Professional Documents
Culture Documents
TRAJNOST KONSTRUKCIJA II
PRIMJER 1:
OCJENA ŠIBENSKOG MOSTA NA
OCJENJIVANJE POSTOJEĆIH VJETROVNO OPTEREĆENJE
KONSTRUKCIJA: PRIMJERI
Izvorni nacrti Šibenskog mosta nisu pronađeni te su podaci o Luku Šibenskog mosta raspona 246 m i strelice 30,8 m,
projektiranoj konstrukciji prikupljeni iz knjiga, članaka u časopisima i sandučastoga poprečnog presjeka s tri komore postupno se
zbornicima. povećava debljina od peta prema tjemenu. 1060
135
iznimnu važnost stvaranja baze podataka o konstrukciji već prilikom uz pomoć privremenih prednjih zatega TJEME
PETA
njezina projektiranja. i stražnjih zatega koje su bile usidrene h tjeme = L/66,6
290
370
h peta = L/85
u masivne upornjake
b = L/32,9
L/32 9
s kamenom
k iispunom. 750
20 23.3 23.3 23.3 23.3 23.3 69.9 23.3 23.3 23.3 23.3 23.3 23.3 23.3 20
30,8
246,4 f : L = 1: 8
Prilazni i nadlučni sklop projektirani su kao nizovi slobodno Šibenski most izgrađen je 1966. godine te je projektiran prema tada
oslonjenih roštiljnih konstrukcija sastavljenih od predgotovljenih važećim Privremenim tehničkim propisima. Stoga je valjalo ove
prednapetih nosača monolitno povezanih na mjestu poprečnim propise proučiti i usporediti ih s današnjim zahtjevima, u ovom
gredama nad ležajima i u trećinama raspona. primjeru, u pogledu vjetrovnog opterećenja.
U projektiranju mosta naglašeno je bilo rješavanje tehnologije Opterećenje vjetrom Geografske zone brzine vjetra Tip vjetra p ( kN / m2)
građenja pa su korišteni mali zaštitni slojevi betona što je kasnije prema PTP-5 I zona Zona umjereno jakih vjetrova 0,6
II zona Zona istočnih vjetrova 0,9
donijelo trajnosne probleme. III zona Zona jake bure 1,3
1
Fw = ⋅ ρ ⋅ vb 2 ⋅ ce ( z ) ⋅ c f ⋅ Aref [ kN ]
Opterećenje vjetrom prema EN 1991-1-4 2
•1
•11/16/2011
Osim podataka o projektiranoj konstrukciji presudno je skupiti i podatke o Na temelju vizualnog pregleda koje je 1989. godine proveo Zavod
promjenama koje su se dogodile tijekom njenog trajanja odnosno uporabe. za konstrukcije Građevinskog Instituta Split, utvrđeno je da je
Niveleta Šibenskog mosta projektirana je kao jednostrano nagnuta te joj je – od svih dijelova mosta kolnička konstrukcija najviše oštećena
pri izgradnji dano konveksno nadvišenje od svega 5 cm.
uslijed
Već 10 godina nakon puštanja mosta u promet ostvarile su se deformacije
• vode s kolnika,
luka veće od predviđenih te je niveleta mosta u tjemenu luka 30 do 35 cm
niža od projektirane. • pojave poprečnih reški u kolniku na mjestima oslonaca
• te neizvedene hidroizolacije.
– U sklopu ovog pregleda navedene su mjere koje treba
hitno poduzeti da bi se smanjilo daljnje propadanje
nosive konstrukcije
• skidanje zastora, Poprečne pukotine
kolničkog zastora
• izrada hidroizolacije
• te izrada novih završnih slojeva na mostu
• te je dan program istražnih radova.
– Ove mjere i radovi nisu provedeni.
