JU MSŠ DOBOJ ISTOK

TEHNIČAR ELEKTROENERGETIKE

MATURSKI RAD
PREKOSTRUJNI RELEJI

UČENIK: Osmić Dino MENTOR: Mujić Elma

BRIJESNICA VELIKA, MAJ 2021. GODINE

Sadržaj

1. Uvod.......................................................................................................................................4
2. Prekostrujni releji...................................................................................................................5
2.1. Prekostrujni sekundarni releji.............................................................................................7
2.2. Prekostrujni neovisni vremenski releji................................................................................8
2.3. Prekostrujni ovisni vremenski releji..................................................................................10
3. Zaštita električnih mreža prekostrujnom zaštitom...............................................................12
4. Usmjerena prekostrujna zaštita............................................................................................14
5. Prekostrujna zaštita sabirnica...............................................................................................15
6. Trenutna prekostrujna zaštita...............................................................................................16
7. Zaključak..............................................................................................................................17
LITERATURA.........................................................................................................................18

2
Popis slika

Slika 1 - Prekostrujni relej s preklopnom kotvom.....................................................................5

Slika 2 - Prekostrujni relej s okretnom kotvom.........................................................................6
Slika 3 - Prekostrujni relej prikazan pomoću vage...................................................................6
Slika 4 - Radijalna mreža sa prekostrujnim neusporenim relejima..........................................8
Slika 5 - Radijalna mreža sa prekostrujnim neovisnim vremenskim relejima..........................8
Slika 6 - Vremenska karakteristika prekostrujnih neovisnih vremenskih releja.......................9
Slika 7 - Vremenski relej sa kočionim uređajem.......................................................................9
Slika 8 - Vremenska karakteristika prekostrujnih ovisnih vremenskih releja.........................10
Slika 9 - Indukcioni relej.........................................................................................................11
Slika 10 - Štićenje radijalne mreže napajane s jedne strane..................................................12
Slika 11 - Vremenska karakteristika djelovanja......................................................................13
Slika 12 - Šema spoja usmjerene zaštite s izoliranim zvjezdištem..........................................14
Slika 13 - Šema zaštite sabirnica prekostrujnim relejima.......................................................15

3
1. Uvod

Prekostrujna zaštita treba izolirati mjesto kvara i djelovati na prekidač. Pouzdanost djelovanja
zaštite, vjerovatnoća da se kvar sigurno isključi, bilo osnovnom ili rezervnom zaštitom.
Brzina djelovanja zaštite, mora obezbjediti da struja ni dinamički ni termički ne ošteti štićene
dijelove mreže. Osjetljivost, osobina da zaštita uvijek isključi kratak spoj, ali da ne isključi
preopterećenje.

Težnja je da se dobije prekostrujna komponenta koja je:

 dimenziono što manja
 što veće brzine odziva
 energetski što izdržljivija
 po karakteristikama odziva maksimalno uniformna i
 što pouzdanija.

Zadatak relejne zaštite

 ustanoviti kvar ili poremećaj
 djelovati u što kraćem vremenu
 kvar: značajnija odstupanja od normalnih pogonskih prilika
 poremećaj: manja odstupanja, ne nastaju značajnija oštećenja
 kvar - djelovanje na prekidač
 poremećaj – signalizacija

Prilikom kvara nastaju značajnija odstupanja od normalnih pogonskih prilika - dolazi do

velikih strujnih odstupanja. Kvarovi su primjerice svi kratki spojevi, zemljospoj statora, spoj
među zavojima. Smetnje ili poremećaji: nastaju manja odstupanja od normalnih pogonskih
stanja, i pri tom ne nastaju veća oštećenja. Dugotrajna smetnja može s vremenom izazvati
veća oštećenja i prerasti u kvar. Zaštita treba izolirati mjesto kvara i djelovati na prekidač.
Relej treba otkriti minimalnu struju kvara i djelovati pri tome, a da nikad ne djeluje pri
maksimalnoj struji normalnog pogona.

