You are on page 1of 32

Univerzitet u Tuzli

Mašinski fakultet
Predmet: Obnovljivi izvori energije

GEOTERMALNA
ENERGIJA
Dr.sci. Indira Buljubašić, vanr.prof.
Ak. 2019/20
Općenito o geotermalnim elektranama

• Geotermalna elektrana - kao svaka druga elektrana, osim


što se para ne proizvodi izgaranjem fosilnih ili drugih goriva
već se crpi iz zemlje.
• Postupak s parom isti kao kod konvencionalne elektrane uz
neke razlike: geotermalni izvor - para – parna turbina-
generator- kondenzator- nazad u geotermalni izvor.
• Riječ geotermalna – grčke riječi riječi geo (zemlja)
i therme (toplina).
• Geotermalna energija je ona energija koja se može
dobiti iz Zemljine unutrašnjosti i koristiti u energetske ili
neke druge svrhe.
Općenito o geotermalnim elektranama

• Geotermalna energija se koristila od davnina- antički narodi


su je koristili za kupanje i grijanje te u medicinske svrhe.
• Prva upotreba geotermalne energije u industriji dogodila se
u 18. vijeku, a prvi pokušaj proizvodnje električne energije
bio je u 20. vijeku.
•Krajem 18. v. - u Italiji (Piza) se na Larderello polju pomoću
pare iz geotermalnih izvora izdvajala borna kiselina.
• 1904. – para na Larderellu se počela koristiti za pogon
male turbine, te je time omogućio rad četiri  električne
sijalice, što je ujedno bila i prva upotreba geotermalne
energije u proizvodnji električne energije.
Općenito o geotermalnim elektranama
•1911.- započeta je gradnja prve geotermalne elektrane
snage 250 kW, koja je proizvodila električnu energiju za rad
talijanske željeznice.
•1975. - geotermalna elektrana Larderello je imala ukupnu
instaliranu snagu od 405 MW, a danas proizvodi 10%
ukupne svjetske proizvodnje iz geotermalne energije sa
4 800 GWh godišnje.
•1919. - u Japanu je izbušen prvi geotermalni izvor,
•1921. - prva geotermalna elektrana u Kaliforniji koja je
omogućila osvjetljavanje cijelog hotelskog kompleksa u tom
području.
•1958. – prva geotermalna elektrana na Novom Zelandu,
•1959. – prva geotermalna elektrana u Meksiku .....
Općenito o geotermalnim elektranama
•1852. - izum toplotne pumpe,
•1912. - patentirana ideja korištenja toplotne pumpe za
iskorištenje toplote iz tla.
•1946. – dizajniran i demonstriran rad prve komercijalne
geotermalne toplinske pumpe.
•1967.- u Sovjetskom Savezu je prvi puta demonstrirana
elektrana koja koristi binarni proces, što je omogućilo
dobijanje energije iz izvora sa puno nižim temperaturama.
• 2006.- na Aljasci započela proizvodnja električne energije
iz geotermalnog izvora temperature samo 57°C.
• Danas - najveći geotermalni sistem korišten za grijanje se
nalazi na Islandu i zadovoljava 89% potreba te zemlje za
grijanjem domaćinstava.
Općenito o geotermalnim elektranama

Geotermalna elektrana Larderello- Italija

Geotermalna elektrana West Ford Flat


Kalifornija
Općenito o geotermalnim elektranama

Geotermalna elektrana - Island Geotermalna energija- Filipini- najveća na svijetu.


