Magistralni Plinovod

Studija utjecaja na okoli za izgradnju magistralnog plinovoda Zlobin - Omialj DN 1000/100
MAGISTRALNI PLINOVOD (opis zahvata)

Sustav magistralnog plinovoda predstavlja zatvorenu tehnoloku cjelinu, sastavljenu od cjevovoda s potrebnom ugraenom opremom i tehnolokim objektima. Svrha magistralnog plinovoda je otprema plina, pri visokom tlaku, prema korisnicima. Pod planiranim zahvatom se podrazumjeva izgradnja magistralnog plinovoda od Zlobina do Omilja, duine 17862 m. Plinovod e veim dijelom trase, u duini 8429 m, pratiti postojei koridor naftovoda JANAF-a. Nedaleko od naselja Bobui, slijedio bi novi koridor, koji je predvien za izmjetanje naftovoda JANAF-a. Zajednika trasa s planiranim naftovodom do ulaska u more dugaka je 1653 m. Nadalje, u istom koridoru e cjevovoda biti poloena pod morem na dnu kanala Mala vrata u duini 730 m. Nakon podmorskog prijelaza na otok Krk oba cjevovoda nastavljaju istom trasom, duine 2612 m do postojeeg koridora naftovoda JANAF-a (nastavak trase nakon prijelaza Krkog mosta). Od te toke spajanja obilaznog naftovoda na postojei, plinovod prati koridor naftovoda JANAF-a, duljine 4438 m do mjesta razdvajanja. Ovaj plinovod e biti izgraen kao zatvoreni sustav sa svim potrebnim ureajima i opremom, potrebnom za njegov siguran rad. Plinovod e biti ukljuen u sustav nadzora i daljinskog upravljanja, a uz njega e itavom duinom biti poloen optiki kabel. Pri izboru lokacije trase plinovoda, openito se koriste slijedei ili vrlo slini kriteriji (prema: Pipeline Route Selection for Rural end Cross - Country Pipelines, American Society of Civil Engineers 1998.): Poeljni uvjeti za lociranje plinovoda trasa uz postojee ceste, postojanje trasa drugih magistralnih naftovoda ili plinovoda (u naem sluaju e se koristiti postojei i budui koridor naftovoda JANAF), postojanje putova za transport ljudi, materijala i opreme na trasu plinovoda, - panjaci ili neiskoristiva podruja, - poljoprivredne povrine (izuzev vonjaka s dubokim korjenjem voaka), - ravan ili blago nagnut teren, - podruje s ogranienom vegetacijom, postoje povoljne mogunosti za izvoenje radova izgradnje i odravanja te za skladitenje materijala i opreme uzdu trase, najpoeljnija je najkraa trasa, jer su trokovi izgradnje i pogona po jedinici duljine plinovoda znatno manji od trokova bilo kakvih komplikacija na trasi. Nepoeljni uvjeti za lociranje plinovoda vonjaci sa stablima duboka korjena, naseljena podruja, parkovi, otvoreni prostori i rekreacijska podruja, nestabilne lokacije: rasjedi, poplave, klizita, krake formacije, slijeganje, neravni i bono nagnuti tereni,
Poglavlje A.4.
1/47
podruja zatienih i ugroenih vrsta, podruja kulturne batine, ekoloki vana podruja, podruja gdje postoji konflikt s drugim korisnicima prostora, objekti koji tvore fiziku zapreku, - zrana luka, - vodotoci, - stijene (koje je potrebno minirati), - gusto naseljena podruja, - jezera, akumulacije, bazeni, umjetna jezera, vodoopskrbne akumulacije, - movare, bare i plavljena podrja, - autoceste i glavne ceste, nalazita ruda i minerala, kamenolomi, korozivno ili kontaminirano tlo, blizina visokonaponskih vodova ili slinih objekata. Plinski vor (P) Zlobin e biti poetna toka, gdje se spaja na magistralni plinovod Pula Karlovac, dok e zavrna toka plinovoda biti na podruju Omilja, gdje e se uz Odailjako - prihvatnu stanicu (OPS) Zlobin na zajednikoj ograenoj parceli smjestiti i Mjerno redukcijska stanica (MRS) za plinovod, koji e povezivati plinske sustave iz Italije s plinskim sustavom tvrtke Plinacro. Uz odabir trase Magistralnog plinovoda, potrebno je odrediti radni pojas. Radni pojas je ureeni prostor, koji je oien od raslinja, poravnat i osposobljen za nesmetanu i sigurnu izgradnju plinovoda. Plinovod se izvodi kao ukopani cjevovod, ija dubina ukopavanja ovisi o namjeni zemljita, kroz koju prolazi trasa plinovoda. Dubina ukopavanja mora biti ispod dubine smrzavanja. Temperatura smrzavanja tla ne smeta protjecanju plina kroz cjevovod. Meutim, ipak nije dozvoljena nia temperatura zbog opasnosti od smrzavanja podzemnih voda uz cjevovod, ime se moe otetiti antikorozivna izolacija. Ukopani dijelovi plinovoda moraju biti zatieni s tvorniki nanesenom polietilenskom izolacijom, dok se nadzemni dijelovi tite lienjem. Posebnu pozornost treba posvetiti kod polaganja plinovoda u iskopani rov te zatrpavanju rova. Zbog sigurnosti, po potrebi e se izvesti razupore, radi mogunosti uruavanja tla u iskopani rov.
A.4.1. Radni pojas i rov za polaganje plinovoda

Magistralni plinovod e cijelom svojom duinom biti ukopan u tlo. Dubina ukopavanja plinovoda bit e u skladu sa Pravilnikom o tehnikim uvjetima i normativima za siguran transport tekuih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima te naftovodima i plinovodima za meunarodni transport. (SL 26/85) i posebnim uvjetima iz lokacijske dozvole. Na slici A.4.1.1. prikazan je presjek rova za polaganje plinovoda. Promjer magistralnog plinovoda Zlobin - Omialj iznosi 1016 mm (40"), za maksimalni radni tlak od 100 bar.
Poglavlje A.4.
2/47
Plinovod e biti izgraen od elinih cijevi prema standardu API 5L, kvalitete elika X70, koje e biti tvorniki izolirane zbog zatite od korozije. Cijeli plinovod dodatno e se tititi sustavom katodne zatite. Za potrebe gradnje plinovoda potrebno je izgraditi radni pojas irine 16 metara, u kojem e se kretati strojevi za ureenje trase. Zatim za iskop i ureenje rova, montau i polaganje plinovoda u iskopani rov te zatrpavanje rova i ureenje trase, gdje se podrazumijeva dovoenje koritenog terena u prvobitno stanje i zatitu tla od erozije. Za pristup trasi plinovoda, koristiti e se iskljuivo postojee ceste uz suglasnost nadlenih uprava. Viak materijala, koji e se pojaviti kod iskopa rova za plinovod, rasprostrt e se po trasi. Tamo gdje to nee biti mogue, odvest e se na deponije, koje e odrediti nadlene lokalne uprave. Uklanjanje postojee vegetacije na trasi plinovoda (ume, vonjaci, poljoprivredne kulture) ugovorit e se s vlasnicima ili korisnicima zemljita ili izvoaem radova, prema uvjetima vlasnika ili korisnika. Posebne graditeljske teke dionice plinovoda (veliki usponi, topografski i gotehniki nepovoljni tereni, prolazi ispod korita rijeka), moraju se graditi suvremenim graditeljskim tehnikama (iarama, horizontalnim buenjima, mikrotunelima), a to treba biti rijeeno Glavnim i Izvedbenim projektom. U prilogu ovog poglavlja su pokazane karakteristine fotografije realizacije posebno tekih dionica plinovoda.
Slika A.4.1.1. Popreni presjek rova za polaganje plinovoda

Poglavlje A.4. 3/47
A.4.1.1. Rov i radni pojas kroz ikare, livade i obradive povrine Na dionicama, gdje su evidentirane ikare, livade i obradive povrine, radni pojas e biti irok 16 metara (slika A.4.1.1.2.). Unutar radnog pojasa je potrebno poravnati sve depresije te strojno iznivelirati sva uzvienja. Ukoliko je potrebno, izvest e se privremeni propusti i prijelazi, to e biti precizirano u Glavnom projektu. Na padinama, gdje je trasa plinovoda poloena paralelno s izohipsama, trebati e zasijecanjem i izradom nasipa isplanirati radni pojas, tako da popreni pad ne prelazi 4%. Rov uvijek mora biti u sraslom, homogenom tlu. Rov za plinovod imati e dno irine 150 cm, stranice e biti nagiba 5:1, predvia se minimalna dubina iskopa 250 cm (nadsloj do 150 cm), a nadivenje ili kruna iznad rova e iznositi do 30 cm. Rov mora biti zatrpan materijalom od iskopa. U isti rov e biti poloeni plinovod i optiki kabel te drenana cijev. Oni moraju biti zasipani s probranim sipkim materijalom ili pijeskom bez kamenih primjesa, da se ne bi izolacija otetila. Drenana cijev treba biti obloena glinom. Ukoliko se radni pojas i rov izvode u planinskim predjelima, na umskim livadama, proplancima i panjacima, gdje prevladavaju vapnenci i dolomiti, tj. karbonatne stijene, graevinski radovi e biti teki. Veina takvih povrina ima karakteristike izrazitog kra s puno stijenja, vrtaa i naglih promjena reljefa, pa e se kod planiranja radnog pojasa pojaviti velike koliine iskopa i nasipa s planiranjem zone irine 14 metara, radi svih radova i prolaza mehanizacije uzdu radnog pojasa. Takoer e na svim padinama s bonim nagibom trebati raditi usjeke, zasjeke i nasipe. Svi radovi obavljat e se strojevima, a budui da se radi i o kompaktnim stijenama V i VI kategorije predvia se i upotreba eksploziva. Tu osobitu pozornost treba posvetiti koritenju eksploziva, zbog relativno malog razmaka izmeu naftovoda JANAF-a i magistralnog plinovoda, koji iznosi minimalno 8 m. Cijevi e na takvim dionicama biti potrebno tvorniki izolirati protiv korozije i protiv mehanikih oteenja. Zasip oko cijevi i kabela izvodit e se sipkim kamenim materijalom koji e se dobivati mljevenjem kamena iz iskopa rova te planiranja radnog pojasa. Sipkim materijom zasipava se rov oko cijevi plinovoda i minimalno 15 cm iznad tjemena, a potom se preostali dio rova ispunjava krupnijim kamenom.
Slika A.4.1.2. Popreni presjek rova i radnog pojasa kroz ikarame, livade i obradive povrine
Poglavlje A.4.
4/47
A.4.1.2. Rov i radni pojas u umi Radni pojas u umi, zbog namjere za sijeu ume u najmanjoj moguoj mjeri, je prilagoen. Ipak, zbog radova koji se odvijaju na montai cjevovoda, iskopu i zatrpavanju rova, kao i prolazu vozila i strojeva, radni pojas mora imati minimalnu irinu 16 m (slika A.4.1.1.3.). U toj irini, po potrebi, e trebati posjei stabla, izvaditi panjeve, a potom isplanirati radni pojas te konano iskopati rov za plinovod. Poslovi sjee ume i vaenja panjeva na stjenovitom i vrlo strmom terenu, glede radnog pojasa i rova, biti e vrlo sloeni. Zato e biti potrebno proiriti radni pojas na 8 m, umjesto 5 m. Radni pojas e biti preciznije definiran u Glavnom projektu. Ukoliko je uma na tlu II do IV kategorije, rov za plinovod i optiki kabel, e biti drugaijeg presjeka nego na dionicama gdje su ume na kamenjaru V do VI kategorije.
uma
materijal od iskopa rova zatitni pojas (nema radova)
optiki kabel 8m 16 m
plinovod drenana cijev 8m
naftovod JANAF
Slika A.4.1.3. Popreni presjek rova i radnog pojasa u umi A.4.1.3. Rov i radni pojas u koridoru naftovodnog sustava JANAF Na dionicama, gdje magistralni plinovod Zlobin - Omialj slijedi trasu postojeeg naftovodnog sustava JANAF, plinovod e biti ukopan paralelno uz naftovod, na minimalnoj udaljenosti 8 m mjereno od osi oba cjevovoda. Za potrebe kretanja mehanizacije, montaerske i druge radove, biti e potrebno za plinovod postojei radni pojas (irine do 16 m) proirivati sa lijeve strane trase. Tu e se odvijati kretanje i radovi, a dio izmeu dva cjevovoda irine 8 metara koristit e se iskljuivo za odlaganje materijala iz iskopa. Kretanje strojeva uzdu naftovoda nije dozvoljena. Mjesta i broj prijelaza preko trase naftovoda biti e definirani u Glavnom projektu. Lijevo od trase plinovoda (slika A.4.1.4.), radni pojas e biti irok 10 m, ukoliko se ne radi o umskom terenu. Na mjestima, gdje je ovom uvjetu udovoljeno u okviru postojee trase naftovoda, radovi e biti minimalni. Na mjestima gdje je naftovod ukopan na lijevoj strani trase, trebat e izvesti usjeke, zasjeke, nasipe i komprimirane podloge, kako bi cijev plinovoda bila ukopana na sigurnom tlu dobre nosivosti. U podrujima, gdje trasa naftovoda prolazi kroz ume, za potrebe radnog pojasa novog plinovoda treba predvidjeti uklanjanje ume u irini do 8 m.
Poglavlje A.4.
5/47
Ukoliko rov i radni pojas treba izraditi na terenu s bonim nagibom, rov za plinovoda se mora uvijek kopati u sraslom i stabilnom tlu. Rov i radni pojas na terenu s bonim nagibom su prikazani na slici A.4.1.5., to e biti detaljno obraeno u Glavnom projektu.
Slika A.4.1.4. Popreni presjek rova i radnog pojasa u koridoru naftovoda JANAF
prirodn a kosina terena
materijal od iskopa rova
=10 optiki kabel 6m 16 m plinovod drenana cijev 10 m
Slika A.4.1.5. Popreni presjek rova i radnog pojasa na terenu s bonim nagibom A.4.1.4. Prolazi plinovoda ispod cesta Magistralni plinovod Zlobin - Omialj presijeca veliki broj cesta, razliitih kategorija i vanosti. Ceste su prema vanosti razvrstane u kategorije od lokalnih, regionalnih, te magistralnih. Ovisno o vanosti prometne optereenosti cesta, prolazi plinovoda ispod cesta izvodit e se metodom prekopa i metodom buenja. Kod prolaza plinovoda ispod cesta metodom prokopa ili buenjem, izvoa radova e osigurati gradilite postavljanjem dovoljnog broja prometnih znakova i signala. Poljski putevi, neregistrirani lokalni putevi, pjeake staze prelaziti e se u sklopu normalnih radova na trasi.
Poglavlje A.4.
