SEMINAR IZ OPE FIZIKE III

Piezoelektrini efekt
Vedran erek, 17. listopada 2002.
Saetak - Piezoelektrini efekt, pojava stvaranja vezanih elektrinih naboja na povrini vrstog tijela prilikom njegove deformacije, obraen je sa povijesnog, teorijskog i praktinog gledita. Daje se jednostavan teorijski model pojave, kao i kratak pregled prolih i sadanjih istraivanja na tom podruju. Navodi se velik broj praktinih primjena ovog efekta i naglaava njegova vanost u modernoj tehnologiji. dolo je za vrijeme I. svjetskog rata, kada su proizvedeni prvi sonarni ureaji za otkrivanje podmornica. Sljedeih godina otkriveni su novi piezoelektrini materijali, i unaprijeivano je teorijsko razumiijevanje pojave. Danas je panja usmjerena na nove tehnoloke primjene i otkrivanje novih piezoelektrinih materijala (posebno korisnima su se pokazale piezoelektrinie keramike i sintetski polimeri). Ovim otkriima otvorena su vrata velikom napretku u razumijevanju fizike vrstog stanja, a njihove tehnoloke primjene i civilizacijska vanost su goleme.

UVOD
Piezoelektrini efekt (gr. piezo - gurati) je pojava stvaranja vezanih elektrinih naboja na povrini nekih vrstih tvari prilikom njihove mehanike deformacije (vrijedi i obratna tvrdnja). Takve tvari se nazivaju piezoelektrinim tvarima ili piezoelektricima. Prve pretpostavke o postojanju takvog efekta postavio je Coulomb (1815.) [1-3], pretpostavivi da je mogue proizvesti elektricitet deformacijom vrstog tijela. Becquerel je 1820.g. predloio pokuse sa kristalima minerala u tom smislu. Te pokuse su 1880.g. izveli braa Pierre i Jacques Curie u svojoj 21., odnosno 24. godini, postavi otkrivaima piezoelektrinog efekta. Naime, jo prije njihovog otkria bilo je poznato svojstvo pojave elektrinih polova razliitih predznaka na suprotnim krajevima kristala kada bi kristali bili izloeni promjeni temperature - ta pojava naziva se piroelektricitet (gr. pyr - vatra). P. i J. Curie uspjeli su postii isti efekt primjenjujui silu na kristal u odreenim smjerovima. Naziv piezoelektricitet predloen je 1881.g. (Hankel), a iste godine postavljena je pretpostavka o postojanju suprotnog efekta - mehanike deformacije kristala ako mu se na suprotne krajeve dovedu raznoimeni elektrini naboji. Tu pretpostavku su 1881.g. potvrdili otkrivai efekta, P. i J. Curie. Kasnije se pokazalo da je reverzibilnost ove pojave posljedica simetrija u kristalima. Znanost i tehnologija dobili su jednostavan, izravan i izvanredno precizan nain pretvorbe mehanike u elektrinu energiju i obratno. Teorijsku osnovu za razumijevanje piezoelektrinog efekta postavio je Kelvin (1893.), a tenzorske jednadbe koje opisuju (linearnu) vezu izmeu deformacije i elektrinog polja kod piezoelektrinih kristala dao je Voight 1894. Do prvih praktinih primjena piezoelektrinog efekta

FIZIKA PIEZOELEKTRIKA
Za opaanje piezoelektrinog efekta nuno je da se piezoelektrini materijal ponaa kao dielektrik, tj. izolator. Prisjetimo se to se dogaa sa obinim (nepolarnim) homogenim dielektrikom u prisutstvu elektrinog polja, npr. izmeu ploa kondenzatora. Iako se u takvom dielektriku u odsutstvu vanjskog elektrinog polja ne opaa nikakav ukupan dipolni moment, tj. ne pojavljuje se nikakvo vanjsko elektrino polje, u prisutstvu elektrinog polja opaa se neki ukupan dipolni moment. Oito, u prisutstvu elektrinog polja u dielektriku se induciraju dipoli (orijentirani suprotno smjeru silnica el. polja). Svi pojedinani inducirani dipolni momenti u dielektriku su usmjereni u istom smjeru, pa se moe promatrati ukupan vektor polarizacije dielektrika, koji ima dimenziju (C/m 2), tj. gustoe naboja. Moe se pokazati [4] da su el. polje i potencijal unutar i izvan takvog dielektrika ekvivalentni onima koji bi bili izazvani postojanjem samo povrinskog naboja na dielektriku. Takav povrinski naboj naziva se "vezani naboj" [4]. Ukratko, inducirani dipoli u dielektriku manifestiraju se kao povrinski naboj.

