1.

UVOD

Energija je osnovni preduvjet tokova proizvodnje i progresa uope. Energija ne moe ni nastati ni nestati ve samo prelaziti iz jednog oblika u drugi. Uz pojam energije se esto koristi i pojam snage. To je veliina koja pokazuje koliko je energije pretvoreno u druge oblike (izmijenjeno), odnosno koliko je rada obavljeno u odreenom vremenu. Energetika je privredna djelatnost koja se bavi prouavanjem i iskoritavanjem razliitih izvora energije te proizvodnjom elektrine energije. Elektrana je postrojenje za proizvodnju elektrine energije koja se istovremeno troi na mjestu proizvodnje ili prenosi preko elektroenergetske mree do mjesta potronje. Obnovljive izvore energije moemo podijeliti u dvije glavne kategorije: tradicionalne obnovljive izvore energije poput biomase i velikih hidroelektrana, te na takozvane "nove obnovljive izvore energije" poput energije Sunca, energije vjetra, geotermalne energije itd. Iz obnovljivih izvora energije dobiva se 18% ukupne svjetske energije (2006), ali je veina od toga energija dobivena tradicionalnim iskoritavanjem biomase za kuhanje i grijanje - 13 od 18%. Od velikih hidroelektrana dobiva se dodatnih 3% energije. Prema tome, kad izuzmemo tradicionalne obnovljive izvore energije jednostavno je ura unati da takozvani "novi izvori energije" proizvode samo 2,4% ukupne svjetske energije. 1,3% otpada na instalacije za grijanje vode, 0,8% na proizvodnju elektrine energije i 0,3% na biogoriva. Taj udio u budunosti treba znatno poveati jer neobnovljivih izvora energije ima sve manje, a i njihov tetni utjecaj sve je izraeniji u zadnjih nekoliko desetljea. Sunce isporuuje Zemlji 15 tisua puta vie energije nego to ovjeanstvo u sadanjoj fazi uspijeva potroiti, ali usprkos tome neki ljudi na Zemlji se smrzavaju. Iz toga se vidi da se obnovljivi izvori mogu i moraju po eti bolje iskoritavati i da ne trebamo brinuti za energiju nakon fosilnih goriva.

2. OBLICI ENERGIJE

2.1. Potencijalna energija Potencijalna energija se definira rad koji se obavi protiv dane sile promjenom pozicije promatranog objekta u odnosu na neku referentnu poziciju. Ime potencijalna energija dolazi iz pretpostavke da se takva energija moe lako pretvoriti u koristan rad. Ovo nije sasvim tono za sve sustave, ali pomae kod shvaanja potencijalne energije. Dvije najoitije vrste potencijalne energije su gravitacijska potencijalna energija i elastina potencijalna energija. Gravitacijska potencijalna energija je energija povezana s gravitacijskom silom i djeluje izmeu bilo koja dva objekta koji imaju masu. Proporcionalna je masi objekata, a obrnuto proporcionalna udaljenosti izmeu objekata. Elastina potencijalna energija je potencijalna energija elastinog objekta poput opruge, katapulta i slinog. Nastaje kao posljedica sila koje pokuavaju objekt vratiti u izvorni poloaj, a to su najee elektromagnetske sile u atomima i molekulama koje tvore objekt. Primjer iskoritavanja gravitacijske potencijalne energije su velike hidroelektrane kod kojih se potencijalna energija vode pretvara u kinetiku energiju kojom se tada pokree turbina generatora elektrine energije.

2.2 Kinetika energija Kinetika energija ili energija kretanja je energija potrebna da se neki objekt ubrza na neku brzinu, odnosno energija objekta kod odreene brzine u odnosu na neki referentni objekt. Prema klasinoj mehanici kinetika energija proporcionalna je masi objekta i kvadratu brzine kretanja objekta. Kod brzina usporedivih s brzinom svjetlosti kinetika energija se vie ne moe raunati formulama koje vrijede u normalnoj klasinoj mehanici, nego se mora upotrijebiti teorija relativnosti. Energija objekta koji se kree brzinom usporedivom s brzinom svjetlosti rauna se Lorentz-ovim transformacijama prema kojima objekt koji bi se kretao brzinom svjetlosti mora imati beskonanu energiju, pa je samim time i nemogue ubrzati objekt na brzinu svjetlosti. Primjer iskoritavanja kinetike energije su recimo pretvaranje energije vjetra u elektrinu energiju u vjetrenjaama.
2 od 9