Općenito o geotermalnim elektranama

Geotermalna elektrana – Novi Zeland Geotermalni izvor


Općenito o geotermalnim elektranama
•Kalifornija- 22 geotermalne elektrane ukupne snage 1517
MW, što čini najveću grupu geotermalnih elektrana u svijetu.
• U našem regionu- geotermalna energija se uglavnom
koristi u toplicama.
•Filipini – elektrana Maltibog je trenutno najveća samostalna
geotermalna elektrana na svijetu - 232,5 MW. U okolini tog
postrojenja ima još 8 geotermalnih elektrana,.
• Filipini- trenutno drugi u svijetu po proizvodnji
geotermalne energije. Oko 27% električne energije na
Filipinima potječe od geotermalnih izvora.
Korištenje geotermalne energije u energetici
•Teorija tektonskih ploča pretpostavlja da se Zemljina
površina sastoji od nekoliko velikih krutih ploča
(kontinentalne i oceanske), na čijim granicama dolazi do
horizontalnog pomicanja. Procesi u Zemljinoj unutrašnjosti
mogu pomicati ploče tako da između njih nastaju procjepi, ili
pomicati ploče jednu prema drugoj, skraćujući i/ili savijajući
ih, kao i skliznuti jedna ispod druge prilikom njihova kontakta.
•Navedena kretanja na mjestima dodira imaju za posljedicu
česte  zemljotrese , ali su to istovremeno i mjesta
značajnijih geotermalnih resursa.
•Najznačajnija geotermalna polja se očekuju duž rubova
velike Pacifičke ploče, tzv. Pacifički ili Tihookeanski vatreni
pojas.
Geotermalni regioni i granice tektonskih ploča
Korištenje geotermalne energije u energetici
•Temperatura Zemljine unutrašnjosti raste s dubinom. Na
dubini od 80 do 100 km temperatura stijena stijena iznosi
između 600 i 1 200 oC.
• Toplota neprestano struji od izvora u Zemljinoj unutrašnjosti
prema površini.
•Temperatura Zemljine površine najviše ovisi o  zračenju
Sunca. Utjecaj tog zračenja opaža se u gornjim dijelovima
kore do dubine 30m.Na toj dubini temperatura je stalna.
•Porast temperature s dubinom Zemlje naziva se
geotermalni gradijent.
Geotermalni gradijent

q T  T0
G G
K D
q  K G
gdje je
q – toplinski tok u mW/m2;
K – toplinska vodljivost stijena u W/mK;
G – geotermalni gradijent m/K;
T – temperatura na određenoj dubini od
površine terena;
D – dubina u m, na dubini mjerenja
temperature T;
T0 – srednja temperatura tla u oC.
Geotermalni gradijent
• Upravo je geotermalni gradijent jedan od prvih pokazatelja
koji upućuje na potencijalno ležište.
• Karte geotermalnih gradijenata ukazuju na područja
lokalnih anomalija.
• Srednja vrijednost geotermalnog gradijenta npr. za Evropu
 iznosi 0,03 °C/m, Dinaridi i Jadran- 0,015° - 0,025 °C/m,
Panonski dio: >0,04 °C/m.
•Vrijednosti toplinskog toka u BiH - 40 – 125 W/m2.
•Odnos toplinskog toka i geotermalnog gradijenta data je
Toplinskom toku < 63 W/m2 odgovara G < 25 oC/1 km
Toplinskom toku > 63 W/m2 odgovara G > 25 oC/1 km
Pretvorba geotermalne energije u električnu
Pretvorba geotermalne energije u električnu
• Para za pogon turbine- (vlažna ili suha) može biti dobivena
direktno iz ležišta, a može se također umjetno proizvoditi u
vrućim suhim stijenama, takozvanim naprednim
geotermalnim sistemim.
•U ležištima s nižim temperaturama fluida, para za pogon
turbina dobiva se posredno, zagrijavanjem radnog fluida s
vrelištem nižim od vrelišta vode. Razlikujemo Organski
Rankineov ciklus (ORC), te tzv. Kalina proces.
•Razlika je u sastavu radnog fluida, ORC koristi organske
sastojke tipa toluol, pentan, propan, te ostale
ugljikovodike dok se u Kalina ciklusu koristi mješavina
amonijaka i vode. (nedostatak)
U svakom slučaju, geotermalne elektrane se mogu podijeliti u
tri osnovna tipa: postrojenja sa suhom parom, postrojenja s
Pretvorba geotermalne energije u električnu
Geotermalne elektrane se mogu podijeliti u tri osnovna tipa:

• postrojenja sa suhom parom,


• postrojenja s isparavanjem (jednostrukim i
dvostrukim),
• te binarna postrojenja.
Geotermalne elektrane sa suhom parom
• Prvi tip geotermalnih elektrana koje su postigle komercijalni
status. (1904.-Larderello u Toskani, Italija).
• Koriste  suhozasićenu ili pregrijanu paru s pritiscima
višim od atmosferskog , direktno iz ležišta bogatog
parom.
• Para se, dakle, može direktno iz proizvodne bušotine
dovoditi u turbinu i nakon ekspanzije ispuštati u
atmosferu.
•Općenito je generirana para pregrijana, te sadrži samo
male količine drugih plinova, uglavnom  CO2 i H2S.
•Ovakav direktni ciklus bez kondenzacije je najjednostavnija i
najjeftinija opcija za proizvodnju električne energije iz
geotermalne energije.
•Primjenjuju se u slučajevima kada para sadrži velik udio
nekondenzirajućih plinova.
Geotermalne elektrane sa suhom parom
Geotermalne elektrane sa suhom parom
• Kod postrojenja s kondenzacijom, para se kondenzira na
izlazu iz turbine i hladi u konvencionalnim rashladnim
tornjevima.
•Nastali kondenzat može se koristiti u rashladnom sistemu
elektrane i utiskivati nazad u ležište.
•Na taj način ležište se obnavlja, te se održava potreban
pritisak.
• Geotermalna elektrana Larderello u Italiji i geotermalne
elektrane u Kaliforniji najveća su svjetska ležišta sa suhom
parom.
•Ukupno instalirana snaga postrojenja sa suhom parom iznosi
2 460 MW što predstavlja 28% ukupne svjetske instalirane
snage.
•Prosječna snaga postrojenja sa suhom parom je 39 MW.
Geotermalne elektrane sa isparavanjem

