1.1.

Energija kao fizikalna kategorija

1.1.1. Energija u nekom termodinamikom sustavu akumulirani (potencijalni) rad, ili sposobnost
sustava da kroz odreene procese (promjene stanja) obavi rad ili preda toplinu. 1. stavak
termodinamike energija se ne moe stvoriti iz niega nego moe prelaziti iz jednog oblika u
drugi. Ei=const_zakon o ouvanju energije. 2. Stavak termodinamike toplina prelazi samo s
tijela (spremnika topline) vie temperature na tijelo nie temperature (sposobnost prijenosa).
Toplina je energija.
1.1.2. Eksergija (E) udio energije koji se moe pretvoriti u bilo koji drugi oblik energije (vriti rad).
Anergija (B) energija koja se nemoe pretvoriti u eksergiju (ne moe vriti rad). Gubici (Eg)
dovedene energije nekom sustavu takoer mogu izgubiti energiju odnosno sustav gubi dio
energije. Termiki stupanj djelovanja energetske pretvorbe mjera sposobnosti pretvorbe
energije u korisni rad

. Maksimalni stupanj djelovanja energetske pretvorbe dio

dovedene enrgije (topline), koji se moe pretvoriti u bilo koji oblik energije.

Eksergijski (tehniki) stupanj djelovanja mjera dobrote tehnikog procesa =

.
1.1.3. Rad je svladavanje sile na putu s. Mehaniki rad W obavlja rad kada se ono giba po putu s (od
toke 1 do toke 2) pod utjecajem sile F koja djeluje u smjeru puta: W=

. Rad

konzervativne sile po zatvorenom putu jednak je nuli.

Promjena tlaka p i
volumena V neke djelatne tvari (od stanja 1 do stanaj 2) obavit de termodinamiki rad:
W=
1.1.4. Sustav za pretvorbu energije postrojenje koje je od okoline odijeljeno i u kojem se odvija
energetska pretvorba. Zatvoreni sustav (ako preko granica sustav nema transporta masa, tj.
toka radnog medija, postoji samo razmjena energije ). Otvoreni sustav (ako postoji
mogudnost razmjene i energije i mase s okolinom). Adijabatski sustav: sustav za pretvorbu
energije kod kojeg je razmjena energija preko granica sustava moguda samo u obliku rada,
dakle bez razmjene topline. Homogen (kemijski sastav i fizike osobine u sustavu svugdje
iste). Heterogen (sastoji se od dva ili vie homogena podruja, tzv. faza: na granicama faza
osobine se mijenjaju skokovito). Stanja sustava: opisuju se fizikalno mjerljivim veliinama
stanja, koje ovise samo o stanju sustava, ali ne i o putu do tog stanja. Vanjske veliine stanja
opisuju vanjsko ili mehaniko stanje (npr. masa m, gravitacija g, brzina v, poloaj ili visina h),
dok unutarnje veliine stanja opisuju unutarnje ili termodinamiko stanje sustava (npr. tlak p,
volumen V, temperatura T).
1.1.5. Snaga je brzina iskoritavanja energije ili transformacija energije iz jednog oblika u drugi:
P=
. Jedinica za snagu je watt (W), a stara oznaka za snagu je konjska snaga (KS).
1.1.6. Osnovni oblici energije - nagomilana energija akumulirana u materiji (EN); energija poloaja
(potencijalna energija), energija kretanja (kinetika energija) i unutarnja energija.
Potencijalna energija posljedica meusobne privlanosti Zemljine mase i mase tijela iznad
Zemlje, u njenom gravitacijskom polju: Wp=m

(h2-h1). Kinetika energija rad potreban

da se tijelo mase m ubrza/uspori od brzine v1 do v2: Wk=

. Unutarnja
(toplinska) energija - koncentrirana na razini jezgara, atoma i molekula. Prijelazna energija
(EP) vezana uz proces; kratkotrajna, pojavljuje se prijelazom oblika nagomilane energije s
jednog tijela na drugo; rad (W), toplina (Q) i zraenje (X).

1.2.

Energija kao politika kategorija

Drutveni proizvod (BDP): produktivnost, gospodarska struktura, stupanj tehnologije,
prirodna bogatstva, zemljopisni poloaj poloaj, ovisnost o uvozu. Energetska potronja:
industrijska struktura, cijena energije, ponaanje potroaa, energetska politika, vremenski
utjecaji. Trenutno na Zemlji ivi 6,5 milijardi ljudi, a procjenjuje se da de u bududnosti tamo
negdje do 2050. godine na zemlji ivjeti oko 11 milijardi ljudi, znai porast de potranja i
potronja energenata. Kao to smo vidjeli iz jednog grafikona na predavanjau raste potronja
alternativnih izvora energije odnosno obnovljivih izvora energija, a neobnovljivih polako
opada. Znai u skorijoj bududnosti de se taj trend nastaviti. Politike mjere u energetici:
globalizacija trita (nasuprot centraliziranoj i decentraliziranoj energetici), omogudava bru i
jeftiniju gradnju novih izvora; liberalizacija energetskih trita (nasuprot reguliranim
odnosima), omogudava konkurenciju i snienje cijena?!; privatizacija u energetici (nasuprot
podrutvljenju funkcija), rijeava probleme nedostatka dravnih investicija(slino
telekomunikacije).
1.3. Osnovni izvori i oblici energije
1.3.1. Osnovni izvori energije: energija Sunca: velika koliina energije dolazi na Zemlju, a jedan mali
dio energije odlazi u svemir. Osloboena energija se prenosi prema povrini, te zraenjem u
svemir, uz opadanje temperature; energija Zemlje: a)mogude primjene vezane za
temperaturni gradijent jer se toplinska energija moe iskoristiti samo ako postoji razlika u
temperaturi, b) prema trenutno razvijenoj tehnologiji mogude primjene su: toplinske crpke,
izvori vrude vode i pare, te energija suhih stijena; energija gravitacije: posljedica gravitacijske
sile izmeu Sunca, Mjeseca i Zemlje, koje utjeu na razinu vode u moru (plima i oseka), uz
ega su vezane i mogude primjene.
1.3.2. Lanac pretvorbi energije: 1.primarna(prirodna) energija (u prirodnom stanju), 2.sekundarna
(pretvorbena) energija (od opskrbljivaapripremljena za korisnike kroz tehnike procese),
3.krajnja energija(kod korisnika transformirana energija), 4.korisna energija (kod korisnika
primljena energija).
1.3.3. Klasifikacija primarnih oblika energije: neobnovljivi - fosilna goriva (ugljen, nafta, zemni plin,
uljni kriljevci), nuklearna goriva_unutarnja toplina Zemlje(geotermalna energija); obnovljivi
drvo i otpaci, biomase i bioplin, vodene snage, energija Suneva zraenja, energija vjetra,
energija morskih struja i valova, energija plime i oseke. Usporedba: korisni su i jedan i drugi
oblik energije no u bududnosti demo imati samo obnovljive izvore energije. Zato? Iz razloga
to de se jednog dana neobnovljivi iscrpiti. tetni i korisni mogu biti i jedni i drugi,
znanstvenici gledaju kao i mi da troimo energiju, a da pri tome to manje zagaujemo okoli
i sebe pa se tako nadamo da de se na tome raditi u skorijoj bududnosti i dalje.

