Tehnicki

TEHNIČKI IZVJEŠTAJ
1. Uvod
Na osnovu ugovora između Design&Qc d.o.o. Sarajevo i JU „Direkcija regionalnih cesta USK-a“
pristupljeno je izradi projekta sanacije klizišta na regionalnoj cesti R401b, dionica: Gnjilavac-Konjodor-
Brigovi, stacionaža 15+000.
Na ovoj lokaciji je došlo klizanja sa lijeve strane te su stoga preduzete određene istražne
radnje kako bi se time dobile podloge za izradu glavnog projekta sanacije. Širina klizišta na čeonom
dijelu (kontaktu sa saobraćajnicom) je cca30m.
Neposredno poslije predmetne lokacije na kojoj je došlo do klizanja pojavilo se veće klizište
ispod trupa puta. Dimenzije ovog klizišta su cca 80x60 m. Ovo klizište nije predmet ovog projekta ali
se navodi kao eventuialno potencijalno opasno mjesto koje će u budućnosti biti potrebno sanariti.
Obzirom da je projektnim rješenjem za sanaciju klizišta koje je predmet projektnog zadatka
predviđena izrada potpornog zida na kontraforima koji su fundirani na supstratu predmetnim uticaj
klizišta ispod trupa puta nije značajan za projektovano rješenje. Eventualni špotencijani problem je
što se sve vode koje su prikupljene sanacijom klizišta ispuštaju na prifilu P16 na mjestu postojećeg
propusta i ulaze u čelo pokrenutog klizišta. Projektant je sve vode sveo na mjesto postojećeg
propusta i nije novoprojektovanim rješenjem mijenjao postojeću situaciju. Obzirom da se radi o
većem području koje je van putnog pojasa Projektant nije mogao preduzeti radnje na projektovanju
kontrolisane odvodnje van putnog pojasa. Ukoliko je moguće riješiti probleme sa eksproprijacijom
Glavni projekat sanacije klizišta na regionalnoj cesti R401b, dionica: Gnjilavac-Konjodor-Brigovi, stacionaža 15+000
Tehnički opis 1/26
savjetuje se Investitoru da se preduzmu mjere na iozradi betonskog ili jarka sa kamenom oblogom u
cementnom malteru kojim će se voda odvesti do šume koja sa nalazi ispod saobraćanice.
Pogled na cestu sa klizišta ispod trupa ceste
2. Osnovni strukturni odnosi (Osnovni podaci iz geomehaničkog elaborata)
U cilju izrade geomehaničkih podloga urađene su dvije bušotine na cesti, na dijelu gdje su
izražene pukotine (denivelacija) na kolovozu. Od geoloških slojeva izdvajaju se vještačke tvorevine
(asfalt, nasip...) ispod koga se nalazi sloj smeđosivog zaglinjenog srednzrnog pijeska sa drobinoma
loših geomehaničkih karakteristika ispod kojeg se nalazi raslabljeni supstrat a ispod ovog sloja se
nalazi kompaktni supstrat u vidu sivih laporaca i laporovitih pješčara u izmjeni. Dubine na kojima se
nalazi kompaktni supstrat su prema geološkoj klasifikaciji na cca 5 – 5,5m. Obzirom da se radi o
matrijalu u kojem je dosta teško odrediti granicu na kojoj prestaje raslabljeni supstrat za dubinu
temeljenja je odabrana dubina od 7,5 m ispod nivelete na osnovu kriterija broja udaraca iz SPT opita
jer je broj udaraca na ovim dubinama na obe bušotine oko 50. Detaljni geloško-geomehanički podaci
će biti dati u geomehaničkom elaboratu u posebnoj kljizi o u ovom dijelu se daju osnovni izvodi.
Pored gore navedenog treba istaći da se sa gornje strane ceste, na profilu P7 nalazi dosta
izdašan izvor.
Tehnički opis 2/26
Tehnički opis 3/26
Tehnički opis 4/26
FOTOGRAFIJA NABUŠENE JEZGRE BUŠOTINE B-2
FOTOGRAFIJA NABUŠENE JEZGRE BUŠOTINE B-2
Tehnički opis 5/26
3. Mogući uzroci klizanja terena i trupa puta
Na osnovu svih izvršenih istraživnja i geotehničkih opservacija terena mogu se izdvojiti

slijedeći osnovni uzroci klizanja, odnosno, nestabilnosti puta na razmatranoj dionici:
 Predispoziciju geološke građe padine koju u površinskom dijelu čine slabi, osjetljivi i deformabilni
materijali nasipa i deluvijalnog pokrivača glinovito-drobinastog sastava;
 Loše geomehaničke karakteristike materijala (zaglinjeni pijesak) između supstrata i nasipa. Ove
karakteristike naročito dolaze do izražaja kada se ovaj materijal zavodni usljed prosjeđivanja voda
kroz trup puta kada dolazi do slabljenja otpornosti na smicanje ovog materijala.
 Nepostojanje gotovo nikakvih mjera u nožici nasipa koje osiguravaju stabilnost nasipa
 Dinamičko opterećenje saobraćajnice od prolaska vozila
4. Koncept projekta sanacionih radova
Konačni koncept projektnog rješenja usvojen je na osnovu istražnih radova, geodetskih

snimaka i inženjersko geoloških snimanja klizišta.
Osnovni koncept zasnovan je slijedećim osnovnim parametrima i uslovima :
 Izrada potpornog zida temeljenog na kontraforima. Obzirom na dubinu nosivog tla izrada
klasičnog AB zida nije racionalna obzirom da bi zid bio veličine ccaa7-8m sa širinom temeljne
stope od cca4m. Iskop za ovakav zid bi bilo jako teško izvesti, obzirom na geometrijske odnose
saobraćajnice, bez skupih mjera na zaštiti jame. Između dubokoh temeljnja zida na šipovima i
kontraforima Projektant se odlučio na temeljnje na kontraforima koje predstavlja tehnološki
jednostavnije rješenje a sa ekonomskog aspekta racionalnije rješenja. Obzirom na dubinu i sastav
nosivog tla iskop kontrafora se može jednostavni izvesti.
 Sa gornje strane puta izrada drenažne zavjese koja treba spriječiti procjeđivanje vode u trup puta
a naročito vode iz izvora na P7.
 Projekat je zasnovan na konceptu, da se ne izvode veći radovi izvan graničnog pojasa puta,
 Primjena manje složenih tehnoloških rješenja
Tehnički opis 6/26
5. PROJEKTNO RJEŠENJE
5.1. Koncept projektnog rješenja
Na ovoj lokaciji je predviđeno da se izradi AB zid visine