Pukotine na
TK2 OCJENJIVANJE POSTOJEĆIH KONSTRUKCIJA TK2 OCJENJIVANJE POSTOJEĆIH KONSTRUKCIJA
pješačkim stazama
Godine 1995. Hrvatski Institut za Mostove i Konstrukcije (HIMK) Zadnji glavni pregled Šibenskog mosta također je proveo HIMK i to u
proveo je glavni pregled i ispitivanja s detaljnom analizom stanja proljeće 2005. godine.
mosta. U sklopu ovog pregleda proveden je detaljni vizualni pregled svih dijelova
Karakteristični elementi konstrukcije ispitani su detaljnije – prometne površine i opreme mosta
– nerazornim ispitivanjem mehaničkih svojstava betona – te masivnih dijelova konstrukcije uz primjenu pokretne skele za pregled
• ultrazvukom, teško dostupnih dijelova kao što su
• sklerometrom, • podgled glavnih nosača i konzola pješačkih staza,
• pull-out testom, • poprečni nosači,
Za pregled teško dostupnih dijelova
– ispitivanjem stanja armature • vijenci, mosta korištena je pokretna skela –
• mjerenje širine pukotina, • gornji dijelovi stupova, Barin
•2
•11/16/2011
Proračun Šibenskog mosta izloženog vjetrovnom opterećenju bilo je U presjecima lukova i stupova upisana je stvarno ugrađena armatura.
potrebno provesti
– na modelu cjelokupne konstrukcije.
Primijenjen je prostorni proračunski model, sastavljen od
– štapnih konačnih elemenata luka, stupova i rasponskog sklopa
– kojima su pridruženi odgovarajući poprečni presjeci na temelju
rekonstruiranih nacrta.
64 176 14 242 14 176 64
60
290
170
60
750
64 14
2O12/10
17x4O12/10
17x10
2O16/25
17x10
4O12/25
2O12/25
2O25/25 2O25/25
5x4O16/10,5
2O12/10,5
10 4x10,5
4x10,5
O6/25
O6/25
60
8 15 25 12 16 6x25 16 6 25 8x25
•3
•11/16/2011
Prednapeti glavni nosači nadlučne konstrukcije su iznad stupova Na krajevima svakog raspona, zbog dilatacije iznad stupova,
međusobno povezani poprečnim nosačem – modeliraju se zglobovi kako bi rasponska konstrukcija djelovala kao niz
– koji je svojim donjim krajem pomoću vertikalne armature usidren u stup ispod njega, slobodno oslonjenih greda.
– dok je u njegovom gornjem dijelu po sredini poprečnog presjeka po čitavoj duljini Čvorovi na mjestu upetosti stupova u temelje i luk
poprečnog nosača izvedena vertikalna razdjelnica.
– modeliraju se potpuno upetima,
Stoga je spoj stupova s nadlučnom konstrukcijom modeliran tako da su
a ležajevi nad upornjacima kao
– dva stupa pri vrhu fiksno spojena s poprečnim nosačem,
– a nadlučni sklop je nepomičnim vezama spojen za krajnje točke poprečnih nosača
nosača. – zglobovi
g sa spriječenim
p j pomacima
p
i oslobođenim zaokretanjem
oko poprečne osi.
Vlastitu težinu računalni program Opterećenje vjetrom se mijenja s visinom promatranog elementa
proračunava na temelju konstrukcije nad terenom
– površina zadanih poprečnih – te ga je potrebno računati za različita visinska područja.
presjeka i Osim toga različitog je intenziteta vjetar koji puše
– volumnih masa materijala koje su – na most kojim se ne odvija promet i
im dodijeljene.
– na most pod prometnim opterećenjem.
Dodatno stalno opterećenje po
Nadalje potrebno je razmotriti i
cijeloj
ij l j ši
širini
i i mosta
t
– djelovanje vjetra poprijeko i
– svodi se na kontinuirano u
uzdužnom smjeru. – djelovanje vjetra uzduž osi mosta.
Stoga je valjalo prvo razmotriti djelovanje vjetra na rasponsku Opterećenja na rasponski sklop promjenljiva su duž mosta s obzirom na
konstrukciju – promjenljivu visinu nad terenom od upornjaka do područja iznad tjemena
– za most kojim se ne odvija promet i luka.