1.3.4. Podjela primarnih oblika energije prema fizikalnim svojstvima: kemijske energije, nuklearne
energije, potencijalne energije, kinetike energije, toplinske energije, energije zraenja.
Prema uobiajenosti uporabe: konvencionalni i nekonvencionalni oblici energije. S obzirom
na postanak imamo: biljnog, ivotinjskog i mjeovitog podrijetla.
1.3.5. Pretvorbeni (sekundarni) oblici energije (mogude pretvorbe): mogude su kombinacije oblika
energije, razne kombinacije kako bi vrenjem pretvorbe (transformacije) dobili neki drugi
oblik energije.
1.3.6. Korisni oblici energije: toplinska (radijatori i sl.), mehanika energija (elektrini motori, parni
kotlovi...), rasvjetna energija (telefon, radio, televizija) ili kemijska energija (redukcijske pedi),
odnosno dva ili vie korisnih oblika energije istodobno.
2.1.
Uvod
2.1.1. Definicija i podjela rezervi: Rezerve pod rezervama neke iskoristive materije podrazumijeva
se dovoljna koncentracija nastala djelovanjem geolokih i fizikalno-kemijskih faktora. Podjela
rezervi: 1) utvrene-bilanne ili skoristive, izvanbilanne ili neiskoristive; 2) potencijalne
rezerve utvruju se na osnovi geolokih i geofizikih podataka.
2.1.2. Pretvorbe kemijske enrgije goriva najede se transformira u unutarnju energiju, a moguda je
i neposredna transformacija u elektrinu energiju. Ponekad se iskoritava kao kemijska
energija.
2.2.
Ugljen i treset
2.2.1. Postanak ugljena nastaje od posebne grupe biljaka koje su rasle u movarama; - da se biljna
tvar ne uniti potrebno je njeno pretvarnje u ugljen tj. pougljenivanje; proces pougljenjivanja
odvijao se bez prisustva kisika i mikroorganizama, pretvaranje se izvodilo u mirnoj stajadoj
vodi (milijuni godina)
2.2.2. Karakteristike ugljena: kemijski sastav, gornja ogrjevna mo hg koliina topline koja se
oslobodi potpunim izgaranjem, donja ogrjevna mod hd razlikuje se od gornje samo za
toplinu kondenzacije vode, koliina hlapljivih sastojaka ovisi o vrsti ugljena, a pojavljuje se u
obliku plinova ili para pri ugrijavanju, sadraj pepela koliina neigorivih sastojaka po kg
ugljena, koliina ugljika u % suhe supstance glavno obiljeje kvalitete ugljena, a suha
supstanca se dobiva nakon odbijanja hlapljivih dijelova i pepela, koliina vlage u % suhe
supstance.
2.2.3. Vrste ugljena: treset, lignit, mrki i kameni ugljen.
2.2.4. Rezerve i nalazita ugljena rezerve: najvede rezerve mrkog ugljena i lignita nalaze se izmeu
35. I 70. Stupnja geografske irine na sjevernoj i junoj Zemljinoj polutci; nalazita ugljena:
jedan je na sjevernom polu od srednjeg dijela sjeverne Amerike preko sjeverne Europe, pa
sve do Kine, a drugi pojas je od junog Brazila preko june afrike do istone Australije.
2.2.5. Udio ugljena u svjetskoj potronji primarne i proizvodnji elektrine energije: udio ugljena u
svjetskoj potronji primarne energije iznosi sveukupno 26%-28% ukupne primarne energije;
proizvodnja el. energije ini 13% (hidroenergija 6%, nuklearna energija 6% i ostali obnovljivi
oblici 1%).
2.2.6. Postupci dobivanja ugljena: iskop-povrinski i pod zemljom, odvajanje jalovine, sortiranje,
suenje i usitnjavanje(30%, <30mm), briketi se prave od praine (<6mm), spaljivanje;
uporaba ugljena: za loenje u parnim kotlovima velikog i malog uina, za proizvodnju plina, za
metalurku industriju.
2.3.
Nafta i prirodni plin