2.3. Toplinska energija Toplinska energija je energija nasuminog gibanja mikroskopskih estica koje tvore objekt, tj. energetski udio sustava koji se poveava s temperaturom. Toplinska energija prelazi sa jednog objekta na drugi zbog razlike u temperaturi. Toplina se prenosi na tri osnovna naina: kondukcijom, konvekcijom i zraenjem. Kondukcija topline je spontani prijelaz toplinske energije kroz tvar iz toplijeg dijela u hladniji dio u svrhu izjednaavanja temperaturnih razlika. Konvekcija je strujanje kapljevina ili plinova kod kojeg topliji fluid struji prema hladnijem i predaje toplinu okolini. Toplije tijelo zrai jaim elektromagnetskim zraenjem jer to je neko tijelo toplije atomi koji ine to tijelo imaju sve veu energiju i titranje elektrinih naboja je intenzivnije. Tim zraenjem se toplina moe prenositi s jednog tijela na drugo. Toplinska energije se moe direktno koristiti za grijanje ili posredno za dobivanje ostalih oblika energije. Tako se toplinska energija spremljena unutar Zemlje geotermalna energija - moe koristiti za generiranje elektrine energije.

2.4. Elektrina energija Elektrina energija je oblik potencijalne energije u polju Kulonove sile u kojem se estice istog naboja meusobno odbijaju, a estice suprotnih naboja se meusobno privlae. Elektrina energija nedvojbeno je trenutno najvaniji oblik energije koji koristi ovjeanstvo jer se relativno jednostavno transportira i to je najvanije jednostavno se moe pretvoriti u ostale korisne oblike energije poput kinetike i toplinske energije. Elektrina energija se trenutno najveim dijelom proizvodi iz fosilnih goriva i to uglavnom iz ugljena. Budui da fosilna goriva imaju negativne posljedice na okoli i nisu neiscrpna, sve se vie koriste alternativne metode proizvodnje elektrine energije poput iskoritavanja energije Sunca, energije vode, geotermalne energije, energije vjetra i drugih.

2.5. Kemijska energija Kemijska energija moe se definirati kao rad koji obave elektrine sile prilikom preslagivanja elektrinih naboja protona i elektrona u kemijskim
3 od 9

procesima. Ako se kemijska energija sustava smanji u kemijskoj reakciji to znai da je razlika emitirana u okolinu u obliku svijetlosti ili topline, a ako se kemijska energija povea to znai da je sustav iz okoline uzeo odreenu koliinu energije i to najee u obliku svijetlosti ili topline. Vatra je jedan oblik prelaska kemijske energije u toplinu i svjetlost, a moe nastati samo ako su zadovoljena tri osnovna uvjeta za lananu reakciju: prisutnost dovoljne koliine kisika, prisutnost gorivog materijala i prisutnost dovoljne koliine topline. Primjer iskoritavanja kemijske energije su fosilna goriva koja izgaranjem oslobaaju toplinu koja se onda direktno preko pritiska pretvara u kinetiku energiju ili se koristi za grijanje neke tekuine u svrhu isparavanja te tekuine i dobivanja kinetike energije. Elektrana na ugljen primjer je pretvaranja kemijske energije u elektrinu energiju.

2.6. Nuklearna energija Nuklearna energija je energija koja se dobiva postupcima nuklearne fuzije i nuklearne fisije. Nuklearna fuzija je spajanje dva ili vie laka atoma u jedan tei uz oslobaanje odreene koliine energije u obliku raznih zraenja. Nuklearna fisija je takoer oslobaanje odreene koliine energije u obliku raznih zraenja, ali dobiva se cijepanjem tekih atoma na dva ili vie manja atoma. Kod oba postupka uvijek je masa prije reakcije vea od mase nakon reakcije, a razlika u masama pretvorena je u energiju po Einstein-ovoj formuli E=mc2. Energija Sunca posljedica je neprestane nuklearne fuzije koja se odvija u jezgri zvijezde i u obliku zraenja dolazi do povrine i onda zrai u svemir. Istraivanja mogueg iskoritavanja nuklearne fuzije na zemlji su jo u poetnoj fazi u obliku meunarodnog ITER projekta, ali za sad nema naznaka da bi se nuklearna fuzija mogla u skorijoj budunosti koristiti na zemlji. Ali je zato nuklearna fisija dovoljno jednostavan proces koji se iroko iskoritava u nuklearnim reaktorima za proizvodnju elektrine energije.

4 od 9

3. PODJELA PREMA POGONSKOM STROJU ILI ENERGIJI, KOJA SE U ELEKTRANI PRETVARA U ELEKTRINU ENERGIJU

3.1. Nuklearne elektrane Nuklearne elektrane mogu se smatrati i kao podvrsta termoelektrana, budui da je osnovna funkcionalna razlika jedino u nainu dobivanja vodene pare. Toplinsku energiju osigurava kontrolirana lanana reakcija nuklearnog goriva. Nuklearna elektrana je elektrana koja kao izvor energije koristi toplinu dobivenu u nuklearnom reaktoru, a po svemu ostalom se ne razlikuje bitno od termoelektrane koja koristi fosilno gorivo. Dobivanje elektrine energije u nuklearnim elektranama temelji se na oslobaanju toplinske energije pri cijepanju jezgre u reaktoru. Nuklearne se elektrane razlikuju prema tipu nuklearnog reaktora od kojih je najei reaktor hlaen i moderiran obinom vodom pod tlakom.