– za most pod prometnim opterećenjem. Opterećenje vjetrom poprečno na rasponski sklop mosta neopterećenog prometom
poprečni smjer. 28,40-46,49-52 36 1,25 1,036 36,26 3,75 1,3 2,17 8,69 0,22 1,91
29-39 38 1,25 1,038 36,33 3,8 1,3 2,17 8,84 0,22 1,94
b/2 = 1060/2 (cm) Opterećenje vjetrom poprečno na rasponski sklop mosta pod prometnim opterećenjem
visina otvorena Elementi Visina nad Gustoća
prometnog ograda rasponske terenom zraka vb,2 ce(z) cf,2 d2 wopt e2 mopt
traka
200
•4
•11/16/2011
1 4. POSTUPAK OCJENJIVANJA
PREGLED MOSTOVA I 4. POSTUPAK OCJENJIVANJA
PROJEKATA
Os luka, cjelovitost presjeka
4.1.Linearni proračun Šibenskog mosta
kvaliteta betona, količina i
kvaliteta armature
2 U prvom koraku ocjenjujemo Šibenski most
LINEARNI PRORAČUN + – na djelovanje normiranog vjetrovnog opterećenja
STABILNOST MOGUĆNOST
Model usklađen s rezultatima PRERASPODJELE – linearnim proračunom
pregleda, ugrađena armatura NAPREZANJA
– uz uzimanje u obzir geometrijske nelinearnosti.
3
As,djelotvorna U presjecima lučnih nosača javljaju se uzdužne sile od stalnog opterećenja
= 1,0 NELINEARNI PRORAČUN
As,potrebna NE ograničenje postojeće arma-
POUZDANOST koje mogu imati u kombinaciji s momentima savijanja od vertikalnog stalnog
POSTOJEĆIH
σ c,granič
ture, povećanje opterećenja u
KONSTRUKCIJA
opterećenja i horizontalnog opterećenja vjetrom povoljne učinke.
koracima do sloma
≥ 1,0
σc Stoga
St provjeravamo
j dvije
d ij kkombinacije
bi ij dj
djelovanja:
l j
γ w,GSN ≥ γ w ,EC = 1,5
− 1,35 ⋅ G + 1,5 ⋅ W
NE PROCJENA INDEKSA
DA
POTREBNE
GRANIČNO STANJE NOSIVOSTI I GRANIČNO STANJE
ODGOVARAJUĆE
UPORABLJIVOSTI
TK2 OCJENJUJEMO ZADOVOLJAVAJUĆIM
OCJENJIVANJE POSTOJEĆIH KONSTRUKCIJA MJERE TK2 OCJENJIVANJE POSTOJEĆIH KONSTRUKCIJA
Mjerodavni su rezultati za prvu kombinaciju i poprečno djelovanje vjetra. U 2. koraku proračun provodimo uzimajući u obzir geometrijsku i materijalnu
nelinearnost.
Na temelju linearnog proračuna moguće je donijeti sljedeće zaključke:
Armaturu ograničavamo na stvarno ugrađenu, a promjenjivo opterećenje
− Kod luka najkritičnija su prva dva odsječka uz pete luka, dakle 8 % ukupne
zadajemo u koracima do konačnog sloma konstrukcije.