6/47
Prolazi plinovoda ispod cesta metodom prekopa Kod cesta manjeg intenziteta prometa (lokalne makadamske ili asfaltne ceste, umski putevi), obavit e se prekop ceste i na odreenoj dubini poloiti plinovod. Visina nadsloja iznad tjemena plinovoda, na prolazu ispod ceste, treba iznositi do 150 cm (slika A.4.1.6.). Ukoliko, uz cestu postoji odvodni kanal, visina nadsloja iznad tjemena plinovoda na najnioj koti odvodnog kanala mora iznositi 100 cm. Navedene vrijednosti, dane su na temelju dosadanjih iskustava, a tone vrijednosti e projektant koristiti iz posebnih uvjeta "Hrvatskih cesta" ili uprave za ceste na lokalnoj razini u Glavnom projektu. Radovi na prolazu ispod cesta metodom prekopa, obuhvaaju iskop zemlje i nosivog dijela kolnike konstrukcije, a kod asfaltnih cesta osim navedenog i skidanje asfaltnog dijela. Nakon polaganja plinovoda, izvoa radova mora posvetiti posebnu pozornost na izvoenje zasipa oko cijevi, kao i zbijenosti slojeva, da ne bi dolo do naknadnog slijeganja. Oko cijevi se na itavoj irini kolnika treba izvesti zasip od ljunka ili drugog kamenog agregata. Zasip se izvodi u slojevima, zbog osiguranja traenog modula stiljivosti. Asfaltni dio se mora prilagoditi postojeem na cestama s asfaltnim kolnikom. itav okoli prekopane ceste se treba dovesti u prvobitno stanje, osobito odvodni kanali, kosine nasipa ili usjeka, pazei na visinske kote. S obje strane prekopane ceste trebaju se postaviti vidljive table za oznaku prolaza.
tablica s oznakom prolaza plinovoda tablica s oznakom prolaza plinovoda
150
ispuna rova s pijeskom i ljunkom
Slika A.4.1.6. Prolaz plinovoda ispod cesta bez zatitne cijevi metodom prekopa Prolazi plinovoda ispod cesta metodom buenja Za sve asfaltne ceste vieg ranga, odnosno vee prometne optereenosti (regionalne, magistralne, dravne), predvia se buenje specijalnom builicom, gdje se istovremeno s buenjem ispod ceste ugrauje zatitna elina cijev promjera 1117,60 mm (44''). Duljina zatitne cijevi mora iznositi minimalno kao irina cestovnog pojasa. Skupne podatke za svaku cestu biti e definirani u posebnim uvjetima Hrvatskih cesta. Visina nadsloja izmeu tjemena zatitne cijevi i asfaltnog kolnika treba iznositi do 150 cm, odnosno 100 cm izmeu tjemena cijevi i najnie kote odvodnog kanala uz cestu (slika A.4.1.7.). Na krajevima zatitne cijevi, ugraditi e se odune cijevi promjera 76,20 mm (3''), zbog kontrole propusnosti. Vertikalni dio odune cijevi visine 2,50 m usidrit e se u betonski temelj, na minimalnoj udaljenosti 15 m od osi ceste. Tlocrtno gledano, vertikalni dio odune cijevi, postavlja se 1,00 m od osi plinovodne cijevi s desne strane gledano u smjeru protjecanja plina kroz cjevovod.
Poglavlje A.4. 7/47
120
Na vertikalni dio odune cijevi postavlja se tabla za oznaku prolaza. Zatitne cijevi na svim cestama postavljaju se u pravcu, to u fazi zamjene omoguuje jednostavniju zamjenu cjevovoda.
oduna cijev oduna cijev
250
150
zatitna cijev 50
Slika A.4.1.7. Prolaz plinovoda ispod cesta u zatitnoj cijevi metodom buenja Prolazi plinovoda ispod buduih cesta Na mjestima, gdje e se, prema dobivenim podacima, plinovod kriati s trasom buduih cesta, plinovod treba ugradit na poveanoj dubini. Ovisno o kategoriji ceste, plinovod e se na veoj dubini poloiti za irinu budueg cestovnog pojasa, uz jo minimalno 5 m s lijeve i desne strane. Minimalni nadsloj iznad ravnog dijela cijevi biti e 2 m, zbog omoguavanja zemljanih i drugih radova budue ceste. A.4.1.5. Prolazi plinovoda ispod eljeznikih pruga Svi prolazi ispod eljeznikih pruga izvest e se metodom buenja. Tijekom buenja, ispod prunog tijela se specijalnim strojem uvlai zatitna elina cijev promjera 1117,60 mm (44''), kroz koju se potom uvlai provodna plinovodna cijev promjera 1016 mm (slika A.4.1.8.). Kut krianja plinovoda i pruge biti e izmeu 70 i 90. Duljina zatitne cijevi mora biti jednaka minimalnoj irini prunog pojasa. Ukoliko Hrvatske eljeznice planiraju izgradnju novog kolosijeka, duljina zatitne cijevi se poveava prema danim uvjetima. Na oba kraja zatitne cijevi ugradit e se odune eline cijevi, promjera 76,20 mm (3''), zbog kontrole propusnosti. Vertikalni dio odune cijevi usidren je u betonski temelj, a na terenu je udaljen od osi pruge minimalno 15 m.
Poglavlje A.4.
120
8/47
250
Slika A.4.1.8. Prolaz plinovoda ispod eljeznike pruge u zatitnoj cijevi A.4.1.6. Prolazi plinovoda ispod manjih vodotoka i kanala Trasa plinovoda presjeca vei broj vodotoka. Veina vodotoka je male dubine i irine, tako da zemljani radovi na vodotocima izvoau radova nee predstavljati znaajnije probleme. Cijev plinovoda ispod vodotoka poloiti e se podzemno (slika A.4.1.9.). Savijanje plinovoda je mogue izvesti na dva naina. Svi vodotoci, ija je dubina do 1 m, moi e se prijei elastinim savijanjem cijevi. Na taj nain izbjegnuto je hladno savijanje cijevnih lukova, a cijev se prirodnim elastinim radijusom veliine R = 800 m polae u pripremljeni rov. Kod ovog naina poveana je koliina iskopa. Na dnu svih vodotoka nadsloj treba iznositi 150 cm, ukoliko uvjetima nije drugaije odreeno. Kod vodotoka dubine preko 1 m, prolazi e se izvoditi tako da se ispod vodotoka formira cijevna "lira", sastavljena od ravnih dijelova cijevi i od cijevnih lukova dobivenih hladnim savijanjem. Cijevni lukovi savijaju se u radionici ili na terenu, a radijus savijanja treba biti minimalno 40 promjera cijevi (oko 20 m). U ekstremnim sluajevima, a zbog konfiguracije terena ili velikih kuteva na horizontalnim i vertikalnim lomovima na trasi, upotrijebit e se tvorniki lukovi, koji omoguuju prolaz istaa cjevovoda. Kod veine vodotoka i kanala, uredit e se dno i pokosi vodotoka, dovoenjem u prvobitno stanje. Na nekim, vodotocima, gdje e to Vodopravnim uvjetima Hrvatskih voda biti odreeno, izvodit e se zatita dna i pokosa vodotoka. Zatita moe biti razliita, odreene duljine i visine u odnosu na korito vodotoka. Osim iskopa, na vodotocima sa stalnim protjecanjem vode, treba izvesti uzvodni zatitni nasip, zbog spreavanja prodora vode u rov za plinovod. Prisutnu vodu u rovu treba ispumpati. Ukoliko je dotok vode u vodotoku takav, da bi tijekom radova na prolazu preljevao uzvodni nasip, trebat e cijevima odreenog promjera izvesti obilazni vod i omoguiti otjecanje vode. Na svim vodotocima izvest e se tablice za oznaku prolaza plinovoda.
Poglavlje A.4.
170
250
9/47
120
R=30D R=30D
150
R=30D
Slika A.4.1.9. Prolaz plinovoda ispod vodotoka i kanala
4.2. Glavni objekti plinovoda

Magistralni plinovod Zlobin - Omialj se sastoji od plinovoda, P Zlobin, BS Zlobin, OPS Zlobin, BS Bobui, MRS Bobui, OPS Omialj, MRS Omialj ukljuujui dionicu podmorskog plinovoda u predjelu kanala Mala Vrata izmeu kopna i otoka Krka. Omoguavaju ispravno i pouzdano funkcioniranje plinovoda, povremeno ienje i stalnu kontrolu tijekom otpreme plina korisnicima. MRS Bobui i MRS Omialj su sastavni dio tehnikog sustava magistralnog plinovoda Zlobin - Omialj. Obje MRS su predviene kao tipske kontejnerske izvedbe uz prostorno osiguranje njihove mogue budue zamjene zidanim objektima. A.4.2.1. Plinovod Osnovni podaci: vanjski promjer plinovoda ............................................................................... 1016 mm (40'') ukupna duina plinovoda.....................................................................................L = 17862 m maksimalni dozvoljeni tlak u plinovodu ............................................................... p = 100 bar standard........................................................................................................................ API 5L kvaliteta elika.................................................................................................................. X70 Cijev plinovoda e ukupnom duljinom biti ukopana u tlo na minimalnu dubinu 120 cm od tjemena cijevi. Cijev e biti zatiena katodnom zatitom, a uz nju e biti poloen optiki kabel. Cijevi za izgradnju plinovoda su eline, promjera 1016 mm, prema standardu API 5L, u kvaliteti materijala X70. Debljina stjenke cjevovoda e biti proraunata prema ASTM A530/A530M-86a. Cjevovod se izvodi uz primjenu visokokvalitetne tvorniki izraene troslojne obloge od epoksi premaza, sloja adheziva i polietilena s velikim izolacijskim otporom i mehanikom vrstoom od polietilena. Nadzemni dijelovi plinovoda e biti zatieni s dva temeljna i dva zavrna premaza. Osim plinovoda, za rad plinovoda su nuni i drugi objekti, prikazani u tablici A.4.1.1.
Poglavlje A.4.
10/47
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.
Tablica A.4.1.1. Tehnoloki objekti magistralnog plinovoda Zlobin - Omialj Nadmorska visina Duljine dionica Lokacija Stacionaa (m) plinovoda (m) P Zlobin 0+000 836 OPS Zlobin BS Zlobin BS Bobui Kanal Mala Vrata (kopno) Kanal Mala Vrata (o. Krk) OPS Omialj MRS Omialj 0+000 0+000 8+000 10+082 10+812 17+862 17+862 836 836 141 0 0 16 16 8000 10082 10812 17862 17862
A.4.2.2. Plinski vor (P) Poetna toka magistralnog plinovoda e biti budui Plinski vor (P) Zlobin, gdje e biti spojen na Magistralni plinovod Pula - Karlovac. U krugu ograene estice P Zlobin, nalaziti e se Odailjako-prihvatna stanica (OPS) Zlobin i Blokadna stanica (BS) Zlobin. Potrebno je osigurati prostor za nadzor i upravljanje, smjeten unutar kontejnera standardnih dimenzija, nazivne duine 6 m. U istom kontejneru je potrebno predvidjeti pregraeni prostor, s posebnim ulazom i namjetajem, za povremeni boravak ljudi. Na P Zlobin, potrebno je osigurati objekt i prostoriju za smjetaj opreme, koja mora zadovoljavati: smjetaj opreme optikog komunikacijskog sustava, opreme za nadzor i upravljanje sustavom te opreme za mreno i neprekidno napajanje opreme; u prostoriji za smjetaj opreme treba osigurati odgovarajue uvjete temperature i vlanosti (klimatizacija i grijanje, temperatura prostorije 15 do 25C). prostorija za smjetaj opreme mora biti opremljena sustavom prisilne ventilacije s termostatom, s besprekidnim napajanjem. P Zlobin smjetena je nedaleko istoimenog mjesta i nalazi se oko 5 km jugozapadno od mjesta Fuine te oko 8 km sjeveroistono od grada Crikvenice. Strojarski dio Na mjestu spoja magistralnog plinovoda Zlobin - Omialj s magistralnim plinovodom Pula Karlovac, potrebno je predvidjeti ugradnju ''T'' komada, DN 500 s voenjem te dva redukcijska elementa DN 500/750 i DN 750/1000. Nadalje, na istoj ograenoj estici, potrebno je predvidjeti blokadnu stanicu (BS Zlobin), jednakih karakteristika, kao i BS Bobui, te Otpremno-prihvatnu istaku stanicu (OPS Zlobin). Takoer, potrebno je osigurati prostor za buduu mjerno-redukcijsku liniju glede reduciranja tlaka sa 100 bar na 75 bar. Graevinski dio Plinski vor e se sastojati od prostora ograenog tipskom ianom ogradom, visine 2 m, vanjskog rubnog pojasa irine 2 m i predprostora irine 4 m za okretanje i parkiranje vozila.
Poglavlje A.4. 11/47
Unutarnje prometnice, kao i prikljuak na javne prometnice, je potrebno izvesti sukladno posebnim uvjetima nadlenih institucija. Odvodnju oborinske vode treba izvesti u okolni teren. A.4.2.3. Blokadne stanice (BS) U okviru zahvata na trasi plinovoda, iz sigurnosnih razloga su predviene dvije blokadne stanice. Jedna BS e se nalaziti na poetku plinovoda u Zlobinu, a druga u Bobuima. Duina plinovoda izmeu BS Zlobin i BS Bobui je neto manja od duine plinovoda izmeu BS Bobui i MRS Omialj. Dobro su locirane, osobito glede sigurnosti podmorskog prijelaza kanala Mala vrata, kao i vrlo strme dionice izmeu Zlobina i Bobua. Gradnju blokadnih stanica treba temeljiti na tipskim rjeenjima tvrtke Plinacro. Sve BS trebaju biti opremljene s video nadzorom, jer nemaju stalnu posadu. Razmjetaj blokadnih stanica odreuje se na osnovi radnog tlaka, promjera plinovoda, konfiguracije terena, brzine protjecanja plina kroz cjevovod, poloaja Mjerno-redukcijskih stanica na trasi. Blokadnim ventilima e se upravljati iz Dispeerskog centra u Zagrebu. Mogu se zatvarati runim upravljanjem, daljinskim upravljanjem i automatski (u sluaju akcidenta). Sustav za ispuhivanje se sastoji od obilaznog voda, ispuhivaa te prikljuka za mobilnu kompresorsku jedinicu. Strojarski dio Blokadne stanice s pripadajuom tehniko-tehnolokim elementima, omoguuju odvajanje dionica plinovoda, u sluaju nenadanih akcidenata, proputanja, kvarova ili radova na nekoj dionici. Rade kao mehaniki sklop, gdje blokadni ventil zatvara plinovod za 3 minute, ukoliko je hidrauliki gubitak tlaka vei od 3 bar/min. Zatvaranjem blokadnog ventila na jednoj BS automatski se zatvara i drugi blokadni ventil na slijedeoj BS. Time je dionica plinovoda izmeu dviju blokadnih stanica zatvorena. Blokadni ventili zatvoreni automatski se jedino mogu otvoriti runo. Blokadni ventili se postavljaju na opasnim i ugroenim mjestima, koji prema potrebi (kvar, potresi, pucanje plinovoda) blokiraju pojedine dionice plinovoda. Na taj se nain ograniava vee isputanje plina u okoli. Ukopani su u zemlju, dok su vreteno i mehanizam na daljinsko upravljanje smjeteni nadzemno. Sastoje se od glavne kuglaste slavine, ureaja za pokretanje ili aktuatora, upravljake jedinice (Electronic Line Break Control - ELBC), napojnih vodova, sustava za ispuhivanje. Na svakoj upravljakoj jedinci blokadnog ureaja, nain upravljanja treba predvidjeti elektroniki. Takoer, potrebno je objediniti sva tri naina upravljanja (runo, daljinsko i automatsko). Graevinski dio Blokadne stanice biti e izgraene na povrini 30 x 17 m: Biti e ograene tipskom ogradom, visine 2 m s vanjskim rubom irine 1 m. Na kosim terenima, graevna parcela e obuhvatiti i prostor nasipa i usjeka. Napravit e se i prikljuak na elektrodistributivnu mreu. Biti e povezane na javnu cestovnu mreu s pristupnom cestom irine makadamskog kolnika 3 m, bankinama 2 x 0,5 m i irine cestovnog pojasa 6 m. Ispred ulaza treba biti predvien prostor irine 4 m za okretanje i parkiranje vozila. Stanice trebaju imati dvokrilna vrata irine 3 m, u istoj izvedbi kao i ograda. Povrina unutar ograde i vanjska irina 1 m izvest e se slojem tuenca 0,8 do 1,2 cm, debljine 10 cm, poloenog na zbijenu podlogu pokrivenu teratekstilom najmanje teine.