4
2. Prekostrujni releji

Prekostrujni releji djeluju na veličinu struje to jest pobuđuju se kad struja dostigne određenu
podešenu vrijednost. Mogu biti primarni i sekundarni. Karakteristike primarnih releja su:
 robusna izvedba,
 velika dinamička naprezanja,
 velika termička naprezanja,
 slaba preciznost,
 kod pregleda i podešenja potreban prekid pogona.

Prekostrujni releji se izvode kao elektromagnetni releji:

 s preklopnom kotvom
 s okretnom kotvom
 s uvlačnom kotvom

Na slici (1) prikazana je principijelna izvedba prekostrujnog releja s preklopnom kotvom.

Jezgra i kotva se obično izvode od lameliranog silicij-željeza. Jedan kraj jezgre nosi bakreni
prsten, koji smanjuje ili čak uklanja titranje kotve, a time i zujanje releja kod izmjenične
struje. Odstojnik od nemagnetnog materijala sprječava neposredni dodir kotve i kraka, čime
se sprječava tzv. lijepljenje kotve kod razbude elektromagneta. Pomoću povratnog pera
regulira se proradna vrijednost struje, a povratno pero istovremeno služi za vraćanje kotve u
prvobitni položaj pri prestanku uzbude.

Slika 1 - Prekostrujni relej s preklopnom kotvom

5
Na slici (2) prikazana je konstrukcija prekostrujnog releja s okretnom kotvom.

Slika 2 - Prekostrujni relej s okretnom kotvom

Proticanjem struje, jednake ili veće od proradne, kroz strujni namot, koji je priključen na
sekundarnu stranu strujnog transformatora, zakrenuti će se okretna kotva i zatvoriti radni
kontakt, čime je omogućena signalizacija nastanka kvara i isklapanje strujnog kruga u kvaru.
Dok se kod prekostrujnog releja sa okretnom kotvom kotva vraća u početni položaj pomoću
torzijskog pera, dotle se kod prekostrujnog releja sa uvlačnom kotvom, kotva vraća u početni
položaj sama od sebe zbog vlastite težine.
Prekostrujne releje posjeduju obično uređaji za podešavanje, kojim se vrijednost proradne
struje može na jednoj skali podešavati u odnosu od 1:2 do 1:3. To se postiže ili promjenom
broja navoja strujnog namota ili promjenom sile povratnog pera, kao kod releja sa
preklopnom kotvom.

Slika 3 - Prekostrujni relej prikazan pomoću vage

6
To se veoma lijepo vidi na slici (3) na kojoj je dana principijelna shema prekostrujnog releja
pomoću vage, na čiji jedan krak djeluje privlačna sila elektromagneta, a na drugi krak sila
opruge. Kada kroz primar strujnog transformatora protiče struja kvara, na primjer, struja
kratkog spoja, privlačna sila elektromagneta savladava privlačnu silu pera, te se zbog toga
poluga vage zakreće u lijevu stranu i zatvara radni kontakt. Time je obezbijeđeno isklapanje
sklopke u strujnom krugu kroz koji protiče struja kvara.

Prekostrujni releji prikazani na slikama (1) do (3) su sekundarni releji, jer su priključeni na
sekundarnu stranu strujnih transformatora. Ponekad se, međutim, uglavnom do napona 35kV
primjenjuju i primarni releji, kod kojih je svitak releja ujedno i svitak okidača. Svi dosad
opisani prekostrujni releji spadaju u grupu neusporenih prekostrujnih releja, jer djeluju skoro
odmah po nastanku kvara, bez obzira na mjesto kvara i vrijednost struje kvara.