2.3.1. Postanak nafte i prirodnog plina sirova nafta i plin smjesa su razliitih ugljikovodika;
nalazita mogu biti u plinovitom, tekudem i vrstom agregatnom stanju; nastali su od naslaga
organskih tvari: bjelanevina, masti i ugljkohidrata kao ostataka niskorazvijenih biljnih i
ivotinjskih planktona i bakterija koje su ivjele u vodi ili u moru; procesom bitumeniziranja.
2.3.2. Karakteristike nafte i plina: 1.kemijski sastav sastoji se od: a)parafinskih ugljikovodika,
b)naftenskih ugljkovodika, c)aromatskih ugljikovodika, 2.gornja ogrjevna mod hg koliina
topline koja se oslobodi potpunim izgaranjem, 3.donja ogrjevana mod hd kao kod ugljena,
4.vrelita temperatura kod koje pojedini ugljikovodik prelazi iz tekudeg u plinovito stanje,
5.specifina gustoda omjer mase i volumena koju ta masa zaprema.
2.3.3. Traenje nafte: - kod traenja nafte se i danas koriste Archievi zakoni otkriveni 1947. 1.
RS/RV=P-2, 2. Rnp/RS=PV-2, Pnp=1-(RS/Rnp)1/2/P dio pora ispunjen naftom ili plinom; geofizikavarijacija gravitacije (0,001); seizmoloka istraivanja. Metode buenja: - buenje najveda
prepreka istraivanju, - preko 2,5 km posebno veliki tlak (mjesta s preteno prirodnim
plinom), - nesrede na buotinama. Crpljenje: 1.primarno crpljenje prirodna erupcija,
2.sekundarno crpljenje pospjeivanje dotoka pomodu dubinskih sisaljki, 3.tercijarno
crpljenje .- podizanje plinom.
2.3.4. Uporaba (derivati) nafte: - rafinerijski plin upotrebljava se kao gorivo u loitima, - laki
derivati koriste se za pogon benzinskih motora, -srednji derivati slue za pogon dizelskih
motora i kao ekstralako loivo ulje u kudanstvima, -teki derivati rabe se u loitima i parnim
kotlovima, -petrolej se koristi uglavnom za rasvjetu, te pogon plinskih turbina.
2.3.5. Rezerve i nalazita nafte svjetske dokazane rezerve i nalazita nafte i dalje su dominantno
na Bliskom istoku (ak 66% ukupnog nalazita nafte na svijetu).
2.3.6. Udio u svjetskoj potronji primarne i proizvodnji el. energije: - najvedi potroa nafte
uvjerljivo je SAD (ak 26% ukupne potronje nafte-dnevno), oko 10% nafte se koristilo u
prolosti za proizvodnju el. energije isto tako se predvia i za bududnost, a i trenutno se
koristi oko 10%.
2.3.7. Stanje u Hrvatskoj! Razlika u proizvodnji i rezrvama je velika u ako gledamo sadanje stanje i
prije deset godina. Trenutno stanje nafte je tako da za razliku od prije deset godina imamo
duplo manje rezervi i duplo manju proizvodnju. Plin, rezerve su se smanjile no ne jo za duplo
kao to je kod nafte, a to se tie proizvodnje, ona je ista kao to je bila.
2.3.8. Nekonvencionalni oblici: -bituminozni pijesak (mrtvo naftno polje):smjesa pijeska,
mineralnih tvari, vode i bitumena; - uljni kriljevci (neroena nafta) sedimentno stijenje sa
vedim ili manjim sadrajem organskih tvari rasprene u obliku mikroskopskih estica; - hidrati
metana (nalaze se na morskom dnu) takoer predstavljaju potencijal.
2.4.
Nuklearna goriva
2.4.1. Osnovni pojmovi nuklearne reakcije: - energija vezanja; razlika mase; E=mc2;
Bnuclear=*ZmHc2+Nmnc2][mAc2+Z-broj protona, N-broj neutrona; radioaktivnost:
a)nestabilnost velikih jezgri, b) radioaktivnim raspadom uz osloboenje energije, c) radijacija
(zraenje): 1.-jezgra He (2p+2n)-list papira, 2.-elektron ili pozitron nekoliko mm metala,
3.-foton velike energije nekoliko cm olova.
2.4.2. Fisija: - fisijska lanana reakcija ostvaruje se slobodnim neutronima koji izazivaju raspad
drugih jezgara; - prirodna nuklearna goriva (radioaktivni nizovi) za fisiju su uran (U) i torij
(Th)Uran(23892U i 23592U) i Torij (23290Th); - pri raspadu izotpa urana U-235 oslobaa se
prosjeno 2,5 neutrona, te se istovremeno dio nuklearne energije pretvara u toplinu; - izotop

2.4.3.

2.4.4.
2.4.5.

2.4.6.

2.4.7.

2.4.8.

2.4.9.
3.
3.1.
3.1.1.

3.1.2.

3.1.3.

U-235 jedino je nuklearno gorivo koje se pojavljuje u prirodi, no u prirodnom uranu ima ga
samo 0,7%.
Kontroliranje lanane reakcije: - kod fisijske lanane reakcije energija se pojavljuje najvie kao
kinetika energija, samo manji dio pretvara se u unutarnju termiku energiju; - samostalno
odravanje raspada jezgara zasniva se na pojavi da se nakon raspada jedne jezgre pojavi
najmanje jedan neutron sposoban izazvati raspad jezgre; - moderator sredstvo koje
kontrolira lananu reakciju usporava neutrone.
Podjela reaktora: grafitni reaktori, lakovodni reaktori, tekovodni reaktori, oplodni reaktori.
Ciklus uporabe urana kao nuklearnog goriva: prirodni uran koji se moe obogadivati
dovodimo u nuklearni reaktor gdje se prerauje. Moemo ga koristiti kao gorivi element te
na kraju ciklusa uporabe uran se odvodi u spremite otpadnog materijala.
Nuklearno gorivo: - obogadivanje urana vri se plinskom difuzijom, koriste se i centrifuge te
postoji lasersko obogadivanje; - fisioni produkti : - tijekom lanane reakcije raspadale su se
jezgre U-235 i U-238, a dio se jezgara U-238 uhvatom neutrona pretvorio u plutonij, - tokom
rada proizvedeno je oko 35kg produkata raspadanja, oko9kg plutonija, - generirana snaga
produkata raspadanja nakon obustave reaktora: P=P0 0,0061 *(t-t0)-0,2-t-0,2+P0-snaga
reaktora prije obustave, t0-vrijeme rada reaktora u danima, t-vrijeme rada i obustave u
danima; - reprocesiranje goriva: gorivo provede 3 godine u reaktoru,
reprocesiranje,kem. izdvajanje neiskoritenog urana i plutonija, opasnost za
proliferiranje nuklaernih materijala, 30% povedanje dostupne energije, vano za
tehnologiju oplodnih reaktora, smanjuje problem odlaganja radioaktivnog otpada; odlaganje: nisko radioaktivni otpad, kole bolnice, industrija, nuklearna elektrana, visoko
radioaktivni otpad-radijacija:fisioni produkti, aktinidi otrovnost, problem ovisan o nainu
odlaganja.
Rezerve, udio u potronji primarne i proizvodnji el. energije
Rezerve: -utvrene rezerve urana:3,3Mt; Udio u potronji primarne energije i proizvodnji el.
energije: - 1995. godine iznosio je 16,5%, a oekuje se da de se do 2020. godine smanjiti na
12%, - udio u proizvodnji el. energije iznosi 16%.
Fuzija: - spajanje lakih jezgara u teu uz osloboenje energije; - primjer fuzije:
deuterij+tricijhelij+neutron, jezgre dva izotopa vodika, deuterija (D) i tricija (T) spajanjem
proizvode jezgru helija (He) i neutrona (n).
Tokamak fuzijski reaktor-princip rada: - najvedi izazov: razumijevanje i kontrola plazme.
Problem: magnetske i inercijske neistode kontejmenta.
OBNOVLJIVI OBLICI ENERGIJE
UVOD
Neobnovljivi oblici energije definicija
To su oblici energije kojih ima otprilike u koliinama o kojima smo uili ranije. Znai sama
rije neobnovljivi kae da se ti oblici ne mogu obnoviti. Kad se iskoriste to je to.
EU direktiva o obnovljivim izvorima
To je temeljni zakonski okvir i poticaj za razvoj obnovljivih izvora i tehnologija njihove
uporabe u EU, znai povedanje udjela obnovljivih izvora u proizvodnji elektrine energije.
Prosjeni udjel obnovljivih izvora mora se do 2010. prosjeno podidi na 22.1% .
Obnovljivi izvori stanje u HR
Obnovljivi oblici energije ne mogu se vremenom iscripiti, ali je mogude u potpunosti iscrpiti
njihove potencijale. Hrvatska: udjel u 2000. vii od 50% - naizgled izvrsna situacija?! Do kraja