Znaajke uporabe nuklearne energije: Elektrina energija proizvedena u nuklearnim elektranama jedna je od najjeftinijih proizvedenih u nisko-ugljinim tehnologijama; Pouzdanost proizvodnje elektrine energije iz nuklearnih elektrana vrlo je visoka, primjerice za moderne nuklearne elektrane faktor nazivnog optereenja iznad je 90%; Sigurnost rada modernih nuklearnih elektrana, uz primjenu sveobuhvatnog i efikasnog regulatornog okvira, iznimno je visoka.

3.2. Termoelektrane Termoelektrane su energetska postrojenja koje energiju elektri nu dobivaju sagorijevanjem fosilnih goriva, kao to su ugljen, plin i nafta, a glavna primjena i svrha termoenergetskih postrojenja je proizvodnja pare koja e pokretati turbinu, a potom i generator elektrine energije. Osnovna namjena im je proizvodnja i transformacija primarnih oblika
5 od 9

energije u koristan rad, koji se kasnije u obliku mehani ke energije dalje iskoritava za proizvodnju elektrine energije. Mehanika energija je proizvedena uz pomo toplinskog stroja koji transformira toplinsku energiju. Imamo pretvaranje kemijske energije u toplinsku koja se pak razli itim procesima predaje nekom radnom mediju. Radni medij pak slui kao prijenosnik te energije, esto izgaranjem goriva, u energiju vrtnje.

3.3. Energija vjetra - vjetroelektrane Iskoritavanje energije vjetra je najbre rastui segment proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. U zadnjih nekoliko godina turbine na vjetar znatno su poboljane. Najbolji primjer je njemako trite turbina na kojemu se prosjena snaga od 470 kW (1995.) poveala na 1280 kW (2001.). Ovo poveanje snage postiglo se odgovarajuim poveanjem veliine turbina gonjenih vjetrom. Trenutno su u razvoju turbine koje e moi generirati snagu izmeu 3 i 5 MW. Neki proizvoai ve su predstavili svoje prototipove u tom razredu snage. Osim naziva vjetroelektrane, koristimo i nazive vjetrenjae, vjetrogenerator, elektrine turbine na vjetar i slino.

3.4. Energija sunca Sunce je nama najblia zvijezda te, neposredno i posredno, izvor gotovo sve raspoloive energije na Zemlji. Suneva energija potjee od nuklearnih reakcija u njegovom sreditu, gdje temperatura dosee 15 milijuna stupnjeva C. Radi se o fuziji, kod koje spajanjem vodikovih atoma nastaje helij, uz oslobaanje velike koliine energije. Svake sekunde na ovaj nain u helij prelazi oko 600 milijuna tona vodika, pri emu se masa od nekih 4 milijuna tona vodika pretvori u energiju. Ova se energija u vidu svjetlosti i topline iri u svemi r pa tako jedan njezin mali dio dolazi i do Zemlje.

3.5. Energija vode - hidropotencijal Energija vode (hidroenergija) je najznaajniji obnovljivi izvor energije, a ujedno i jedini koji je ekonomski konkurentan fosilnim gorivima i nuklearnoj energiji. U posljednjih 30-ak godina proizvodnja energije u hidroelektranama je utrostruena, ali je time udio hidroenergije povean za samo 50% (sa 2.2% na
6 od 9