Slika 1

stezanja elementarnih elija kristala, to konano rezultira mehanikom deformacijom, iji rad je obavljen na raun energije elektrinog polja koje potjee od dovedenih naboja. Analogna razmatranja mogu se provesti i za polarnu tvar. Tada se na ukupan vektor polarizacije polarne tvari dodaje vektor polarizacije uzrokovan piezoelektrinim efektom, a ostatak mehanizma je jednak. Strukturu kristala odravaju elastine ionske i meumolekulske sile, koje su Coulombove sile koje opadaju sa kvadratom udaljenosti. Stoga bismo mogli pretpostaviti da kod piezoelektrinog efekta ne vrijedi Hookeov zakon, tj. da su jednadbe koje opisuju deformaciju piezoelektrika primjenom sile nelinearne. Ipak, mjerenja su pokazala da su za malu promjenu u volumenu jednadbe linearne, to je posljedica superpozicije Coulombskih meudjelovanja u kristalnoj reetci. Tako se npr. jedna vrsta komercijalnog keramikog piezoelektrika PZT-a (olovo-cirkonij-titan) dizajniranog posebno za velike piezoelektrine efekte pod utjecajem jakog elektrinog polja, deformira za samo 0,17% [6]. Shematski oblik jednadbi u jednoj dimenziji je stoga prilino jednostavan [5]:
e = Zs+ Ed

a) nedeformirani kristalni piezoelektrik

b) deformirani kristalni piezoelektrik, polarizacije i povrinski naboj

vektor

Zamislimo sada neki nepolarni kristalni dielektrik [5]. U tom sluaju, mehaniki nedeformirani kristal ne pokazuje ukupnu polarizaciju. Promotrimo primjer takvog ionskog kristala sa slike 1, na kojoj su prikazani dipolni momenti planarne grupe iona od kojih se kristal sastoji. U svakom voritu nalazi se anion naboja 3 -, a svaka od strelica predstavlja jedan kation naboja 1 +. Budui da je kristal nepolaran, dipolni momenti su orijentirani simetrino na takav nain da ukupan dipolni moment svake grupe iona isezava. No, ako taj kristal stlaimo kako je prikazano na slici, oito je da e u ukupnom zbroju dipolnih momenata preostati jedan dio vertikalne komponente. Dakle, svaka grupa od tri iona posjeduje neki dipolni moment, kao u sluaju kada je elektrino polje djelovalo na nepolarni dielektrik. Stoga analogno sa primjerom dielektrika u elektrinom polju oekujemo pojavu povrinskog naboja na kristalu. Ako se na gornju i donju stranu takvog kristala spoje elektrode i u njihov krug ukljui osjetljivi ampermetar, moi emo detektirati protok naboja kroz krug. Iako grub i pojednostavljen, ovakav model dobro opisuje dogaaje u piezoelektriku, u sluaju kada se na njega djeluje mehanikom silom. Vano je primijetiti da, kada se jednom naboj odvede sa povrine dielektrika, unutar kristala nastaje nova ravnotea, tj. ukupni dipolni momenti grupe iona ponovno iseznu. Dakle, stalan tlak na piezoelektrik nee proizvoditi stalnu struju. Obrnuti efekt, mehanika deformacija kristala ako se na njegove povrine dovede naboj, objanjava se na isti nain. Tada elektrino polje inducira dodatni dipolni moment suprotno smjeru silnica elektrinog polja. Budui da sustav iona tei ravnotei, tj. ponitavanju ukupnog dipolnog momenta (ako je kristal dovoljno elastian), dolazi do irenja ili