2.1. Prekostrujni sekundarni releji

Sekundarni releji našli su mnogo širu primjenu u zaštiti elektroenergetskih

postrojenja naročito kod postrojenja viših napona i kod zaštita koje zahtijevaju vrlo tačne,
osjetljive i kompliciranije releje. Za razliku od primarnih, priključuju se na sekundarnu
stranu strujnih transformatora, kod djelovanja zatvaraju svoje kontakte i na taj način
električnim putem izvršavaju potrebne radnje (isključenja, signalizacije, uključenja). Zbog
toga je potrebno da pogonski sistem releja razvija neuporedivo manju snagu, potrebnu
samo za otvaranje ili zatvaranje svojih kontakata. Pošto su priključeni na sekundarnu
stranu mjernih transformatora nisu izloženi ni tako velikim dinamičkim i termičkim
naprezanjima. Zbog toga se mogu izvesti dovoljno precizno tako mogu da zadovolje sve
zahtjeve u pogledu osjetljivosti, tačnosti i kompliciranosti djelovanja.

Sekundarni relejimogu se ispitivati, podešavati i zamjenjivati za vrijeme normalnog pogona

štićenog objektajer su montirani odvojeno od prekidača i ne nalaze se pod visokim naponom.
Zbogpotrebnih struja i napona ispitani uređaji nisu glomazni i lako se priključuju na
ispitivanirelej. Kao nedostatak mogla bi se navesti kompliciranost i potreba da u
postrojenjimapostoji pomoćni izvor napona za izvršavanje komandi koje daju zaštitni uređaji.

Razlikujemo dvije vrste prekostrujnih releja i to:

 prekostrujne neovisne vremenske releje i
 prekostrujne ovisne vremenske releje.

7
2.2. Prekostrujni neovisni vremenski releji

Sa prekostrujnim neusporenim relejima se ne može postići selektivna zaštita mreže, a samim

tim ni dobra zaštita, jer je selektivnost jedan od uslova za dobru zaštitu. Ovo ćemo najbolje
prikazati na primjeru radijalne mreže na slici (4), koja je štićena prekostrujnim neusporenim
relejima.

Slika 4 - Radijalna mreža sa prekostrujnim neusporenim relejima

Ako nastane kratak spoj u točki K, istovremeno će proraditi prekostrujni releji a, b, i c,

tako da će nakon 0,5 sekundi dovesti do isklapanja sklopki. Time će čitava mreža biti
isključena, što nije dobro, jer zaštita nije radila selektivno, tj. nije isključila samo dionicu u
kvaru. Zaštita bi bila selektivna onda kada bi djelovao samo relej a, čime bi bio isključen
najmanji broj vodova. S neusporenim vremenskim prekostrujnim relejima se očigledno ne
može postići selektivna zaštita. Na slici (5) prikazana je ista radijalna mreža, ali ovog puta
štićena prekostrujnim neovisnim vremenskim relejima.

Slika 5 - Radijalna mreža sa prekostrujnim neovisnim vremenskim relejima

8
Nastane li sada kratak spoj u točki K moći ćemo sa sigurnošću tvrditi da će prije svih releja
djelovati relej a, jer je njegovo vrijeme okidanja (1,5 sekunda) manje od vremena okidanja
releja b, (2 sekunde) i releja c, (2,5 sekunde). Prema tome, sa prekostrujnim neovisnim
vremenskim relejima, mrežu možemo štititi selektivno. Na slici (6) prikazan je načelni tok
vremenskih karakteristika prekostrujnih neovisnih vremenskih releja.Vremenske
karakteristike su, kao što se na slici vidi, paralelne sa apscisom. To znači da ako relej
reguliramo da isključuje u vremenu od 1,5 sekundi, on će uvijek isključivati upravo u tom
vremenu, bez obzira na vrijednost struje kvara. Relej se sastoji od poticajnog i uspornog
člana, kao što je shematski prikazano na slici (7).