3,5m dužine 3x11 + 1x10m=43m. Uz zid se formira
asfaltni rigol širine 50cm za prihvat vode sa površine
kolovoza. Rigol bi se završavao betonskim ivičnjakom
18/24cm i ispušta se na profilu P16 u reviziono okno.
Treba istaći da varijanta rigola bez ivičnjaka, odnosno
varijanta u kojoj bi zid bio postavljen na mjesto ivičnjaka
i tako se formirao rigol nije dobra jer bi na taj način
došlo do brzog propadanja krune zida usljed djelovanja
agresivne vode iz rigiola i mraza. Neposredno iza rigola
bi bio postavljen AB zid. Udaljenost ivice zida od početka
rigola bi bila 80 - 85cm, obzirom da nije moguće zidsom koji je poligonalan idealno pratiti krivinu na
cesti. Prostor između ivičanjaka i zida bi se popunio betonom MB30 M100. Na zidu bi bila postavljena
nova jednostruka sigurnosna ograda.
Svaka kampada zida se oslanja na dva kontrafora na osovinskom razmaku od 5,5 (odnosno 5m
za kampadu 4) tako da bi ukupno bilo izrađeno 8 kontrafora visine 4m, širine 4m i debljine 1,2m. U
dnu zida bi se postavlja drenžna cijev F200mm na betonskoj tajači širine 50cm. Drenažna cijev se
zasipa filterskim materijalom do visine 0,5m iznad cijevi. Filterski materijal se radi od kamenog
materijala granulacije (4-8 20%,8-16 20%,16-32 60%). Projektovana granulacija treba biti izmješana
na kamenolomu i kao takva biti dopremljena na gradilište. Nasip iza zidova se radi od kamenog
kamenog (krečnjačkog) materijala V i VI kategorije, Dmax 20cm, Dsr. 10cm i glinenih.čestica<15%.
Ovaj materijal se dovozi iz pozajmišta dok se materijal iz iskopa odvozi na deponiju koju je dužan
obezbijediti izvođač radova zajedno sa svim potrebnim saglasnostima. Nakon izrade zida vrši se
zasipanje sa vanjske strane zida sa materijalom iz iskopa prema nacrtima datim na poprečnim
profilima.
Betoniranje zidova se vrši u svemu prema pravilima i standardima za ove radove. Prilikom
izrade kontrafora ostavljaju se ankeri iz kontrafora koji služe za povezivanje kontrafora sa temeljima
zida. Beton za izradu zidova je MB 30 M150 (nephodno je da zid posjeduje marku otpornosti na mraz
pošto je zid direktno izložen uticaju atmosferskih voda) a za kontarfore i temelje zidova se koristi
MB30 sa minimalno 380 kg cementa (Ovaj uslov je neophodan iz razloga što se u kontraforima često
pojavljuje voda pa dolazi do „razvodnjavanja betona i pada marke betona. Isto tako potrebno je za
beton kontrafora koristiti beton koji ima konzistenciju 18-20cm mjereno standardnim Abramsovim
konusom zbog lakše ugradnje betona). S obzirom na navedenu marku otpornosti na mraz betona
zidova potrebno je voditi računa o izboru dodataka betonu kao, tipu agregata (dolomitni agregat daje
betone niske otpornosti na mraz pa se ne smije koristiti za beton zidova), količini uvućenog zraka itd.
Prilikom zatrpavanja zidova sa vanjske strane posebnu pažnju posvetiti spoja nasipa sa
zidovima, odnosno izradu kegle na krajevima zida.
Tehnički opis 7/26
Nasipanje (izrada nasipa) nesmije početi sa
ivice zida, veće je potrebno da se formira
bankina koja će biti odmaknuta 0,5m u
poprečnom i podužnom smjeru od ivice zida.
S obzirom da je spoj zida i nasipa dosta
osjetljivo mjesto, podložno deformacijama i
eroziji projektom je prediđeno da se kegle
izrade od materijala V i VI kategorije kao je to
dato na skici.
Sa gornje strane zida predviđena je izrada