dužine luka sa svake strane, gdje je potrebna armatura čak 3-3,8 puta veća od
postojeće. I ovdje provjeravamo dvije kombinacije djelovanja:
− Najkritičniji stupovi su S5 i S6 uz tjeme luka koji trebaju čak 6 puta veću − 1,35 ⋅ G + γW ⋅ W
površinu armature od postojeće. Element konstrukcije A /A
− 1,00 ⋅ G + γW ⋅ W
potrebna postojeća
1. odsječak luka uz petu lijevo 3,81 gdje
dj parcijalni
ij l i kkoeficijent
fi ij t za promjenjivo
j ji dj djelovanje
l j vjetra
j t povećavamo
ć u koracima
k i
2. odsječak luka uz petu lijevo 3,16 γW = 0; 0,5; 0,6; 0,7; ..... ;1,5; 1,6; 1,7 .... 2.5
parcijalni koeficijent γW
3. odsječak luka od pete lijevo 1,10
4. odsječak luka od pete lijevo 1,06
Konstrukcija prolazi kroz korake opterećenja pri čemu se 2.0
4. odsječak luka od pete desno 1,06 u njoj mijenjaju krutosti presjeka te naprezanja. 1.5
3. odsječak luka od pete desno 1,10 Ovakvim načinom proračuna pratimo pri kojoj razini 1.0
2. odsječak luka od pete desno 2,71
1. odsječak luka uz petu desno 2,99
opterećenja, odnosno vrijednosti parcijalnog koeficijenta 0.5
S2 – uz rasponsku konstrukciju duljine 4,9 m 1,55 za vjetar γW dolazi do sloma. 0.0
S2 – uz luk duljine 4,76 m 2,26 Kao rezultat proračuna 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 1.2 1.4 1.6
Odnos pomaka tjemena luka i raspona luka (cm/m)
S3 – uz rasponsku konstrukciju duljine 4,9 m 1,30
S3 – uz luk duljine 6,0 m 1,95
− u poprečnom smjeru promatra se pomak u tjemenu luka,
S5 – cijeli stup 6,26 − a pri proračunu u uzdužnom smjeru pomak u području ¼ raspona luka.
S6 – cijeli stup 5,97
TK2 OCJENJIVANJE
S8POSTOJEĆIH
– uz luk duljine KONSTRUKCIJA
4,75 m 1,07 TK2 OCJENJIVANJE POSTOJEĆIH KONSTRUKCIJA
•5
•11/16/2011
U sklopu ovog koraka razlikujemo tri razine proračuna Norma EN 1990 preporučuje parcijalni koeficijent 1,5 za djelovanje vjetra kao
1. Prvenstveno smo proračun proveli provjeravajući elemente luka i elemente svih dominantno djelovanje kod provjere graničnog stanja nosivosti. Ovaj koeficijent
stupova zajedno. smo i primijenili u linearnom proračunu.
¾ Rezultat ove faze je parcijalni koeficijent za vjetar γW = 1,25 što je manja S druge strane nelinearnim proračunom dobivamo vrijednosti parcijalnih
vrijednost od normiranog γW = 1,5. koeficijenata do kojih konstrukcija može podnijeti djelovanje vjetra.
2. Kako je linearni proračun ukazao da su tjemeni stupovi najkritičniji, u drugoj fazi
U trećem koraku za približnu procjenu pouzdanosti lučnih mostova u obliku
oni su izostavljeni iz razmatranja
indeksa pouzdanosti ß primjenjuje se metoda γ
¾ te dobiveni parcijalni koeficijent za vjetar iznosi γW = 1
1,7
7 što je standardiziranih FORM koeficijenata 2.5
parcijalni
p j koeficijent
j W
0.0
0.5
0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 1.2 1.4 1.6
0.00 1.00 1.44 2.00 2.90 3.00 3.43 4.00 5.00
TK2 OCJENJIVANJE POSTOJEĆIHOdnos pomaka tjemena luka i raspona luka (cm/m)
KONSTRUKCIJA TK2 OCJENJIVANJE POSTOJEĆIH KONSTRUKCIJA beta β
Metoda standardiziranih FORM koeficijenata Određivanje varijance opterećenja od vjetra kako bi se mogao primjeniti
Proračunska vrijednost za Gumbelovu raspodijele (raspodjela koja se izraz za proračunsku vrijednost Gumbelove raspodjele u cilju utvrđivanja
primjenjuje za referentnu brzinu vjetra) indeksa pouzdanosti.