Odvodnju oborinske vode treba izvesti u okolni teren. A.4.2.4. Mjerno-redukcijske stanice (MRS) Na trasi plinovoda predviene su dvije Mjerno-redukcijske stanice (MRS), ije lokacije se nalaze u sklopu drugih objekata, a to su MRS Bobui i MRS Omialj. MRS Bobui e biti smjetena u istom krugu s BS Bobui. Sluiti e kao prikljuno mjesto buduih distributivnih plinovoda za Crikvenicu, Bakar i Kraljevicu. Nalazi se oko 2 km jugoistono od Crikvenice. MRS Omialj e biti smjetena na zajednikoj ograenoj estici s OPS Omialj. Nalaziti e se oko 2 km juno od istoimenog mjesta, na prometnici koja vodi prema buduim velikim industrijskim korisnicima plina JANAF i DINA. Na MRS Bobui i MRS Omialj, potrebno je osigurati objekt i prostoriju za smjetaj opreme, koja mora zadovoljavati: smjetaj opreme optikog komunikacijskog sustava, opreme za nadzor i upravljanje sustavom te opreme za mreno i neprekidno napajanje opreme; u prostoriji za smjetaj opreme treba osigurati odgovarajue uvjete temperature i vlanosti (klimatizacija i grijanje, temperatura prostorije 15 do 25C). prostorija za smjetaj opreme mora biti opremljena sustavom prisilne ventilacije s termostatom, s besprekidnim napajanjem. Strojarski dio Primijeniti e se tipska rjeenja za Mjerno-redukcijske stanice (MRS) kontejnerske izvedbe, 2 x 4000m3/h. Tehniko-tehnoloke karakteristike su prikazane u Glavnom projektu tipske mjernoredukcijske stanice MRS 2 x 4000 m3/h (broj mape 2181-G-000-Y01). Spajanje MRS na ulazni, odnosno izlazne plinovoda, izvest e se nadzemno, izvan zone opasnosti od poara. Poloaji ulaznih i izlaznih slavina potrebno je rijeiti u Glavnom projektu. Nakon izgradnje distributivne mree, u sluaju pojave veeg korisnika, mogue je pristupiti izgradnji zidane MRS veeg kapaciteta. Graevinski dio Mjerno-redukcijske stanice e biti izgraene na zemljitu povrine 54 x 64 m. Biti e ograene tipskom ianom ogradom, visine 2 m Biti e povezane na javnu cestovnu mreu s pristupnom cestom irine makadamskog kolnika 3 m, bankinama 2 x 0,5 m i irine cestovnog pojasa 6 m. Unutarnje prometnice je potrebno izvesti u skladu s posebnim uvjetima nadlenih institucija. Ispred ulaza treba biti predvien prostor irine 4 m za okretanje i parkiranje vozila. Stanice trebaju imati dvokrilna vrata irine 3 m, u istoj izvedbi kao i ograda. Povrina unutar ograde i vanjska irina 1 m izvest e se slojem tuenca 0,8 do 1,2 cm, debljine 10 cm, poloenog na zbijenu podlogu pokrivenu teratekstilom najmanje teine. Odvodnju oborinske vode treba izvesti u okolni teren.
Poglavlje A.4.
13/47
A.4.2.5. Otpremno-prihvatne istake stanice (OPS) Otpremno-prihvatne istake stanice se koriste za prihvat i otpremu istaa plinovoda. istai plinovoda moraju biti kalibrirani na unutarnji promjer cijevi i svojim prolazom iste naslage stvorene na stjenci plinovoda. Koriste se i za snimanje debljine stjenke cjevovoda te geometriju cjevovoda (mogua ulegnua). Na taj nain je mogue otkriti toan poloaj oteenja te sanirati cjevovod, ime se osigurava pouzdan i siguran rad. Iako je prirodni plin, koji se otprema plinovodom, prethodno oien i bez kondenzata, nuno je predvidjeti Otpremno-prihvatne istake stanice za sluaj nepredvienih okolnosti, ali i za povremeno rutinsko ienje u postupku odravanja. Nalaze se na dvije lokacije. Na poetku plinovoda, u krugu P Zlobin nalazi se OPS Zlobin. Na krajnjoj toki u Omilju je predviena OPS Omialj. Obje stanice su locirane uz postojee ceste zbog lakeg pristupa servisnih vozila i osoblju, koje radi na odravanju objekata. Strojarski dio Sastoje se od nadzemnih horizontalnih istakih cijevi za 50,80 mm (2'') veeg promjera od provodne (osnovne) cijevi i zaporne, signalizacijske i sigurnosne opreme. OPS moe posluiti i za ispuhivanje (pranjenje) plinovoda u sluaju potrebe. Sva isputanja (drenae) vre se u posudu za kondenzat ili u prirune posude iz kojih se odvozi dalje na preradu. Sakupljai kondenzata su vodoravne eline posude istoga promjera kao i cjevovod. Smjeteni su ispod cjevovoda, ispred svake OPS. Zadaa im je skupljanje tekue faze (plinski kondenzat i voda) u procesu ienja unutranjosti plinovoda. Sa donje strane Sakupljai kondenzata su spojeni cjevovodom promjera 50,80 mm (2'') s posudom kondenzata volumena 2 m3. Graevinski dio Odailjako-prihvatne istake stanice biti e izgraene na parceli povrine 34 x 54 m, ograene tipskom ogradom, visine 2 m, s vanjskim rubom irine 2 m. Biti e povezane na javnu cestovnu mreu s pristupnom cestom irine kolnika 4 m, bankinama 2 x 0,5 m i irine cestovnog pojasa 7 m. Ispred ulaza treba biti predvien prostor irine 8 m za okretanje i parkiranje vozila. Stanice trebaju imati dvokrilna vrata irine 3,5 m, u istoj izvedbi kao i ograda. Odvodnju oborinske vode treba izvesti u okolni teren. A.4.2.6. Ostala oprema Sidrena prirubnica Na mjestima gdje cjevovod prelazi u nadzemni dio, postavlja se sidreni blok. Njegova funkcija je spreavanje aksijalnih pomaka cjevovoda. Sastoji se od sidrene prirubnice i betonskog bloka oko nje. Dielektrike izolirajue spojnice Na mjestima gdje cjevovod prelazi u nadzemni dio, ugrauju se izolirajue spojnice. Njihova svrha je odvajanje nadzemnih od podzemnih dijelova plinovoda, kako bi se mogla izvesti katodna zatita ukopanog dijela plinovoda.
Poglavlje A.4.
14/47
Nadzemne oznake plinovoda Nakon polaganja cjevovoda u rov, zatrpavanja rova i ureenja trase, plinovod se mora oznaiti zranim oznakama i trasirkama. Zrane oznake moraju imati s gornje strane upisano slovo, kao oznaku trase kojom cjevovod prolazi te u nastavku brojanu oznaku kilometarske stacionae na kojoj se oznaka nalazi (primjerice, B147). Oznaka mora biti dovoljno velika da se moe proitati iz aviona, prigodom obilaska trase. Zrane oznake se postavljaju na svakom punom kilometru trase plinovoda. Trasirke se koriste na: prijelazima plinovoda ispod prometnica (po jedna sa svake strane, izvan cestovnog pojasa), prijelazima plinovoda ispod eljeznikih pruga (po jedna sa svake strane, na udaljenosti 10 m od osi krajnjeg kolosijeka), prijelazima plinovoda ispod vodotokova (po jedna sa svake strane, na udaljenosti 10 m od nasipa), prijelazima plinovoda ispod mora (po jedna sa svake strane, na udaljenosti 10 m od obale), na lomovima (na poetku, na tjemenu i na kraju loma), u zatitnim pojasevima naseljenih zgrada (na poetku i na kraju s maksimalnim razmakom 50 m), na trasi plinovoda (tako da je s poloaja bilo koje trasirke mogue vidjeti susjednu). Trasirke i zrane oznake postavljaju se na odaljenosti od 0,8 m od osi plinovoda s desne strane gledano u smjeru rasta stacionae. A.4.2.7. Elektroenergetika Za potrebe opskrbe elektrinom snagom za troila, koja e biti instalirana u krugu nadzemnih objekata, u Glavnom projektu je potrebno izraditi: elektroenergetske prikljuke, razdjelne ormare, elektroenergetski razvod, gromobranske instalacije i uzemljenje, katodnu zatitu. Elektroenergetski prikljuci Prije izrade elektroenergetskog dijela u Glavnom projektu, od nadlenih distributivnih podruja HEP-a, je potrebno zatraiti prethodnu elektroenergetsku suglasnost sukladno Opim uvjetima o opskrbi elektrinom energijom (NN 14/06). Ovaj dio Glavnog projekta treba obuhvaati prikaz elektroenergetskog voda od mjesta prikljuenja u distributivnoj mrei HEP-a do razdjelnog ormara (R-HEP), u kojem su smjeteni ureaji za mjerenje koritenja elektrine snage. Tehniku dokumentaciju je potrebno izraditi u skladu s tipskom opremom prema biltenima HEP-a.
Poglavlje A.4.
15/47
Razdjelni ormari Razdjelne ormare (R-HEP, R-MRS, R-OPS, R-BS) treba predvidjeti kao samostojee objekte, izraene od plastike, odgovarajuih dimenzija s tipskim montanim temeljima. U razdjelnom ormaru R-HEP biti e smjeteni ureaji za mjerenje utroka elektrine snage prema elektroenergetskoj suglasnosti i priruniku za obraunsko mjerno mjesto na naponskoj razini 0,4 kV, koji izdaje HEP. Biti e smjeten s vanjske strane ograde, u blizini ulaznih vrata. U razvodnim ormarima R-MRS, R-OPS, R-BS, biti e smjeteni ureaji za zatitu i upravljanje elektrinim troilima. Treba predvidjeti ugradnju zatite od prenapona u skladu s IEC 61643-12 i IEC 60364-5-53 (zatita elektrinih niskonaponskih sustava) i IEC-61643-22 (zatita telekomunikacijskih i signalnih sustava). Potrebno ih je smjestiti s unutarnje strane ograde, u blizini ulaznih vrata. Elektroenergetski razvod Od razdjelnog ormara R-HEP do razdjelnih ormara R-MRS, R-OPS, R-BS, ppotrebno je predvidjeti napojni 0,4 kV kabelski vod odgovarajueg presjeka. Od razdjelnog ormara RMRS, R-OPS, R-BS do elektrinih troila, unutar MRS kontejnerskog tipa, potrebno je osigurati energetske i upravljake kabelske vodove: 0,4 kV kabelski vod za napajanje razdjelnog ormara u kontejneru, iz kojeg se napajaju sva elektrina troila unutar kontejnerske MRS; 0,4 kV kabelski vod za napajanje razdjelnog ormara u kontejneru, iz kojeg se napajaju sva elektrina troila (instalirana u kontejneru) za mjerenje, regulaciju i upravljanje; 0,4 kV kabelski vod za napajanje vanjske rasvjete kruga; upravljaki kabelski vod za iskljuivanje napajanja elektrinih troila, instaliranih u zonama opasnosti od eksplozije; upravljaki kabelski vod za biranje reima rada vanjske rasvjete kruga. Za vanjsku rasvjetu je potrebno predvidjeti rasvjetni stup odgovarajue visine s odgovarajuim rasvjetnim tijelima u skladu s potrebnom razinom osvjetljenosti kruga MRS prema tehnolokim zahtjevima. Zbog lakeg odravanja, potrebno je odabrati rasvjetni stup opremljen s penjalicama i lenom zatitom u skladu s Zakonom o zatiti na radu (NN 59/96, 94/96). Potrebno je predvidjeti mogunost runog i automatskog rada vanjske rasvjete. Sklopka za izbor rada vanjske rasvjete i tipkalo za iskljuenje elektrinih troila u zoni opasnosti, potrebno je smjestiti na stupu, visine 1,3 m, unutar ograde MRS u blizini vrata. Gromobranska instalacija i uzemljenje Unutar kruga MRS, potrebno je osigurati uzemljiva, izveden od pocinane eline trake, odgovarajuih dimenzija, ukopan unutar kruga, na koji se spajaju sve metalne mase, razdjelni ormar i gromobranska instalacija. Tijekom projektiranja sustava uzemljenja, treba obratiti pozornost na predvienu katodnu zatita plinovoda.
Poglavlje A.4.
16/47
Katodna zatita Premda e biti predviena ugradnja rotirajue prirubnice ili spojnice na odvojnom plinovodu, potrebno je projektirati odgovarajuu opremu, kako bi bila postignuta djelotvornost katodne zatite plinovoda. Zbog unificiranosti opreme i kompatibilnosti s postojeim sustavom, potrebno je predvidjeti ugradnju poluvodike polarizacijske elije s daljinskom dojavom. A.4.2.8. Nadzor i upravljanje procesom i optiko-komunikacijski sustav U Glavnom projektu je potrebno izraditi dio, koji e obuhvatiti nadzor i upravljanje procesom na svim nadzmnim objektima magistralnog plinovoda Zlobin - Omialj. P, BS, OPS U ovom dijelu Glavnog projekta, potrebno je opisati prikupljanje podataka sa elektronikog blokadnog ureaja (Electronic Line Break Control - ELBC) i ostale opreme nadzora i upravljanja procesom te prijenos podataka u Nacionalni dispeerski centar (NDC) u Zagrebu. BS i OPS se povezuju u sustav daljinskog nadzora i upravljanja plinskom mreom. U NDC je potrebno prenijeti: sve podatke, koji se dobiju iz ELBC ureaja, status ulaznih vrata objekta za smjetaj opreme te vrata kruga BS/OPS. napon baterijskih sabirnica i struja potronje, alarm nestanka napajanja 220 V AC i 24 V DC. Sa OPS je potrebno prenijeti signale tlaka plinovoda u NDC, prije prihvatne i nakon odailjake stanice. Za ugradnju opreme nadzora i upravljanja, potrebno je predvidjeti kontejner u krugu BS/OPS, izvan zone opasnosti od eksplozije, gdje je potrebno osigurati radne uvjete (klimatizacija, grijanje). U kontejneru je potrebno predvidjeti servisno radno mjesto. Prikupljanje i obrada podataka e se obavljati u procesnom raunalu, na koje e biti povezani svi digitalni i analogni signali iz procesa, koristei oprema prema standardu tvrtke Plinacro. Komunikacija prema NDC je predviena s optikim kabelom, koji e biti poloen u iskopani rov uz plinovod i biti e izvedena pod kontrolom programa u procesnom raunalu. Komunikacijski protokol daljinske stanice i NDC biti e izraen prema standardu IEC 608705-104. Takoer, potrebno je osigurati i lokalni prikljuak za potrebe ispitivanja i nadzora rada ureaja s prijenosnim raunalom. Za napajanje opreme nadzora i upravljanja te optiko-komunikacijskog sustava, potrebno je predvidjeti sustav besprekidnog napajanja s 24-satnom autnomijom: 24 V DC za napajanje opreme nadzora i upravljanja, 230 V AC za napajanje opreme optiko-komunikacijskog sustava. MRS U ovom dijelu Glavnog projekta, potrebno je opisati prikupljanje podataka komercijalnog mjerenja tipske kontejnerske MRS 2 x 4000 m3/h, nadzor i prijenos podataka prema NDC. MRS se povezuje u sustav daljinskog nadzora i upravljanja plinskom mreom. U NDC je potrebno prenijeti:
Poglavlje A.4.