drenažne zavjese koja ima svrhu prikupljanje
pribrežnih voda a noročito voda iz izvora na
profilu P7.
Pilikom betoniranja zida posebnu pažnju osvetiti spoju zida i temelja obzirom da se na ovim
mjestima javljaju segregacije betona čime se znatno smanjuje trajnost zida. Pored pažljivog vibriranja
betona na ovom dijelu preporučuje se postavljanje spužve ispod oplate zida koja će spriječiti curenje
cementnog mlijeka ispod oplate.
Obzirom da su se pukotine u jednom dijelu (na lpokaciji profila P7 i P8) prenjele na lokalni
prilaz. zid se nakon prve tri kampade koje prate saobraćajnicu lomi u pravcu prilaza. Predviđeno je da
se na ovom dijelu izvrši asfaltiranje prilaza da bi se spriječilo prodiranje vode u nasip ispod zida.
U zid se obavezno ugrađuju barabakane od PVC cijevi F100mm prema nacrtima datim na
poprečnim profilima.
Obzirom na dubinu iskopa zida prporučuje se privremana obustava saobraćaja za vrijeme dok
se ne izradi doi nasipa zida.
5.2. Tehnologija izvođenja radova
Na samom početku radova potrebno je jasno označiti gradilišta kao i postaviti signalizaciju za
odvijanje privremenog jednosmjernog saobraćaja. Prije početka izvođenja radova Izvođač radova je
dužan pribaviti saglasnost za izmjenu režima saobraćaja.
Nakon što je gradilište označeno vrši se iskop („skidanje“) gornjg dijela saobraćajnice dubine
0,5m na dijelu izrade zidove. Iskop se vrši na kompletnom dijelu gdje se vrši izgradnja zidova.
Horizontalne kote početka iskopa su označene na poprečnim profilima. Prilokom iskopa formira se
škarapa u nagibu 2:1 u prvih dva m a naokon toga u nagibu 1:1.
Nakon toga se vrši široki otkop do kote donje ivice temelja. Ove iskope vršiti u kampadama.
Treba istaći da se ne očekuju veći problemi prilikom iskopa s obzirom da nakon skidanja prvog sloja
ceste jama ima visinu 2,5m što s obzirom na geološku građu terena nije značajna visina. Ipak
potrebno je kontinuirano pratiti stanje (eventualne deformacije) zasjeka kako bi se na vrijeme moglo
reagovati ukoliko se za to pokaže potreba.
Nakon što su završeni široki otkopi vrši se iskop kontrafora. Sve kote (koordinate) potrebne za
iskop date su projektu. Prilikom iskopa kontrafora potrebno je uskladiti dinamiku radova u smislu da
se iskop za kontrafore završi u trenutku kada je beton već na gradilištu. Prije početka betoniranja
kontrafora mora se izvršiti prijem kontrafora od strane geologa i gedete, koji će upisom u građevinski
Tehnički opis 8/26
dnevnik potvrditi usaglašenost iskopa i stvarne geološke građe terena sa onim datim u i projektu.
Potrebno je uskladiti angažman geologa i geodete sa dinamikom radova tako da se odmah nakon
iskopa izvrši prijem temelja zatim u najkrećem mogućem vremenu pristupiti betoniranju kontrafora.
Prilikom betoniranja unapred pripremiti armaturne koševe uz posebnu pažnju na ankere koji
povezuju kontrafor sa temeljom. Iskop za kontrafore se mora početi, završiti i izbetonirati u istom
danu, jer u protivnom prijeti opasnost od obrušavanja.
Nakon završene gornje faze pristupa se izradi temelja zidova. Prije izrade temelja potrebno je
izvršiti izradu podložnog betona i geodetsku kontrolu položaja temelja. Nakon izvršenih gore
navedenih radova pristupa se betoniranju (uz prethodno armiranje) temelja. Posebnu pažnju
posvetiti ankerima za vezu zida i temelja i progušćenju ankera na kraju kampada u svemu prema
nacrtima armature datim u projektu.
Slijedeća faza je armiranje i betoniranje zidova. Vrijeme skidanje oplate sa zidova i
postavljanje nasipa mora biti u skladu sa važećim pravilnicima.
Slijedeća faza podrazumjeva postavljanje drenaže iza zidova i izradu nasipa od kamenog
materijala do nivoa tampona. Nasipanja zidova može početi kad beton zida i temelja dostigne
minimalno 80% projektovane marke betona. U cilju zaštite od obrušavanja dozvoljeno je izvršiti
zasipanje od 0,5m zida odmah nakon skidanja oplate zida ali bez zbijanja koje se mora obaviti prije
izrade slijedećeg sloja. O ovim uslovima je potrebno voditi računa u smoslu uzimanja dovoljnog broja
tehnološkoh kocki iz betona kao i o prethodnim ispitivanjima betona.
Kada su izvršeni gore navedeni radovi na svim kampadama zidova vrši se postavljenje
tamponskog sloja izrada rigola, betonske berme, postavljanje JZO na zidove i postavljanje sloja
asfalta.
Nakon što su izvršeni ovi radovi vrši se prebacivanje saobraćaja na desnu traku, a zatim
frezanje i postavljnje habajućeg sloja asfalta.
U gornjem dijelu su opisane faze radova na izradi zidova. Ostali radovi kao postavljenje novih
rigola, postavljanje JZO, radovi na pristupnom putu itd. Odvijati će se na način kako to Izvođač
prilagodi svojoj tehnologiji i resursima (pojedine pozicije radova se mogu odvijati paralelno).
Izvođač radova uz saglasnost Nadzornog Inžinjera može i drugačije organizovati radove uz
uslov da se svi radovi izvedu prema projektu i da se obezbjedi sigurnost učesnika saobraćaju kao i
radnika na izvođenju radova.
5.3. KOLOVOZNA KONSTRUKCIJA
Nova kolovozna konstrukcija na dijelu proširenja će imati sljedece slojeve:

tamponski sloj debljine d=37 cm (drobljeni kameni materijal)
Bitonosivi sloj debljine BNS 22 d= 8 cm
Zavrsni asfaltni sloj AB16 d=5 cm
U zoni obuhvata radovi na izradi kolovozne konstrukcije treba da obuhvate sljedeće radove:
Masinski zasjeći asfalt na početku i kraju dionice
Mašinski razbiti asfaltnu konstrukciju i ukloniti asfalt u cijeloj debljini do tampona. Ukloniti postojeći
tamponski sloj izvršiti zamjenu dijela nasipa ispod tampona u debljini 60 cm uvaljati u projektovanom
nagibu 4% bez neravnina
Tehnički opis 9/26
Površinu tamponskog sloja zbiti odgovarajućim valjcima do zahtjevanog modula stišljivosti
MS> 80 Mpa. Tampon se izrađuje od krečnjačkog materijala granulacije 0-50mm.
Mašinski nanijeti bitonosivi sloj BNS 22 prvo na jednu polovinu širine kolovoza,a zatim na drugu. Zbog
prometa asfalt polagati u dvije trake, tako da se osigura minimalno naizmjenično prolaženje vozila.
Prije presvlačenja habajućim slojem, komprimiranim zrakom očistiti cijelu asfaltnu površinu
predviđenu za presvlačenje.
Emulzirati očišćenu površinu količinom 0,3-0,5 kg/m2
Mašinski nanijeti- položiti asfaltno betonski sloj AB16 odgovarajućeg sastava na polovinu širine
kolovoza
Asfalt zbiti – uvaljati odgovarajućim valjcima. Ugrađenu masu treba zbijati od ivice prema sredini
spoja i od nižeg prema višem rubu.
Izvršiti vertikalno zasjecanje po debljini nanesenog sloja i ugradnju elasto – bitumenske mase za
lijepljenje, a zatim presvlačenje druge trake tako da temperatura novog asfalta i pritisak kod
valjanjaistišće traku i sprečava prodor vlage i mraza na spojevima.
5.4. Privremena regulacija saobraćaja
Prije i za vrijeme izvođenja radova nužno je putem medija obavijestiti učesnike u saobraćaju o
predmetnim radovima.
U pogledu sigurnosti i zaštite radnika i opreme na radu kao i za učesnike u saobraćaju područje na
kojem se odvijaju radovi fizički je odvojeno od područja na kojem se odvija promet.
Table upozorenja su postavljenje na početku i na kraju dionice, uz obavezno postavljanje građevinske
table.
Prometni znakovi postavljaju se sa desne strane ceste uz kolovoz u smjeru kretanja vozila. Znakovi su
postavljeni na postolja i uzdignuti su najmanje 0.30 m iznad površine kolovoza, sve prema „Pravilniku
o saobraćajnim znakovima i signalizaciji na cestama, načinu obilježavanja radova prepreka na
cestama“.
5.5. Transport materijala
Asfalt se mora transportovati pokriven. Nadzor provjerava temperaturu asfalta u trenutku ugradnje.
Temperatura asfalta mora odgovarati tehničkim uslovima.
Kamen se mora transportovati pokriven i navlažen u kamionima. Obavljat će se najavljena inspekcija
za vrijeme rada. Pijesak i šljunak se mora transportirati pokriven i navlažen u kamionima.
5.6. Sigurnost na putu
Izvođač radova izraditi će plan regulacije saobraćaja koji će omogućiti sigurno i efikasno odvijanje
saobraćaja prilikom izvođenja radova a također i sigurnost radnika koji izvode radove.
Izvođač radova mora da osigura maksimalnu sigurnost radnika. Prilikom izvođenja radova radnici
moraju koristiti zaštitnu opremu a potrebno je da se osigura i dvosmjerni neprekinuti saobraćaj.
Na mjestima gdje se izvode radovi Izvođač radova mora postaviti odgovarajuće prometne znakove za
ograničenje brzine.
U vrijeme kad se izvode radovi potrebno je postići sigurnost vozila i pješaka. Izvođač radova mora
postaviti odgovarajuće osvjetljenje i sigurnosne oznake.
Tehnički opis 10/26
Za vrijeme gradnje u rovovima kanalizacije i izrade šahtova mora biti spriječen prilaz pješacima kako
bi se eliminirao rizik mogućih padova i ozljeda.
5.7. OSNOVNI USLOVI I OGRANIČENJA ZA IZVOĐENJE RADOVA
 U slučaju da se na terenu utvrde neusklađenosti stvarnog stanja sa onim datim u projektu

potrebno je konsultovati Projektanta i Investitora.
 Prilikom iskopa a prije betoniranja kontrafora obavezno je čišćenje dna kontrafora od
obrušenog materijala tako da se očisti sav smrvljeni materijal koji je pao u dno iskopa. Dno
iskopa mora biti kompaktni i čvrsto tako da se mogu prenjeti sve sile sa kontrafora na
temeljno tlo bez slijeganja kontrafora koje može uzrokovati rotaciju zida.
 Dno iskopa kontrafora mora biti horizontalno ili nageto u brdo, a ni u kom slučaju ne smije
biti nageto niz padinu.
 Kompletan iskop i betoniranje kontrafora se mora obaviti u istom danu. Neposredno nakon
iskopa se mora pristupiti betoniranju kontrafora.
 Prilikom betoniranja kontrafora cijev iz pumpe se mora pustiti na cca1m od dna kontrafora
tako da ne dolazi do segregacije betona prilikom betoniranja kao i obrušavanja ivica iskopa.
 Betoniranje kontrafora se mora obaviti bez prekida i o tome treba voditi računa pri
planiranju nabavke i dostave betona.
 Ni u kom slučaju nije dozvoljeno dopdavenje vode u beton. Ukoliko dođe do pada
konzistencije betona isti se može „osvježiti“ sa dodavanjem plastifikatora ili
superplastifikatora, ali uz obaveznu konsultaciju sa tehnologom iz betonare i nadzornim
inžinjerom. Platsifikator koji se dodaje mora biti istio koji je korišten za spravljanje betona a
nakon dodavanja istog potrebni izvršiti miješanje maksimalnom brzinom automiksera u
trajanju od 1min. za svaki kubik betona. dodavanje plastifikatora se mora vršiti u prisusutvu
nadzornog inžinjera i uz stroga doziranja koja određuje tehnolog iz betonare jer postoji
mogućnost segregacije betona.
 Kameni materijal za zasipanje zidova mora biti u skladu sa projektnim dokumentacijom.
Upotreba materijala manjih geomehaničkih karakteristika karakteristika će uzrokovati
pojavu većih sila na zidu od projektovanih. Minimalni ugao unutrašnjeg trenja materijala
kojim se zasipa zid mora biti 35° uz uslov da materijal ne zadržava vodu.
 Obaveza Izvođača radova je da obezbjedi svu potrebnu privremenu saobraćajnu
signalizaciju i vrši regulisanje saobraćaja tokom izvođenja radova.
 U projektu je predviđena potpuna obustva saobraćaja za vrijeme izvođenja radova na izradi
zida. Ukoliko to nije moguće potrebno je predvidjeti „baypas“ sa brdske strane ceste tako
da bi se sobraćaj odmakao od iskopa. U slučaju da iz nekih razloga nije moguće ni to
ostvariti potrebno je obezbijediti škarpu iskopa na način koji će se prilagoditi tehnologiji i
raspoloživoj mehanizaciji Izvođača radova.
 Prilikom izrade kontrafora koji se betoniraju bez oplate nije dozvoljen ulazak radnika u
nezaštićenu građevinskui jamu.
6. PRORAČUN STABILNOSTI ZIDA
6.1. Proračun dopuštenih napona
PRORAČUN DOZVOLJENE NOSIVOSTI TLA
mobilizirani ugao
ULAZNI PODACI unutrašnjeg trenja
širina temelja
(m) B 1,20 tg φ= 0,36 tgφ/Fφ= 0,24 0,24 φm= 13,64
ef. Zapreminska mobilizirana
težina (kN/m3) γ 20,00 kohezija
ugao unutrašnjeg Nq= e ∏tgφm tg 2(45˚+0,5φm)