Gumbelova
raspodijela
Proračunska
TK2 OCJENJIVANJE POSTOJEĆIH KONSTRUKCIJA
vrijednost TK2 OCJENJIVANJE POSTOJEĆIH KONSTRUKCIJA
Za poznati parcijalni faktor dobiven iz druge ocjene lukova na djelovanje vjetra, Indeks pouzdanosti valja usporediti s ciljanom vrijednošću.
uz određenu varijancu opterećenja od vjetra Ciljanu vrijednost indeksa pouzdanosti za GSN biramo
a pomoću izraza za proračunsku vrijednost Gumbelove raspodjele − za velike posljedice otkazivanja
određen je odgovarajući indeks pouzdanosti. − uz visoka ulaganja za povećanje pouzdanosti
parcijalni koeficijent γW ► βtarget,GSN = 2,6, parcijalni koeficijent γW
2.5 2.5
6 6
1−V [0 , 577 + ln {− ln (Φ (− αβ ))}] 1−V [0 , 577 + ln {− ln (Φ (− αβ ))}]
π π
1.70 LUK+STUPOVI, OSIM TJEMENIH Ciljane vrijednosti indeksa pouzdanosti prema JCSS [23] 1.70 LUK+STUPOVI, OSIM TJEMENIH
transformirane s jednogodišnjeg na 50-godišnji period
1.5 1.5
Relativni Granično stanje nosivosti
LUK+STUPOVI troškovi za LUK+STUPOVI
1.25 Manje Umjerene Velike 1.25
postizanje posljedice posljedice posljedice
1.0 pouzdanosti otkazivanja otkazivanja otkazivanja 1.0
Veliki ß = 1, 7 ß = 2,0 ß = 2,6
Uobičajeni ß = 2,6 ß = 3,2 ß = 3,5
0.5 0.5
Mali ß = 3,2 ß = 3,5 ß = 3,8
0.00 1.00 1.44 2.00 2.90 3.00 3.43 4.00 5.00 0.00 1.00 1.44 2.00 2.90 3.00 3.43 4.00 5.00
TK2 OCJENJIVANJE POSTOJEĆIH KONSTRUKCIJAbeta β TK2 OCJENJIVANJE POSTOJEĆIH KONSTRUKCIJAbeta β
•6
•11/16/2011
4. POSTUPAK OCJENJIVANJA
4.3.Procjena pouzdanosti Šibenskog mosta
1−V
π
6
[0 , 577 + ln {− ln (Φ (− αβ ))}]
PRIMJER 2:
2.0 LUK
1.90
OCJENA RASPONSKIH SKLOPOVA NA
Ciljane vrijednosti indeksa pouzdanosti prema JCSS [23]
transformirane s jednogodišnjeg na 50-godišnji period
1.70 LUK+STUPOVI, OSIM TJEMENIH
1.5
PROMETNO OPTEREĆENJE
Relativni Granično stanje nosivosti
troškovi za LUK+STUPOVI
Manje Umjerene Velike 1.25
postizanje posljedice posljedice posljedice
pouzdanosti otkazivanja otkazivanja otkazivanja 1.0
Veliki ß = 1, 7 ß = 2,0 ß = 2,6
Uobičajeni ß = 2,6 ß = 3,2 ß = 3,5
0.5
Mali ß = 3,2 ß = 3,5 ß = 3,8
0.00 1.00 1.44 2.00 2.90 3.00 3.43 4.00 5.00
TK2 OCJENJIVANJE POSTOJEĆIH KONSTRUKCIJAbeta β TK2 OCJENJIVANJE POSTOJEĆIH KONSTRUKCIJA
260 260
16/20 x 2 25/10 x 2 PRORAČUN DJELOTVORNE
d 1 s= 1 2 .5
175
8
16
3
d s = 1 9 2 .1
12/12.5 12/6
h = 2 0 0 cm
d s = 1 8 7 .5
M Rd, stvarna
e = 1 1 6 .3
175
≥ 1,0
1 3 9 .5
1 6 1 4 .5
d1 p = 2 3 .3
OPTEREĆENJA KONSTRUKCIJA
d 1 s = 7 .9
7 22 M Cd,,stvarna
≥ 1,0
900
40 40 MEd,GSU,αEC
DA
20
47.5
135
8
d p =105.6
d s =122.6
14
PETA
TJEME
DA β (γ Q,GSU ) ≥ βt arg et ,GSU
h tjeme = L/66,6
87.5
13x6 7
10x6
4 8
d1p =29.4
290
370
h peta = L/85
d 1s =12.4
4 12
DA
4
750
b = L/32,9 30
POTREBNE
GRANIČNO STANJE NOSIVOSTI I GRANIČNO STANJE
ODGOVARAJUĆE
TK2 OCJENJIVANJE POSTOJEĆIH KONSTRUKCIJA UPORABLJIVOSTI
TK2 OCJENJUJEMO ZADOVOLJAVAJUĆIM
OCJENJIVANJE POSTOJEĆIH KONSTRUKCIJA MJERE
•7
•11/16/2011
gdje su
μx i V srednja vrijednost i koeficijent varijacije promatrane varijable,
α je vrijednost koeficijenta osjetljivosti,
β je indeks pouzdanosti
Ф predstavlja standardiziranu normalnu funkciju raspodjele.