3.1.4.

3.2.
3.2.1.

3.2.2.

3.2.3.

3.2.4.

3.2.5.

3.2.6.

3.2.7.

2010. godine minimalni udio elektrine energije iz obnovljivih izvora treba iznositi 5.8% , u
ukupnoj potronji elektrine energije.
Tarifni sustav za proizvodnju elektrine energije iz OIE i kogenereacije
Definirati i konkretizirati mehanizme prikupljanja sredstava i mehanizme poticanje,
temeljenih na cjenovnom pristupu za proizvoae.
Vodne snage
Pretvorba energije vode
Pretvorba energije poloaja vode (potencijalna u akomulacijama) i kinetike energije vode
(protone) u mehaniku energiju protjecanjem kroz vodne turbine, a potom najede u
elektrinu u generatorima.
Hidroloka svojsta (protok, pad, kosumpciona krivulja, krivulja trajanja protoka)
Protok je koliina vode u metrima kubnim po sekundi koja protekne kroz neku cijev ili rijeno
korito ovisno o emu govorimo. Pad ili vodostaj (H*m+) je osnovno mjerenje razine vode u
vodotoku pomodu vodokaza. Konsumpciona krivulja istovremene mjerenje protoka Q na
odreenom mjestu vodotoka, odnosno na odreenom profilu. Krivulja trajanja protoka je
koliina vode u ovisnosti o vremenu.
Iskoristivi volumen i protok, neto snaga HE
Iskoristivi volumen ovisan o veliini izgradnje Qi odreuje se iz krivulje trajanja protoka
Vi =
.Neto snaga koju daje hidroelektrana na prikljucima generatora, moe se
odrediti iz jednadbe: P = 9.80665 t g Qsi Hn [kW].
HE (definicija, karakteristini dijelovi, uvjeti izgradnje, podjela)
Hidroelektrane postrojenja u kojima se energija poloaja vode pretvara u elektrinu.
Karakteristini dijelovi: brana, zahvat, dovod vode, vodna komora, tlani cjevovod,
strojarnica, odvod vode. Uvjeti izgradnje su topografski i geoloki uvjeti, pogonski zahtjevi,
hidroenergetsko iskoritenje vodotoka, uvjeti poljoprivrede i opskrbe vodom, ribarstvo i
ekologija. Podjela hidroelektrana: 1. prema padu: a) niskotlane, b) srednjetlane, c)
visokotlane; 2. prema nainu koritenja vode: a)protone, b)akumulacijske; 3. prema
smjetaju strojarnice: a)pribrane, b)derivacijske. Poseben vrste HE: crpno-akumulacijske i HE
koje koriste promjenu razine mora (plima i oseka).
Vodne turbine (podjela, vrste)
Podjela: akcione slino vodenom toku; reakcione za velika postrojenja. Vrste:
a)pretlane (reakcione) turbineFrancisova, Kaplanova, Propelerna, b)turbine
slobodnog mlaza (akcione) Peltonova, c)mikroturbine
Hidrosustavi (podjela)
veliki definirani kao vedi od 10(30)MW
mali sustavi definirani od 100kW do 10(30)kW
mikrosustavi definirani do 100kW
Male HE (stanje koritenja u HR, istraivanje lokacija, trokovi, odlike)
- stanje koritenja u HR
potcjenjuje se uloga MHE zbog toga to njihovu ulogu vrednuju prvenstveno kroz
snagu objekta
metodologija planiranja izgradnje MHE pokazala se neosjetljivom za zatitu prirode i
okolia
- istraivanje potencijalnih lokacija MHE u Hrvatskoj

mjerenje protoka tijekom godina

odreivanje krivulje trajanja protoka
ispitivanje izvedivosti i cijena projekta
hidrologija, ekologija, prostorni planovi, utjecaj na kulturnu batinu i ivot...
princip diskvalificiranja lokacije uz minimiziranje ulaganja
- trokovi
poetni investicijski trokovi ulaganja po KW su veliki, ali su trokovi rada MHE
ekstremno niski, bududi da nema potreba pladati gorivo
elektrane s malim padom i velikim protokom zahtjevaju veda poetna ulaganja, jer
graevinski radovi i turbinska mehanizacija mora podnijeti najvedi protok vode
- odlike
nema emisije u okoli (uvjetno)
kontrola plavljena i toka
obnovljivi izvor elektrine energije
efikasnost do 90% za el. energiju
drutveni utjecaj na regiju
3.3. Biomasa
3.3.1. Vrste biomase
- umska biomasa, biomasa iz drvne industrije, poljoprivredna biomasa, energetski nasadi,
biomase sa farmi ivotinja, biogoriva i gradski otpad
3.3.2. Svojstva biomase
- Obnovljivost, ogrjevna mod biomase, utroak energije za pridobivanje, emisije tetnih
plinova pri sagorjevanju, kumulativna CO2 neutralnost, povrinska raspodjela i
energetska gustoda, mogudnost transporta i skladitenja
3.3.3. Biokemijske pretvorbe (bioplin, biogoriva)
- *Anaerobna digestija (truljenje, razgradnja)
- proizvodi bioplin: metan, CO2, vodik...
- odvija se u specijalnim uvjetima
- digestor postrojenje za proizvodnju bioplina
daje anaerobne uvjete (nepropustan za vodu i zrak)
- primjer: deponijski bioplin
- *Fermentacija
- proizvodnja bioetanola (zamjena za benzin do 20% udjela u mjeavini bez preinake
motora)
- osnovne faze: -priprema sirovine, fermentacija, destilacija etanola
- *Esterifikacija
- biodizel komercijalnog naziva METIL-ESTER (ME)
- nadomjestak za mineralna goriva
- potrebne prilagodbe automobila
- POTPUNO BEZOPASAN
3.3.4. Petrokemijske pretvorbe (sagorijevanje, rasplinjivanje, piroliza)
Sagorijevanje: 1. zagrijavanje i suenje, 2. destilacija hlapljivih sastojaka, 3. izgaranje
hlapljivih sastojaka, 4. izgaranje vrstog ugljika
Rasplinivanje: 1. termokemijska pretvorba na visokoj temperaturi uz ogranien dotok
kisika, 2. povedava efikasnost proizvodnje el. energije, 3. problem: neistode u plinu