3.3%). Koritenje hidroenergije ima svoja ogranienja. Ne moe se koristiti posvuda jer podrazumijeva obilje brzo tekue vode, a poeljno je i da je ima dovoljno cijele godine, jer se elektrina struja ne moe jeftino uskladititi. Da bi se ponitio utjecaj oscilacija vodostaja grade se brane i akumulacijska jezera. To znatno die cijenu cijele elektrane, a i die se razina podzemnih voda u okolici akumulacije. Razina podzemnih voda ima dosta utjecaja na biljni i ivotinjski svijet, pa prema tome hidroenergija nije sasvim bezopasna za okoli. Veliki problem kod akumuliranja vode je i zatita od potresa. Procjenjuje se da je iskoriteno oko 25 % svjetskog hidroenergetskog potencijala. Veina neiskoritenog potencijala nalazi se u nerazvijenim zemljama, to je povoljno jer se u njima oekuje znatan porast potronje energije. Najvei projekti, planirani ili zapoeti, odnose se na Kinu, Indiju, Maleziju, Vijetnam, Brazil, Peru... 3.6. Bioenergija Biomasa je obnovljiv izvor energije, a ine ju brojni proizvodi biljnog i ivotinjskog svijeta. Moe se izravno pretvarati u energiju izgaranjem te tako proizvesti vodena para za grijanje u industriji i kuanstvima te dobivati elektrina energija u malim termoelektranama. Fermentacija u alkohol zasad je najrazvijenija metoda kemijske konverzije biomase. Bioplin nastao fermentacijom bez prisutnosti kisika sadri metan i ugljik te se moe upotrebljavati kao gorivo, a ostali suvremeni postupci koritenja energije biomase ukljuuju i pirolizu, rasplinjavanje te dobivanje vodika. Oblici koriten ja bioenergije su: energija od drva, bioplin, bi ogorivo i sl. Glavna je prednost biomase u odnosu na fosilna goriva manja emisija tetnih plinova i otpadnih voda. Dodatne su prednosti zbrinjavanje i iskoritavanje otpada i ostataka iz poljoprivrede, umarstva i drvne industrije, smanjenje uvoza energenta, ulaganje u poljoprivredu i nerazvijena podruja i poveanje sigurnosti opskrbe energijom. Predvia se da e do sredine stoljea u svijetu udjel biomase u potronji energije iznositi izmeu 30 i 40 posto.

3.7. Hidroelektrane Hidroelektrane su energetska postrojenja u kojima se potencijalna energija vode pomou turbine pretvara u mehaniku (kinetiku) energiju, koja se u elektrinom generatoru koristi za proizvodnju elektrine energije. Hidroelektranu u irem smislu ine i sve graevine i postrojenja koje slue
7 od 9

za prikupljanje (akumuliranje), dovoenje i odvoenje vode (brana, zahvati, dovodni i odvodni kanali, cjevovodi itd), pretvorbu energije (turbine, generatori), transformaciju i razvod elektrine energije (rasklopna postrojenja, dalekovodi) te za smjetaj i upravljanje cijelim sustavom (strojarnica i sl). Iskoritavanje energije vodnog potencijala ekonomski je konkurentno proizvodnji elektrine energije iz fosilnih i nuklearnog goriva, zato je hidroenergija najznaajniji obnovljivi izvor energije (predstavlja 97% energije proizvedene svim obnovljivim izvorima). Hidroenergija, za razliku od ostalih naina iskoritavanja obnovljivih izvora energije, nema problema s nedostatkom potrebne tehnologije ve nedostatkom potrebnih lokacija. Mnoge od najboljih lokacija irom svijeta su ve iskoritene. Za razliku od kapitalnih projekata kojih je sve manje, jo uvijek je dovoljno projekata malih hidroelektrana, kod kojih su rizici loeg utjecaja na okoli mnogo manji, a energetske potrebe i sigurnost investicije mnogo vee.

8 od 9

4. ZAKLJUAK Moderni stil ivota podrazumijeva sve veu upotrebu energije u svrhu postizanja sve vee uinkovitosti i komfora, pa je upotreba energije svakim danom sve vea. Trenutno se veina energetskih potreba ovjeanstva namiruje upotrebom vrlo tetnih fosilnih goriva, a u budunosti e se ta goriva morati zamijeniti iim izvorima energije u obliku obnovljivih izvora energije ili nuklearne energije. Kao to se iz lanka moe vidjeti, dostupne energije ima i vie nego dovoljno za pokrivanje svih moguih buduih energetskih potreba, samo je potrebno pronai naine istog i sigurnog iskoritavanja raznih izvora energije, naravno uz postupno smanjenje utjecaja naftnih lobija koji svakom prilikom miniraju sve izvore energije koje oni financijski ne kontroliraju. Zbog sve veeg utjecaja na svakodnevni ivot i kvalitetu ivota energ ija je postala glavni strateki resurs razvijenih drava. U povijesti su se razni ratovi pokretali zbog nedostatka vode, nedostatka hrane, otklanjanja izravne opasnosti, iz vjerskih pobuda ili zbog jednostavnog poveanja teritorija. Da bi se odrala stabilna opskrba energijom u zadnje vrijeme se pokree sve vie ratova kojima se pokuavaju osvojiti podruja bogata energetskim resursima, pa tako energetsko bogatstvo zapravo nekim dravama nanosi puno zla. Najaktualniji primjer je okupacija naftom bogatog Iraka od strane SAD-a u svrhu kontrole nafte. Ta okupacija i poveana potreba zemalja u razvoju ostatku svijeta je donijela znatno poveanje cijena svih naftnih proizvoda to se kasnije posredno odrazilo na cijene gotovo svih proizvoda. Novi i obnovljivi izvori energije e u budunosti vjerojatno postati primarni izvori energije i time e ratovi za energiju postati prolost i samim time svijet bi trebao postati mirnije mjesto.

9 od 9