17/47
trenutni protok, kumulativ, temperaturu i tlak (sve iz baterijskih elektronikih korektora protoka iz tipske MRS), ulazni tlak i temperaturu plina, tlak izlaznih mjernih linija, temperatura okoline i barometarski tlak u skladu s meteorolokim standardima, status ulaznih vrata upravljakog kontejnera te vrata kruga MRS, napon baterijskih sabirnica i struja potronje, alarm nestanka napajanja 220 V AC i 24 V DC. Potrebno je osigurati ureaj za prikupljanje podataka iz baterijskih korektora, smjetenih u tipskoj MRS, koji e serijskom vezom komunicirati s korektorima i po potrebi napajati ih. Prikupljanje i obrada podataka e se obavljati u procesnom raunalu, na koje e biti povezani svi digitalni i analogni signali iz procesa te komunikacija s elektronikim korektorima protoka, koristei oprema prema standardu tvrtke Plinacro. Komunikacija prema NDC je predviena s optikim kabelom, koji e biti poloen u iskopani rov uz plinovod i biti e izvedena pod kontrolom programa u procesnom raunalu. Za ostvarivanje funkcija lokalnog nadzora i mjerenja procesnih veliina, procesno raunalo e omoguavati: prihvat mjernih procesnih veliina, lokalni prikaz svih stanja i mjerenja, koji se prikupljaju (pregledni slikovni operatorski panel), registraciju najvanijih doaaja u tehnolokom procesu (trendova), izradu periodikih izvjea, pohrana kljunih dogaaja (zadnjih 500), pohrana trendova (7 dana, 30 dana, 1 godina), priprema podataka odnosno signala za prijenos u NDC, priprema podatak za lokalnog distributera. Komunikacijski protokol daljinske stanice i NDC biti e izraen prema standardu IEC 608705-104. Takoer, potrebno je osigurati i lokalni prikljuak za potrebe ispitivanja i nadzora rada ureaja s prijenosnim raunalom. Svu procesnu instrumentaciju u zoni opasnosti od eksplozije treba koristiti u Exi izvedbi. Za napajanje komunikacijske opreme prema baterijskim korektorima protoka te opremi za prijenos podataka, procesnog raunala i optiko-komunikacijskog sustava, potrebno je predvidjeti sustav besprekidnog napajanja s 24-satnom autnomijom: 24 V DC za napajanje opreme nadzora i upravljanja, 230 V AC za napajanje opreme optiko-komunikacijskog sustava. Za mjerenje temperature okoline i barometarskog tlaka, potrebno je zasebno predvidjeti meteoroloku stanicu u skladu s meteorolokim standardima.
Poglavlje A.4.
18/47
Optiko-komunikacijski sustav Glavni optiki kabel (96 niti) poloit e se uz plinovod u zajednikom rovu na itavoj trasi od Zlobina do Omilja. Biti e smjeten u polietilenskoj cijevi, promjera 50 mm. Razmak izmeu tjemena plinovodne cijevi i polietilenske u rovu biti e minimalno 20 cm. U visinskom pogledu polietilenska zatitna cijev (u kojoj e biti smjeten kabel) ne smije se ugraditi iznad tjemena plinovodne cijevi, jer du cijele trase mora takoer zadovoljiti sve posebne uvjete glede traenog nadsloja. Kod zatrpavanja rova, posebnu pozornost treba voditi da se rahlim i pogodnim zemljanim materijalom rov prekriva do visine, gdje se polae polietilenska zatitna cijev (oko 5 cm ispod tjemena plinovodne cijevi). Podloga se zbije i tada polae cijev, u koju se naknadno uvlai optiki kabel. Kabel za spajanje (12 niti) se spaja na glavni optiki kabel na svim lokacijama, koje nisu vorne ili zavrne. Optiki kabel e se du trase spajati u armirano-betonskim oknima, u kojima zavravaju i zatitne polietilenske cijevi. Okna e se izvesti na meusobnoj udaljenosti od 1750 m po preporuci za tu vrstu kabela. Kod okana e polietilenske cijevi i optiki kabel biti odmaknuti od cijevi plinovoda, kako bi se omoguila izvedba okna. Okno e se izvesti od armiranog, vodonepropusnog betona. Unutarnje stijenke okana posebno e se obukati vodonepropusnom bukom i premazati premazom s istom svrhom. Na oknima e se ugraditi standardni poklopci od lijevanog eljeza i stupaljke za ulazak u okno. Okna e biti dimenzija 100 x 100 cm i dubine 150 cm. Svi radovi na polaganju optikog kabela, odnosno zatitne polietilenske cijevi obuhvaeni su u radovima na plinovodu, jer se optiki kabel smjeta u zajedniki rov. Dodatne graevinske radove potrebno je obaviti na izvedbi spomenutih okana za spajanje kabela. Poloaj polietilenske cijevi i optikog kabela, u odnosu na plinovod, ostaje isti na trasi, prolazima ispod cesta (gdje se obavlja prekop) i prolazima ispod vodotoka. Na prolazima ispod cesta i eljeznikih pruga, gdje e se izvoditi buenje, optiki kabel e se smjestiti u prostoru izmeu plinske i zatitne cijevi. a. Glavni optiki kabel Du trase plinovoda treba biti jednomodni nemetalni kabel, kapaciteta 96 niti za polaganje (upuhivanje) u PEHD cijevi. Karakteristike svjetlovodnih niti kabela: 84 niti prema ITU G.652D 12 niti prema ITU G.655C Mehanike karakteristike kabela: prema IEC 60794-1-2 i 60793-1 tvornika duljina kabela iznosi 4000 m Nastavljanje optikih niti varenjem unutar kabela nije dozvoljeno. b. Kabel za spajanje Treba biti jednomodni nemetalni kabel s zatitom od glodavaca, kapaciteta 12 niti (6 niti ulaz - 6 niti izlaz)
Karakteristike svjetlovodnih niti kabela: 12 niti prema ITU G.652D Mehanike karakteristike kabela: prema IEC 60794-1-2 i 60793-1 c. Spajanje, nastavljanje, prekid i prespajanje optikog kabela Spajanje krajeva svih kabela na objektima plinovoda e se obavljati s FC konektorima, metodom fusion splicing, sa smjetajem konektora u optike kazete (panele). Svi spojevi na panelu moraju biti jednoznano obiljeeni, u skladu s nainom i shemom obiljeavanja kabela, koja e biti sastavni dio projekta. Spajanje nastavaka i odvojaka kabela treba obaviti s metodom fusion splicing, sa smjetajem spojnica iskljuivo u zdencima kabelske kanalizacije. Spajanje se izvodi u specijalnom vozilu. Tip spojnice treba prilagoditi kapacitetu kabela i namjeni (ravni ili ravasti spoj). Brtvljenje spojnice mora biti izvedeno sustavom samovulkanizirajuih elemenata s mogunou viestrukog otvaranja spojnice. Priuvne duine svjetlovodnih niti (vlakana) u samoj spojnici, trebaju omoguavati minimalno deseterostruko obnavljanje spoja. Ukupno guenje dionice (guenje kabela, spojnica, krajnjih spojeva na panelu), izmeu dvije vorne lokacije, treba omoguiti rad aktivne mree opreme i rezervu za vremensku degradaciju sustava. Zbog odravanja i otklanjanja smetnji, potrebno je u svakom zdencu, gdje se nalazi spojnica/nastavak, ostaviti rezervnu petlju od 50 m svetlovodnog kabela. Uvod i spajanje kompletnog 96 nitnog kabela je potrebno predvidjeti na vornim lokacijama sustava. d. Komunikacijski razdjelni ormari Sve lokacije trebaju biti opremljene s razdjelnim ormarom za smjetaj OKS. Na lokacijama prekida cjelokupnog kabela, u ormaru je potrebno osigurati dva prespojna panela s 96 FC konektora te svu potrebnu opremu za spajanje svjetlovodnih niti. Na ostalim lokacijama, gdje se uvodi 12 niti, potrebno je osigurati prespojni panel s 12 FC konektora uz svu potrebnu spojnu opremu. Paneli trebaju biti izraeni za 19'' montau u ormar, na konstrukciji za izvlaenje (ladica) te s potpunom zatitom zavarenih spojeva od mehanikih oteenja. e. Strukturno kalibriranje objekta Unutar prostora za smjetaj opreme, potrebno je izvesti etiri FTP prikljuka. Dva prikljuka treba smjestiti u ormar za voenje procesa RO-1, a preostala dva prikljuka izraditi kod servisnog radnog mjesta. Kabele treba terminirati na prespojnom panelu u ormaru OKS. kod RO-1 i servisnog radnog mjesta je nuno ugraditi nadbuknu dvostruku prikljunicu cat 5e. f. Opi zahtjevi za uzemljenje i besprekidno napajanje Ormar OKS mora biti uzemljen na sabirnicu objekta. Uzemljenje panela i opreme unutar ormara treba realizirati spajanjem na asiju ormara.
Poglavlje A.4.
20/47
Sva oprema OKS (grija u OKS, krovni ventilator, rasvjeta u ormaru), kao i sustav prisilne ventilacije, mora biti besprekidno napajan 230 V AC s autonomijom 24 sata. Ukupnu potrebnu snagu besprekidnog napajanja treba odrediti u ovisnosti o ukupnoj potronji svih elemenata u Glavnom projektu. A.4.2.9. Cestovni prilazi trasi i pojedinim objektima Lokacije pojedinih objekata su tako izabrane da je za prilaz njima mogue koristiti postojee ceste, pa je nuno izgraditi samo lokalni pristup do tih objekata. Tako se potrebni graevinski radovi smanjuju na minimum, trokovi izvoenja pristupa te utjecaj na okoli. A.4.2.10. Tlana proba i odravanje plinovoda Plinovod i njegovi sastavni dijelovi se moraju, prije putanja u rad, tlano ispitati zbog dokazivanja njegove vrstoe i nepropusnosti. Najmanji ispitni tlak plinovoda je 50% vei od projektnog tlaka (100 bar) i iznosi 150 bar. Tlano ispitivanje ukopanog plinovoda se provodi s vodom, dok se plinski cjevovod i oprema u nadzemnim objektima ispituju zrakom. Spojevi koji nisu proli tlano ispitivanje, ispituju se 100% s ultrazvunom metodom ili 100% s RTG metodom. Ispitivanje zavara se provodi metodom bez razaranja, iji je opseg predvien Pravilnikom i vaeim normama: pojas I razreda.................... 20% pojas II razreda .................. 50% pojas III razreda ............... 100% Predvieno je 100% ispitivanje zavara za prijelaze plinovoda ispod prometnica i eljeznikih pruga, za morski prijelaz kanala Mala vrata, za sve zavare u stanicama te za zavare u zatitnom pojasu naseljenih zgrada i zatitnoj zoni crpilita pitke vode. Tlano ispitivanje s vodom se izvodi kod temperature vode i okoline iznad 4C. Ono se provodi s dvokratnim tlaenjem vodom, najmanjim ispitnim tlakom mjerenim na najvioj toki ispitne dionice. Tada se ne smije prekoraiti vrijednost vrstoe materijala niti jedne ugraene cijevi. Dionica koje se ispituje ne bi trebala prekoraiti duljinu od 15 km ili obujam od 3000 m3. Voda za ispitivanje se moe koristiti iz otvorenim vodotoka ili se voda mora dopremiti s autocisternama. Nakon tlanog ispitivanja, ukoliko su napravljena laboratorijska ispitivanja vode i ukoliko je dokazano da je voda pogodna za isputanje, voda se moe ispustiti u okoli. Ponekada se vodi dodaju antikorozivni ili slini aditivi. Njihov sastav i koncentracija ne smiju biti iznad doputenih s obzirom na recipijent isputene vode. Za magistralni plinovod Zlobin - Omialj jo ne postoji projekt tlane probe, pa nisu poznata ni mjesta isputanja vode u okoli. U svakom sluaju e se kao recipijent vode koristiti povrinski tokovi u blizini, a ako se voda isputa u okolni teren mora se ispust i brzina istjecanja tako projektirati da ne izazove eroziju, plavljenje i sline neugodne pojave u okoliu. Za tlanu probu, obveza investitora je ishoenje odgovarajuih dokumenata (vodopravna dozvola) kojima e se propisati mjesto, nain, uvjeti i parametri koritenja i isputanja vode, kao i granine vrijednosti pokazatelja kakvoe vode u skladu sa zakonskom regulativom.
Poglavlje A.4.
21/47
A.4.3. Opis zahvata na kopnu i otoku Krku

Planirani magistralni plinovod spojen je na magistralni plinovod Pula - Karlovac, u blizini naselja Zlobin (na poetnoj stacionai 0+000 km, nadmorska visina 836 m). Objekti OPS i BS te mjerno-redukcijska linija 100/75 bar su stacionirani oko 300 m sjeverozapadno od poetne toke i blokadne stanice Zlobin. Na nekoliko dionica plinovoda, trasa se sputa vrlo strmo. Izmeu stacionaa 5+716 km i 6+165 km trasa se sputa pod kutem 44. Na dionici izmeu stacionaa 9+700 km i 10+050 km teren se sputa pod kutem od 69 prema moru. Najvei uspon terena pod kutem 75 se nalazi izmeu stacionaa 13+190 km i 13+424 km na otoku Krku. Na stacionai 8+000 km se predvia spojeni plinovod na MRS Bobui. Potrebno je predvidjeti prikljuke distributivnih plinovoda za Kraljevicu, Crikvenicu i okolna naselja. Na plinovodu e biti izgraena blokadna stanica (BS) na zajednikoj parceli s MRS (nadmorska visina 183 m). Trasa plinovoda se odvaja iz koridora naftovodnog sustava JANAF (stacionaa 8+429 km) te nastavlja zajednikom trasom (rjeenje za obilazak prijelaza naftovoda preko Krkog mosta), skree u smjeru sjeverozapada. Teren je kamenit sa slabim raslinjem. Trasa se sputa na nadmorsku visinu 110 m. Paralelno uz plinovod prolazi magistralni vodovod Tribalj - otok Krk - Urinj (od stacionae 9+304 km do 8+374 km) u duini 930 m. Izmeu magistralnog plinovoda i magistralnog vodovoda izgraena je servisna cesta. Teren je blago valovit, kamenit s mnogo gromaa, obrastao s krljavom umom i bunjem. Trase e se razdvojiti na stacionai 9+337 km.
Slika A.4.1.10. Mjesto razdvajanja magistralnog plinovoda i naftovoda JANAF (stacionaa 8+429 km)
Poglavlje A.4.
22/47
Koridor plinovoda nastavlja po visoravni Knutia i Sestile na nadmorskoj visini 110 m, a potom se sputa s nagibom 60 do 70% do mora (stacionaa 10+082 km). Na tako velikim strminama (slika A.4.1.11.), jednostavno nije mogue koristiti uobiajenu mehanizaciju te e izvoa radova morati prilagoditi svoju tehnologiju gotovo ekstremnim uvjetima terena.
Slika A.4.1.11. Nagib trase plinovoda kod mjesta Kriie Na stacionai 10+082 km, plinovod prelazi kanal Mala vrta po dnu mora (slika A.4.1.12.). Duljina podmorskog prijelaza iznosi 730 m, a najvea dubina 55 m. Plinovod izlazi iz mora na stacionai 10+812 km, uz rt Voica i blago do uzvisine oko 45 m n.m. (slika A.4.1.13.). Zatim se trasa sputa u uvali Voz (3 m n.m.), a potom se opet podie do prijevoja i lomne toke trase (stacionaa 12+187 km) na 113 m n.m. Nakon blagog sputanja, plinovod se vraa na postojeu trasu naftovodnog sustava JANAF u podruju Srednja Pua (stacionaa 13+424) na visini 49,55 m n.m., zatim nastavlja postojeom trasom naftovodnog sustava JANAF do zavrne toke plinovoda (stacionaa 17+862 km) na podruju Omilja.
