a

1. OBNOVLJIVI OBLICI ENERGIJE

Ne mogu se vremenom iscrpiti, ali je mogu e u potpunosti iscrpiti njihove potencijale.

1.1. Vodne snage

1.1.1.

Hidrolo ka svojstva

Protok Q [m3/s] - Koli ina vode koja prote e kroz popre ni presjek vodotoka u odre enoj jedinici vremena mogu nost pretvorbe ovisi o njemu. Pad ili vodostaj vode H [m] Osnovno mjerenje razine vode u vodotoku Kosumpciona krivulja H=f(Q) Istovremeno mjerenje protoka Q na odre enom mjestu vodotoka,

odnosno na odre enom profilu. Mjerenja se obavljaju za odre eno mjesto i sve o ekivane vodostaje H. Ovisi o obliku korita na mjestu vodokaza (ure aj za mjerenje razine vode). ovisnost pada o protoku.

Krivulja trajanja protoka QT=f(t) - Krivulja trajanja je krivulja koja pokazuje postotak vremena ili broj dana u godini tijekom kojih je vodostaj ili protok jednak danim koli inama ili ve i od njih, bez obzira na kronolo ki red.

1.1.2. Snaga turbine:

Pretvorba potencijalne energije vode u mehani ku

Qsr srednji protok, Hn- neto pad, Neto pad:

- ukupni stupanj korisnog djelovanja

Hb bruto visina vode, Hdr- visina donje vode,

- gubici uslijed protoka vode

Ukupni gubici u turbini sastoje se od gubitaka vode, hidrauli nih i mehani kih gubitaka. Stupnjevi djelovanja: Hidrauli ni:

Volumetrijski: Ukupni stupanj djelovanja: Ukupni stupanj korisnog djelovanja: - ve a postrojenja 80%, manja 75%

 Mehani ki stupanj djelovanja je uvijek < 1

1.1.3.

Instalirani protok, iskoristivi volumen, neto snage HE

Instalirani (max) protok odre en je prolaskom vode uz maksimalno otvorene zasune prema turbini. Raste s pove anjem neto pada (raste brzina protjecanja vode). Iskoristivi volumen (m3 ) odre uje se iz krivulje trajanja protoka Q=f(t) Neto (srednja iskoristiva) snaga 

1.1.4.

Vodne turbine

Op enita podjela turbina: a) Akcijske (turbine slobodnog mlaza) sli no vodenom to ku Udubljene lopatice (okre u se u zraku) i za velike padove i tlakove

b) Reakcijske (pretla ne) za velika postrojenja Lopatice sli ne elise broda (potopljene u vodi) i za male padove i mali tlak i veliki protok

Vrste turbina: a) Pretla ne (reakcione) Francisova Kaplanova Propelerna

b) Turbine slobodnog mlaza Peltonova

c) Mikroturbine

1.1.5.

Hidrosustavi

Podjela po dimenzijama: a) Veliki - >10(30) MW b) Mali - <100kW, 10(30) MW> u Hrvatskoj 10 MW c) Mikro - <10 kW

1.2. Biomasa

1.2.1. Vrsta 1) umska ostaci i otpad iz drvne industrije nastali redovitim gospodarenjem uma, prostorno i ogrjevno drvo 2) Iz drvne idustrije Ostaci i otpad pri obradi drveta, gorivo u kotlovnicama, sirovina za proizvode jeftinije i kvalitetnije gorivo od umske biomase 3) Poljoprivredna Ostaci godi njih kultura (slama, ljuske, ko tice..) udio vlage 4) Energetski nasadi biljke bogate e erom s velikom koli inom suhe tvari (npr. Eukaliptus, zelene alge, kineske trske, brzorastu e drve e a u Hrv su topole, vrbe, jablani ) veliki prinosi, izbjegavanje vi kova u poljoprivrednoj proizvodnji niska ogrjevna mo , visok

