1.Oblici zemljanih radova?

Oblici zemljanih radova u graevinarstvu: - zemljani radovi kod izvoenja podzemnih graevina - zemljani radovi kod iskopa za temelje objekata - zemljani radovi kod izvoenja nasutih graevina (nasipi, nasute brane) - zemljani radovi kod gradnje cesta (gornji i donji sloj) - zemljani radovi kod eksploatacije mineralnih sirovina i gradiva Zemljani radovi u cestogradnji sastoje se od: - raidavanje terena od raslinja (grmlje, drvede), uklanjanje objekata predvienih za ruenje - skidanje humusa - zamjene zemljanog materijala ako ne odgovara propisima (npr. preveliki sadraj organskih tvari, nepovoljan granulometrijski sastav za potrebnu traenu zbijenost) - poboljanje zemljanog materijala dodavanjem drugog povoljnijeg zemljanog materijala (mijeanje) ili dodavanjem hidraulikog veziva (stabilizacija) - izrada usjeka - izrada nasipa - izrada zavrnog sloja posteljice

2.Geoloska ispitivanja? Geolog na osnovi pregleda geolokih karata i obilaska terena treba dati: - sastav i porijeklo materijala u zoni graenja i na pozajmitu - specifinosti: sklonost stvaranju klizita, slaba kvaliteta do izvjesne dubine, postojanost materijala na zraku - upozoriti na pojavnost vode (podzemne i povrinske) koja moe dovesti do

potekoda u gradnji - poloaj i nagib slojeva U geoloka ispitivanja spadaju: - geoelektrina ispitivanja - geoseizmika ispitivanja

3. Geomehanicka ispitivanja? Geoloka ispitivanja se nadopunjuju geomehanikim. Geomehanika ispitivanja sastoje se od buenja sondanih jama i sondanih buotina (raspored slojeva) i uzimanja uzoraka za ispitivanja svojstava. Ispitivanjem je potrebno obuhvatiti vrste zemljanih materijala od kojih de se iskopavanjem i nasipavanjem formirati trup ceste, ali i materijal neposredno ispod trupa cestovnog tijela. Potrebno je odrediti: - moe li se i uz kakve uvjete upotrijebiti materijal iz usjeka za izvedbu nasipa - moe li se u usjeku izvesti posteljica traene kvalitete - nagib kosina usjeka i nasipa - ocjena kvalitete tla na kojem se temelji nasip - ispitivanje materijala iz pozajmita

Odreuje se: - granulometrijski sastav tla - posmina vrstoda - jedinine teine - porozitet

- koeficijent propusnosti - kapilarnost - doputeno opteredenje temeljnog tla - deformabilnost temeljnog i nasipnog tla - optimalna vlanost prema Proctoru - najveda suha jedinina teina prema Proctoru - terenski i laboratorijski CBR

4.Hidroloska ispitivanja? Hidroloka ispitivanja obuhvadaju podatke: - koliina protoka vodotoka - visinu velikih voda - visinu podzemnih voda tijekom godine Na osnovi koji se odreuje: - visina nivelete u vodoplavnom podruju - veliina potrebnih propusta i mostova - prijelaz preko podruja sa visokom podzemnom vodom 1.4.1. Hidrometeoroloki i klimatski podaci Ovi podaci utjeu na samu gradnju, ali i na kasnije iskoritavanje ceste. Najedi podatak je dubina smrzavanja tla, ali i raspored kinih razdoblja.

5.Klasifikacija tla po JUS-u?

Klasifikacija tla omoguuje svrstavanje tla u klasifikacione skupine, prema svojim bitnim fizik alnim parametrima. Time se omoguuje da se tlo opie simbolom koji oznaava odreena fizikalna i mehanika svojstva bitna za ponaanje tla, a time se operativnije koriste oznake tla u u geotehnikoj dokumentaciji i komunikaciji. Usvojena je manje-vie jedinstvena svjetska klasifikacija tla.

Klasifikacijski sustav se koristi dijagramom plastinosti za koherentna tla te dijagramom granulometrijskog sastava za nekoherentna tla. Konano svako tlo dobiva oznaku koja se sastoji od dva slova: prvo slovo je oznaka osnovnog materijala, a drugo slovo ovisi o njegovim svojstvima prema sustavu klasifikacije.

slovne oznake za koherentne materijale

C - glina M - prah O - organska glina

plastinost H - visoka plastinost L - niska plastinost

za primjer CH - glina visokoplastina ili ML - prah niskoplastini.

slovne oznake za nekoherentne materijale

G - ljunak S - pijesak

granuliranost W - dobro granuliran P - slabo granuliran U - jednoliko granuliran

za primjer GW - dobro granuliran ljunak ili SP - sabo granuliran pijesak.

6.Rastresitost materijala? Ratresitost je osobina materijala da se pri odvajanju I dobijanju iz prirodne sredine dobija zapremina materijala koja je veca od prvobitne zapremine. Stepen rastresanja se definise koeficijentom rastresitosti koji predstavalja odnos izmedju novo formirane zapremine V1 I prvobitne zapremine materijala u prirodnoim stanju: Kr=V1/V

7.Vodopropustljivost I nabijenost materijala? Vodopropustljivost materijala je svojstvo materijala da propusta vodu kroz svoje pore(supljine) koje su delimicno ili potpuno povezane. Sljunkovi sadrze makro pore, peskovi sadrze makro pore I kapilare, neporemecene gline sadrze kapilare I mikro pore, a ispucale I makro pore.

 . , , . Nabijenost je smanjenje zapremine usled dinamickih sila vibriranja I udaranja. Svojstvo nabijenosti je prvenstveno vezano za promene pora I vemoa malo za promene samog skeletal tla.

8.Nagibi kosina kod zemljanih radova?