Piroliza: 1. termokem. proces s ogranienim dotokom kisika pri emu dolazi do isparavanja
hlapljivih sastojaka i proizvodnje tekudeg goriva, 2. pogodnije za transport i skladitenje
3.3.5. Uporaba biomase
- za proizvodnju el. energije
- povedanje stupnja djelovanja: kogeneracija istovremena proizvodnja topline i
elektrine energije
- trigeneracija
- motori s unutarnjim izgaranjem
3.3.6. Stanje i potencijali u HR
- Cijena svake godine sve bolja
- HR ima veliki umski potencijal s gotovo 45% teritorija prekriven umom
- Izvrsne osnove za proizvodnju energije iz biomase
- Najvedi potencijal u Slavoniji, te kontinetalnom dijelu HR
3.4. Energija Sunevog zraenja
3.4.1. Postank, jakost Sunevog zraenja, energija, problemi pri kortenju
energija Suneva zraenja koja dopire do vanjskog ruba Zemlje ovisno o udaljenosti Zemlje
od Sunca iznosi 1307 1399 W/m2 na plohu okomitu na smjer zraenja
srednja vrijednost Suneva zraenja ili solarna konstanta iznosi 1367,7 W/m2
jakost suneva zraenja: Eo(n) = 0(n)E0SR = (1+0,034cos
)E0SR
-ekscentritet elipse, n broj dana u godini
jakost zraenja mijenja se tijekom dana, godine, ovisi o poloaju plohe, smanjuje se s
smanjenjem nadmorske visine i povedanjem zemljopisne irine
pri prolasku kroz atmosferu dolazi do gibitaka energije izravnog Sunevog zraenja ovisno
o atmosferskim prilikama
max. dotok energije do Zemljine povrine iznosi u prosjeku dnevno 920 W/m2
energija suneva zraenja zbog rotacije prosjeno dnevno 230 W/m2, to daje dnevno
5,52kWh/m2 energije
Problemi : a)mala gustoda, b) oscilacija intenziteta jakosti tijekom dana, c) ovisnost zraenja o
klimatskim uvjetima, d) intenzitet zraenja na poklapa se s intenzitetom potronje, e)
nemogudnost skladitenja, f) trenutna neisplativost
3.4.2. Pasivno solarno grijanje
- izravno grijanje zgrade kao kolektora
- osnovni zahtjevi: 1. Velika juna povrina za prihvat suneva zraenja, 2. Konstrukcija s
velikim termalnom masom, 3. Dobre izolacije na vanjskim strukturama, 4. Izbjegavanje
zasjenjivanja objekta
- mehanizmi prijenosa topline: kondukcija, konvekcija, radijacija
3.4.3. Aktivno solarno grijanje (kolektor, sustav)
- zagrijavanje vode pomodu solarnih kolektora
- potencijalne lokacije: kude za stanovanje, bolnice, kole, zatvori, restorani...
- solarni toplinski kolektori preuzimaju energiju svjetlosnog zraenja i griju vodu: 1.
niskotemperaturni kolektori, 2. Srednjetemperaturni kolektori, 3. Visokotemperaturni
kolektori
- primjer isplativih solarnih toplinskih sustava:
NISKE TEMPERATURE: bazeni, jezera za uzgajalita, pranje auta, otapanje snijega...

SREDNJE TEMPERATURE: zagrijavanje prostora, praonice, zatvori, javne ustanove...

VISOKE TEMPERATURE: industrijski procesi, proizvodnja el. energije, zagrijavanje vode i
prostora
3.4.4. Solarne termoelektrane
- iskustvo: 354MW u pogon uspjeno preko 10 godina
- raspoloivost: koritenje spremnika topline ili hibridnih rjeenja
- konkurentnost cijene solarne el. energije: $ 0,10/kWh
- brzo rjeenje, investicije industrije: 90 d0 100 milijuna USD
- lokacije projekata: Grka, panjolska, Maroko, Italija, Egipat, Indija...
3.4.5. Fotonaponska pretvorba, sustav, prednosti
Fotonaponska pretvorba: izravna pretvorba sunevog svjetla u el. struju preko
fotonaponske delije (PV)
Fotonaponski sustav
- Fotonaponske delija je temeljni gradivni blok fotonaponskog sustava
- Variraju od oko 1 10 cm, te pojedinano proizvode 1 ili 2 W, premalo
- Elektrino se povezuju u niz, niz je cjelokupno proizvodno postrojenje
Osnovne prednosti: 1. fotonaponska pretvorba je izravna, 2. modularna karakteristika
(mogude postupno povedanje snage), 3. koritenje i odravanje jednostavno
3.4.6. Fotonaponske delije tehnoloki pravci, stupanj djelovanj, uporaba
Tehnoloki pravci: 1. monokristalni (i polikristalni) silicij, 2. tanki filmovi, 3. galij arsenid (i
kadmij - telurid), 4. novi koncepti nia cijena/veda efikasnost
Oekivani stupanj djelovanja (idealnih) su 33%, meutim teorija i praksa su razliite. Tako
najvedi stupanj djelovanja ima galij arsenid, a najmanji amorfni silicij.
Uporaba: 1. Samostalni izvor energije (off-grid): sateliti, industrija, ostali potroai:
cestovni znakovi, kalkulatori..., elektrifikacija ruralnih podruja; 2. Dodatni izvor na mrei
(on-grid): -poput baterija: istosmjerna struja za mala napajanja
3.4.7. Fotonaponsko trite
- u EU trenutno je 40% godinji rast instalirane snage fotonaponskih delija. To naizgled se
ini kao veliki rast, ali u biti radi se o vrlo malim koliinama
- u 2000. Godini u EU bilo je instalirani 183,5 MW i u tom podruju Njemaka je sa
113,8MW vodeda drava u Europi
- razlog: njemaki zakon o dovoljnim izvorima energije, otkupna cijena energije iz PV 0,5
energije iz PV 0,5 po kWh za prvih 350 MW. POTICAJ PRESUDAN!!!
3.4.8. Suneva energija u HR
- Trenutno postoji potencijalna no nisu jo iskoriteni
- Znaajan poetak koritenja fotonaponski elektrana ne oekuje se prije 2005. Zbog
pretpostavke pada cijene (ni danas se ne koriste
- Izuzetak su posebne instalacije na otocima u smislu samostojnih sustava (100-1000kW)
- Potencijal u 7 primorskih upanija mnogostruko vedi od ukupne energetske potronje
topline i el. energije
3.5. Energija vjetra
3.5.1. Postanak, varijabilnost brzine vjetra, statistika vjetra
Vjetar je posljedica djelovanj Sunca, masa zrak u pokretu, uzrokuje ga razlika tlakova. ISTI
IZVOR ENERGIJE