5) Sa farmi ivotinja bioplin iz izmeta ivotinja (anaerobna razgradnja u digestoru), spaljivanje le ina 6) Biogoriva Etanol (alkoholno gorivo) hidroliza molekula kroba enzimima u e er koji

fermentira u alkohol (npr. e erna trska) , 7) Gradski otpad Metanol Biodizel esterifikacija biljnih ulja a alkoholom (uljana repica, suncokret soja..) Zeleni dio recikliranog ku nog otpada, biomasa iz parkova i vrtova, mulj iz

kolektora otpadnih voda veliki investicijski tro kovi ali otpad se zbrinjava

1.2.2. Svojstva biomase 1) Obnovljivost Sve vrste biomase su obnovljive (ogrjevno drvo uvjet redovito po umljavanje)

2) Ogrjevna mo Osnovna karakteristika: nehomogenost posljedica razli itih udjela vlage i pepela

3) Utro ak energije za pridobivanje umska: mogu a neracionalnost uporabe (utro ak energije > proizvedene energije) Poljoprivredna, ivotinjska, iz drvne industrije, otpad: mogu e izostaviti utro ak pridobivanja jer se odvija neovisno od energetskog iskori tenja (npr. Slama) 4) Emisije tetnih plinova pri sagorijevanju Usporedba s konvencionalnim gorivima: emisija manje tetna (nema S) i ve a

5) Kumulativna CO2 neutralnost Godi nje iskori tavanje mase jednako ili manje od godi njeg prirasta nove mase

6) Povr inska raspodjela i energetska gusto a Relativno ravnomjerno raspodijeljena ali vrlo male (energetske) povr inske gusto e

7) Mogu nost transportiranja i skladi tenja Mo e se transportirati na razumno veliku udaljenost, uskladi titi i koristiti prema potrebi

1.2.3. Biokemijske pretvorbe 1) Anaerobna digestija (truljenje, razgradnja) Proizvodi: bioplin metan, uglji ni dioksid, malo vodika i ostalih plinova u tragovima, malo topline i gnojivo sa ve om koli inom du ika nego pri aerobnoj fermentaciji. Odvija se u specifi nim uvjetima ( ph ulazne mje avine 6-7, t=25-35C) i mora se odre eno vrijeme zadr ati u digestoru (postrojenje za proizvodnju bioplina) 2) Fermentacija (proizvodnja bioetanola zamjena za benzin) Faze u proizvodnji: priprema sirovine, fermentacija, destilacija etanola

3) Esterifikacija (proizvodnja biodizela komercijalni naziv za metil ester) Teku e nemineralno gorivo, neotrovan, biorazgradiv, mo e se proizvoditi iz raznih sirovina (repica, suncokret.. ), od obi nog dizela ve a mazivost i viskoznost, manje one i enje okoli a

1.2.4. Termokemijske pretvorbe 1) Sagorijevanje Proizvodi se pregrijana vodena para za grijanje u industriji u ku anstvima ili za dobivanje el.en. u malin TE gorivo: drvni,komunalni, industrijski otpad, poljoprivredni ostaci Korisno su iti biomasu jer se smanjenjem vla nosti pove ava ogrjevna vrijednost

2) Rasplinjavanje Termokemijska pretvorba na visokoj temperaturi uz ograni en dotok kisika pove ava se efikasnost proizvodnje el.en. (plinske turbine 35-45%, parne 20% ) Problem: ne isto e u plinu, skupo pro i avanje

3) Piroliza Termokemijski proces s ograni enim dotokom kisika i dolazi do isparavanja hlapljivih sastojaka i proizvodnje teku eg goriva pogodnije za transport i skladi tenje, znatan potencijal, potrebno daljnje istra ivanje

