NUKLEARNE

ELEKTRANE
VLADIMIR NOVAKOVIĆ, II 8
 Nuklearna elektrana je vrsta termoelektrane kojoj je izvor energije
toplota dobivena fisijama nuklearnog goriva u nuklearnom reaktoru. Kao i
u većini ostalih termoelektrana, dobivena se toplota koristi za proizvodnju
pare koja pokreće parnu turbinu spojenu na električni generator. Godine
2013. se u nuklearnim elektranama proizvelo 19 % ukupno proizvedene
električne energije u svijetu.

Slika br. 1 – Nuklearna elektrana

 Visok udio nuklearne energije u ukupnoj proizvedenoj električnoj
energiji je posljedica visoke tehnologije i gotovo nikakvih ispuštanja
stakleničkih plinova.
 Krajem 2013. godine u svijetu su u komercijalnom pogonu 436
nuklearnih reaktora u elektranama, a još ih je 67 bilo u izgradnji.

Nuklearna elektrana Kashiwazaki-Kariwa (Japan)

PRINCIP RADA NUKLEARNE ELEKTRANE
Nuklearne elektrane kao gorivo koriste izotop uranija U-235 koji je veoma pogodan
za fisiju. U prirodi se može naći uranij s više od 99% U-238 i svega oko 0,7 % U-235.
Dok U-238 apsorbira brze neutrone, U-235 se u sudarima sa sporim neutronima
raspada na visoko fisibilne produkte. Brzi neutroni se tokom sudara s molekulama
usporavaju, što dovodi do povećane mogućnosti njihova sudara s drugim atomima
goriva. Na taj se način održava nuklearna reakcija i oslobađa toplota koja je
potrebna za proizvodnju pare. Navedeni proces se odvija u strogo kontroliranim
uslovima.
Ova energija se koristi za zagrijavanje vode. Tako stvorena para pokreće generator.
Para se nakon prolaska kroz turbinu hladi i vraća u reaktor. Za hlađenje je potreban
stalan protok vode oko jezgre reaktora. U nuklearnim elektranama se kao
moderator koristi obična voda. Osim obične vode koristi se i teška voda, grafit ili
neki otopljeni metali.
GLAVNI DIJELOVI NUKLEARNE
ELEKTRANE
Nuklearni reaktor
Nuklearni reaktor u nuklearnim elektranama je naprava u kojoj
se odvija kontrolirana lančana reakcija nuklearne fisije. Postoji
nekoliko podjela energetskih nuklearnih reaktora prema tipu fisije
koja se koristi, vrsti goriva, sredstva za hlađenje i moderatora.

Slika br. 4 - Nuklearni reaktori

TLAČNIK

• Tlačnik je naprava kojom se osigurava konstantan pritisak

primarnog kruga. U osnovi, to je posuda zapremine 40-60 metara
kubnih opremljena grijačem snage 1-2 MW. Zagrijavanjem u
tlačniku može se ispariti određena količina vode, čime se podiže
pritisak i sprečava isparavanje u reaktoru.
Parna turbina
• Parne turbine koje se koriste u nuklearnim elektranama vrlo su
slične onima u klasičnim termoelektranama na ugljen. Osnovna
svrha parne turbine je da prima vodenu paru preko lopatica koje
uzrokuju vrtnju rotora generatora.
Rotor par
ne turbine
 PAROGENERATOR

•Parogenerator je velika komponenta nuklearne elektrane u kojoj

se odvija predaja toplote iz primarnog u sekundarni krug i
ispravanje sekundarne vode. Para nastala vrenjem sekundarne
vode odlazi prema gornjem dijelu parogeneratora, gdje se
nalaze separatori vlage, koji osiguravaju da u pari koja odlazi
prema turbinama nema kapljica tekuće vode koje bi oštetile
lopatice turbine.
ELEKTRIČNI GENERATOR
• Električni generatori u nuklearnim elektranama su najčešće
četveropolni sinhroni generatori. Električna snaga današnjih
nuklearnih generatora iznosi od 500 do 1500 MW po reaktoru.
UTICAJ NUKLEARNE ENERGIJE NA OKOLIŠ
• Nuklearna energija ima najmanje 4 vrste zagađenja okoliša:
• stvaranje radioaktivnog otpada u nuklearnim elektranama;
• velika količina jalovine u rudnicima;
• oslobađanje malih količina radioaktivnih izotopa tokom rada i
• zagađenje u slučaju nuklearne katastrofe

Emisije nuklearnih elektrana

Većina nuklearnih elektrana ispušta plinove i otpadne vode kao nusprodukt

hemijskog sustava za kontrolu. Ljudi koji žive do 80 km od nuklearnih
elektrana primaju oko 0.01 milirema godišnje. Za usporedbu, prosječna osoba
koja živi uz more primi najmanje 26 milirema godišnje od kozmičkog zračenja.
Ukupan iznos radioaktivnosti ovisi o svojstvima same nuklearne elektrane.
NUKLEARNE NESREĆE I NJIHOV UTICAJ NA OKOLIŠ

Požar u Windscaleu
1957. godine požar u Windscaleu u Velikoj Britaniji zapalio je plutonij što je
rezultiralo zagađenjem okolnih farmi za proizvodnju mlijeka. Nesreća je
uzrokovala 33 smrti od raka i 78 milijuna dolara štete.

Černobilska katastrofa
1986. godine Černobilska katastrofa u Ukrajini je bila najveća nuklearna
katastrofa koja je odnijela 4056 života. Velike količine radioaktivne prašine su
se proširile Evropom.

Fukushima Daiichi
2011. godine u Japanu je najveća katastrofa nakon Černobila.
Černobilska katastrofa Fukushima Daiichi
RADIOAKTIVNI OTPAD
•Odlaganje radioaktivnog otpada jedan je od najvećih izazova kod
korištenja nuklearnih elektrana. Samo SAD u svojim nuklearnim
elektranama godišnje proizvedu oko 2000 tona radioaktivnog otpada.
Radioaktivni otpad ostaje radioaktivan više stotina, pa i hiljada godina, te
je potrebno postaviti visoke sigurnosne uvjete. Zato je potrebno osigurati
mjesto za čuvanje do istjecanja radijacije.

Odlaganje radioaktivnog otpada

Hvala na pažnji