P = Zd + E0

gdje je P iznos vektora polarizacije, Z tlak , d piezoelektrina konstanta, E vanjsko elektrino polje, dielektrina susceptibilnost tvari, e elastina deformacija i s konstanta elastine suglasnosti ( eng. elastic compliance constant mjera mekoe odnos deformacije i tlaka). Empirijska jednadba koja povezuje stvoreni naboj na povrini piezoelektrika pod utjecajem neke sile je:
Q = dF

gdje je d piezoelektrina konstanta (izraena u C/N). Za komercijalno dostupne kristale vrijednosti d su reda veliine 102 pC/N (priblino od 50-700 pC/N). To znai da se uz silu od 10N moe dobiti maksimalno 7 nC naboja. Poznavajui elektrini kapacitet piezo-ureaja, koji varira unutar velikog raspona redova veliine (od mikro do nano farada), moe se izraunati napon generiran na kontaktima. Okvirno govorei, komercijalni piezoaktuatori uz dovedeni napon od nekoliko stotina volti mogu se deformirati maksimalno za stotinjak mikrometara. Naravno, mogue je proizvesti i mnogo preciznije aktuatore, koji se deformiraju za svega nekoliko nanometara - takvi aktuatori se koriste pri elektronskoj mikroskopiji. Uz poseban dizajn, mogui su i aktuatori sa mnogo veom deformacijom za posebne potrebe. Slijede tablice sa karakteristinim piezoelektrinim veliinama za neke komercijalne materijale i ureaje[7]:
Parametar

Tablica 1: svojstva nekih materijala

Simbol SI

Materijal

Gustoa

Dielektrina konstanta

T / 33 0

FPM FPM FPM FPM FPM FPM FPM 101 100 110 202 203 220 231 kg/dm3 7.85 7.55 7.82 7.73 7.84 7.85 7.82 600 800 1250 1600 1400 2200 4000 1300 680 1550 200 pC/N -70 NA NA - 1500 200 -60 NA 0.09 350 330 -115 NA 0.6 1500 400 -150 NA 1.64 90 450 -190 NA 1.7 65 1980 425 -170 NA 1.7 120 680 -300 NA 1.88 60

sluaju kada se na krajeve kristala dovodi izmjenini napon). Vana je i niska proizvodna cijena i jednostavnost primjene u odnosu na alternativna rijeenja. Za potrebe pretvorbe elektrinih impulsa u mehanike pomake i obratno najprikladniji materijali su piezoelektrine keremike, poput PZT-a, i polimerni piezoelektrici. Piezoelektrina svojstva se esto kombiniraju sa nekim drugim fizikalnim svojstvima materijala, da bi se dobili materijali novih svojstava. Tako se npr. dodatkom lantana u piezoelektrik PZT dobiva optiki proziran produkt koji ima vana elektro-optika svojstva. Takav materijal se naziva PLZT, i koristi se kao osnova pri izradi optikih memorija [5]. Inae, veina vrstih tvari su piezoelektrine, sa vie ili manje izraenim efektima. Tako je piezoelektrini efekt opaen npr. u drvu, kristalima eera, ledu i kostima, a mogue je da piezoelektrini efekt u kostima ima i fizioloku ulogu [2]. Jedan od najpoznatijih, najire koritenih i prvih otkrivenih piezoelektrika je kristal kvarca. Piezoelektrini efekt openito ovisi o temperaturi. Tako

T / 11 0 d33 d31 d15 S3 Qm E s 11 s s E 33 D 55

Piezoelektr. konstanta Deformacija Q faktor

10.8 11.7 12.6 16.2 NA 15.0 14.6

Elastina suglasnost (elastic compliance)

m2/N 10.0 10.2 13.0 18.9 NA 11.6 23.9 10-12 19.6 NA NA NA NA NA NA -13.2 -8.5 -10.4 -12.0 -8.7 -8.6 NA

Otpornost

g31 e

m 1012 1010 1010 NA 1011 1011 NA pri temperaturama ispod 50K obini materijali gube velik