Poglavlje A.4.
23/47
Slika A.4.1.12. Pogled na mjesto ulaza magistralnog plinovoda u more (stacionaa 10+082 km)
Slika A.4.1.13. Pogled na mjesto izlaza magistralnog plinovoda iz mora (stacionaa 10+812 km)
Poglavlje A.4.
24/47
Trasa plinovoda je na cijeloj dionici, od podmorskog prijelaza kanala Mala vrata do konane toke u Omilju, kamenita i djelomino obrasla grmljem (slika A.1.1.14.).
Slika A.4.1.14. Trasa magistralnog plinovoda na otoku Krku neposredno nakon izaska iz mora Na zajednikoj graevnoj estici, izgraditi e se OPS i MRS Omialj, na koju e se prikljuiti distributivni plinovodi za gradove i naselja na otoku Krku te prikljuni plinovodi za industriju i potencijalni LNG terminal (slika A.4.1.15.). Mjerno redukcijske stanice Omialj i Bobui su sastavni dio magistralnog plinovoda Zlobin Omialj i biti e tipske kontejnerske izvedbe uz osiguranje prostora za eventualnu zamjenu zidanim stanicama.
Poglavlje A.4.
25/47
Slika A.4.1.15. Lokacija OPS i MRS Omialj
A.4.4. Podmorski prijelaz plinovoda kopno - otok Krk

Kod odabira najpovoljnije trase mogueg prijelaza prouene su detaljne karte kopna i podmorja te su odabrane etiri varijante koje su razmotrene, dvije zapadno od Krkog mosta (po otoiu sv. Marko) i dvije istono od mosta. Temeljem analiza prednosti i nedostataka svake pojedine varijante, s osobitom pozornou analizirana je konfiguracija terena na kopnu i pod morem, duina podmorskog i kopnenog dijela, naseljenost, objekti i infrastruktura te zahtjevi drugih korisnika. Podmorski prijelaz plinovoda e biti izveden ulaskom u more u Tihom kanalu na stacionai 10+082 km i izlazom na stacionai 10+812 km kod rta Voica. Ukupna duina cjevovoda pod morem iznosi 730 m. Maksimalna dubina mora, na sredini kanala Mala vrata, iznosi oko 55 m. Na razmaku od minimalno 50 m, paralelno s magistralnim plinovodom, poloiti e se cjevovod naftovodnog sustava JANAF, kao obilazni naftovod, koji e zamjeniti postojeu dionicu naftovoda, koji prolazi Krkim mostom. Izbor metode polaganja podmorskog cjevovoda e biti razraen u detaljnoj projektnoj dokumentaciji, a ovisiti e o sigurnosnim uvjetima, opremi, uvjetima mora i dr., to se pri projektiranju mora uzeti u obzir. Zbog profila trase, podmorski dio izvesti e se uz manje podvodne zemljane radove. Niveleta e se pripremiti na nain da cijev prilegne na dno bez prethodnog savijanja. U praksi postoji nekoliko metoda polaganja cjevovoda po morskom dnu: ukopavanje cjevovoda u morsko dno, polaganje cijevi, koje su tvorniki obraene s betonskim prstenovima, polaganje cjevovoda na koje se postavljaju armiranobetonske ploe.
Poglavlje A.4.
26/47
Ukopavanje cjevovoda u morsko dno se izvodi s robotima bez ljudske posade. Istovremeno se kopa rov, postavlja cjevovod i zatrpava iskopani rov. Ova metoda se koristi kod polaganja magistralnih cjevovoda, velikih duljina. Debljina betonskog prstena na cjevovodu ovisi o promjeru cjevovoda i uzgonu, koji se trebaju proraunati. Polaganje cjevovoda s tvorniki obraenim cijevima, koje su betonsko oteane, izvode se na posebnim brodovima (barama). Sekcije cjevovoda se vare, a po potrebi se zavareni dijelovi zabetoniraju s brzovezujuim cementom ili obloe s plastikom. Nakon toga se polau na morsko dno (slika A.4.1.16.).
Slika A.4.1.16. Shematski prikaz cijevi oteane betonskim prstenovima za polaganje na morsko dno Polaganje cjevovoda, na koje se postavljaju armiranobetonske ploe, koriste se kod manjih dubina i duljina cjevovoda. Meutim, ovdje postoji mogunost da ribarski brodovi mogu s mreama zakvaiti armiranobetonske ploe te ih pomaknuti te na taj nain otetiti cjevovod. Isti je sluaj i s jaim morskim strujama. Takoer, polaganje podmorskog cjevovoda na morsko dno moe se postii: direktnim polaganjem s bare na kojoj se cijevi spajaju zavarivanjem, navlaenjem prethodno spojenih cijevi s kopna. Polaganje cjevovoda s bari se koristi pri duim cjevovodima. Cijevi se na bari zavaruju, a potom sputaju na dno. U sluaju polaganja cjevovoda ovom metodom ne mogu se obavljati intervencije na morskom dnu. Kod postupka polaganja cjevovoda navlaenjem, cjevovod je spojen na kopnu i dopremljen na krajnju poziciju. Pri ovom nainu je potrebno u priobalnom podruju ulaska u more iskopati rov koji treba biti dovoljno velikih dimenzija da se cjevovod moe nesmetano ukopati. Ova metoda se koristi kod cjevovoda manjih duina u priobalnim podrujima. U Glavnom projektu izraditi e se analiza stabilnosti naftovoda i optikog kabla na morskom dnu, kako bi se odredila potrebna teina betonske obloge. U plitkim vodama i zonama ispiranja, gdje se stabilnost ne moe postii samo poveanjem betonske obloge, cjevovod e trebati neophodno ukopati. U daljnjoj razradi tehnike dokumentacije, provesti e se sva potrebna ispitivanja i analize, koje obuhvaaju potrebna razmatranja svih optereenja, koja se pojavljuju tijekom rada (morski valovi, morske struje, tlak, temperatura, teina cjevovoda i sl.). Plinovod e se izvesti tako da je mogue oplin otpremati u oba smjera, od P Zlobin prema MRS Omialj i obrnuto. ienje plinovoda treba predvidjeti za oba smjera. Sva ugraena oprema treba odgovarati klasi ANSI 600.
Poglavlje A.4.
27/47
Podzemne dionice plinovoda treba antikorozivno zatititi s vanjske strane tvornikom polietilenskom izolacijom. Epoksidnim smolama vri se antikorozivna zatita iznutra. Nadzemni sklopovi i armatura zatiuju se antikorozivnom bojom. Prijelazi plinovoda ispod cesta i eljeznike pruge treba izvesti buenjem, ovisno o rjeenjima iz Glavnog projekta. Na dijelovima trase, gdje se plinovod polae u rov preko veih uspona i strmina (slika A.4.1.17.), potrebno je predvidjeti nain izvoenje radova, koji apsolutno sigurno rjeava taj vrlo osjetljiv problem. Primjerice, u takvim sluajevima svakako treba razmotriti sidrenje cjevovoda.
Slika A.4.1.17. Izgradnja plinovoda na strmoj dionici Na cijeloj duini cjevovoda treba osigurati puni svijetli otvor. Minimalni radijus zakrivljenosti lukova, koji se dozvoljava, je pet vanjskih promjera plinovoda. Radijusi na plinovodu izvedeni hladnim savijanjem moraju biti vei od etrdeset vanjskih promjera plinovoda. Iznad itave duljine plinovoda, na visini 30 cm iznad tjemena cijevi, mora se postaviti PVC traka upozorenja o postojanju plinovoda na odreenoj lokaciji. U tablici A.4.1.2. prikazana su krianja trasa plinovoda s vanijim infrastrukturnim objektima. Tehniki podaci za predmetni zahvat: Vanjski promjer plinovoda .......................................................................D = 1016 mm (40'') Maksimalni obujamski protok ...................................................................qp = 000 106 m3/h Ukupna duina plinovoda....................................................................................L = 17862 m Duina plinovoda na kopnu............................................................................... Lk = 10072 m Duina plinovoda pod morem ............................................................................... Ln = 730 m
Duina plinovoda na otoku Krku ........................................................................ Lo = 7050 m Maksimalni dozvoljeni tlak u plinovodu ............................................................... p = 100 bar Norma za cjevovod API 5L kvaliteta materijala X-70 (obuhvaa toleranciju u dimenziji i debljini stijenke, kemijski sastav, zahtjeve na vrstou, metode ispitivanja vrstoe, naine uzimanja uzoraka, hidrotest u tvornici, oznavanje na cijevima) Norma za antikorozivnu izolaciju DIN 30670, norma za podmorske cjevovode DVD Rules for Submarine Pipelines Systems Tablica A.4.1.2. Krianje trasa plinovoda s vanijim infrastrukturnim objektima
Oznaka C1 1 C2 C3 C4 C5 C6 V1 VN1 VN2 C7 Vm C8 C9 C10 lokalna cesta eljeznika pruga Zagreb-Rijeka asfaltna cesta Hreljin-Kriie asfaltna cesta Hreljin-Kriie asfaltna cesta Kriie-Bakar asfaltna cesta Bobui-Crikvenica asfaltna cesta Bobui-Crikvenica podmorski prijelaz kanala Mala vrata elektrini vod 35 kV TS Kraljevica-TS JANAF-Omialj elektrini vod 110 kV TS Melina-RP Omialj magistralna cesta Krk-Krki most magistralni vodovod lokalna cesta Donja Pua magistralna cesta Krk-Krki most asfaltna cesta terminal JANAF-Omialj Objekt (naziv) Stacionaa (km) 0+675 1+574 5+597 6+163 6+417 7+455 7+806 10+082 do 10+812 13+329 13+339 13+348 13+414 13+831 15+289 17+483 Nadmorska visina (m) 778 748 440 222 216 174 143 0 55 55 54 48 51 91 30
Primarni sustav zatite od korozije je tvornika izolacija cjevovoda PE trakama u skladu s EN 30670, koje imaju uobiajenu debljinu 3,5 mm i gustou od 950 kg/m3. Tijekom polaganja cjevovoda, spojevi koji se zavaruju na terenu, biti e obloeni antikorozivnim trakama ili rukavicama, koje se primjenjuju nakon zavarivanja. Ta antikorozivna zatita se odnosi na vanjski plat cjevovoda. Unutranja zatita cjevovoda se postie s epoksiodnim premazom iznutra. Fizikalno-kemijske karakteristike i sastav plina: udio metana ..................................................CH4 98,05 Mas% =98,87 Mol% udio duika....................................................N2 1,95 Mas% = 1,13 Mol% molekularna masa .........................................16,178 kg/kmol granica eksplozivnosti ..................................5,0 do 15,0 Vol% gustoa plina kod 15C.................................0,6857 kg/m3
Poglavlje A.4.
29/47
relativna gustoa (zrak = 1) ..........................0,5604 temperatura paljenja .....................................595C ledite............................................................-182,5C rosite............................................................-12C kritina temperatura......................................-82C specifina plinska konstanta .........................513,94 J/kg K
A.4.5. Mjere zatite

Imajui u vidu posebnosti plinovoda, kao instalacije (prolaz kroz nenaseljena podruja, prolaz kroz vodoopskrbne zone, prelaze ispod cesta, rijeka, eljeznica, mora) i spoznaju kako je nemogue stalno fiziki nadzirati cijeli sustav i predodbu o moguim posljedicama na okoli u sluaju havarije jednog takvog sustava, u svijetu je usvojen pristup, kako najvea sigurnost za okoli i okolinu jest sam plinovod. To znai da su preventivne mjere za spreavanje nastajanja iznenadnog dogaaja ugraene u sve faze ivotnog ciklusa plinovoda, od prethodnih studija i podloga za projektiranje, preko samog projektiranja i graenja do eksploatacije sustava. Sustavi zatite trebaju biti projektirani i izvedeni da bi se osigurao siguran rad sustava u normalnim okolnostima, da bi se mogunost eventualnih nezgoda i havarija svela na najmanju moguu razinu te da bi se omoguila uinkovita intervencija za spreavanje, ublaavanje i uklanjanje negativnih uinaka. S obzirom na razliite objekte, koji ine plinovodni sustav, i sustavi zatite su razliiti. Ve kod koncepcijskog rjeavanja i izgradnje plinovodnog sustava, potrebno je postaviti cilj ouvanje izvornosti bioloke raznolikosti i ekoloke stabilnosti ekosustava mora i kopna, podruja izgradnje plinovodnog sustava i ireg podruja. Ostvarenje postavljenog cilja biti e osigurano: projektiranjem, izgradnjom i kontrolom prema svjetskim standardima i normativima, odabirom i izvedbom uinkovitih tehnikih rjeenja i operativnih karakteristika, ugradnjom kvalitetnih materijala i opreme, ugradnjom cijevi optimalnih debljina stjenki, uspostavom sustava automatike, regulacije, daljinskog upravljanja, kontrole i dojave, provedbom pasivne i aktivne antikorozivne zatite (katodne zatite), postupanju s otpadom po gospodarskim naelima i naelima zatite okolia, sustavnim rjeavanjem problematike buke, preventivnim i interventnim odravanjem opreme i instalacija, preventivnim spreavanjem mogueg oneienja okolia, organiziranim djelovanjem u sluaju akcidenta, primjenom ostalih obvezatnih (zakonski definiranih) mjera zatite. A.4.5.1. Trasa magistralnog plinovoda Trasa magistralnog plinovoda treba biti utvrena na temelju analiza podataka opsenih istranih geolokih, hidrogeolokih, seizmolokih i strukturno-tektonskih radova. U cilju vodozatite blie i ire lokacije te utvrivanja uvjeta i mogunosti zatite podzemnih voda od iznenadnog zagaenja, posebna pozornost mora biti posveena analizi podataka o izvorinim zonama, koje slue ili e u budunosti biti upotrijebljene za vodoopskrbu, podataka o
Poglavlje A.4.