Varijabilnost brzine vjetra promatrano kroz godinu (grafiki), mjesece, dane, sate, sekunde
ovisno o tome kakve promjene uzrokuju varijabilnost (veliki vremenski sustavi, temperature,
turbulencije...)
Statistiku vjetra dobijemo vrenjem lokalnih mjerenja i usporeivanjem s ostalim
lokacijama te na temelju njih pravimo KORELACIONI ATLAS VJETRA i odreujemo predvianje
koreliranjem mjerenja
3.5.2. Maksimalna teorijska energija vjetra i vjetroturbine

ZA VJETAR: W = 0,625 A N3 =
AN3 ovisi o brzini vjetra na 3. Potenciju
3
ZA VJETROTURBINE: W = 0,193 A v iskoristi se samo 31% kinetike energije vjetra za
proizvodnju el. energije u vjetroelektranama
gustodu zraka (1,25 kg/m3), A povrina rotora vjetroelektrane, v brzina vjetra
3.5.3. Dijagram ovisnosti snage o brzini vjetra, procjena proizvodnje energije
dijagram ovisnosti snage o brzini vjetra
- Dobivena snaga ovisi o sljededim imbenicima: 1.startna brzina, 2.promjna stupnja
djelovanja, 3. maksimalna snaga rotora, 4. maksimalna brzina (jo treba graf)
Procjena proizvodnje
-

3.5.4.

3.5.5.

3.5.6.

3.5.7.

Dobijemo ju iz 2. grafa. Jedan je ovisnost snage i brzine vjetra, a drugi ovisnost sati/god. o
brzini vjetra. Dobivena povrina na grafu je zapravo GODINJA PROIZVODNJA, iz koje
zapravo odreujemo procjenu
Tehnologija (podjela vjetroturbina, osnovne komponente, princip rada)
Vjetroturbine dijelimo na: male(130kW), srednje i velike (301500kW), puine (>1500kW)
Osnovne komponente: lopatice rotora, kudite (pozicioniranje, prijenos, generator,
kontrola), toranj, temelji
Princip rada: dotok vjetra pokrede rotor i lopatice. <rotor i lopatice okredu osovinu u
prijenos koji okrede generator, te on stvara el. struju, energiju
Karakteristini trokovi izgradnje i cijena proizvodnje el. energije VE
- vidimo da su trokovi malih VE najvedi (1500-3000/kW) dok puinske VE imaju trokove
oko 1500/kW
- razlog: ogromana cijena temelja tei se vedim VE i vedim vjetro-parkovima
- cijena proizvodnje: vede jedinice snage, veda brzina vjetra, veda izlazna snaga i
naposljetku veda godinja energija zrae MANJU ili PAD CIJENE
Trite energije vjetra u EU i svijetu
- EU najvede i najdinaminije trite energije vjetra
- ini 75% svj. kapaciteta, SAD 15%, ostatak svijeta 10%
- Njemaka, panjolska, Danska 89% instaliranih kapaciteta
- u ostalim podrujima svijeta razvoj spor
VE pristup i rad na mrei i problemi
- vjetra u blizini prenosne mree ima manje nego vjetra 30 km udaljenog od mree
- ogranienja u kapacitetu mogu zahtijevati izgradnju duih vodova, znai vedi trokovi
PROBLEMI VIKA VJETRA PRI RADU NA MREI

Odbacivanje energije iz VE za snagu koja prelazi opteredenje je minus za baznu proizvodnju

PROBLEMI
-

velika varijabilnost i slaba predvidljivost brzine vjetra ogranienja pri integraciji u

mreu, problemi s frekvencijom, smetnje, nestabilnost
3.5.8. Energija vjetra u HR
- izdvojeno 29 makrolokacija (19 otoci, poluotoci i 10 priobalje)
- iskoritavanje energije vjetra na moru ima najmanji prioritet
- zasad najuinkovitije VE: Ravne PAG i Tatar-Krtolin-IBENIK
- procjenjuje se da u RH ima stotinjak lokacija za VE ukupne snage 600MW
- velik intere investitora
4. ENERGIJA I OKOLI
4.1. Zagaivanje okolia i utjecaj na zdravlje ljudi
4.1.1. tetni nusproizvodi TE
- praina iz dima
- duini oksid
- ugljini monoksid
- ugljini dioksid
- ugljikovodici
- radioaktivni otpaci
4.1.2. Zagaivanje zraka, vode, tla, ostali oblici
ZRAKA:
izvor: elektrane, transport, industrije
- utjecaj na okoli vrlo sloen
- utjecaj na ljude: smrt, alergija, astma...
VODE:
izvor: industrija, poljoprivreda i proizvodnja el. energije
-

proizvodnja energije zagauje vodu toplinski

hidroelektrane smanjuju utjecaj kisika i ugroavaju ekoloke cjline u vodi

TLA:
izvor: otpad industrije i ljudi
-

proizvodnja energije zagauje tlo direktno i indirektno

kem. zagaivanje

OSTALO:
bioloko, svjetlosno, zagaenje bukom, elektromagnetsko, vizualni utjecaj na okoli
4.1.3. Radioaktivnost i zagaivanje nuklearnih TE
Radioaktivnost
- insdustrija, medicina, koritenje nuklearne energije
- POSEBAN tretman zbog puno razloga