1.2.5. Kogeneracija postrojenja na biomasu Kogeneracija istovremena proizvodnja el. i toplinske energije potreban potro ak topline U inkovitost 80 % - u usporedbi sa odvojenim proizvodnjama za 30% vi e Nije isplativa u svim uvjetima nego samo za odgovaraju u kombinaciju potro nje toplinske i el.en. ako je toplinsko optere enje vi e od 3000-5000 h godi nje onda je isplativa ( to du e i stalnije tro enje to bolje)

1.3. Energija Sun eva zra enja

1.3.1. Postanak, jakost, energija, problemi pri kori tenju Postanak: termonuklearna fuzija na Suncu, zra enjem se prenosi energija do vanjskog ruba Zemlje. Jakost: [W/m2] -ekscentricitet elipse, n broj dana u godini

Prosje na mjese na ili godi nja energija Sz: aritmeti ka sredina dnevnih energija u mjesecu/godini pri prolasku kroz atmosferu dolazi do gubitaka energije (ovisi o atmosferskim prilikama, zaga enosti atmosfere, nadmorskoj visini)

Problemi pri iskori tavanju:

zato se izravno koristi uglavnom za dobivanje toplinske energije

1) Mala gusto a energetskog tijela 2) Oscilacija intenziteta (jakosti) zra enja tokom dana 3) Ovisnost zra enja o klimatski uvjetima 4) Intenzitet zra enja ne poklapa se s intenzitetom potro nje 5) Nemogu nost skladi tenja 6) Trenutna neisplativost

1.3.2. Aktivno solarno grijanje Na in proizvodnje toplinske energije zagrijavanje vode pomo u solarnih kolektora (grijanje vode u doma instvima, bazenima, kupatilima, procesne vode ) Sustav: izvori topline za grijanje i pripremu potro ne tople vode koji kao osnovni izvor koriste Sun evu
energiju. Naj es e slu e kao dodatni izvori topline. Isplativi: bazeni, kafeterije, praonice, stambena topla voda, industrijski procesi Osnovni dijelovi: Kolektor Spremnik tople vode s izmjenjiva em topline Solarna stanica sa crpkom i regulacijom Razvod s odgovaraju im radnim (solarnim medijem)

Kolektori: preuzimaju energiju svjetlosnog zra enja i griju vodu Podjela po temp.na kojoj efikasno griju vodu: Nisko-, srednje- i visoko-temperaturni Stupanj korisnog djelovanja = Korisna toplina / Solarno zra enje 

1.3.3. Solarne TE Primjenjuje se toplinski kru ni proces koji preko turbine ili nekog drugog toplinskog stroja pretvara toplinsku energiju u mehani ku i elektri nu preko generatora. Od izravnog Sun evog zra enja 10 30% pretvara se u el.en. Vrste: (sve moraju pratiti kretanje Sunca ) 1) Paraboli na proto na S poljem cijevi u fokusu polja linearnih paraboli nih koncentratora koji mogu pratiti Sunce samo u jednoj osi (obi no I-Z) Kru ni proces - Rankineov (direktni ili posredni) Uskla ivanje dostipnosti energije Sunca i potro nje rje ava se toplinskim spremnicima velikog kapaciteta (otopljene soli). Optimalna snaga: 200 MWe

2) Solarni tanjur Sa centralnim tornjem sredi njim prijamnikom slabije razvijena Koncentracija sun evih zraka do 800x i temperature u tornju do 560C 3) Paraboli ni tanjur Kompletan toplinski stroj i generator se nalaze smje teni u fokusu tanjura promjera oko 10 m Izvedba: Stirlingov toplinski stroj (naj e e) ili mikroturbine i Braytonov kru ni proces Potencijal: distribuirani izvor el.en za izdvojene lokacije najmanje razvijeno

 Solarni dimnjak baziran na solarnim kolektorima i zra nim turbooagregatima manji potencijal

1.3.4. Fotonaponska pretvorba Izravna pretvorba sun evog svjetla u el. struju Obavlja se preko fotonaponske elije poluvodi ki element koji se obi no pravi od silikonske legure Max stupanj djelovanja fotonaponske elije ograni en termodinami ki = 33% + vrlo mali izlazni napon = 0,7 V glavna zapreka iroj upotrebi