•8
•11/16/2011
3,5 3,5
3,0 3,0
6
6 1−V [0 , 577 + ln {− ln (Φ (− αβ ))}]
1−V [0 , 577 + ln {− ln (Φ (− αβ ))}] π
π
2,5 2,5
V=0,122
JCSS PROBABILISTIC MODEL CODE JCSS PROBABILISTIC MODEL CODE
V=0,118
V=0,115 Granično stanje nosivosti Granično stanje nosivosti
Ulaganja za Ulaganja za
2,0 Manje Umjerene Velike 2,0 Manje Umjerene Velike
postizanje postizanje
pouzdanosti posljedice posljedice posljedice V=0,111 pouzdanosti posljedice posljedice posljedice
otkazivanja otkazivanja otkazivanja otkazivanja otkazivanja otkazivanja
γQ ≈1,5
ß = 1,7 ß = 2,0 ß = 2,6 ß = 1,7 ß = 2,0 ß = 2,6
1,5
ŠIBENIK Visoki 1,5 Visoki
PF ≈ 4,7·10-2 PF ≈ 2,4·10-2 PF ≈ 5,4·10-3 EN 1990, 1,35 PF ≈ 4,7·10-2 PF ≈ 2,4·10-2 PF ≈ 5,4·10-3
1,4
EN 1990, 1,35
ß = 2,6 ß = 3,2 ß = 3,5 ß = 2,6 ß = 3,2 ß = 3,5
Uobičajeni Uobičajeni
PF ≈ 5,4·10-3 PF ≈ 6,7·10-4 PF ≈ 2,7·10-4 PF ≈ 5,4·10-3 PF ≈ 6,7·10-4 PF ≈ 2,7·10-4
1,0 1,0
ß = 3,2 ß = 3,5 ß = 3,8 ß = 3,2 ß = 3,5 ß = 3,8
Niski Niski
PF ≈ 6,7·10-4 PF ≈ 2,7·10-4 PF ≈ 6,5·10-5 PF ≈ 6,7·10-4 PF ≈ 2,7·10-4 PF ≈ 6,5·10-5
0,56 ŠIBENIK
0,5 0,5
β=3,8
0,0 0,0
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 -2 -1 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
TK2 3,16 3,22 3,44 OCJENJIVANJE
9,45 POSTOJEĆIH KONSTRUKCIJA TK2 3,20 3,36 OCJENJIVANJE9,76
POSTOJEĆIH KONSTRUKCIJA
beta β beta β
parcijalni koeficijent γ Q
•51/
4.0 OCJENA RASPONSKIH SKLOPOVA NA
60
PROMETNO OPTEREĆENJE
3.5 1−V
6
[0 , 577 + ln {− ln (Φ (− αβ ))}] KORACI OCJENE ŠIBENSKI MOST MASLENIČKI MOST
π
GSU
3.0
2.5
V=0,122
JCSS PROBABILISTIC MODEL CODE
Ulaganja za
V=0,115
2.0
postizanje 1 god 50 god
pouzdanosti
ß = 1,3 ß = -2,5
Visoki
PF ≈ 1,0·10-1 PF ≈ 0,99
1.5
ß = 1,7 ß = -1,3
1,18 Uobičajeni
ŠIBENIK MASLENICA PF ≈ 5,0·10-2 PF ≈ 0,90
1,16
EN 1990, 1,0 ß = 2,3 ß = 0,2
1.0 Niski
PF ≈ 1,0·10-2 PF ≈ 0,42
0.5
0.0
-2 -1 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