trenja (?) φ 20,00 0,3488889 c/Fc= 1,20 Cm= 1,20
Nγ=1,80(Nq-1)tgφm
koeficijent
sigurnosti Fφ 1,50 Nc=(Nq-1)ctgφm
kohezija (kN/m2) C 3,00 Sγ=1-0,4B/L 1,27 2,72 0,761878 2,142295 Nq 3,46

koeficijent sc=1+0,2B/L
sigurnosti Fc 2,50 Nγ 1,07
σ doz=0,5·B·xγ·Nγ·sγ·iγ+(cm+q·tgφm) ·Nc·sc·ic·dc+q dc=1+0,35D/B
dužina temelja (m) σ doz

L= 4,00 dc= 1+0,35/(B/D+0,6/(1+7tg 4φm))
Nc 10,13
g=Dxγ
dubina temelja (m) D 6,00
Sγ 0,88 iγ 1,00
Sc 1,06 ic 0,96
dc 2,75 D<B
583,02 kN/m2 1,02421251 1,45 D>B
990,7122 q 120,00
583,0202
6.2. Proračun stabilnosti zida
n2 = 15 g b= 25,0 kN/m3 g z= 18,5 kN/m3
f 1= 30 ° a 1 = 0,00 ° b 1= 0° d 1= 20,0 ° po = 18,0 kN/m

2
f 2= 20 ° a 2 = 3,8 ° b 2= 0° d 2= 0,0 ° razmak kontrafora = 5,50 m

bk11= 0,00 m
bk12= 1,60 m
bk2= 2,30 m
bk3= 0,10 m
Bk= 4,00 m
Hk1= 0,00 m
Hk2= 4,00 m
Hkz= 0,00 m
Hk= 4,00 m
Šk= 1,20 m
cos2 (1   1 )
ka  2
 sin(1   1 )  sin(1  1 )  ka=
cos  1  cos(1   1 )  1 
2 0,297
 cos( 1   1 )  cos(1  1 ) 
cos 2 ( 2   2 )
kp  2
 sin( 2   2 )  sin( 2   2 ) 
cos 2  2 cos( 2   2 )  1  
 kp= 1,951
 cos( 2   2 )  cos( 2   )
2 
a= 0,40 m po*ka= 5,35 kN/m2 / po*ka /

b= 0,30 m p1h= 21,30 kN/m2 / po*ka+ka*h1*g z /
c= 0,59 m p2h= 24,60 kN/m 2
/ po*ka+ka*H*g z /
d= 1,41 m
e= 0,19 m Ea= 52,42 kN/m2 / (po*ka+p2h)/2*H /
f= 0,0 m Eah= 49,26 kN/m2 / Ea*cos(a 1+d 1) /
H= 3,50 m Eav= 16,85 kN/m2 / Ea*sin(a 1+d 1) /
h1= 2,90 m
h2= 0,60 m
B= 2,30 m
Krak sile oko ruba Momenat sile oko Krak sile oko Momenat sile
SILA
VELIČINA za prevrtanje ruba za prevrtanje težišta temelja Mt oko težišta
/m/ /kNm/ /kNm/ temelja
/KN/
/kNm/
G1 159,50 2,293 365,79 0,292 46,52
G2 38,55 2,029 78,21 0,027 1,05
G3 0,00 2,493 0,00 0,492 0,00
G4 190,03 2,752 522,89 0,750 142,52
G5 416,1 3,198 1330,68 1,197 497,88
G6 0,0 0,000 0,00 -2,002 0,00
G7 0,00 3,602 0,00 1,600 0,00
G8 461,18 2,002 923,14 0,000 0,00
G9 0,0 3,903 0,00 1,902 0,00
G10 0,0 3,953 0,00 1,952 0,00
Eah -270,92 5,375 -1456,24 5,375 -1456,24

Eav 92,66 2,493 231,04 0,492 45,56
-722,72
Kontrola napona u tlu
2
ΣG= 1357,97 kN σdoz= 550,00 kN/m
ΣMt= -722,72 kN/m
G M t G M t
1   2  
A W A W
2 3
Atem = 4,80 m W tem = 3,21 m
2
σ1= 57,20 kN/m
2
σ2= 508,15 kN/m
Kontrola na prevrtanje
Mp= -1456,24 Ms= 3451,73
Ms/Mp= 2,37
Kontrola na klizanje
ΣH= 270,92 kN ΣG= 1357,97 kN
nk=ΣG*tgf / Σ H= 1,82
6.3. Statički proračun zida
.Izometrija
Statički proračun AB zida na kontraforima proveden je u svrhu dimenzioniranja zida odnosno

usvajanja potrebne armature. Proračun je preoveden na 3D modelu softwer-skim paketom na bazi
konačnih elemenata na način da je zid realno modeliran pomocu zidnih („shell“) elemenata. Ovakav
proračun je neophodan iz razloga što se kod zidova na temeljnim kontraforima javljaju znatni uticaji
koje je moguće jedino obuhvatiti proračunom na 3D modelu. Ovo se posebno odnosi na silu zatezanja
u zidu koja se javlja kao posljedica vertikalnog opterećenja od nasipa na temeljnu ploču kao i vlastite
težine temeljne ploče (u srednjem dijelu raspona između kontrafora i na slobodnom kraju), a koja se
ne može dobiti klasičnim proračunom. Uticaj sile zatezanja u dnu zida imako jako veliki uticaj na
dimenzioniranje i zanemarivanje iste bi dovelo do velike greške pri proračunu armature.
6.3.1. Ulazni podaci – Opterecenje
6.3.1.1. Vlastita težina konstrukcije
*** Automatski uzeta u obzir softwer-ski.
6.3.1.2. Optrećenje od pritiska tla
Veličina horizontalnog pritiska tla na zidove kao i vertikalnog pritiska tla na temeljnu ploču
uzeta je na osnaovu sračunatih vrijednosti prilikom proračuna stabilnosti zidova.
.Opt. 2: pritisak tla
#.q = 0.00 #.q = 0.00
#.q = -20.00 #.q = -20.00
.Ram: .V_1
.Opt. 2: pritisak tla
#.q = -55.00
#.q = -11.00
.Nivo: [0.00 m]
6.3.1.3. Optrećenje saobraćaja
Veličina opterećenja je uzeta na osnaovu sračunatih vrijednosti prilikom proračuna stabilnosti