30/47
izvorima i bunarima prema dobivenim katastrima, vododijelnicama i smjerovima toka podzemne vode. Za potrebe zatite vodoopskrbnih zona, odnosno stupnja sigurnosti samog cjevovoda, nadlene dravne i republike vodoprivredne institucije trebaju, ovisno o procijenjenom stupnju ugroenosti voda, kategorizirati teren kojim prolazi plinovod u 3 kategorije: I kategorija (podruja maksimalne zatite i sigurnosti naftovoda) - obuhvaa dijelove trase koji prolaze kroz vodozatitna podruja te zone koje u tektonsko-strukturnom i seizmikom pogledu mogu uvjetovati oteenja, lomove ili nestabilnost samog cjevovoda ili mogu izvriti zapadanje drenaa podzemnih voda u vodocrpilitima i vodozahvatima; II kategorija (podruja vee zatite od normalne) - obuhvaa dijelove trase koji prolaze vodozatitnim podrujima, a mogunost loma zbog tektonskoseizmikih faktora nije izraena; III kategorija (podruja normalnih uvjeta) - je primijenjena na onim dijelovima trase koji ne prolaze vodozatitnim podrujem i gdje se ne oekuje neotektonska, odnosno seizmika aktivnost. Ovom kategorizacijom terena istovremeno trebaju biti definirani i sigurnosni faktori na pojedinom segmentu trase, koji su sastavni imbenik izrauna minimalno doputene debljine stijenke plinovoda. A.4.5.2. Zatita od korozije Zatita od korozije je jedan od najvanijih imbenika izgradnje plinovoda glede ekonominog poslovanja i zatite okolia. Korozija se dijeli na vanjsku i unutarnju. Vanjska korozija se titi s izolacijskim trakama, premazima i katodnom zatitom, dok se unutarnja titi s epoksidnim premazima unutarnjih stjenki cijevi. Trasa plinovoda prolazi kroz razliite tipove zemljita, ija je varijacija stupnja vlanosti velika. To dovodi do poveane opasnosti elektrokemijske korozije metala u tlu. Za ukopane cjevovode, najdjelotvornija je zatita primjenom izolirajue obloge, kombinirane se katodnom zatitom i zatitom od lutajuih struja. Elektrokemijska korozija ukopanog dijela cjevovoda se najdjelotvornije spreava kombinacijom tvorniki zatienih cjevovoda, kao i primjenom toplinski skupljajuih rukavaca na mjestima zavara te trostruke polietilenske izolacije. Nadzemni dijelovi cjevovoda se tite antikorozivnim premazima. Premazi Premazi se upotrebljavaju za zatitu od atmosferske korozije i primjenjuju se na sve nadzemne metalne instalacije, poput cjevovoda, ventila, zatitnih metalnih zgrada, ormara i ograda. Primjenjuju se suvremene formulacije premaza, koja sadre obvezatnu pripremu povrine, odabir odgovarajueg premaza, nain i debljinu nanoenja te nadzor kod izvedbe. Na taj nain osigurana su, uz redovito odravanje i obnovu oteenih dijelova, optimalna i dugotrajna rjeenja. Tvornika izolacija cjevovoda Tvornika izolacija cjevovoda s troslojnim ekstrudiranim polietilenom s minimalnim otporom na guljenje (35 N/cm) je neusporedivo bolja od klasinog namotavanja trake na gradilitu.
Poglavlje A.4.
31/47
Runo namatanje trake je predvieno samo u podruju zavarenih spojeva u duljini maksimalno 800 mm. Polietilenska zatitna traka Svi podzemni cjevovodi moraju biti zatieni troslojnom polietilenskom trakom, na koju e se namotati dvoslojna polietilenska traka, ija je namjena mehanika zatita prve trake. Obje trake se na cjevovod namotavaju s 50% preklopa. Prije namatanja izolacijske trake, cijev je potrebno oistiti pjeskarenjem i odmastiti. Nakon toga se cijev premazuje tekuim primerom, koji je kompatibilan s izolacijskom trakom. Toplinski steljivi rukavci Na mjestima spajanja dviju cijevi, koje ne mogu biti tvorniki izolirane (irine 600 mm), antikorozivna zatita se izvodi pomou toplinski steljivih rukavaca. Njihov sastav i karakteristike odgovaraju tvornikoj izolaciji te nakon njihova nanoenja tvore cjelinu. A.4.5.3. Katodna zatita Katodna zatita je metoda zatite od korozije, upotrebljavajui istosmjernu struju, metalnih konstrukcija (cjevovoda) ukopanih u tlo ili poloenih pod vodom, tj. u mediju vodljivom za elektrinu struju. Prednosti te metode su uinkovitost, ekonominost i lakoa primjene, a opa razina sauvanosti cijevi, nakon niza godina je visoka, neovisno o moguim pojedinanim i lokalnim oteenjima. Optimalna je primjena u kombinaciji s pasivnom zatitom, izolacijskim premazima odnosno trakama, koje se uglavnom primjenjuju kod izgradnje cjevovoda. U takvim sluajevima, jednom napojnom stanicom katodne zatite mogue je uinkovito zatititi desetke kilometara novoizgraenog cjevovoda. Napojne stanice slue za napajanje potenciostata za katodnu zatitu cjevovoda. Broj i mjesto napojnih stanica se odreuje Glavnim projektom. Uinkovitost zatite se s vremenom smanjuje, prvenstveno zbog promjena izazvanih starenjem izolacije, to je potrebno uzeti u obzir kod projektiranja. Zatita djeluje po povrini izloenoj djelovanju struje, tj. vanjskoj povrini ukopanog cjevovoda. Razliiti su uzroci korozije. Mogu se svesti u nekoliko osnovnih grupa: pogreke u materijalu, pogreke prilikom izgradnje i pojava galvanskih korozijskih lanaka na povrini konstrukcije zbog razliitih fizikalno-kemijskih uvjeta okolnog medija. Kombinacija razliitih pojava najei je sluaj. Uzrok osobito intenzivne mogu biti lutajue struje. Sagledavanje meusobnog djelovanja pojedinih korozijskih imbenika, za to su potrebna i opsena terenska mjerenja, omoguavaju ispravno projektiranje sustava katodne zatite. Kriterij za uinkovito djelovanja sustava katodne zatite je odravanje zatitnog potencijala ispod odreene negativne razine prema odabranoj Cu/CuSO4 referentnoj elektrodi. Potrebna minimalna razina zatitnog potencijala je 850 mV. Sustav katodne zatite potrebno je stalno odravati u ispravnom stanju, a kontrolnim mjerenjima podeavati izlazne parametre rada sustava katodne zatite. U zoni lutajuih struja neophodna je kontrola 24-satnim kontinuiranim snimanjem relevantnih mjernih veliina reima rada. Samo takvim pristupom postie se optimalan reim rada i uinkovitost sustava katodne zatite. Za ispravan rad sustava katodne, potrebno je njegovo stalno odravanje i kontrola. Obavljaju ih zaposlenici posebno obueni i zadueni za kontrole i pripremu o stanju katodne zatite.
Poglavlje A.4.
32/47
Osnovni princip katodne zatite je katodni pomak polarizacijskog potencijala prema ugraenoj referentnoj elektrodi bakar/bakreni sulfat sa elinim prstenom. Zatita je postignuta kada pomak katodnog polarizacijskog potencijala iznosi 100 mV. Zatita od eventualnih lutajuih struja treba biti izvedena prisilnom drenaom preko anodnih leita koritenjem potenciostatskih ureaja. Anodna leita trebaju biti dimenzionirana na minimalno dvadeset godina. Katodna zatita podmorskog dijela plinovoda Uzimajui u obzir duljinu podmorskog dijela cjevovoda i visoku kvalitetu pasivne zatite od korozije, oekivana potrebna zatita struja biti e vrlo slaba. Slijedei uobiajenu praksu, kratki podmorski cjevovod katodno e biti zatien sustavom katodne zatite narinute struje. Izolirajue spojnice e biti postavljene na oba kraja podmorskog dijela. Tijekom redovnog rada, izolirajue spojnice e biti premotene u cilju zatite podmorskog plinovoda sustavom katodne zatite. Zbog mjerenja i nadzora, spoj moe biti privremeno iskljuen. Dok se ne zavri izgradnja i prikljuak na sustav katodne zatite bude mogu, instalirat e se privremeni sustav katodne zatite. Privremeni sustav katodne zatite moe se izvesti kao sustav rtvenih anoda ili sustav narinute struje. Biti e iskljuen prije nego podmorski plinovod bude spojen na sustav katodne zatite. Elektroenergetski dio Opskrba elektrinom energijom napojnih stanica za katodnu zatitu osigurat e se prikljucima iz postojee distributivne elektroenergetske mree. Potrebna snaga nee prelaziti 1 kW. Energetski sklop: ulazni napon...............................220 V AC, +15%, -20%, 50 Hz maksimalna izlazna struja..........7 A zatita na ulaznom naponu.........automatski osigura 10 A IV stupanj prednaponske zatite varistorima 250 V 20 kA impulsne struje RSO filtar maksimalni izlazni napon ..........50 V DC nazivna izlazna struja ................20 A DC izolacijska vrstoa....................ulaz/izlaz 3,7 kV ef AC Graevinski dio U graevinskim radovima predvieni su iskopi i zatrpavanja za rovove podzemnih kabela i anodnih leita, uzemljenje objekata, graevne jame razvodnih ormaria, graevne jame drvenih i betonskih stupova. Rov za kabele katodne zatite je dubine 100 cm, dno je irine 50 cm, stranice su vertikalne.Za anodno leite rov je dubine 200 cm, dno je irine 60 cm, stranice rova su ukoene s nagibom 3:1. U graevnim jamama razvodnih ormaria izvest e se betonska podloga na koju se slau gotovi temelji ormaria. Podloga je od nearmiranog betona MB15. Za betonske stupove (kom 3) predvieni su temelji od betona MB-15.
Poglavlje A.4.
33/47
Izbor lokacija za elemente katodne zatite je napravljen da se pojednostavni iskop i zatrpavanje rovova za kabele i anodna leita te da se smanji nepovoljan utjecaj na okoli. U predjelima, gdje e biti predviene napojne stanice, a tlo je II do IV kategorije, zatrpavanje rovova izvest e se materijalom od iskopa. Za odreene napojne stanice, iskopi rova se obavljaju u kamenitom tlu V do VI kat. Na tim lokacijama zatrpavanje anodnih leita obavit e se glinom dopremljenom iz pozajmita, da se osigura funkcionalnosti sistema. A.4.5.4. Odravanje i kontrola magistralnog plinovoda Magistralni plinovod se mora nadzirati u vremenskim razmacima, koji moraju biti utvreni u Glavnom projektu. Obilazak trase plinovoda se mora obavljati pjeice, jedan put godinje. U zonama, gdje je plinovod udaljen od stambenih objekata do 20 m, obilazak se pjeice obavlja tri puta godinje. Obilazak i ispitivanje proputanja plina s detektorom obavlja se jednom u dvije godine. ienje trase plinovoda se obavlja dva puta godinje. Konja trave se obavlja po potrebi i u etiri ciklusa godinje. Snimanje stanja izolacije i popravak moguih oteenja obavlja se barem jednom godinje. Pregled sustava katodne zatite obavlja se dva puta godinje, a kontrola in line jednom godinje. Uestalost obilazaka nadzemnih objekata provoditi e se za BS i OPS najmanje jednom tjedno. Pri svakom obilasku potrebno je obaviti pregled i kontrolu: vanjskih instalacija, zapornih ureaja, prirubnikih i navojnih spojeva, manometara i termometara, vizualne kontrole uzemljivaa i vodova uzemljenja. Kontrola ureaja i opreme na magistralnom plinovodu: OPS - snimanje stanja izolacije, pregled i badarenje manometara, podmazivanje zatvaraa, kontrola nepropusnosti, kontrola ispuhivaa, kontrola zapornih ureaja, kontrola pokazivaa prolaza istaa, kontrola cijevnih elemenata; ureaj za ienje i odvajanje neistoa - kontrola cijevne armature, diferencijalnih manometara i uloaka filtara, pregled sigurnosnih ventila jednom godinje; sakuplja neistoa - kontrola razine zapunjenosti, drenaa; posuda kapljevine neistoa - pregled svake tri godine; blokadni ureaj - kontrola svih radnih parametara; mjerni ureaji - redovna kontrola tonosti, badarenje i zamjena; elektrine instalacije - pregled jednom godinje; vatrogasni aparati - pregled jednom godinje; manometri i termometri - pregled etiri puta godinje; ograde, tablice upozorenja, oznake, okoli, pristupni putevi - kod redovitog obilaska; instrumentacija - pregled stanja i funkcionalnosti instrumenata; impulsni vodovi - kontrola proputanja;
Poglavlje A.4.
34/47
elektroenergetika - pregled stanja i funkcionalnosti ureaja. Prirodni plin je neotrovan i bez lokalnih tetnih utjecaja na okoli. Postoji opasnost od zapaljenja ili eksplozije ako se isputanje dogodi u zatvorenim prostorima. Prirodni plin, odnosno metan kao njegov glavni sastojak (prirodni plin e sadravati najmanje 83%, a najee 95 do 99% metana), je jedan od glavnih staklenikih plinova sa tetnim efektima koji su za 20 ili vie puta (ovisno o vremenskoj skali promatranja efekata) vei nego kada se radi o ugljinom dioksidu. Kako je Hrvatska potpisnik konvencije o smanjenju emisije staklenikih plinova, mora se sve napraviti kako bi emisija metana iz plinovoda u okoli bila to manja. Zbog toga e se u redovnom odravanju, ako je potrebno isprazniti pojedinu sekciju plinovoda, izvriti prebacivanje plina u susjednu sekciju plinovoda, a nee se isputati plin u atmosferu. Time e se smanjiti teta zbog gubitka plina, smanjiti rizik od poara i eliminirati isputanje u okoli staklenikog plina. A.4.5.5. Sustav nadzora i upravljanja Preventivne mjere za spreavanje iznenadnog dogaaja tijekom budueg rada magistralnog plinovoda se moraju provoditi kroz kontrolu, odravanje i nadzor plinovoda. Sustav se treba sastojati od sljedeih cjelina: instrumenti na trasi, komandna ploa, panel ili PC, lokalna procesna jedinica, daljinski prijenos podataka (optiki kabel), dispeerski centar. Sustav treba omoguavati sljedee funkcije: lokalno upravljanje, automatsko odvijanje pojedinih sekvenci upravljano lokalno s komandne ploe, daljinski nadzor i upravljanje, nadzor i upravljanje blokadnim ventilima. Kontrola Nain i uestalost kontrole treba regulirati internim aktima (Upute za rad i odravanje, Pravilnici i Planovi), Tehnoloki proces se treba voditi u skladu s Uputama za rad, gdje su definirani postupci kod normalnih i iznenadnih dogaaja, Nadzor i voenje tehnolokog procesa treba se ostvarivati pomou sustava upravljanja, instrumentacije i regulacije, Djelatnici, koji e voditi tehnoloki proces, moraju biti obueni za rad kod redovnih i iznenadnih dogaaja, a njihova spremnost i poznavanje postupaka se trebaju periodiki provjeravati.
Poglavlje A.4.
35/47
Odravanje Aktivnosti odravanja opreme i instalacija (preventivno i interventno) izvoditi e djelatnici koji e voditi tehnoloki proces. Provjeravati e se sigurni krugovi, popravljati, istiti, revidirati, podmazivati, podeavati instrumente i opremu, servisirati i popravljati instrumente, odravati elektroopremu i izvoditi radove kod eventualnih iznenadnih dogaaja. Sve specijalizirane servisne tvrtke, koje budu po potrebi angairane na odravanju, moraju svoje aktivnosti obavljati iskljuivo po unaprijed dogovorenim uvjetima i tehnologiji. Nadzor trase Nakon izgradnje i ishoenja uporabne dozvole, magistralni plinovod treba biti ucrtan u katastar vodova svih opina preko ijeg podruja prelazi trasa, a sam cjevovod treba biti markiran s oznakama. Potrebno je ishoditi zabranu izvoenja svih radova u zatitnom pojasu cjevovoda bez uvjeta, suglasnosti i nadzora djelatnika, koji e voditi tehnoloki proces, o emu e sve opine biti upozorene cirkularnim pismom, koje se alje periodiki. Potrebno je redovito obilaziti trasu pjeice i terenskim vozilom. Takoer je vrlo vano imati dobre odnose s lokalnom zajednicom du rase (civilna zatita, policija, umarije, vatrogasna drutva, lovaka drutva, ekoloke udruge i drugim subjektima), koji na bilo koji nain mogu doi u situaciju uoavanja iznenadnog dogaaja u blizini plinovoda. Zbog specifinosti predmeta obrade infrastrukture, u Glavnom projektu je potrebno detaljnije obraditi podruje sustava nadzora i upravljanja, zatite od poara i integriteta sustava. A.4.5.6. Zatita od poara Nastanak poara ili eksplozije je neeljen i neplaniran dogaaj, koji uzrokuje ozljede, bolesti ili smrt zaposlenika te materijalnu tetu. Kao posljedicu ima prestanak svih aktivnosti na mjestu gdje se dogodio. U izvoru svakog poara je opasnost, koja je definirana kao postojee ili potencijalno stanje na mjestu rada, koje samo po sebi ili interakcijom s drugim imbenicima moe rezultirati neeljenim posljedicama. Opasnost od poara ne proizlazi samo iz neovisnih pogreaka radnih komponenti, ve je najee po naelu kauzalnosti. Pogreka jedne radne komponente utjee na drugu, tako da je vrlo vano prepoznati i locirati izvor opasnosti. Poari na cjevovodima i opremi mogu nastati uslijed: mehanikog oteenja, korozije, operativnih pogreaka, aktivnosti treih osoba, elementarne nepogoda. Zbog navedenih pogreaka, moe doi do nekontroliranog izlaenja plina iz cjevovoda ili opreme, koja se nalazi na cjevovodu, to dovodi do stvaranja zapaljivih i eksplozivnih koncentracija plina, koje se mogu zapaliti od nekog izvora zapaljenja (elektrina iskra, mehanika iskra, statiki elektricitet).