• Ako je u ležištima dominanatna voda – tehnologije s


isparavanjem. Energent- voda pod pritiskom.
•Pritisak u bušotini- općenito niži od pritiska u ležištu, te
voda pod pritiskom u bušotini struji prema površini. Dio
tečnosti isparava i bušotina istovremeno daje toplu vodu i
paru, s tim da je voda dominantna faza - ležišta s vlažnom
parom.
• Geotermalna voda- sadrži veliku količinu otopljenih minerala,
uglavnom hlorida, bikarbonata, sulfata, borata, fluorida i
silicija (može uzrokovati zasoljenje cjevovoda i postrojenja).
•Geotermalni fluid potrebno vratiti natrag u ležište- putem
utisne bušotine.
Geotermalne elektrane sa isparavanjem
Geotermalne elektrane sa isparavanjem
• Vlažna para se ne može koristiti kod standardnih turbina
bez rizika oštećenja turbinskih lopatica. Potrebni- separatori
za odvajanje pare od vode.
•Proizvodnja električne energije- pomoću isparavanja
kapljevitog geotermalnog fluida u jednom ili nekoliko isparivača
na površini.
•Od 2004. - 135 postrojenja ovog tipa u radu u 18 zemalja.
•Postrojenja s jednostrukim isparavanjem čine 29% od svih
geotermalnih postrojenja i približno 40% od ukupno instalirane
snage geotermalnih elektrana u svijetu.
•Jedinične snage se kreću od 3 do 90 MW, dok je prosječna
snaga 28,1 MW po jedinici.
Geotermalne elektrane sa isparavanjem
•Postrojenje s dvostrukim isparavanjem predstavlja
poboljšanje s obzirom na postrojenje s jednostrukim
isparavanjem.
• Daje 15 – 25% više izlazne snage, za iste uvjete
geotermalnog fluida. Postrojenje je složenije, skuplje i
zahtjevnije po pitanju održavanja, ali više dobivene izlazne
snage najčešće opravdava instaliranje takvih postrojenja.
• Ova postrojenja su prilično brojna - u 9 zemalja.
•Od 2004. - 70 takvih jedinica, 15% od ukupnog broja
geotermalnih elektrana.
•Jedinične snage se kreću u području 4,7 do 110 MW, dok je
prosječna jedinična snaga oko 30 MW.
Geotermalne elektrane sa binarnim ciklusom
• Geotermalne elektrane s binarnim ciklusom-
po termodinamskom principu su najbliže TE na fosilna goriva ili
nuklearnim elektranama, kod kojih radni fluid izvodi stvarni
zatvoreni ciklus.
•Radni fluid- odabran prema povoljnim termodinamičkim
svojstvima, prima toplinu od geotermalnog fluida, isparava,
ekspandira u turbini, kondenzira, te se vraća u isparivač
pomoću napojne pumpe. 
• Prva binarna geotermalna elektrana stavljena je u pogon
nedaleko mjesta Petropavlovsk, na ruskom otoku Kamčatka
1967.
• Imala je snagu 670 kW, te je opsluživala malo selo i
nekoliko farmi kako s električnom energijom, tako i toplinom za
potrebe staklenika.
Geotermalne elektrane sa binarnim ciklusom
Geotermalne elektrane sa binarnim ciklusom
• Binarna postrojenja - najčešće korišteni tip geotermalnih
elektrana s ukupnom instaliranom snagom 274 MW. Čine 33%
od svih geotermalnih elektrana u radu, ali proizvode samo
3% od ukupne snage.
• Prosječna snaga po jedinici je mala, 1,8 MW, mada dolaze u
eksploataciju i jedinice sa snagama 7 - 10 MW s tzv.
naprednim ciklusom. Binarna postrojenja omogućavaju
pretvorbu geotermalne topline u električnu energiju iz
nisko temperaturnih ležišta tople vode (tzv. vodom
dominantnih ležišta) s temperaturom preko 85 °C.
•Pogodni za eksploataciju srednje temperaturnih izvora s
vlažnom parom s visokim omjerom voda/para kod
temperatura koje su preniske za praktičnu primjenu
sustava s isparavanjem.
Geotermalne elektrane sa binarnim ciklusom
•Binarna postrojenja pretvaraju toplinu srednje
temperaturnih izvora u električnu energiju efikasnije nego
ostale tehnologije.
• Izmjenjivač topline prenosi toplinu s geotermalnog fluida
dobavljenog iz proizvodne bušotine u primarni krug na lako
hlapljivi radni fluid u sekundarnom krugu, kao što su  halogeni
ugljikovodici (npr. freon, propan, izobutan, pentan, amonijak).
• Termodinamički ciklus- organski Rankineov ciklus ili ORC.
• Radni fluid u sekundarnom krugu isparava u isparivaču
pomoću geotermalne topline iz primarnog kruga.
Geotermalne elektrane sa binarnim ciklusom
• Para ekspandira prolaskom kroz turbinu (u ovom se slučaju
često naziva “organska turbina”), koja je spojena s
električnim generatorom.
• Ispušna para se kondenzira u vodom ili zrakom hlađenom
kondenzatoru, a kondenzat se napojnom pumpom vraća u
isparivač.
• Ohlađena geotermalna voda može se ispustiti u okoliš ili
vratiti natrag u ležište bez isparavanja, što minimalizira
problem taloženja otopljenih minerala.
Geotermalne elektrane sa binarnim ciklusom
•Iskoristivost binarnih postrojenja poboljšana je
uvođenjem Kalina tehnologije.
•Mješavina vode i amonijaka isparava unutar konačnog
temperaturnog područja, proizvodeći dvokomponentnu paru
(npr. 70% amonijak i 30% voda), za razliku od ORC koji se
temelji na čistim fluidima koji isparavaju kod određene
temperature isparavanja.
•No danas postoji tek jedna geotermalna elektrana koja koristi
Kalina ciklus, Husavik na Islandu  i koja je raspoloživa za
usporedbe; nekoliko ih je u fazi izgradnje.
•Nasuprot tome, ORC je ovladana tehnologija sa stotinama
MW instaliranih različitih postrojenja diljem svijeta.
Specifičnosti geotermalnih elektrana
•nema izgaranja fosilnih goriva;
•što smanjuje troškove,
•ali također minimizira i zagađenje okoline;
•niska temperatura i pritisak pare imaju za posljedicu nisku
termodinamsku iskoristivost postrojenja (tipično ~15%) u
usporedbi s termoelektranama na fosilna goriva (35-38%);
•dugotrajni i složeni postupak puštanja u pogon svrstava
geotermalne elektrane pogodnijima za pokrivanje baznog
opterećenja nego za pokrivanje vršnog opterećenja;
•geotermalne elektrane trebaju biti smještene što bliže
proizvodnoj bušotini kako bi se izbjegli transportni gubici;
Specifičnosti geotermalnih elektrana
•geotermalna elektrana snage 100 MW troši oko 80 t/h pare.
•taj se protok obično postiže s više proizvodnih bušotina koje
crpe isto ležište;
•para ima popriličnu količinu minerala, koji uvjetuju eroziju i
koroziju elemenata turbine. To zahtijeva kontinuirano i
značajno održavanje;
•početni troškovi geotermalne elektrane su viši budući da je
osim elektrane potrebno izgraditi i bušotinu, što predstavlja
zapravo najveći trošak. Međutim, s vremenom se troškovi
smanjuju budući da je raspoloživost resursa stabilna i
predvidiva. Također, geotermalna elektrana nije ovisna o
tržišnim kretanjima cijena energenata

You might also like