zidova.
.Opt. 3: saobracajno
#.q = -6.25
.Ram: .V_1
6.3.2. Presječne sile
.Opt. 4: 1.6xI+1.6xII+1.8xIII #.My [kNm/m]
-135.55
-112.96
-90.37
-67.78
-45.18
-22.59
0.00
0.18 0.18 0.19
-135.55 -135.55
-135.55 -109.29 -106.12
.Ram: .V_1
.Uticaji u ploci: max .My= 0.18 / min .My= -135.55 kNm/m
.Opt. 4: 1.6xI+1.6xII+1.8xIII #.Ny [kN/m]
-868.32
-694.66
-520.99
-347.33
-173.66
0.00
173.52
347.03
265.87 265.87
347.02 -868.31 243.33 -868.31 347.02
-868.31 243.33 347.02
.Ram: .V_1
.Uticaji u ploci: max .Ny= 347.02 / min .Ny= -868.31 kN/m
.Opt. 4: 1.6xI+1.6xII+1.8xIII #.My [kNm/m] .Opt. 4: 1.6xI+1.6xII+1.8xIII #.Mx [kNm/m]
-148.80 -65.00 -65.97
-124.00 -52.78
12.85 -99.20 -39.58
12.85
-74.40 -26.39
-49.60 -13.19
-24.80 0.00
0.00 17.96
30.06 30.80 35.92
30.06
-148.79 35.91 -65.96
-148.79 -86.39
-56.66
30.80
30.61 -56.66
30.61
Tehnički opis
3.04
30.80
30.80
35.91 -65.96
-148.79
-148.79 -86.39
-65.00
30.06
30.06
12.85
12.85
-65.00
.Nivo: [0.00 m] .Nivo: [0.00 m]

.Uticaji u ploci: max .My= 30.80 / min .My= -148.79 kNm/m .Uticaji u ploci: max .Mx= 35.91 / min .Mx= -65.96 kNm/m
20/26
6.3.3. Presječne sile
.Merodavno opterecenje - PBAB 87
.Slucajevi opterecenja
I stalno (g) - <.Stalno>
II pritisak tla - <.Stalno>
III saobracajno - <.Korisno>
.Kombinacije
1. 1.60×I+1.60×II+1.80×III
2. I+1.60×II+1.80×III
3. 1.60×I+II+1.80×III
4. I+II+1.80×III
5. 1.60×I+1.60×II
6. 1.60×I+II
7. I+1.60×II
8. I+II
-868.32
-694.66
-520.99
-347.33
-173.66
0.00
173.52
347.03
265.87 265.87
347.02 -868.31 243.33 -868.31 347.02
-868.31 243.33 347.02
.Ram: .V_1
-868.32
-694.66
-520.99
-347.33
-173.66
0.00
173.52
347.03
265.87 265.87
347.02 -868.31 243.33 -868.31 347.02
-868.31 243.33 347.02
.Ram: .V_1
#.Mx [kNm/m]
-65.97
-52.78
17.96
35.92
-39.58
-26.39
-13.19
0.00
3.04
.Uticaji u ploci: max .Mx= 35.91 / min .Mx= -65.96 kNm/m
-65.96
-65.96
-65.00
-56.66
-65.00
35.91
35.91
-56.66 -65.00
.Opt. 4: 1.6xI+1.6xII+1.8xIII
.Nivo: [0.00 m]
#.My [kNm/m]
-148.80
-124.00
-74.40
-24.80
30.80
-99.20
-49.60
0.00
30.61
12.85
12.85
12.85
30.61
12.85
-86.39
-86.39
30.80
30.06
30.06
.Uticaji u ploci: max .My= 30.80 / min .My= -148.79 kNm/m

