RH

BRODSKO POSAVSKA ZUPANIJA

OPEINACERNIK

SLIJZBENI
GLASNIK

SLUZBENO GLASILO OPEINE CERNIK

GODINAXIII OPCINACERNIK

Broj 8/07.
24. prosinca2007.
U sktadu sa itankom 16. Statuta Opiine Cernik ("Stuibeni gtasnik Opfine
Cernik br.5/01) donosi se pro-iiceni tekst Prostornog plana uredenja, a
temeljem Odluke o donoienju Prostornog plana uredenja Opiine Cernik
donesene 15.05.2003. godine (.StuZbeni gtasnik. Opiine Cernik br. 4/03),
OdLuke o dono5enju Prve izmjene i dopune Prostornog ptana uredenja
Opiine Cernik donesene 20.04.2007. godine ("StuZbeni gtasnik. Opiine
Cernik br. 7/07) te ispravka Prostornog plana uredenja Opcine Cernik
donesenog 01 .10.2007. godine 1"51u25eni glasnik. Opiine Cernik br.5/071,
Opiinsko vijeie Opiine Cernik na 20. sjednici odrZanoj 20. prosinca 2007.
godine donosi

ODLUKU
o donoienju Prostornog plana uredenja opeine Cernik
(proiii6eni tekst)

I. OPEE ODREDBE
Clanak 1.

Donosi se Prostorni' ptan uredenja Opiine Cernik (u datjnjem tekstu:

"Ptan").
Ctanak 2.

Sastavni dio ove Odluke dine Etaborati pod nazivom -Prostorni ptan uredenja
Opiine Cernik" i .Prva izmjena i dopuna Prostornog plana uredenja Opeine
Cernik-, izradeni od UrbanistiEkog instituta Hrvatske, broj etaborata 1137 i
i
1278 od sijeinja 2003. godine travnja 2007. godine koji se sastoje od
tekstualnog igrafiikog dijeta koji sadrZe:
KNJIGA 1: - tekstuatni dio

| - Tekstuatno obraztoZenje
0 - Uvod
1 - PolaziSta
2 Ciljevi prostornog razvoja i uredenja
3 - Ptan prostornog uredenja
ll - Odredbe za provodenje
KNJIGA 2: - kartografski prikazi ptana, mjerlto '1 :25000

1 - Granice i srediinji sustav srediinjih nasetja i razvojnih srediita

2 - Koriitenje i namjena povriina

INFRASTRUKTURNI SUSTAV

3. . 1 Promet
3.2. Poita j telekomunikacija
3.3. E[ektroenergetika
3.4. KorjStenje voda - vodoopst<rba
3.5. Odvodnia otoadnih voda
4. Uvjeti kori5tenja i zaitite prostora

KNJIGA 3.

GRADEVINSKA PODRUCJA (PRIKAZ| 1-l'1), MJERILO 1:5000

LtanaK J.

ll. Odredbe za provodenje sadrZe:

1. Uvjeti za odredivanje namjena povriina na podruaju Opiine

2. Uvjeti za uredenje prostora

2.'l . Gradevine od vainosti za Dr2avu i Zupaniju
2.2. Gradevinska podruija nasetja
2.3. lzgradene strukture van nasetja

3. Uvjeti smjeitaja gospodarskih djetatnosti

3.1. Gospodarske djetatnosti unutar podruija nasetja
3.2. Gospodarske djetatnosti izvan naselja

4. Uvjeti smjeitaja druitvenih djetatnosti

5. Uvjeti utvrdivanja koridora iti trasa i povriina prometa i drugih
infrastrukturnih sustava
6. Mjere zaitite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i
kutturno-povijesnih cjetina

7. Postupanje s otpadom

8. Mjere sprjeaavanja nepovoljnih utjecaja na okolii

9. Mjere provedbe ptana

9.1 . Obveza izrade prostornih ptanova
9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera
9.3. Rekonstrukcija gradevina iija je namjena protivna ptaniranoj
namjeni i sanacija prostora
9.4. Zavrine odredbe
II. ODREDBE ZA PROVODENJE

1. UVJETI ZA ODREDIVANJE NAMJENA POVRSINA NA PODRUEJU

OPCINE

Clanak 4.