1.3.5. Fotonaponske elije

Poluvodi ki ure aj koji pretvara sun evu energiju izravno u elektri nu pomo u fotoelektri nog efekta

Tehnolo ki pravci: 1) Monokristalni (i polikristalni) Si Za proizvodnju elija potreban apsolutno isti poluvodi ki materijal. Monokristalni tapi i se izvade istaljenog silicija i re u na tanke plo ice visoki stupanj iskoristivosti, utjecaj atmosferskih prilika na vijek trajanja

2) Tanki filmovi Tanki film Si se stavi na staklo ili neku drugu podlogu (d>1m) amorfna ili tankoslojna elija tro kovi proizvodnje manji (niska cijena materijala), ni i stupanj djelovanja

3)

Galij arsenid (i kadmij telurid)

elije - u obliku tankog filma od jedne ili dvije komponente prema teorijskim predvi anjima vrlo efikasno, ali visoka cijena

4) Novi koncepti -

cilj: ni a cijena/ve a efikasnost

Dye (obojane) i organske elije niska cijena i efikasnost Istra ivanja s ciljem pove anja efikasnosti: vru i elektroni, nanostrukture, kvantni izvori

teor stv Mono- i polikristalni Si 16-25 % 10-13,5 % GaAs 25-40% 11-13%

1.4. Energija vjetra

1.4.1. Maksimalna teorijska snaga i energija vjetra i vjetroturbine Energija vjetra = Kineti ka energija Vjetar Max teorijska snaga Teorijska energija  Vjetroturbina

1.4.2. Ovisnost snage o brzini vjetra, procjena proizvodnje energije Ovisnost snage o brzini vjetra: 1. Brzina uklju enja tromost VE (oko 3-5 m/s) 2. Promjena stupnja djelovanja 3. Instalirana snaga generatora 4. Brzina isklju enja dinami ka naprezanja (oko 25 m/s)

Procjena proizvodnje energije:

Graf pokazuje procjenu proizvodnje energije za odre eni tip VE na mikrolokaciji Dobije se iz dijagrama ovisnosti snage o brzini vjetra i iz razdiobe vjerojatnosti (vjerojatnost brzine vjetra tokom godine) U dijagramu povr ina ispod krivulje predstavlja (procijenjenu) proizvedeno energiju

1.4.3. Utjecaj terena na izbor VE Danju je vjetrovitije nego no u i tada je vjetar turbulentniji ve a proizvodnja ve a potro nja. Kopno: Trenje o povr inu zemlje negativno utje e na brzinu vjetra ( ume, veliki gradovi e ga usporiti). U podru jima sa nejednakim izgledom terena i iza prepreka poput zgrada dolazi do turbulencije sa vrlo nepravilnim tokovima vjetra i vrtlozima.

Pu ina: Nepravilnost na morskoj povr ini vrlo mala, brzina vjetra se previ e ne mijenja visina osovine turbine ne mora biti visoka ( 0,75xpromjer rotora) i ivotni vijeka turbina du i nego na kopnu  Efekt tunela na vjetrovitoj strani zgrada ili planina zrak se komprimira i njegova se brzina izme u

prepreka znatno pove ava.  Udaljenost vjetroturbina: 5-9 du ina R rotora u smjeru dolaska i 3-5 du ina R rotora u smjeru okomitom na smjer dolaska vjetra  Gubitak energije zbog zavjetrine koju stvaraju me usobno je oko 5% ipak to bli e jedna drugoj zbog cijene i iskoristivosti zemlji ta

1.4.4. Osnovni tipovi VJE Podjela po snazi: 1) Male (1 30kW)

2) Srednje i velike ( 30 1500 kW) 3) Pu ina ( > 1500kW)