-148.79
-148.79
30.80
30.06
30.80
30.06
.Opt. 4: 1.6xI+1.6xII+1.8xIII
-148.79
-148.79
.Nivo: [0.00 m]
6.3.4.Dimenzionisanje
.Merodavno opterecenje - PBAB 87
.Slucajevi opterecenja
I stalno (g) - <.Stalno>
II pritisak tla - <.Stalno>
III saobracajno - <.Korisno>
.Kombinacije
1. 1.60×I+1.60×II+1.80×III
2. I+1.60×II+1.80×III
3. 1.60×I+II+1.80×III
4. I+II+1.80×III
5. 1.60×I+1.60×II
6. 1.60×I+II
7. I+1.60×II
8. I+II
.Usvojena armatura #.Aa - g.zona [cm2/m]
.@1@PBAB 87, MB 30, RA 400/500, a=6.00 cm -8.28
-4.14
0.00
6 5 4
1 3
2
.Ram: .V_1
.Aa - g.zona
.Tacka 3 .@1@PBAB 87
ZID X=0.00 m; Y=5.00 m; Z=0.00 m .d,pl=52.0 cm
.@1@PBAB 87 .Pravac 1: (α=0°) MB 30
.d,pl=57.0 cm .Merodavna kombinacija: .Gornja zona: RA 400/500 (a=6.0 cm)
MB 30 1.60xI+1.60xII+1.80xIII .Donja zona: RA 400/500 (a=6.0 cm)
.Gornja zona: RA 400/500 (a=6.0 cm) .Mu = -9.77 kNm .Kompletna sema opterecenja
.Donja zona: RA 400/500 (a=6.0 cm) .Nu = 118.99 kN
.Kompletna sema opterecenja εb/εa = -0.116/10.000 ‰ .Tacka 4
.Ag1 = 2.01 cm2/m X=0.00 m; Y=5.00 m; Z=0.80 m
.Tacka 1 .Ad1 = 2.02 cm2/m .Pravac 1: (α=0°)
X=0.00 m; Y=0.00 m; Z=0.00 m .Merodavna kombinacija:
.Pravac 1: (α=0°) .Pravac 2: (α=90°) 1.90xI+1.90xII+2.10xIII
.Merodavna kombinacija: .Merodavna kombinacija: .Mu = -10.64 kNm
1.60xI+1.60xII 1.60xI+1.60xII+1.80xIII .Nu = -64.04 kN
.Mu = -4.52 kNm .Mu = -76.16 kNm .Nije potrebna armatura.
.Nu = 95.20 kN .Nu = 243.33 kN
εb/εa = 0.066/10.000 ‰ εb/εa = -0.544/10.000 ‰ .Pravac 2: (α=90°)
.Ag1 = 1.44 cm2/m .Ag2 = 6.89 cm2/m .Merodavna kombinacija:
.Ad1 = 1.45 cm2/m .Ad2 = 6.92 cm2/m 1.60xI+1.60xII+1.80xIII
.Mu = -53.59 kNm
.Pravac 2: (α=90°) .Tacka 5 .Nu = 152.94 kN
.Merodavna kombinacija: X=0.00 m; Y=2.50 m; Z=0.80 m εb/εa = -0.556/10.000 ‰
1.60xI+1.60xII+1.80xIII .Pravac 1: (α=0°) .Ag2 = 4.85 cm2/m
.Mu = -74.73 kNm .Merodavna kombinacija: .Ad2 = 4.87 cm2/m
.Nu = 347.02 kN 1.60xI+1.60xII+1.80xIII
εb/εa = -0.487/10.000 ‰ .Mu = -22.57 kNm .Tacka 6
.Ag2 = 8.17 cm2/m .Nu = 59.45 kN X=0.00 m; Y=0.00 m; Z=0.80 m
.Ad2 = 8.21 cm2/m εb/εa = -0.321/10.000 ‰ .Pravac 1: (α=0°)
.Ag1 = 1.85 cm2/m .Merodavna kombinacija:
.Tacka 2 .Ad1 = 1.86 cm2/m 1.60xI+1.60xII+1.80xIII
X=0.00 m; Y=2.50 m; Z=0.00 m .Mu = -1.52 kNm
.Pravac 1: (α=0°) .Pravac 2: (α=90°) .Nu = 12.35 kN
.Merodavna kombinacija: .Merodavna kombinacija: εb/εa = -0.084/10.000 ‰
1.90xI+1.90xII+2.10xIII 1.90xI+1.90xII+2.10xIII .Ag1 = 0.24 cm2/m
.Mu = -44.10 kNm .Mu = -66.13 kNm .Ad1 = 0.24 cm2/m
.Nu = -629.13 kN .Nu = -408.66 kN
.Nije potrebna armatura. .Nije potrebna armatura. .Pravac 2: (α=90°)
.Merodavna kombinacija:
.Pravac 2: (α=90°) 1.60xI+1.60xII+1.80xIII
.Merodavna kombinacija: .Mu = -54.92 kNm
1.90xI+1.90xII+2.10xIII .Nu = 265.87 kN
.Mu = -108.55 kNm εb/εa = -0.510/10.000 ‰
.Nu = -1029.67 kN .Ag2 = 6.40 cm2/m
.Nije potrebna armatura. .Ad2 = 6.43 cm2/m
.Usvojena armatura #.Aa - g.zona [cm2/m]
.@1@PBAB 87, MB 30, RA 400/500, a=6.00 cm -6.31
-3.16
0.00
5 6
4 3
1 2
.Nivo: [0.00 m]
.Aa - g.zona
#.Aa - d.zona [cm2/m]
0.00
1.14
2.27
.@1@PBAB 87, MB 30, RA 400/500, a=6.00 cm
.Merodavno opterecenje: .Kompletna sema
.Aa - d.zona - max .Aa,d= 2.26 cm2/m