Tablica 2: karakteristike nekih piezoelektrinih ureaja (aktuatora)

Parametar Pomak vrstoa Rezonantna frekvencija Vrijeme reakcije Raspon napona El. kapacitet Razluivost Visina Promjer Masa DPA 90 m 33 66 95 N/m 106.1 53.0 36.8 Hz 9000 7000 5000 ms 0.08 0.10 0.14 -20 do -20 do -20 do V 180 180 180 F 7.2 14.4 21.6 nm 3.3 6.6 9.5 mm 57.5 87.5 117.5 mm 25.0 25.0 25.0 g 155.0 230.0 310.0 SI DPA 30 DPA 60

dio svoje piezoelektrinosti. No, otkriveni su i materijali koji imaju obrnuto svojstvo - jae izraen efekt pri vrlo niskim temperaturama. 1997.g. otkriveno je to svojstvo za kristal stroncijevog titanata SrTiO 3 - tzv. STO materijal [8]. Dakle, piezoelektrini efekt se moe koristiti i pri niskim temperaturama, to je vano za niskotemperaturnu fiziku. Najpoznatiji primjeri uporabe piezoelektrika u svakodnevnom ivotu su npr. "kvarcni" runi satovi, koji koriste precizno oblikovan kristal kvarca (poznati piezoelektrik) kao izvor oscilacija precizno odreene i konstantne frekvencije. Takvi oscilatori koriste se i u svakom elektronikom raunalu kao generatori takta za procesor, sabirnicu itd. Piezoelektrini oscilatori nalaze se i u pagerima i mobilnim telefonima, i odgovorni su za precizan odabir radio frekvencije na kojima ureaji rade. Naime, svaki piezoelektrini kristal posjeduje vlastitu rezonantnu frekvenciju (ili vie njih), koje ovise o obliku i veliini kristala, kao i o materijalu od kojega je kristal izraen. Karakteristika dobrih piezoelektrinih oscilatora je velik Q-faktor. Zatim, tu su "tanki" zvunici, koji koriste piezoelektrinu polimernu membranu. Poznata je jo jedna vrsta zvunika koja se esto koristi u jeftinim ureajima kao zvuni alarm (budilice, video igre...) - takvi zvunici graeni su od komada piezoelektrine keramike priljepljene epoksi smolom za komad metala. Nadalje, precizne digitalne vage koriste piezoelektrike za vrlo tono odreivanje mase. Najrazliitiji mikrofoni, detektori pritiska, akcelerometri itd. funkcioniraju na principu piezoelektrinog efekta. Sonarni ureaji koji se koriste za istraivanje podmorja, otkrivanje podmornica i jata riba kao generatore zvunog signala i zvuna osjetila, koriste

PRIMJENE PIEZOELEKTRINOG EFEKTA

Piezoelektrici imaju iroku primjenu u dananjoj tehnologiji. Najvanija dva svojstva piezoelektrika su mogunost vrlo uinkovite prijetvorbe mehanikih deformacija u elektrine impulse i obratno (tu piezoelektrik slui kao "most" ( transducer)), te svojstvo da piezoelektrini kristali imaju vrlo stabilnu i usko odreenu rezonantnu frekvenciju (u