Zagaivanje nuklearnih TE
-

u ekolokom pogledu slabi zagaivai (nema ispunih plinova)

problemi odstranjivanja ugaenih nuklearnih elektrana i odlaganja radiaktivnog otpada
smatraju se znanstveno rijeeni
- suvremene nuklearne elektrane se grade na konceptu najvieg stupnja sigurnosti
4.2. Klimatske promjene
4.2.1. Efekt staklenika
- prirodni efekt staklenika dri globalnu temperaturu zemlje na +15C
- odluujuda uloga u toj pojavi vodena para i CO2
- CO2 i vodena para ne proputaju duge valove ved ih vradaju na zemlju=>zagrijavanje niih
slojeva zraka
- porast emisije CO2 i staklenikog efekta znai porast globalne temperature i mijenjanje
klime
4.2.2. Ozonske rupe
OZONSKI OMOTA titi od intenzivnih UV zraenja
- zbog flurovodika i klorovodika koji se isputaju u atmosferu nastaju ozonske rupe i
omoguduju slobodan prolaz kancerogenim UV zrakama (karcinom koe)
- najveda ozonska rupa na junoj polutci (Pacifik, Australija) 28,4 milijuna m2
4.2.3. Globalno zagrijavanje i posljedice (podizanje razine mora, ubrzavanje otapljanja ledenjaka,
zaraze)
- posljedice globalnog zagrijavanja ine ekoloku katastrofu. Zbog vede temp. dolazi do
otapanja ledenjaka na polovima to automatski vee na sebe podizanje razine mora. Uz
sve to, tu su i virusi nastali iz Afrike koji mogu preivjeti vede temperature, a prenose se
komarcima koji ga nastavljaju na druge ivotinje (ptice) te one svojim migracijama ga
donose ljudima
4.3. Eksterni trokovi energetskih pretvorbi
4.3.1. Eksterni trokovi - definicija i usporedba obnovljivih i neobnovljivih izvora
EKSTERNA CIJENA (TROKOVI) predstavljaju racionalnu podlogu za korekciju cijene razliitih
energetskih izvora; - uvaava se i cijena ostalih utjecaja na okoli
USPOREDBA IZMEU OBNOVLJIVIH I NEOBNOVLJIVIH IZVORA
- eksterni trokovi su skuplji za neobnovljive izvore
- razlog: vede zagaenje neobnovljivih izvora znai vedu cijenu trokova zbrinjavanja
4.4. Rjeenje problema
4.4.1. Kyoto protokol (ciljevi, nedostatci)
- Meunarodni sporazum o smanjenju emisije CO2 i ostalih staklenikih plinova
CILJEVI: - smanjenje kombinirane emisije tetnih staklenikih plinova razvijenih zemalja za 5%
ukljuujudi i HR; - EU se obavezao za smanjenje od 25% CO2, SAD ne eli
NEDOSTATCI:
-

ciljevi smanjenja emisije CO2 ne znanstveno

ne odnosi se na ozonske rupe
ne odnosi se na zemlje u razvoju
mala vjerojatnost da de mjere bit efikasne

4.4.2. Montrealski sporazum

Montrealski protokol (1987.) o ogranienju uporabe tvari tetnih za ozonski omota i niz
amandmana ogroman utjecaj na rizik pojave karcinoma koe
4.4.3. Energetska uinkovitost - definicija i pokazatelji
DEFINICIJA tednja i racionalno koritenje energije naziva se ENERGETSKA UINKOVITOST
POKAZATELJI:
- Energetska uinkovitost utroiti manje energije za proizvodnju iste koliine korisnog
izlaza
- Energetska intenzivnost energija utroena za proizvodnju jedne jedinice korisnog izlaza
(* primarna energetska intenzivnost, * konana energetska intenzivnost, * referentna
gosp. struktura )
4.4.4. Mjere: racionalizacija potronje u domadinstvima i kaudanskih aparata
- Oznaavanje elektriene opreme iroke potronje energetskim naljepnicama predstavlja
istaknuti primjer energetske uinkovitosti uz potivanje trita
- Iskustvo pokazuje da naljepnice informiraju potroae i njih odabir oprema
4.4.5. Mjere: smanjenje potronje u prometu, gubitaka u prijenosu, LCP
MJERE NA VOZILIMA: smanjenje mase, poboljanje aerodinamike, zahvati na gumama.
MJERE NA MOTORU: elektronika regulacija, tehnika vie ventila, poboljanja na komori za
sagorijevanje, prijenos bez zupanika
POBOLJANJA U PROMETU: gradnja cesta, regulacija semafora, uvoenje tehnike voenja na
putevima.
PONAANJE U VONJI: ravnomjerno voenje prilagoenoj situaciji.
LCP (LEAST-COST PLANNING) planska metoda koja se iz USA iri po zapadnoj Europi, a ima
zadatak da ustanovi ekonomski optimum izmeu stimuliranja tednje i gradnje novih
proizvodnih kapaciteta. Time profitiraju dobavljai i korisnik.
5. UVOD U ELEKTROENERGETSKI SUSTAV
5.1. Elektrina energija
5.1.1. Elektrina energija kao sekundarni oblik energije (prednosti, nedostatci, pretvorbe)
- prednosti: a)moguda je pretvorba iz svakog energetskog izvora, b)pouzdano i uz
racionalne gubitke se prenosi do zadnjeg korisnika, c)dalje pretvorbe su jednostavne i
ekonomine, d)jednostavna je za regulaciju, upravljanje i mjernje, e)nezamjenjiva je za
obradu i prijenos podataka, f)ne teti okolini
- nedostatci:dobiva se uglavnom toplinskim pretvorbama, ne da se ekonomino
akumulirati, prijenos je vezan na elektroenergetske vodove transformatore, elektrane i
mree su kapitalno intezivne investicije
- pretvorbe: 1.neizravne (posredne) pretvorbe u el. energiju kod kojih se svi oblici najprije
pretvaraju u mehaniku, a potom u elektrinu; 2.izravno (neposredne) pretvorbe e el.
energiju kod njih nije potrebno pretvaranje u meh. energiju
5.1.2. Postupci proizvodnje el. energije u elektranama
- oblici koji su nama poznati: potencijalna energija vode, kinetika energija vjetra,
nuklearna energija, geotrmika energija, kemijska energija, energija zraenja sunca
- neki oblici se pretvaraju najprije u mehaniku energiju potom pomodu generatora u el.
energiju, a neki oblici na razne naine i onaj koji smo spomenuli ranije znai neposredno.
Nakon pretvorbe dobivamo elektrinu energiju