Slika 6 - Vremenska karakteristika prekostrujnih neovisnih vremenskih releja

Slika 7 - Vremenski relej sa kočionim uređajem

Poticajni član je elektromagnet s

preklopnom kotvom i onog momenta kada proradi
stavlja u dejstvo usporni član koji ima zadatak da
sprovede željeno vremensko usporenje. Ako
smo usporni član regulisali na 3,5 sekundi, kao što je
na slici prikazano, onda će prekostrujni relej omogućiti
signalizaciju kvara i isklapanje sklopke tek
nakon tog vremena, bez obzira na vrijednost struje
kvara. Prekostrujni neovisni vremenski releji se
upotrebljavaju u mrežama gdje se napajanje vrši samo
sa jedne strane. U mrežama trofazne struje sa direktno
uzemljenim zvjezdištem prekostrujna zaštita se
postavlja u sve tri faze, dok se u mrežama sa izoliranim
zvjezdištem i mrežama sa zvjezdištem uzemljenim preko prigušnice prekostrujna zaštita
postavlja u dvije faze.

9
Osnovni nedostatak prekostrujnih neovisnih vremenskih releja sastoji se u tome da upravo
kod kratkih spojeva u blizini elektrane, gdje su struje kratkog spoja najveće, okidna vremena
releja postaju najduža i to toliko duža koliko je mreža duga i razgranata. Zbog toga dijelovi
postrojenja u elektrani se nedozvoljeno mnogo zagrijavaju. Ova duga okidna vremena se
mogu skratiti upotrebom stepenaste prekostrujne vremenske zaštite.

2.3. Prekostrujni ovisni vremenski releji

Pored prekostrujnih neovisnih postoje i prekostrujni ovisni vremenski releji. Načelni tok
vremenskih karakteristika prekostrujnih ovisnih vremenskih releja prikazan je na slici (8).
Kod velikih jačina struja kratkog spoja okidno vrijeme releja je veoma malo (gotovo jednako
nuli), dok je kod malih struja kvara, na primjer kod preopterećenja, okidno vrijeme releja vrlo
veliko. Prekostrujni ovisni vremenski releji rade na indukcijskom i termičkom principu. Na
slici (9) vidljiv je princip rada indukcijskog releja.

Slika 8 - Vremenska karakteristika prekostrujnih ovisnih vremenskih releja

10
 Slika 9 - Indukcioni relej

Pogonsku ploču, koja je izvedena od aluminija ili bakra, pogoni pogonska jezgra sa strujnim
namotom koji se priključuje na sekundarne strane strujnih transformatora. Kada kroz strujni
namot protiče veća struja od proradne vrijednosti, relej se aktivira tako da kontaktni put sbude
prevaljen toliko prije koliko je jača struja. Prekostrujni ovisni vremenski releji, koji rade na
indukcijskom principu, upotrebljavaju se samo za zaštitu motora i kondenzatorskih baterija,
dok se za zaštitu vodova i transformatora ne mogu upotrijebiti, jer ne osiguravaju
selektivnost.

11
3. Zaštita električnih mreža prekostrujnom zaštitom

Prekostrujna zaštita električnih mreža je jednostavniji oblik zaštite. Primjenjuje se

radijalnim mrežama srednjih napona. Na slici (10) prikazan je primjer štićenja radijalne
mreže napajanje samo s jedne strane.

Slika 10 - Štićenje radijalne mreže napajane s jedne strane

Zaštitni uređaji nalaze se na odvodima iz pojedinih podstanica. U evropskim zemljama

primjenjuju se prekostrujni releji sa strujno nezavisnom vremenskom karakteristikom, a
moguća je i upotreba releja sa strujno zavisnom karakteristikom. Vremensko zatezanje
djelovanja stepenuje se od krajnje tačke mreže prema izvoru napajanja. Potrebna vremenska
stepenica ovisi o izvedbi releja, naročito njegovog vremenskog člana. Kod primarnih releja
treba uzeti minimalno 0,8 do 1,0s, a kod dobrih sekundarnih releja 0,4 do 0,6s. Izbor
vremenske stepenice ovisi osim toga o učestalosti revizija i ispitivanja zaštitnih uređaja.

