Nuklearne elektrane

SEMINARSKI RAD

Ime i prezime: POLJAK MARIO Studij:ELEKTROENERGETIKA Br. indeksa:35102

Nuklearne elektrane:

Nuklearna elektrana je vrsta termoelektrane koja kao izvor energije koristi toplinu dobivenu FISIJAMA nuklearnog goriva u reaktoru. Dobivena se toplina koristi za proizvodnju pare koja pokree parnu turbinu spojenu na elektrini generator.

Dijelovi nuklearne elektrane

Primarni dio reactor-nuklearni reaktor Pressunizer-tlanik Steam generator-parogenerator Sekundarni dio Turbine-turbina Generator Condeser-kondezator crpke

NUKLEARNI REAKTOR:naprava u kojoj se odvija kontrolirana lanana reakcija nuklearne fisije.Imamo vie podijela-s obzirom na tip fisije koja se koristi,vrsti goriva,hladioca i moderatora. TLANIK: je naprava kojom se osigurava konstantan tlak primarnog kruga. U osnovi, to je posuda volumena 40-60 m^3 opremljena grijaem 1-2 MW. PAROGENERATOR:u parogeneratoru se toplina vode primarnog kruga predaje vodi sekundarnog kruga. Oni su velike komponente mase preko stotinu tona i visine dvadesetak metara.

PARNE .TURBINE:vrlo su sline onima u klasinim termoelektranama na ugljen. Za snage iznad 100 MW koristi se vie od jedne turbine na nain da se na istoj osovini nalazi najprije visokotlana,a zatim i niskotlana turbina.
ELEKTRINI GENERATOR:najee su u primjeni 4-polni sinkroni generatori,a na svaki reaktor dolazi jedan generator. KONDEZATOR:je izmjenjiva topline u kojem se para koja je prola kroz turbine kondezira,kako bi se mogla vratiti u parogenerator i zatvoriti sekundarni krug.

Princip rada NE

NE koriste kao gorivo uran ili plutonij Princip rada zasniva se na samoodrivoj lananoj reakciji Osloboena energije u fisijama U ili PU pretvara se u toplinsku energiju koja grije rashladno sredstvo koje svoju toplinsku energiju predaje vodi u parogeneratoru. Voda se grije i prelazi u paru te odlazi do parne turbine Iskoritena vodena para se preko kondezatora i crpki ponovo vraa u parogenerator i proces se iznova ponavlja

Princip rada NE

Mogunosti pridobivanja nuklearne enegije:

Fisija
nuklearna reakcija cijepanja jezgre atoma na dva dijela (fisijski fragmenti) pri emu se oslobaa velika koliina toplinske energije

Fuzija
Nuklearna reakcija spajanja jezgara atoma pri emu nastaje tea jezgra uz osloboenje toplinske energije

Fisija :

Jezgra urana pogoena neutronom dijeli se i oslobaa 2 ili vie dodatnih neutrona koji pogaaju druge jezgre uzrokujui nova dijeljenja.Osloboeni neutroni imaju veliku koliinu energije i gibaju se jako brzo(BRZI NEUTRONI).Ti brzi neutroni tee izazivaju reakciju fisije pa ih je potrebno usporiti na nominalnu brzinu to se ini pomou moderatora, a to su najee voda i helij, koji su ujedno i rashladni mediji u reaktorima. Tipini fisijski dogaaji otputaju otprilike 200 tisua milijuna elektronvolta energije po fisijskom dogaaju ( Pr:izgarajui ugljen otputa najvie par elektronvolta energije ).

Raspodjela dobivene energije:

~ 90 % osloboene energije pretvara se u kinetiku energiju slobodnih neutrona, koji svojim usporavanjem predaju tu energiju u obliku topline na okolni materijal (moderator i rashladnu vodu).

~ 10 % osloboene energije pretvara se u energiju zraenja.

Obzirom na rashladno sredstvo reaktori se dijele na:

Vodom hlaene reaktore: reaktori s vodom pod tlakom (PWR eng. Pressurized Water Reactor); reaktori s kljuajuom vodom (BWR-eng. Boiling water reactor); reaktori hlaeni i moderirani tekom vodom (HWR eng. Heavy Water Reactor); Reaktore hlaene tekuim metalom: natrijem hlaeni reaktori ; olovom hlaeni reaktori ; olovo-bizmut hlaeni reaktori ; plinom hlaene reaktore: reaktore s rastaljenim solima.

Svi opisani reaktori rade na principu fisije,no u teoriji je mogue napraviti i reaktor koji bi za dobivanje topline koristio proces fuzije.Kontroliranu fuziju jako je teko postii i ne postoji jo u svijetu nijedan reaktor koji radi na taj nain.

Usporedba koliine goriva potrebnog za godinju proizvodnju

Sigurnost nuklearnih elektrana

Da bi se postigao siguran pogon potrebno je: sprijeiti nagle poraste snage osigurat odvoenje ostatka topline sprijeiti isputanje radioaktivnog materijala pospremiti na siguran nain istroeno gorivo

Hrvatska

Hrvatska je u 50%-tnom vlasnitvu NE Krko NE Krko ima snagu 707 MWe RH time zadovoljava oko 20% svojih potreba za el.energijom u budunosti RH e morati razmotriti i nuklearnu energiju kao opciju za zadovoljavanje sve veih potreba el. energijom isto tako e se morati pobrinuti za svoj dio radioaktivnog otpada iz NE Krko

Nuklearne elektrane u Europi

Reaktori u svijetu

Od 2005.godine pomou nuklearne energije proizvodi se 6,3%svjetske energije te 15% svjetske struje,a SAD,Francuska i Japan zajedno daju 56,5% nuklearno generirane elektrine energije. Krajem 2011. godine u svvijetu su u komercijalnom pogonu 438 nuklearna reaktora u elektranama, a jo ih je 64 u izgradnji.

Broj nuklearki u svijetu:

Zakljuak:
zadnja tri desetljea nuklearna energija ima znaajnu ulogu u proizvodnji elektrine energije jaki proboj nuklearne energije moe se zahvaliti njezinoj istoi i gotovo nikakvim isputanjem stakleninih plinova konstantan, ist i pouzdan izvor energije