5.2. Pretvorba oblika energije u elektrinu energiju

5.2.1. Izgaranje definicija, uporaba toplinske energije
Izgaranje je pretvorba kemijske energije (goriva) u unutarnju toplinsku energiju (nosioca).
- uporaba toplinske energije: 1. izravna (neposredna): za grijanje prostorija, kuhanje,
pripremu tople vode...;2. neizravna (posredna): slui za pogon parnih turbina
5.2.2. Izgranje proces, uvjeti
- proces izgaranja: zagrijavanje i suenje; destilacija hlapljivih sastojaka-piroliza; izgaranje
hlapljivih sastojaka; izgaranje vrstog ugljika
- uvjeti izgaranja: u loitu treba biti dovoljno visoka temperatura za paljenje goriva;
povoljan omjer mijeanja goriva i zraka; odgovarajude pripremljeno gorivo; dovoljno
vremena za izgaranje
5.2.3. Izgaranje stehiometrijski odnosi
- Stehiometrijski odnosi izgaranja (vezani uz ugljen, naftu i prirodni plin): a)vodika,
b)ugljika, c)sumpora, d)ugljikovodika
1. teorijska: izgaranja u toplinski izoliranom sustavu
2. stvarna: nia jer se dio topline goriva predaje okolini
5.2.4. Termika jednadba stanja, entropija
- termika jednadba stanja povezuje tri unutarnje veliine stanja za definiranje
homogenog procesa: tlak p, volumen V i temperaturu T
- entropija (S) zadovoljava drugi stavak termodinamike i raspolae sa sljededim svojstvima:
1. kod adijabatskog sustav nikada se ne smanjuje
2. kod povratljivih procrsa ostaje konstantna (svaka promjena stanja moe povratiti u
poetno stanje)
3. kod nepovratljivih procesa se povedava (kada se poetno stanje u sustavu ne moe
uspostaviti bez promjene u okolini)
5.2.5. Promjena stanja idealnih i realnih plinova
- kod idealnih promjene stanja dovoenjem topline
a) izohora (V=const., p i T raste)
b) izobara (p=const., V i T raste)
c) izoterma (T=const., V raste, p pada),
a kod odvoenja topline
d) adijabata (S,Q=const.)
realni plinovi prikazuju se opdim hiperbolama (politropama)
e) politropama
5.2.6. Kruni termodinamiki proces
- zatvoreni proces kod kojeg su poetna i zavrna toak jednake
- dovedena toplina mijenja mediju unutarnju energiju i volumen V uz konstantan tlak p ili
mu mijenja unutarnju energiju i tlak p uz konstantan volumen V
- toplinski strojevi se dijele na:
1. turbostrojeve
2. stapne strojeve
5.2.7. Turbostrojevi (Carnot-ov kruni proces)
- turbostrojevi u zatvorenom termodinamikom sustavu ekspanzija medija moe se
iskoristiti samo jednom za dobivanje mehanikog rada pa je neznimljivo za uporabu

Carnot-ov kruni proces opisujese kao kruni proces parnih i plinskih turbina (iako se radi
o idealnom, u stvarnosti neostvarivom procesu)
5.2.8. Pretvorba potencijalne energije vode u mehaniku (gubici i stupanj djelovanja vodne turbine,
ogranienja maksimalnog protoka vode kroz turbinu)
- za odreivanje potencijalne energije vodotoka nuno je poznavati koliinu vode (masu) i
visinsku razliku
Gubici i stupanj korisnog djelovanja
-

ukupni gubici u turbini sastoje se id hidraulikih gubitaka n, gubitaka vode v i

mehanikih gubitaka m

Ogranienja maksimalnog protoka vode kroz turbinu

-

maksimalni protok vode kroz turbinu odreen je prolaskom vod u uz max otvorene
zasune prema turbini
ogranienja vezana uz maksimalnu snagu instaliranog generatora

Zakljuak: svak turbina se gradi za odreeni neto pad, tzv. konstrukcijski pad.
5.2.9. Neposredne pretvorbe: termoelektrina, termionska, fotonaponska, fotoelektrokemijska
Neposredne pretvorebe u el. energiju:
1. toplinska u elektrinu
2. sunevog zraenja u el. energiju
3. kemijske u elektrinu
4. kombincija fotoelektrine i kemijske u elektrinu
Termoelektrina pretvorba meusobna ovisnost strujanja topline i el. struje. Opisuje se s 3.
efekta:
1. Seedback-ov efekt
2. Peltier-ov efekt
3. Thomson-ov efekt
Termionska pretvorba jedan od najjednostavnijih pretvorbi, princip: pri zagrijavanju metala
oslobaaju se elektroni
-

najjednostavniji termionski pretvara se sastoji od dvije metalne elektrode

primjena:
1. za provoenje struje kroz vakuumske cijevi (katodne)
2. kao visokotemperaturni pretvornici s plazmom (novija tehnlogija)

Fotonaponska pretvorba neposredna pretvorba Suneve energije u elektrinu

-

dva osnovan tipa ureaja

a) fotodelije
b) fotolanak ili fotoelement

Fotoelektrokemijska pretvorba vrsta izravne pretvorbe solarne energije zraenja u istom

pretvarau i el. i kem. energiju proizvodnjom goriva. Princip: elektrolitski ureaji u kojima se
konv. izvor energije za kem, razgradnju elektrolita zamijenjeni solarnom energijom.
5.2.10. Neposredne pretvorbe: elektrokemijska pretvorba (gorive delije)
- gorivne ili elektrokemijske delije (gorivni elementi) su ureaji u kojim se kemijska energija
neposredno pretvara u el., a sastoje se od dvaju elektroda uronjenih u isti elektrolit
- u principu goriva delija radi kao baterija
- gorivo je kemijski element ili spoj visokog sadraaja unutarnje energije
Odgovorili na pitanja:
Kristijan Uremovid i Domagoj Mazanik