.Nivo: [0.00 m]
.Tacka 3 .Pravac 2: (α=90°)
TEMELJNA PLOČA .Pravac 1: (α=0°)
.Merodavna kombinacija:
1.60xI+1.60xII+1.80xIII
.Mu = 12.65 kNm
.@1@PBAB 87 1.60xI+1.60xII .Nu = 0.00 kN
.d,pl=60.0 cm .Mu = -2.50 kNm εb/εa = -0.213/10.000 ‰
MB 30 .Nu = 0.00 kN .Ag2 = 0.00 cm2/m
.Gornja zona: RA 400/500 (a=6.0 cm) εb/εa = -0.101/10.000 ‰ .Ad2 = 0.59 cm2/m
.Donja zona: RA 400/500 (a=6.0 cm) .Ag1 = 0.11 cm2/m
.Kompletna sema opterecenja .Ad1 = 0.00 cm2/m .Tacka 6
X=1.70 m; Y=5.00 m; Z=0.00 m
.Tacka 1 .Pravac 2: (α=90°) .Pravac 1: (α=0°)
X=-0.60 m; Y=0.00 m; Z=0.00 m .Merodavna kombinacija: .Merodavna kombinacija:
.Pravac 1: (α=0°) 1.60xI+1.60xII 1.60xI+1.60xII
.Merodavna kombinacija: .Mu = -131.82 kNm .Mu = 6.34 kNm
1.60xI+1.60xII+1.80xIII .Nu = 0.00 kN .Nu = 0.00 kN
.Mu = 2.54 kNm εb/εa = -0.745/10.000 ‰ εb/εa = -0.150/10.000 ‰
.Nu = 0.00 kN .Ag2 = 6.25 cm2/m .Ag1 = 0.00 cm2/m
εb/εa = -0.094/10.000 ‰ .Ad2 = 0.00 cm2/m .Ad1 = 0.30 cm2/m
.Ag1 = 0.00 cm2/m
.Ad1 = 0.12 cm2/m .Tacka 4 .Pravac 2: (α=90°)
X=-0.60 m; Y=2.50 m; Z=0.00 m .Merodavna kombinacija:
.Pravac 2: (α=90°) .Pravac 1: (α=0°) 1.60xI+1.60xII
.Merodavna kombinacija: .Merodavna kombinacija: .Mu = 48.11 kNm
1.60xI+1.60xII 1.60xI+1.60xII .Nu = 0.00 kN
.Mu = -4.45 kNm .Mu = 4.00 kNm εb/εa = -0.429/10.000 ‰
.Nu = 0.00 kN .Nu = 0.00 kN .Ag2 = 0.00 cm2/m
εb/εa = -0.124/10.000 ‰ εb/εa = -0.118/10.000 ‰ .Ad2 = 2.26 cm2/m
.Ag2 = 0.21 cm2/m .Ag1 = 0.00 cm2/m
.Ad2 = 0.00 cm2/m .Ad1 = 0.19 cm2/m
.Tacka 2 .Pravac 2: (α=90°)
.Pravac 1: (α=0°) 1.60xI+1.60xII+1.80xIII
.Merodavna kombinacija: .Mu = -132.81 kNm
1.60xI+1.60xII .Nu = 0.00 kN
.Mu = 3.24 kNm εb/εa = -0.748/10.000 ‰
.Nu = 0.00 kN .Ag2 = 6.30 cm2/m
εb/εa = -0.107/10.000 ‰ .Ad2 = 0.00 cm2/m
.Ag1 = 0.00 cm2/m
.Ad1 = 0.15 cm2/m .Tacka 5
X=-0.60 m; Y=5.00 m; Z=0.00 m
.Pravac 2: (α=90°) .Pravac 1: (α=0°)
.Merodavna kombinacija: .Merodavna kombinacija:
1.60xI+1.60xII+1.80xIII 1.60xI+1.00xII+1.80xIII
.Mu = 1.75 kNm .Mu = 2.49 kNm
.Nu = 0.00 kN .Nu = 0.00 kN
εb/εa = -0.078/10.000 ‰ εb/εa = -0.092/10.000 ‰
.Ag2 = 0.00 cm2/m .Ag1 = 0.00 cm2/m
.Ad2 = 0.08 cm2/m .Ad1 = 0.11 cm2/m
Izvještaj sačinio:
_______________________
Nedžad Begić,dipl.inž.građ.
Sarajevo, januar 2015. god.

Tehnicki

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Tehnicki

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

TEHNIČKI IZVJEŠTAJ

Pogled na cestu sa klizišta ispod trupa ceste

2. Osnovni strukturni odnosi (Osnovni podaci iz geomehaničkog elaborata)

FOTOGRAFIJA NABUŠENE JEZGRE BUŠOTINE B-2

Na osnovu svih izvršenih istraživnja i geotehničkih opservacija terena mogu se izdvojiti

4. Koncept projekta sanacionih radova

Konačni koncept projektnog rješenja usvojen je na osnovu istražnih radova, geodetskih

Osnovni koncept zasnovan je slijedećim osnovnim parametrima i uslovima :

5.1. Koncept projektnog rješenja

Na ovoj lokaciji je predviđeno da se izradi AB zid visine

Sa gornje strane zida predviđena je izrada

5.2. Tehnologija izvođenja radova

5.3. KOLOVOZNA KONSTRUKCIJA

Nova kolovozna konstrukcija na dijelu proširenja će imati sljedece slojeve:

5.4. Privremena regulacija saobraćaja

5.5. Transport materijala

5.6. Sigurnost na putu

5.7. OSNOVNI USLOVI I OGRANIČENJA ZA IZVOĐENJE RADOVA

 U slučaju da se na terenu utvrde neusklađenosti stvarnog stanja sa onim datim u projektu

6.1. Proračun dopuštenih napona

PRORAČUN DOZVOLJENE NOSIVOSTI TLA

ugao unutrašnjeg Nq= e ∏tgφm tg 2(45˚+0,5φm)

kohezija (kN/m2) C 3,00 Sγ=1-0,4B/L 1,27 2,72 0,761878 2,142295 Nq 3,46

dužina temelja (m) σ doz

583,02 kN/m2 1,02421251 1,45 D>B

f 1= 30 ° a 1 = 0,00 ° b 1= 0° d 1= 20,0 ° po = 18,0 kN/m

f 2= 20 ° a 2 = 3,8 ° b 2= 0° d 2= 0,0 ° razmak kontrafora = 5,50 m

a= 0,40 m po*ka= 5,35 kN/m2 / po*ka /

Eah -270,92 5,375 -1456,24 5,375 -1456,24

Kontrola napona u tlu

ΣMt= -722,72 kN/m

Mp= -1456,24 Ms= 3451,73

ΣH= 270,92 kN ΣG= 1357,97 kN

Statički proračun AB zida na kontraforima proveden je u svrhu dimenzioniranja zida odnosno

6.3.1.1. Vlastita težina konstrukcije

*** Automatski uzeta u obzir softwer-ski.

6.3.1.2. Optrećenje od pritiska tla

#.q = 0.00 #.q = 0.00

#.q = -20.00 #.q = -20.00

Veličina opterećenja je uzeta na osnaovu sračunatih vrijednosti prilikom proračuna stabilnosti

-135.55 -109.29 -106.12

347.02 -868.31 243.33 -868.31 347.02

-868.31 243.33 347.02

-148.79 35.91 -65.96

.Nivo: [0.00 m] .Nivo: [0.00 m]

.Merodavno opterecenje - PBAB 87

347.02 -868.31 243.33 -868.31 347.02

-868.31 243.33 347.02

347.02 -868.31 243.33 -868.31 347.02

-868.31 243.33 347.02

.Uticaji u ploci: max .My= 30.80 / min .My= -148.79 kNm/m

.Merodavno opterecenje - PBAB 87

.Aa - d.zona - max .Aa,d= 2.26 cm2/m

Sarajevo, januar 2015. god.

You might also like

a= 0,40 m poka= 5,35 kN/m2 / poka /