Vremenska karakteristika djelovanja prikazana je na slici (11). Na apscisnu osu nanešen je

otpor dalekovoda ili njegova dužina, a na ordinatnoj osi nalazi se vremensko zatezanje
djelovanja. Prednost prekostrujne zaštite je u njenoj jednostavnosti, sigurnosti i u rezervnom
štićenju svih daljnih dionica za slučaj zatajenja prethodnog releja ili prekidača. Nedostatak

12
prekostrujne zaštite je što se kvarovi bliže izvoru napajanja, kad je i struja kratkog spoja veća,
isključuje se većim vremenskim zatezanjem.
U slučaju dugih vodova sa većim brojem podstanica dobilo bi se previsoko vremensko
zatezanje djelovanja zaštita ugrađenih u blizini izvora napajanja. Kod podešavanja
prekostrujnih zaštita treba provjeriti da li je zaštita osjetljiva na struje kvara na kraju štićenog
voda i to za uklopno stanje kod kojega su struje kratkog spoja minimalne. S druge strane
proradna struja treba da je dovoljno visoka da ne bi dolazilo do djelovanja zaštite kod
preopterećenja dalekovoda ili kod kratkotrajnih udaraca u mreži.

Ako je omjer otpuštanja releja jednaka proradna struja treba da bude minimalno:

I max∗p∗g∗k s∗k sp
I pr =
a∗n1

Uzimajući u obzir prenosne odnose strujnih transformatora na koje je zaštita

priključena. U mrežama s izoliranim ili kompenziranim zvjezdištem dovoljno je da relej
ugrade u dvije faze ( R i T ). Za ispravno djelovanje važno je da releji u cijeloj mreži budu
ugrađeni u istim fazama.

U mrežama sa zvjezdištem uzemljenim direktno ili putem niskihvrijednosti otpora, potrebno

je da budu obuhvaćeni i jednopolni kratki spojevi. Prema tomezaštita treba da bude trofazna
ili mora postojati drugi relej, priključen na nultu komponentustruje, koji djeluje na jednopolne
kratke spojeve. Prekostrujna zaštita djeluje na isključenjedalekovodnog prekidača i na
signalizaciju djelovanja.

Slika 11 - Vremenska karakteristika djelovanja

13
4. Usmjerena prekostrujna zaštita

Radijalne jednostrano napajanje mreže sa paralelnim vodovima, prstenasto napajanje mreže i

dvostrano napajani vodovi ne mogu se selektivno zaštititi pomoću običnih prekostrujnih
releja. Primjenom prekostrujne zaštite s trenutnim članom može se postići nezavisno
stepenovanje u mreži višeg napona ako je vrijeme djelovanja zaštite na transformatoru suviše
veliko. Umjerena prekostrujna zaštita najčešće se izvodi kao kombinacija prekostrujnih i
usmjerenih dijelova. Da bi se izbjegla mrtva zona djelovanja kod bliskih kratkih spojeva i da
bi se osiguralo sigurnosno djelovanja usmjerenog releja kod svih vrsta kvarova, najčešće se
primjenjuju usmjereni releji s karakterističnim kutom spoja β=90 ° .

Slika 12 - Šema spoja usmjerene zaštite s izoliranim zvjezdištem

Na slici (11) prikazana je principijelno šema spoja usmjerene zaštite u mreži s izoliranim
zvjezdištem. Da bi se spriječilo pogrešno djelovanje releja u zdravim fazama, naponski svitak
usmjerenog releja priključuje se samo kod prorade prekostrujnog člana. Zajednički vremenski
relej aktivira se preko radnih kontakata prekostrujnih članova i mirnih kontakata usmjerenih
članova. Na taj način osigurava se sigurno djelovanje zaštite u slučaju pregrijavanja osigurača
naponskog transformatora ili kod kvarova u mrtvoj zoni usmjerenog člana.
U mrežama sa direktno uzemljenom zvjezdištem ili zvjezdištem uzemljenim preko malih
vrijednosti otpora postoji mogućnost neispravnog djelovanja releja u zdravim fazama veća od
prorade struje prekostrujnog člana, mora se primjeniti poseban usmjereni relej za
jednopolne kvarove koji prilikom prorade blokira djelovanje releja predviđenih za međufazne
kvarove.

