČASTA
 Homogenu teksturu imaju stijene kod kojih su
minerali jednoliko zauzeli prostor u masi.
 Trakasta i slojevita su karakteristične za slojevite
s.s. kod kojih se u masi izmjenjuju slojevi različite
boje i različitih sastojaka.
 Brečastu imaju stijene sastavljene od vezanih većih
i manjih čestica.
Specifičnost s.s.: "strana tijela"

 Strana tijela u s.s. čine zapravo ulomci drugih

stijena različitog oblika.
 KONKRECIJE
SFERULITI
NODULE
Konkrecije – kuglaste, gomoljaste ili jajolike tvorevine nastale
koncentričnim povećanjem mineralnih tvari oko neke jezgre.

 Sferuliti – kuglasta tijela radijalno trakaste

strukture.
 Nodule – grudasta i čvorasta nepravilna tijela,
njihov sastav je različit od sastava stijene u kojoj se
nalaze
Struktura sedimentnih stijena:

1. KLASTIČNA – imaju one st. Izgrađene od fragmenata

st. I minerala različitih po veličini i obliku
2. KRISTALASTA – karakterizirana je autigenim
zrnima, koji su međusobno nposredno srasla, također
se razlikuju po načinu srastanja i veličini zrna
3. AMORFNA – ima trakastu građu i bubrežaste oblike,
nestabilna, nalazi se kod gelnih sedimeneta
4. BIOGENA – definirana je prisustvom većih količina
organskih ostataka
Nastanak i podjela:

- proces stvrdnjavanja ili dijageneza nastaje nakon

što se usitnjeni sediment, ili u vodi otopljeni
materijal taloži ili izlučuje iz zasićene otopine
- 2 su oblika: kompakcija i cementacija
- s obzirom na način postanka dijele se na klastične,
kemogene i biogene
Klastične stijene

Nastale su mehaničkom sedimentacijom zrna (klasta)

zbog: termičke oscilacije, djelovanja vode, vjetra
(općenito transporta), čovjeka, erozije i akumulacije.
Sastoje se od ulomaka drugih stijena
Način, brzina i intezitet trošenja ovise o klimi,
morfologiji terena, vrsti stijene...
Najpoznatije se konglomerat (valutičnjak), breča, lapor,
prapor, šejl
Kemogene stijene

Nastaju kristalizacijom i izlučivanjem iz zasićene

otopine, najčešće u plitkim rubnim dijelovima voda u
kojima je isparavanje veće od pritjecanja.
Najpoznatije su gips ( pustinjska ruža) i halit, ali i sige i
sedra.
 Sige

Sige su sekundarni kemijski talozi koji nastaju

djelovanjem vode.
Sige mogu sadržavati jedan ili kombinaciju preko 300
poznatih minerala.
Karbonati su najčešći mineralni talozi koji se nalaze u
špiljama.
Od sekundarnih karbonatnih minerala najčešći su
kalciti i aragonit, koji predstavljaju oko 95% svih
špiljskih minerala.
Nastanak stalaktita
Taloženje stalagmita
Stvaranje stalagnata
 Ca2+ + 2HCO3- CaCO3 +H2O + CO2
Goleme sige mogu rasti milijunima godina, no češće rastu samo
desetke do stotine tisuća godina. Brzina rasta siga ovisi o brzini
dotoka i sastavu otopine, temperaturi, vlazi i dr., što sve ne ovisi
samo o klimatskoj zoni u kojoj se špilja nalazi, nego se znatno
razlikuju i u špiljama istoga klimatskoga područja, te i unutar samo
jedne špilje ili samo jednoga njenoga djela. Obilan rast siga
podudara se s vlažnim, a oskudan sa sušnim razdobljima geološke
prošlosti.
Uzima se da je prosječna brzina rasta od 1 do 2 mm na godinu.
Oblici siga:

Do sada je u svijetu izdvojeno čak 38 različitih tipova

siga.
 Sige i sigasta kora: stalaktiti, stalagmiti, zavjese,
saljevi ili sigasta kora
 Nepravilni oblici: palete, špiljsko cvijeće, špiljsko
mlijeko
 Oblici formirani ispod vode: kaskade i/ili barijere,
konkrecije, talozi u lokvama, kristalne obloge,
biseri
Biogene ili organogene stijene

Nastaju od živih organizama. Mogu biti fitogene i

zoogene.
Najvažniji predstavnici su vapneneac i dolomit.
Biogene stijene sa svojstvom izgaranja nazivaju se
KAUSTOBIOLITI (sadrže ugljik – nafta i ugljen).
Biogene ili organogene stijene

Nastaju od živih organizama. Mogu biti fitogene i

zoogene.
Najvažniji predstavnici su vapneneac i dolomit.
Biogene stijene sa svojstvom izgaranja nazivaju se
KAUSTOBIOLITI (sadrže ugljik – nafta i ugljen).
Vapnenac

- nastao taloženjem skeletnih ostataka raznih

organizama
- razlikuju se prema vrsti organizama od kojih su
izgrađeni (foraminiferski, koraljni, algalni...)
- najprisutnija stijena Dinarida
- karbonatan je
Različite vrste vapnenca:
Dolomit

- za razliku od vapnenca, njegov kemijski sastav je

CaMg (CO3)2
- nastaje procesom dolomitizacije, tj. Potiskivanjem
kalcija magnezijem u vapnenačkim mineralima
- za razliku od vapnenca, ne reagira na HCl
Za one koji misle da iz geologije ne može izaći
ništa dobro... :-)