piezoelektrine tvari. Piezoelektrini aktuatori koriste se i za preciznu manipulaciju (na nanometarskoj skali) pri elektronskom i skenirajuem tunelirajuem mikroskopiranju [9], kao i nuni dijelovi u adaptivnoj optici. Veina ink-jet pisaa koristi piezo tehnologiju ispisa: za stvaranje tokice tinte na papiru koristi se piezoelektrik kroz kojega je probuena kapilara u kojoj se nalazi tinta. Kada se dovede napon na piezoelektrik, kristal se same, pa se automatski smanjuje volumen kapilare, raste tlak tinte unutar nje i iz glave pisaa izljee siuna kapljica boje, koja zavrava na papiru. Kombinacija piezoelektrika se moe koristiti i za eliminaciju neeljenih vibracija kod preciznih ureaja, tako da jedan piezoelektrik detektira vibracije, a drugi emitira vibracije koje ih tono ponitavaju. Svima poznata primjena piezoelektrinog efekta je u plinskim upaljaima (za cigarete), u kojima se pritiskom na piezoelektrik generira elektrina iskra koja pali smjesu plinova. Vidljivo je da je ova fizikalna pojava iroko iskoritena i neizbjena u svakodnevnom ivotu. Alternativa piezoelektricima (posebno pri dizajnu aktuatora) u nekim sluajevima mogu biti i obine zavojnice, koje su jednostavnije, ali piezoelektrici imaju daleko bolja svojstva kao to su velika preciznost kontrole mehanike deformacije i mogunost tonog ponavljanja pomaka, te mnogo manja potronja energije od klasinih zavojnica. Postoji i elektromagnetski analog piezoelektrinom efektu, gdje feromagnetiki materijal reagira mehanikom deformacijom na magnetsko polje. Taj efekt se naziva magnetostrikcija , i odgovoran je za zvuk kojega proizvode transformatori i drugi ureaji sa eljeznim jezgrama koji rade na izmjeninu struju [9].

piezoelektrini efekt je postao jedna od osnova moderne tehnologije. Pojava je vrlo brzo dobila precizno teorijsko objanjenje radovima Kelvina i Voighta, koji su kasnije dopunjeni, no praktine primjene usljedile su tek u ratnim uvijetima 1917.g. Nakon toga slijede brojne primjene efekta koje su brzo nale mjesto u irokoj komercijalnoj upotrebi. No, uz ogromnu tehnoloku vanost, eksperimentalna istraivanja piezoelektrinog efekta omoguila su velik napredak u razumijevanju fizike vrstog stanja. Teorijski model je toliko razvijen da je mogue vrlo jeftino konstruirati potpuno nove materijale eljenih svojstava, pa tehnologija vie ne ovisi o materijalima dostupnima iz prirode. U budunosti se moe oekivati jo vei napredak na ovom polju, pogotovo pri razvoju novih piezoelektrinih materijala i novim, matovitim primjenama ovog efekta.

LITERATURA
[1] Garcia, S., Kunitz, E., Sampson, K., "Piezoelectric effect and its applications", http://ice.chem.wisc.edu/ice/materials/piezo.html, (1998) [2] Ballato, A., "Piezoelectricity: History and New Thrusts", IEEE Ultrasonics Symposium, Vol. 1 (1996), str. 575-583. [3] Ballato, A., "Piezoelectricity: Old Effects and New Applications", IEEE Ultrasonics Transactions, Ferroelectric Frequency Control, Vol. 42, (1995), str. 916- 926. [4] Purcell, E., "Elektricitet i magnetizam", Udbenik sveuilita u Berkeleyu, Svezak 2, Tehnika Knjiga, Zagreb [5] Kittel, C., "Introduction to Solid State Physics", John Wiley & Sons, str. 408-410. [6] Service, R.F., "Shape-Changing Crystals Get Shiftier", Science, Vol. 275, 28. March (1997)., str. 1878. [7] Adaptronics, Inc., "Bulk Piezoelectric Ceramics", http://www.adaptronics.com/Products/PiezoelectricCeramics/BulkCeramics. html, i "Direct Piezoelectric Actuators", http://www.adaptronics.com/Products/PiezoelectricActuators/DirectActuator s/DPA.html, (2002) [8] Grupp, D.E., Goldman, A.M., "Giant Piezoelectric Effect in Strontium Titanate at Cryogenic Temperatures", Science, Vol. 276, 18 April (1997), str. 392- 394. [9] Nave, Carl R., "Piezoelectricity", http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/solids/piezo.html, (1998)

ZAKLJUAK
Stotinu i osamdeset godina nakon njegova otkria,