14
5. Prekostrujna zaštita sabirnica

Na slici (12) prikazana je mogućnost rješenja zaštite sabirnica jednostavnijih postrojenja

prekostrujnim relejima na napojnim transformatorima i na odlaznim odvodima.

Slika 13 - Šema zaštite sabirnica prekostrujnim relejima

Kontakti vremenskog člana označeni su strelicama. Kod kratkog spoja na sabirnicama ne

pobuđuju se releji na odlaznim vodovima,
Kontakt prekostrujne zaštite transformatora pobuđuje vremenski relej sabirničke zaštite S,
koji nakon vremenskog zatezanja 0,3 do 0,5 sekundi, djeluje na isključenje prekidača. Kod
kratkih spojeva na odvodima trenutni kontakt prekostrujne zaštite vodova pobuđuju relej za
blokiranje B koji prekida napajanje releja S. Vremenski član zaštite odvoda djeluje na
isključenje prekidača odvoda, a ako ova zaštita zataji, u rezervnom stepenu djeluje vremenski
član prekostrujne zaštite transformatora.Prednost je u jednostavnosti rješenja i korištenju
postojećih zaštita.
Uslov je postojanje trenutnog kontakta i vremenskog kontakta prekostrujnih zaštita.
Mogućnost primjene ovakve jednostavne zaštite ograničena je na slučajeve kad sa strane
odlazećih vodova nema napajanja. U slučaju postojanja napajanja dolazilo bi i kod kvara na
sabirnicama i do pobude releja za blokiranje. Primjena usmjerene prekostrujne zaštite na
odvodima komplicirala bi i poskupila rješenje zaštite. Nedostatak je i u relativno dugom
vremenskom zatezanju djelovanja. Primjenom brzih statičkih zaštita i logičkih elemenata
može se vrijeme djelovanja znatno ubrzati.

15
6. Trenutna prekostrujna zaštita

Trenutna prekostrujna zaštita se koristi kao alternativa diferencijalnoj zaštiti gdje ona nije
ekonomski isplativa. To je uglavnom slučaj kod malih transformatora snage do nekoliko
MVA. Ova zaštita se priključuje na stranu napajanja, tako da treba da djeluje kod kratkih
spojeva na strani na kojoj je priključena ili kod kvarova na samom transformatoru. Da bi se
izbjeglo djelovanje zaštite kod kvarova na sabirnicama nižeg napona postavlja se da je
proradna struja veća od struje kratkog spoja na tim sabirnicama, odnosno

I k max
I pr=k s
pi

gdje su:

k s - koeficijent sigurnosti i uzima se često da je između 1,2 i 1,5,

I k max - predstavlja maksimalnu struju kratkog spoja kod kvara na sabirnicama nižeg
napona.

Kod vrlo malih snaga je za ovu zaštitu moguće primjeniti visokonaponske osigurače. Kod
većih snaga se koriste primarni okidači, dok kod još većih snaga se koriste releji sa strujno-
nezavisnom karakteristikom.

16
7. Zaključak

Kroz rad objašnjen je pojam prekostrujnog releja, te podjela i primjena prekostrujnih releja.

Prekostrujni relej je zaštitni uređaj koji reaguje na veličinu struje u štićenom dijelu mreže.
On djeluje kada struja dostigne ili prekorači podešenu vrijednost.

Prekostrujni releji se izvode kao:

 releji sa preklopnom kotvom
 releji sa okretnom kotvom
 releji sa uvlačnom kotvom
 indukcioni releji

17
LITERATURA

Internet izvori:

[1] https://www.scribd.com/doc/26600926/Releji-maturski-rad

[2] https://dlscrib.com/queue/postrojenja- dd_58d43022dc0d604e47c34645_pdf?

queue_id=5ad88d37e2b6f513338c2f14

[3] https://xdocs.cz/download/ograniena-zemljospojna-zatita-transformatora-3nrex23qqv8j?
hash=5d460bcb8001de54286da18acadc9cc6

[4] https://repozitorij.etfos.hr/islandora/object/etfos:1095/preview

18