Poglavlje A.4.
36/47
Mehaniko oteenje ine pukotine na cjevovodu ili opremi, koje nastaju kada naprezanja u sustavu prijeu projektom doputene vrijednosti. Ona mogu biti uzrokovana skrivenom pogrekom u materijalu ili pogrekom tijekom izgradnje. Korozija je gubitak elika uslijed njegove elektrokemijske reakcije s okolinom. Do korozije dolazi zbog nesavrenosti materijala, nekvalitetno izvedene katodne zatite i izolacije cjevovoda, nedovoljnog zatitnog potencijala za nova pogorana djelovanja okoline na cjevovod te nekvalitetnog premazivanja cjevovoda. esti je uzrok iznenadnog proputanja plina. Meutim, posljedice djelovanja korozije su male perforacije i pukotine te su i koliine plina, koji izlazi u jedinici vremena, relativno male. Operativna pogreka nastaje uslijed nepridravanja uputa za rad ili ispadanja iz funkcije opreme, koja je ugraena sa sigurnosnom svrhom. Dobra osposobljenost radnika, redovito odravanje i veliko iskustvo u voenju rada plinovoda bitno smanjuje mogunost nastanka operativne pogreke, koja bi mogla dovesti do nastanka poara. Pod aktivnou treih osoba podrazumijeva se neovlateno djelovanje teke graevinske mehanizacije u neposrednoj blizini ukopanog cjevovoda. Kod djelovanja treih osoba najee dolazi do izlaenja velikih koliina plina. Elementarne nepogode, kao to su potresi, klizanja zemljita i poplave, mogu otetiti plinovod. Meutim, ve kod projektiranja i odabira trase se predviaju takve mogunosti, pa se izborom lokacije, vrste materijala i debljine stijenki cijevi bitno smanjuje mogunosti nastanka oteenja. U izvoru svakog poara je opasnost, koja se definira kao postojee ili potencijalno stanje na mjestu rada, koje samo po sebi ili interakcijom s drugim imbenicima moe rezultirati neeljenim posljedicama. Mogui opseg djelovanja poara ovisi o velikom broju imbenika: uzroku poara, lokaciji poara, koliini plina, koja gori, projektiranim mjerama za gaenje poara, uvjetima u cjevovodu ili opremi u trenutku nastanka poara, meteorolokim uvjetima, brzini i kvaliteti vatrogasne intervencije. Prevencija zatite od poara se postie prepoznavanjem i kontrolom opasnosti ili potencijalnih opasnosti, koji mogu izazvati poar. Kontrola opasnosti je prepoznavanje, ocjena i eliminacija opasnosti s mjesta rada, bez obzira da li je uzrok ljudska ili tehnika pogreka. Kontrola opasnosti sadri irok spektar aktivnosti, kao to su programi osposobljavanja zaposlenih, radne procedure, testiranja i ocjenjivanja zaposlenika i sredstava rada, vjebe, inspekcije te irenje osnovnih informacija o opasnostima od nastanka i irenja poara i njegovoj kontroli. imbenici preko kojih se direktno utjee na opseg mogueg poara su projektirane mjere za spreavanje nastanka i irenja poara te brzina i kvaliteta vatrogasne intervencije. Za ureaje, sustave i ostalu opremu za mjerenje, upravljanje i nadziranje tehnolokog procesa, spreavanje nastanka i irenja poara, eksplozije ili drugih dogaaja te za vatrodojavu i gaenje poara, treba postojati dokumentacija o njihovoj pouzdanosti, koja sadri dokaze o kvaliteti ugradnje te o izvedenim ispitivanjima. U tablici A.4.1.3. prikazane su poarne karakteristike plina (metana).
Tablica A.4.1.3. Poarne karakteristike plina metana Metan zapaljiv plin, bezbojan i bez mirisa Temperatura paljenja 540 C Granice eksplozivnosti 5% - 15% Relativna gustoa (zrak = 1) 0,55 Toplina sagorijevanja 49,9 MJ/kg Kategorija opasnosti prema HRN Z.C0.010: 1 opasnost za zdravlje 4 opasnost od zapaljivosti 0 opasnost od reaktivnosti Kategorije opasnosti prema HRN Z.C0.005 Fx I A Sredstva za gaenje prah Topivost u vodi 0,17 g/L (10 C); 3,3 ml/100 ml na 20C Stabilnost stabilan pri normalnoj temperaturi i tlaku Stupanj opasnosti po zdravlje 1: To su tvari koje izazivaju nadraaj koe ili dinih organa ili samo malo trajno oteenje, ako se ne prui medicinska pomo. Tu su ukljuene i tvari koje zahtijevaju uporabu poboljane plinske maske s izolacionim aparatom. Tvari ovog stupnja opasnosti sadre: tvari koje u uvjetima poara razvijaju nadraujue proizvode i tvari koje na koi izazivaju nadraaje bez razaranja tkiva. Stupanj opasnosti od zapaljivosti 4: To su tvari koje brzo ili potpuno isparavaju na atmosferskom tlaku i normalnoj temperaturi ili koje se lako disperziraju u zraku i lako izgaraju. Tvari ovog stupnja opasnosti sadre: grupu IA zapaljivih tekuina prema normi Z.C0.007 i tvari koje mogu stvarati eksplozivne smjese sa zrakom. Kod gorenja plina metana na otvorenom prostoru nastaju produkti gorenja i to ugljini dioksid i voda. U vrlo malim koliinama (manje od 0,1%) nastaje i ugljini monoksid. Maksimalno dopustiva koncentracija (MDK) za plin metan u prostoru nije propisana, osim to je u Pravilniku o maksimalno dopustivim koncentracijama tetnih tvari u atmosferi radnih prostorija i prostora i o biolokim graninim vrijednostima navedeno da je plin metan inertan zaguljivac. Maksimalno dopustiva koncentracija (MDK) za plin ugljini dioksid u prostoru je 5000 ppm (9000 mg/m3), a kratkotrajna dopustiva koncentracija je 30000 ppm (54000 mg/m3). Maksimalno dopustiva koncentracija (MDK) za plin ugljini monoksid u prostoru je 30 ppm (33 mg/m3), a kratkotrajna dopustiva koncentracija (KDK) je 400 ppm (440 mg/m3). Hidrantska mrea Hidrantska mrea treba biti izvedena u obliku prstena oko stanica s ugraenim nadzemnim hidrantima i treba biti detaljno obraena u Glavnom projektu. Pokretni ureaji Za gaenja poara na objektima plinovoda postaviti e se odgovarajui broj vatrogasnih aparata punjenih prahom ABC, sukladno Pravilniku o odravanju i izboru vatrogasnih aparata. Pokretne ureaje za zatitu od poara ine: vatrogasna vozila, prijenosna motorna vatrogasna crpka,
prijevozni bacai voda-pjena sa spremnikom za pjenilo, prijenosni i prijevozni vatrogasni ureaji namijenjeni za gaenje poetnih poara, zalihe pjenila. Vatrodojavni sustav Dojava poara se ostvaruje: vatrodojavnom centralom, runim javljaima, automatskom dojavom, UKV ureajima, mobilnim telefonom, poarnim telefonom. Brzina i kvaliteta intervencije U sluaju poara, na svim objektima i trasi plinovoda, odmah se treba postupati prema izraenim planovima zatite od poara i tehnolokih eksplozija. Ovi Planovi zatite od poara biti e izraeni na osnovi izraenih i odobrenih Procjena ugroenosti od poara i tehnoloke eksplozije od MUP-a RH. U gaenju poara ukljuuju se vatrogasci profesionalnih vatrogasnih, postrojbi najbliih opina i gradova te dobrovoljna vatrogasna drutva. Brza intervencija je imbenik, koji najvie moe smanjiti opseg poara. Za brzo i uspjeno gaenje poara od bitnog znaaja je: brzina kojom je dostavljena obavijest o poaru, brzina mobilizacije vatrogasnog i operativnog osoblja te vatrogasne opreme i ureaja, ispravnost tehnoloke opreme i postupaka u trenutku poara, stanje komunikacijskih veza, obuenost, opremljenost i ekipiranost vatrogasnih postrojbi, suradnja s nadlenim tijelima vlasti. Zone opasnosti za postrojenja i ureaje koji su sastavnim dijelovima plinovoda Zone opasnosti za postrojenja i ureaje, koji su sastavnim dijelovima plinovoda, jesu dijelovi prostora u kojima se obavlja transport plina. To su ugroeni prostori u kojima je prisutna ili se moe oekivati eksplozivna atmosfera u koliini koja zahtijeva posebne mjere glede konstrukcije, ugradbe i uporabe ureaja. Ugroeni prostor razvrstava se u zone na temelju uestalosti pojave i duljine trajanja eksplozivne plinske atmosfere. Zona 0 Prostor u kojem je eksplozivna plinska atmosfera prisutna trajno ili u duljim vremenskim razdobljima. Zona 1 Prostor u kojem je vjerojatna pojava eksplozivne plinske atmosfere u normalnom radu Zona 2 Prostor u kojem nije vjerojatna pojava eksplozivne plinske atmosfere u normalnom radu (odnosno pojava plina je mogua u nenormalnim radnim uvjetima). Ako se pojavi, oekuje se rijetko i u kratkim vremenskim razdobljima.
Poglavlje A.4.
39/47
Pod nenormalnim radnim uvjetima podrazumijevaju se: proputanje na brtvenicama cjevovoda, prskanje cijevi ili posuda, lom elektromotora, poar koji moe ugroziti postrojenja i ureaje na plinovodu te ostali nepredvieni dogaaji u toku rada plinovoda. Na BS, za sekundarne izvore opasnosti zona opasnosti 1 je 1 m u svim smjerovima od sustava za ispuhivanje, a zona opasnosti 2 je 2 m u svim smjerovima od krajnjeg ruba zone 1. Na OPS, za primare izvore opasnosti zona opasnosti 1 je 1 m u svim smjerovima od sustava za ispuhivanje i od mjesta za ubacivanje istaa plinovoda, a zona 2 je 2 m u svim smjerovima od krajnjeg ruba zone 1. Na MRS s ureajima za telemetrijski prijenos podataka, za sekundarne izvore opasnosti zona opasnosti 1 je 1 m u svim smjerovima od sustava za ispuhivanje (ispuna cijev sustava mora biti izvedena izvan objekta), a zona opasnosti 2 je unutranjost objekta i 3 m u svim smjerovima od vanjskih zidova objekta odnosno 2 m u svim smjerovima od krajnjeg ruba zone 1. U zonama opasnosti strogo je zabranjeno: rad s otvorenim plamenom; unos pribora za puenje: rad s alatom i ureajima koji mogu, pri upotrebi, izazvati iskru, ako je u prostoru zone opasnosti utvrena prisutnost eksplozivnih smjesa; prisutnost vozila, koja pri radu pogonskog ureaja mogu izazvati iskru; upotreba elektrinih ureaja, koji nisu u skladu s normativnim propisima odgovarajuim hrvatskim normama za protueksplozijsku zatitu; odlaganje zapaljivih tvari; dranje tvari podlonih samozapaljenju. BS u kojoj je postavljen zaporni ureaj s pripadajuom opremom te MRS, biti e ograena ogradom visine 2 m, pri emu se ni jedan dio ograde nee nalaziti u zatitnom pojasu naseljenih zgrada te cestovnom i prunom pojasu. Nadzemni ureaji nee biti postavljeni blie od 20 m od krajnjeg ruba kolnikog traka javne ceste, odnosno blie od 30 m od osi krajnjeg kolosjeka. Zone opasnosti biti e obuhvaene ogradom stanice. Svaka dionica plinovoda izmeu dviju BS biti e opremljena ureajima za isputanje plina, takvog kapaciteta da se dionica moe isprazniti u atmosferu u roku od maksimalno dva sata. Ureaj za isputanje plina biti e ograen i postavljen izvan zatitnog pojasa naseljenih zgrada (30 m) odnosno izvan zatitnog prunog ili cestovnog pojasa prometnice (30 m, a za regionalne ceste 10 m). istake cijevi i zatvarai biti e izvedeni za maksimalni radni tlak plinovoda, s koeficijentom sigurnosti 2,0 i ispitane tlakom za 50% veim od maksimalnog radnog tlaka. U dijelu Glavnog projekta, koji se odnosi na mjere zatite od poara i eksplozije, detaljno je potrebno obuhvatiti:
Poglavlje A.4.
40/47
A. Popis primijenjenih vaeih propisa, pravilnika i normi na kojima se zasniva sustav zatite od poara Potrebno je razraditi mogue izvore opasnosti nastanka poara, s obzirom na znaajke radnih medija i specifinost procesa, i nain na koji se te opasnosti otklanjaju, a posebno koje su uzrokovane: elektrinim lukom, statikim elektricitetom, atmosferskim pranjenjem, proputanjem dijela instalacija, mehanikim oteenjem plinovoda, upotrebom neodgovarajueg alata, izvoenjem radova u zonama opasnosti od poara i eksplozije, odravanjem instalacija (s ciljem spreavanja nastanka poara i eksplozije), propisnog ponaanjem zaposlenika (kod redovnog odravanja, obilazaka i sanacija). B. Shematski prikaz zona opasnosti od poara i eksplozije Potrebno je prikazati shematski prikaz zona opasnoti od poara i eksplozije na svim nadzemnim objektima te tehnike i organizacijske mjere, koje je potrebno provoditi u zonama opasnosti od poara i eksplozije. Na situacijskom nacrtu je potrebno obuhvatiti objekte na plinovodu te prikaz krianja i prijelaza plinovoda preko prometnica, eljeznike pruge, vodotokova i elektrine mree te kanalizacije. Takoer, potrebno je naznaiti toke visokog rizika za nastanak poara i eksplozije. Nuno je odrediti poarne putove, odnosno pristup sredstvima za gaenje poara i saniranje posljedica poara i eksplozije. Poare, koji mogu nastati na plinovodu, treba podijeliti prema vrstama zapaljivih tvari, koje su prisutne u sustavu transporta plina i njihov nain gaenja. C. Mjere zatite od poara i postupak gaenja Potrebno je obrazloiti mjere zatite za strojarski, graevinski, elektroenergetski i instrumentacijski dio. Objasniti predviena rjeenja zatite od poara. Odrediti odgovarajui broj i raspored vatrogasnih aparata, postupak gaenja poara te postupak kod nastanka poara. Treba se predvidjeti i opisati postavljanje znakova s informacijama i upozorenjima na nadzemnim objektima plinovodnog sustava u skladu s uputama tvrtke Plinacro. A.4.5.7. Zatita na radu Magistralni plinovod Zlobin - Omialj e biti u potpunosti zakopan u rov. Kod izvoenja strojarsko-montanih radova te radova vezanih uz rad magistralnog plinovoda Zlobin - Omialj, nazoni su sljedei izvori opasnosti za koje su propisane i primijenjene mjere zatite: Opasnosti od elektrine struje, Opasnosti zbog neodgovarajue rasvjete,
Poglavlje A.4.