TK2 0,31 1,80 2,10 OCJENJIVANJE POSTOJEĆIH KONSTRUKCIJA TK2 OCJENJIVANJE POSTOJEĆIH KONSTRUKCIJA
beta β
GSN savijanje MRd,djelotvorno/MEd,αEC ≥ 1,0 0,89 < 1,0 ne zadovoljava 1,40 > 1,0 zadovoljava GSN savijanje MRd,djelotvorno/MEd,αEC ≥ 1,0 0,89 < 1,0 ne zadovoljava 1,40 > 1,0 zadovoljava
GSN posmik VRd,djelotvorno/VEd,αEC ≥ 1,0 0,56 < 1,0 ne zadovoljava 1,47 > 1,0 zadovoljava GSN posmik VRd,djelotvorno/VEd,αEC ≥ 1,0 0,56 < 1,0 ne zadovoljava 1,47 > 1,0 zadovoljava
GSU Mdjelotvorno/MαEC ≥ 1,0 0,99 < 1,0 ne zadovoljava 1,06 > 1,0 zadovoljava GSU Mdjelotvorno/MαEC ≥ 1,0 0,99 < 1,0 ne zadovoljava 1,06 > 1,0 zadovoljava
2 KORAK OCJENE
2. neophodan nepotreban
GSN savijanje γQ,M,GSN ≥ γQ,EC = 1,5 1,40 < 1,5 ne zadovoljava 3,16 > 1,5 zadovoljava
GSN posmik γQ,V,GSN ≥ γQ,EC = 1,5 0,56 < 1,5 ne zadovoljava 3,36 > 1,5 zadovoljava
GSU γQ,M,GSU ≥ 1,0 1,16 > 1,0 zadovoljava 1,18 > 1,0 zadovoljava
•9
•11/16/2011
1. KORAK OCJENE
GSN savijanje MRd,djelotvorno/MEd,αEC ≥ 1,0 0,89 < 1,0 ne zadovoljava 1,40 > 1,0 zadovoljava
TRAJNOST KONSTRUKCIJA II
GSN posmik VRd,djelotvorno/VEd,αEC ≥ 1,0 0,56 < 1,0 ne zadovoljava 1,47 > 1,0 zadovoljava
GSU Mdjelotvorno/MαEC ≥ 1,0 0,99 < 1,0 ne zadovoljava 1,06 > 1,0 zadovoljava
2 KORAK OCJENE
2. neophodan nepotreban
GSN savijanje γQ,M,GSN ≥ γQ,EC = 1,5 1,40 < 1,5 ne zadovoljava 3,16 > 1,5 zadovoljava
Sljedeće predavanje:
GSN posmik γQ,V,GSN ≥ γQ,EC = 1,5 0,56 < 1,5 ne zadovoljava 3,36 > 1,5 zadovoljava
GSU γQ,M,GSU ≥ 1,0 1,16 > 1,0 zadovoljava 1,18 > 1,0 zadovoljava
GSN savijanje β(γQ,M,GSN ) ≥ βtarget,GSN 3,44 > 2,6 zadovoljava 9,45 > 2,6 zadovoljava
GSN posmik β(γQ,V,GSN ) ≥ βtarget,GSN (-) < 2,6 ne zadovoljava 9,76 > 2,6 zadovoljava
GSU β(γQ,M,GSU ) ≥ βtarget,GSU 1,80 > 1,5 zadovoljava 2,10 > 1,5 zadovoljava
TK2
CJELOKUPNA OCJENA OCJENJIVANJE POSTOJEĆIH
ne zadovoljavaKONSTRUKCIJA zadovoljava TK2 OCJENJIVANJE POSTOJEĆIH KONSTRUKCIJA
•10