Podjela po tipu osovine: 1) Horizontalna 2) Okomita

 Horizontalna osovina: Prednosti: - Dobro iskori tavanje ve e brzine vjetra na visini - Ve i stupanj djelovanja - Migu nost mijenjanja ulaznog kuta rotora Nedostaci: - Skupi tornjevi ve ih visina - Vibracije pri radu - Slo enost i nezgodno odr avanje - Neprekidno rotranje u vjetar

1.4.5. Osnovni dijelovi i princip rada Dijelovi:

Princip rada: Dotok vjetra pokre e rotor i lopatice a one okre u osovinu i prijenos koji okre e generator.

2. ENERGIJA I OKOLI

2.1. tetni nusproizvodi TE

2.2. Izravno zaga ivanje zraka, vode i tla Zaga ivanje zraka utjecaj na ljudsko zdravlje (smrt, alergije..) Izvori: cestovni prijevoz, elektrane na fosilna goriva, industrija  Kisele ki e ki e sa smanjenom pH vrijedno u zbog neravnote e plinova u atmosferi Pojava - kiselo talo enje: 1) Suho Kiseli plinovi i estice u zraku (pola kiselog taloga) koje vjetar raznese na povr inu zemlje i taj talog ispere ki a i on zavr i u zemlji. 2) Vla no = kisela ki a Uglji ni, du i ni i sumporni oksidi u kemijskim reakcijama sa vodom iz atmosfere stvaraju uglji nu, du i nu i sumpornu (najopasnija) kiselinu, a te kiseline su ono to oborine ini opasnim. Ispu tanju oksida najvi e pridonosi nepotpuno izgaranja fosilnih goriva (vozila, elektrane, tvornice )

Zaga ivanje vode:

Zaga ivanje tla: Izvori: Industrija , otpad, proizvodnja energije (izravno i neizravno zaga ivanje), kemijsko

2.3. Efekt staklenika i Kyoto protokol Efekt staklenika: Dr i globalnu temperaturu Zemlje na +15 stupnjeva. CO2 i vodena para ne propu taju duge valove ve ih vra aju na zemlju time se zagrijavaju ni i slojevi zraka. Efekt staklenika poja avaju (emisijom CO2) energetske pretvorbe fosilnih goriva u toplinu, raste globalna temperatura. Kyoto protokol: Me unarodni sporazum o smanjenu emisije CO2 i ostalih stakleni kih plinova. Nastoji smanjiti kombiniranu emisiju stakleni kih plinova razvijenih zemalja za otprilike 5 % u odnosu na vrijednost iz 1990. godine, u razdoblju od 2008. do 2012. godine. Svaka nacija ima zadane ciljeve, pri emu se od nacija s najve om emisijom stakleni kih plinova o ekuju i najve e redukcije. Nedostaci i zamjerke: 1) Ciljevi smanjenja emisije CO2 utemeljeni politi ki, a ne znanstveno. 2) Ne odnosi se na ozonske rupe. 3) Ne odnosi se na zemlje u razvoju. 4) Mala vjerojatnost da e mjere biti efikasne

2.4. Ozonske rupe i Montrealski sporazum Ozonske rupe: U stratosferi ( 15 50km) se u fotokemijskim reakcijama dio sun evog zra enja apsorbira i time se titi zemlja od UV-zra enja i za to je potreban ozonski omota O3 (debel 3,5 mm). Zbog raspada CFC (kloro-

fluoro-uglji nih) spojeva u atmosferu se ispu taju tetni spojevi (npr. Freoni) i stvaraju se ozonske rupe (smanjenje debljine sloja) i dolazi do slobodnijeg prolaza UV-zraka.

