JU MJEOVITA SREDNJA KOLA

SANSKI MOST

Predmet: Elektronika
Tema: Princip rada triaka i snimanje strujno-naponske
karakteristike triaka

Profesor: Eef Konjevi

Uenik: Alagi Selina

april 2016.

SADRAJ
TRIAK.................................................................................................................... 3
OSNOVNE KARAKTERISTIKE TRIJAKA...............................................................4
PRINCIP RADA I PRIMJENA................................................................................. 5
REGULACIJA STRUJE TRIJAKOM.........................................................................6

TRIAK

Trijak (eng. TRIode for AC) poluvodiki je elektroniki element koji ima namjenu upravljive
sklopke za izmjeninu struju.
Ukljuuje se pobudnim impulsom na upravljakoj elektrodi, a iskljuuje kada struja tereta
padne na dovoljno nisku vrijednost (npr. na kraju svakog poluperioda sinusoide). Time moe
preuzeti ulogu releja, ali je znaajnije da se promjenom faznog kanjenja okidanja postie i
kontinuirana promjena struje, to se koristi u sklopovima za regulaciju rasvjete i brzine
vrtnje elektromotora.
Prema nainu rada trijak je dvosmjerni triodni tiristor, a izveden je od pet slojeva poluvodia
sa posebno oblikovanim metalnim kontaktima kako bi se formirala struktura koja se moe
prikazati kao dva anti-paralelno spojena tiristora sa zajednikom upravljakom elektrodom.
Karakteristika standardnog trijaka je da se okidanje moe postii u svim kombinacijama
polariteta na glavnim prikljucima i upravljakoj elektrodi, pa prema tome postoje etiri
razliita naina okidanja.
Stvaranje osnovnih regulacionih kola, i to najee onih koja se koriste u regulaciji
osvetljenja, daleko je lake korienjem trijaka. Koristi se i u mnogim drugim aplikacijama
manjih snaga, reda ~kW. Trijak predstavlja upravljivu energetsku komponentu i provodi struju
u oba smjera.

Slika 1: Triak
3

OSNOVNE KARAKTERISTIKE TRIJAKA

Trijak predstavlja upravljivu komponentu komplikovane trodimenzionalne strukture koja
moe da provodi u oba smjera. Trei prikljuak naziva se gejt preko kojeg se upravlja
snanim strujnim impulsom proizvoljnog smjera u zavisnosti od stanja na krajevima glavnih
prikljuaka koji se nazivaju terminali (MT1 i MT2). Pravi se za relativno manje struje, do
nekoliko destina ampera (30-40A). Ima vrlo loe di/dt i posebno dv/dt karakteristike. Strujni
impuls na gejtu treba da ima vrijednost od 1A pa do nekoliko ampera da bi se obezbjedilo
bezbjedno ukljuivanje. Na slici 2. a) prikazan je elektrini simbol za trijak dok je pod
b) prikazana njegova unutranja struktura.

Slika 2:
a) Simbol za trijak
b) Unutranja struktura

PRINCIP RADA I PRIMJENA

Za ukljuivanje trijaka koristi se karakteristika proboja odnosno, negativni dio diferencijalne

otpornosti na strujno-naponskoj karakteristici koja je prikazana na slici 3. Proboj nastupa pri
naponu izmeu terminala u opsegu od 25-35V u zavisnosti od konkretnog tipa trijaka. Kao i
tiristor i trijak e provesti u odsustvu strujnog impulsa na gejtu ukoliko izmeu glavnih
prikljuaka postoji dovoljno veliki napon. Slika 3. prikazuje strujno-naponsku karakteristiku
trijaka. Jedan od problema je asimetrinost kod okidanja koja se ogleda u tome to su potrebni
razliiti pragovi za vrednost struje gejta pri okidanju trijaka tj. pri komutaciji smjera struje.
Neophodno je stoga koristiti strujni impuls koji ce sigurno ukljuiti trijak u oba sluaja.
Takoer, vrijednosti za direktno i inverzno blokiranje nisu iste V DRM VRRM.
Koritenjem dijaka u kolu za okidanje ova asimetrinost se ublaava. Kada se trijak komutira
treba voditi rauna da spoljno kolo obezbjedi struju veu od struje dranja I H. Danas se na
tritu mogu nai trijaci raznih proizvoaa i u raznim kuitima, najee TO220, DPAK,
IPAK, SOT-82. Lako se mogu nai fabriki izolovana kuita. Posebno zanimljiva varijanta
trijaka je optotrijak. Takva komponenta sadri integrisanu LED velikog intenziteta i trijak sa
dva kraja koji predstavljaju glavne prikljuke ( Terminali). Umesto gejta, trijak ima
fotosenzitivnu aktivnu zonu koja generie parove nosilaca koje tranzistorski efekat
multiplicira i na taj nain stvara struju gejta.

Slika 3: Strujno-naponska karakteristika trijaka sa karakteristinim parametrima

5

Jedna od upotreba trijaka jeste u dimerima (regulatorima osvjetljenja), u kojima se regulacija

snage potroaa vri faznim upravljanjem. Korienje trijaka u snanijim kolima izbjegava se
najvie zbog pomenutog faznog upravljanja, koje dovodi do stvaranja viih harmonika koji
prljaju mreni napon. Na slici 4 prikazano je kolo koje se koristi za fazno regulisanje snage
potroaa. Kondenzatori imaju vrednost od 0,1 F.

Slika 4: Fazna regulacija snage potroaa

REGULACIJA STRUJE TRIJAKOM

Slika 5 prikazuje strujni krug s regulacijom snage pomou trijaka, a slika 6
dijagrame napona na potroau, tiristoru i struju upravljake elektrode.

Slika 5: Strujni krug s regulacijom snage pomou trijaka

6

Slika 6: Vremenski dijagrami napona na:

a) izvoru b) potroau c) trijaku

Radom trijaka upravlja se strujnim impulsom na upravljakoj elektrodi preko

dijaka. Potroa je spojeno u anodnom krugu tiristora. Kad trijak ne vodi
struju,na njemu je napon izvora, a na potroau je napon nula. Kad za vrijeme
pozitivnog poluvala napon izvora, tj. napon na kondenzatoru postigne vrijednost
napona prekretanja dijaka, on provede struju i na upravljaku elektrodu trijaka
doe strujni impuls. Trijak provede struju i na njemu je mali pad napona (1-3V),
a potroa dobiva napon izvora. Prolaskom sinusnog napona kroz nulu trijak
prestaje voditi struju. Za vrijeme negativnog poluvala napona izvora, trijak
ponovno provede kad napon na kondenzatoru dostigne vrijednost napona
prekretanja dijaka. Ugao voenja trijaka moe biti od 0 do 180 u svakom
poluvalu sinusnog napona. to je vei ugao voenja tiristora, to je vea snaga
predana potroau. U usporedbi s jednosmjernim triodnim tiristorom, s trijakom
se moe dobiti dvostruko vea snaga. Trijak se koristi za manje snage.