41/47
Opasnosti pri odravanju i rukovanju zapornim ureajima, Opasnosti od nedostataka postavljenih znakova upozorenja, Opasnosti zbog nekoritenja propisane radne i zatitne odjee i opreme, Opasnosti kod rada s tetnim materijalima i mjere zatite, Opasnosti pri kretanju, radu na visini i mjere zatite, Zone opasnosti od eksplozije, Evakuacija i spaavanje zaposlenika.
Opasnosti od elektrinog udara i primijenjene mjere zatite Neodgovarajuim koritenjem elektrine energije za pogon ureaja, nastaju opasnosti za ivot i zdravlje radnika: opasnost od direktnog dodira dijelova pod naponom (ugradnja ureaja u kuite, koje onemoguuju pristup do elemenata pod naponom), opasnost od neizravnog dodira dijelova pod naponom (sustav automatskog iskljuenja napona), opasnost od eksplozije izazvane elektrinom strujom (uporaba elektrinih ureaja u Exi izvedbi), opasnosti od statikog elektriciteta i atmosferskog pranjenja (ureaji za pranjenje statikog elektriciteta). Opasnosti zbog neodgovarajue rasvjete Potrebno je osigurati rasvjetu, koja moe biti vanjska ili se koriste baterijske svjetiljke u Exi izvedbi, prilikom redovnog obilaska i kontrole rada postrojenja. Takav nain rada mora biti definiran uputama za rad na postrojenju. Dokaz o ispunjenom uvjetu je obavljeno mjerenje po ovlatenoj ustanovi. Opasnosti pri odravanju i rukovanju zapornim ureajima Pri izgradnji cjevovoda sa zapornim ureajima i ureaja namijenjenih za voenje procesa, odnosno odreivanja visine zapornih ureaja, mora se voditi rauna o propisima, koji odreeju visine ruica zapornih ureaja, pri rukovanju u stojeem poloaju (od 0,70 do 1,60 m iznad razine podloge s koje se rukuje). Ukoliko se odreena visina ne moe ispuniti zbog tehnolokih zahtjeva, potrebno je izgraditi radne platforme sa stepenicama, koje moraju ispuniti sljedee uvjete: visina izmeu pojedinih gazita stepenica ne smije biti via od 30 cm, gazite izvedeno od materijala koji spreava klizanje (rebrasti lim), zatitna ograda visine najmanje 1,00 m, mjereno vertikalno od sredine gazita stepenica, irina najmanje 60 cm prema radnoj irini opreme. Ukoliko se platforma nalazi u eksplozivnoj zoni, potrebno je galvanski povezati sa zajednikim uzemljenjem.
Poglavlje A.4.
42/47
Opasnosti zbog nedostataka postavljenih znakova upozorenja U svrhu pravilnog informiranja odnosno upozorenja na izvore opasnosti, potrebno je postaviti slijedee znakove: znakovi zabrane, znakovi obaveze, znakovi opasnosti, znakovi informiranja. Znakovi zabrane: Zabranjeno unoenje otvorenog plamena, Nezaposlenim ulaz zabranjen, Obavezno koritenje iskrolovaca i Opasnost od poara i eksplozije postavljeni su na ulazu u OS-androvac. Pod znakom informiranja podrazumijeva se oznaavanje smjera kretanja medija (strelicom) na cjevovodima, prema vrsti medija sukladno kodeksu boja tvrtke Plinacro. Opasnosti zbog nekoritenja propisane radne i zatitne odjee i opreme Za vrijeme rada zaposlenici moraju koristiti propisanu zatitnu radnu odjeu i obuu. U sluaju veih koncentracija tetnih plinova i ukoliko je sadraj kisika o prostoru manji od 17%, obavezna je upotreba izolacijskog aparata. Opasnosti kod rada sa tetnim materijalima i mjere zatite U tehnolokom procesu koriste se razne kemikalije i sredstva kao i aditivi. Neki od njih imaju svojstvo da tetno djeluju na ljudski organizam, takoer mogu biti agresivni za postrojenja i tetni za okoli. Svako sredstvo, mora imati sigurnosno tehniki list. Obveza je dobavljaa da ga priskrbi od proizvoaa ili prodavaa i uz kemikaliju dostavi krajnjem korisniku. U uputama za rad na siguran nain, kada se u procesu koriste opasne kemikalije, obavezno je prema naputku proizvoaa sigurnosno tehnikim listama (STL) utvrditi nain otklanjanja opasnosti: nain transporta i uskladitenja, kemijski sastav kemikalije i tetno djelovanje na ljudski organizam i okoli, pruanje prve pomoi i postupak s povrijeenim djelatnicima, rukovanje i osobna zatitna sredstva, ploe upozorenja na opasnosti, zabrane i informacije sukladno propisima, saniranje u sluaju incidenta, obiljeavanje posuda s kemikalijama i tetnim tvarima, sukladno zakonskim propisima i internim aktima izvoditelja radova. Opasnosti pri kretanju, radu na visini i mjere zatite Povrine po kojima se radnici kreu pri manipuliranju s ureajima za voenje procesa moraju biti iste, odnosno, ne smiju biti zakrene raznom opremom i materijalom. Pristup do ureaja smjetenih na viim razinama, treba biti omoguen s podestom odnosno radnom platformom.
Poglavlje A.4.
43/47
Pristup do radne platforme, odnosno sigurnosnih ventila, treba biti izveden s stabilnim ljestvama, koje moraju biti izvedene prema sljedeim uvjetima: razmak izmeu pojedinih preki na ljestvama nije vei od 30 cm, ljestve iroke najmanje 45 cm, ljestve vie od 3,00 m imaju, poevi od sedme preke (oko 2,00 m od poda), vrstu lenu zatitu od elinih traka postavljenih na meusobnim razmacima, tako da je onemoguen pad zaposlenika kroz otvore lene zatite. Evakuacija i spaavanje zaposlenika Evakuacija i spaavanje radnika u sluaju akcidenta, koji moe ugroziti ivot i zdravlje zaposlenika (elementarne nepogode, poari, eksplozije i sl.), izvodi se prema Planu evakuacije i spaavanja, koji se usklauje i aurira prema potrebi, a u skladu sa Zakonom o zatiti na radu, (l. 60 i 61). Radi spremnosti i uvjebanosti, potrebno je provoditi vjebe, sukladno Planu evakuacije i spaavanja. U dijelu Glavnog projekta, koji obuhvaa prikaz mjera zatite na radu, detaljno treba utvrditi: popis svih propisa i pravila, koji su primijenjeni u tehnikoj dokumentaciji pri izradi sustava tehnike zatite i zatite na radu za cijeli objekt; opis opasnosti, koje proizlaze iz radnog procesa i nain otklanjanja opasnosti i tetnosti (opasnost od elektrine struje, gibanja po prostoru, eksplozije i poara, visokog tlaka plina, kontakta s radnim medijem, opasnost po okoli); postavljanje znakova sigurnosti na nadzemnim objektima (zabrane, opasnosti, obveze, obavijesti); broj zaposlenika na objektima, gdje nisu predviene stalno zaposlene posade (na koji nain organizirati nadzor i kontrolu te potrebnu osposobljenost zaposlenika); opremu i njene karakteristike, koje treba zadovoljavati tijekom ugradnje na objekt, koji se nalazi u poarnoj ili eksplozivnoj zoni. A.4.5.8. Integritet sustava Kontrolu integriteta magistralnog plinovoda Zlobin - Omialj, promjera 1016 mm (40"), je potrebno obaviti nerazarajuom metodom in-line. U pravilu se koristi inteligentni ureaj (Intelligent Pigging). To je najsuvremenija tehnologija s kojom se produuje pogonski ivot cjevovoda i postie ouvanje njegovog integriteta. Inteligentni ureaj je opremljen instrumentacijom i elektronikom, koja s protokom plina putuje kroz cijev i "snima" stanje stjenke cijevi. Prolazom kroz cjevovod, registrira nedostatke, kao to su: gubici metala uslijed vanjske i unutarnje korozije, razna udubljenja, pukotine u stjenki cijevi, pogreke pri proizvodnji cijevi, promjene geometrije (deformacije cjevovoda), promjene poloaja cjevovoda. Dvije glavne tehnologije rada inteligentnog ureaja za detekciju gubitka metala u stjenki cjevovoda predstavljaju promjene magnetskog toka i ultrazvuk. Snimljeni podaci o nedostacima se moraju obraditi, a kao rezultat se dobiva trenutno pogonsko stanje cjevovoda: stvarne debljine stjenki cjevovoda, maksimalni radni i dozvoljeni tlakovi te procjene o moguim sanacijama i smjernice za daljnje odravanje.
Poglavlje A.4.
44/47
Ispitivanje se sastoji od tri dijela: snimanje poloaja cjevovoda, ispitivanje geometrije cijevi, snimanje oteenja magnetskim inteligentnim ureajem visoke rezolucije. Snimanje poloaja cjevovoda Poloaj cijevi se snima s elektronskim instrumentom. Ovim snimanjem se dobiva poloaj svih znaajki na cjevovodu: svakog zavara, instalacije, oteenja u GPS koordinatama. Tonost GPS koordinata iznosi 1,5m. Takvo snimanje, u kombinaciji s ostalim, daje kao rezultat digitalnu bazu podataka. Ispitivanje geometrije cijevi Provjera geometrije se provodi, takoer, s elektronskim instrumentom te se utvruje stupanj geometrijskih oteenja cjevovoda, koji mogu uzrokovati zaglavljenje istaa. Prag mjerenja je dozvoljeno odstupanje od krunog oblika, koje je vee od 2% promjera cijevi. Norma API 1160 predlae evaluaciju i po potrebi sanaciju geometrijskih oteenja, ija je deformacija vea od 6% promjera cijevi te geometrijska oteenja i dubine vee od 2% promjera. Snimanje oteenja magnetskim inteligentnim ureajem visoke rezolucije Snimanje oteenja magnetskim inteligentnim ureajem odnosi se uglavnom na oteenja, koja nastaju gubitkom metala. Ona uglavnom nastaju unutranjom ili vanjskom korozijom te manji dio pri proizvodnji cijevi ili konstrukciji cjevovoda. Specifikacija alata i mjerenja se radi prema dokumentu ''Pipeline Operator Forum Specifications and Requirements for Intelligent Pig Inspection of Pipeline''. Nakon primitka izvjea ispitivanja, radi se validacija podataka otkopavanjem oteenja i mjerenje njihovih dimenzija drugim metodama, ime se potvruje specifikacija. Registriraju su sva oteenja, koja imaju dubinu veu od 10% posto debljine stjenke. Za svako oteenje se snimaju njegove dimenzije te izrauna preostala vrstoa cijevi uzevi u obzir meudjelovanje oteenja. Procjena oteenja (API 1160) se rade s obzirom na dva kriterija: dubina oteenja, preostala vrstoa cijevi s oteenjem. Procjena s obzirom na dubinu oteenja stjenke Neodgodivi popravak, prema standardu API 1160, zahtijevaju svi gubici metala, koji su vei od 80% debljine stjenke. Isti standard nalae da se moraju evaluirati i po potrebi sanirati svi defekti, koji imaju dubinu veu od 50% debljine stjenke. Analiza oteenja s obzirom na tlak Maksimalni dozvoljeni radni tlak: p max d = p r max rp g h
gdje su: pmax d ......... maksimalni dozvoljeni radni tlak .......................................................................... Pa g................ gravitacija ................................................................................................... 9,81 m/s2
Poglavlje A.4.
45/47
rp ............. gustoa plina kod radnog tlaka.........................................................................kg/m3 prmax .......... maksimalni radni tlak ............................................................................... 100105 Pa hmax ........... maksimalna nadmorska visina (P Zlobin) .................................................... 836 m hmin ............ minimalna nadmorska visina (MRS Omialj) ................................................... 16 m h ............. razlika maksimalne i minimalne nadmorske visine hmax - hmin ....................... 820 m Projektirani tlak plinovoda: 2 t sc gr min p proj = Ds gdje su: pproj............ projektirani tlak naftovoda .................................................................................... Pa tsc............... debljina stjenke cijevi.......................................................................................... mm grmin ......... minimalna granica razvlaenja materijala............................................................. Pa D ............... vanjski promjer cijevi................................................................................. 1016 mm s ................ koeficijent sigurnosti Prema normi ANSI/ASME B31.4 za projektiranje cjevovoda, uzima se koeficijent sigurnosti 1,4. U skladu sa normom ANSI/ASME B31G za oteenja gubitka metala, uzrokovana korozijom, napravljena je kalkulacija za koeficijent procjene popravka (Estimated Repair Factor - ERF) prema jednadbi: p ERF = max d p teor
gdje su: pmax d ......... maksimalni dozvoljeni radni tlak pteor ............ teorijski tlak koji oteenje jo uvijek sigurno izdrava Omjer ne smije biti jednak ili vei od 1, tj. pteor treba uvijek biti iznad maksimalnog dozvoljenog radnog tlaka. Oteenja iji je ERF jednak ili vei od 1 treba hitno sanirati. Treba napomenuti da pteor ukljuuje koeficijente sigurnosti, odnosno tlak, pri kojem cijev s oteenjem puca je daleko vii. Pored spomenutog standarda u praksi se primjenjuju i drugi standardi, koji su nastojali biti manje konzervativni. Tako su za sva oteenja izraunate vrijednosti ERF prema standardu RSTRENG i modificirani B31G.
Proraun debljine stjenke Magistralnog plinovoda Zlobin - Omialj Proraun debljine stjenke Magistralnog plinovoda raen je sukladno: Pravilniku o tehnikim uvjetima i normativima za siguran transport tekuih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima (SL 26/85),
Poglavlje A.4.
46/47
Liquid transportation systems for hydrocarbons liquid petroleum gas, anhydrous ammoniac and alcohols, ASME B 31.4 Debljina stjenke cjevovoda se rauna prema specifikaciji API 5L: pDs ts = 20 k v T
gdje su: ts ................ debljina stjenke cijevi.......................................................................................... mm p................ maksimalni radni tlak .................................................................................... 100 bar D ............... vanjski promjer cijevi.......................................................................................... mm k................ minimalna granica razvlaenja (kvaliteta elika X70) ................................. 482 kPa s ................ koeficijent sigurnosti ............................................................................................... 2 v................ koeficijent uzdunog i spiralnog zavara.................................................................. 1 T ............... koeficijent temperature............................................................................................ 1 pDs ts = 20 k v T
ts =
100 1016 2 20 482 1 1
t s = 21,08 mm Odabrana debljina stjenke Magistralnog plinovoda Zlobin - Omialj treba iznositi 22,20 mm. Tehnike karakteristike odabrane cijevi API 5L, kvaltete elika X70: Dv .............. vanjski promjer cijevi................................................................................. 1016 mm Du .............. unutarnji promjer cijevi ............................................................................. 971,6 mm ts ................ debljina stjenke cijevi.................................................................................. 22,2 mm pi ............... maksimalni ispitni tlak .................................................................................. 190 bar mc.............. masa cijevi............................................................................................ 544,06 kg/m'
Poglavlje A.4.
47/47

Magistralni Plinovod

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Magistralni Plinovod

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Studija utjecaja na okoli za izgradnju magistralnog plinovoda Zlobin - Omialj DN 1000/100