Montrealski sporazum: Ograni enje uporabe tvari tetnih za ozonski omota

2.5. Posljedice globalnog zatopljenja 1) Dizanje razina mora i oceana zbog topljenja ledenjaka 2) Pove anje broja i ozbiljnosti ekstremnih vremenskih doga aja 3) Topljenje gle era 4) pove anje dotoka nesta ica vode u nekim dijelovima svijeta

irenje zaraznih bolesti

2.6. Eksterni tro kovi Tro kovi oko rje avanja ekolo kih i ostalih utjecaja na okoli , nastalih kao posljedica energetskih pretvorbi. Neobnovljivi izvori imaju daleko ve i (negativniji) utjecaj na okoli nego obnovljivi.

10

2.7. Energetska u inkovitost definicija i pokazatelji tednja i racionalno kori tenje energije. Pokazatelji: 1) Energetska u inkovitost manje energije za proizvodnju iste koli ine korisnog izlaza 2) Energetska intenzivnost energija utro ena za proizvodnju jedne jedinice korisnog izlaza

2.8. Energetska u inkovitost mjere Smanjenje potro nje: Vozila: - Smanjenje mase - Pobolj anje aerodinamike - Zahvati na gumama Motor: - Elektoni ka regulacija - Tehnika vi e ventila - Pobolj anja na komori za sagorijevanje - Prijenos bez zup anika Promet: - Gradnja cesta - Regulacija semafora - Uvo enje tehnika vo enja na putevima Vo nja: - Ravnomjerna vo nja prilago ena situaciji Ku anski aparati: - Ozna avanje el.opreme iroke potro nje energetskim naljepnicama

3. UVOD U ELEKTROENERGETSKI SUSTAV

3.1. Tehni ko ekonomske specifi nosti el. el. 1) Ne mo e uskladi titi el. en. po ekonomski prihvatljivim uvjetima povezivanje elektrana u EES 2) Nepoznati potro a i: djelatnost proizvodnje i prijenosa el. en. Orijentira se prema ukupnom opsegu potro nje, hidrolo kim uvjetima i strukturi prirodnih izvora energije te tehni kim napretku. 3) Razvitak distribucije el. en. ovisi o na inu i prostornom razmje taju potro nje 4) El. en. prenosi se od elektrana do potro a a vodovima koji su pod kontrolom EES-a mogu preprodavati el. en. 5) EES kapitalno intenzivna djelatnost 6) Razvitak elektroprivrede korist i tro kovi dugoro an karakter i prote u se tijekom cijelog vijeka elektroenergetskog objekta 7) Ne postoji mogu nost supstitucije za el. en. u velikom broju njezinih uporaba 8) Velika kapitalna intenzivnost EES-a + monopolni polo aj elektroprivrede mogu nost dru tveno neefikasnog razvitka elektroprivrede potro a i ne

11

3.2. Elektrane: neizravna i izravna proizvodnja el. en. Elektrana: sustav za pretvorbu drugih oblika energije u el. en. 1) Neizravne pretvorbe u el. en. (u mehani ku u pogonskom stroju pa generatorima u elekti nu) a) Hidroelektrane: potencijalna i kineti ka energija vode Pogonski stroj: vodna turbina b) Termoelektrane: kemijska energija goriva, nuklearna, geotermalna, solarna energija. Toplinski pogonski strojevi: parna i plinska turbina, motori sa unutra njim izgaranjem c) Vjetroelektrane: kineti ka energija vjetra Pogonski stroj: vjetroturbina Nedostatak: ve inom fosilna goriva, mali stupanj djelovanja toplinskih strojeva u TE

2) Izravne pretvorbe u el. en. (bez pretvaranja u mehani ku energiju) a) Gorivne elije i sustavi: elektroliza( el. kem. Pretvorba) energije goriva b) FN elije i sustavi: FN (fotoelekti na) pretvorba Sun eve energije c) Fotoelektrokemijska pretvorba: elektroliza sa Sun evom energijom umjesto goriva d) Neposredna pretvorba toplinke energije (termoelektri na, termionska, magnetohidrodinami ki generator) Jedini potencijal FN pretvorba.

12