Prostorni ptan uredenja opiine Cernik (u nastavku teksta: Prostorni ptan),

utvrduje uvjete uredivanja prostora opiine, odreduje svrhovito koriitenje,
namjenu, oblikovanje, obnovu i saniranje gradevinskog i drugog zemtjiita,
zaititu okotiSa, te zaititu kutturnih dobara i osobito vrijednih dijetova
prirode na razmatranom prostoru.
Ctanak 5.

Uredivanje prostora na podru-ju opiine Cernik (izgradnja gradevina,

uredivanje zem[jiita i obavtjanje drugih radova na povriini zemtje, te iznad
iti ispod povriine zemlje), provodit ie se u skladu s ovim Prostornim planom,
odnosno u skladu s postavkama i izvednicama, koje iz njega proiztaze.

LtanaK b-

(1) Ovaj plan obuhvaia prostor opiine Cernik utvrden dtankom 17. Zakona o
podruijima Zupanija, gradova i opiina u Repubtici Hrvatskoj (NN br. 10/97.)
kao i
dlankom 12. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o podruijima
iupanija, gradova i opcina u Repubtici Hrvatskoj (NN br. 68/98.).

(2) Prema navedenim zakonima prostor Opcine Cernik natazi se unutar

Brodsko- posavske iupanije, te obuhvaca slijedeia nase[ja: Baiin Dot,
Bani-evac, Cernik, Gitetinci, Gotobrdac, Opatovac, Opriinac, Podvriko,
SinLije, 5agovina Cerniika, 5umettica.

(3) Ukupni-prostor opiine Cernik obuhvaien ovim Ptanom ima povriinu od

127,53 kmt (prema pubtikaciji: Povriine iupanija, gradova i opcina u
Repubtici Hrvatskoj publiciranoj od DrZavne geodetske uprave u travnju
1997. godine).

LtanaK / -

(1) Prostornim se ptanom prvenstveno osiguravaju temeljni uvjeti za ukupni

druitveni i gospodarski razvitak, za5titu okotiia, te svrhovito koriitenje
prostora, prirodnih i kulturno-povijesnih dobara.
(2) Prostorni ptan utvrduje mjere za koriitenje, namjenu, uredenje i
obtikovanje prostora naselja (opiinskog srediSta, loka[nih sredista i ostalih
naselja) kojima se odreduju uvjeti uredivanja prostora, pa se u kortilenju 1

namjenr prostora raztikuju siijedece povriine:

- za razvoj i uredenje unutar naselja,
za razvoj i uredenje izvarr r-raseija.
Ctanak 8.

Prostornim planom utvrdene su stijedece karakteristidne prostorne cjetine i

vrijedna podrudja opiine Cernik:

A) Prijelozno prigorsko- ravnidarsko podrutje u kontaktu prema gradu

Nova Gradiika s nasetjima Cernik, Gitetinci, Sumetlica i Baiin DoL,
kao urbano i prostorno - infrastrukturno najrazvijeniji dio podruija
Opiine (kontaktni prostor prigorske i nizinske zone). Navedeni dio
prostora od posebnog je znaiaja za buduii razvitak Opiine Cernik
obzirom da juini rub ovog podruija obuhvaia glavno srediinje nasetje
Cernik, te predstavlja dio neprekinutog urbanog sustava - konurbacije
Cernik - Nova Gradiika. Neposredna veza sa regionatnim srediitem -
Gradom Nova Gradiika osigurava viiu razinu druitvene i komunatne
infrastrukture te veiu ponudu gospodarskih sadrZaja i mjesta rada.

B) Prigorsko-brdsko podru(.je (juZne padine PoZeike gore) s nasetjima

Golobrdac, Podvriko, Sintije, Opriinac, Baniievac, Opatovac i
Cerniika Sagovina, predstavtja prostor vrijednog prirodnog okvira i
krajobraza sa visokom razinom oduvanosti ekotoikih vrijednosti, pri
demu se gospodarska vatorizacija ovog podruija usmjerava na
specifiine obtike gospodarstva (stoaarstvo, vodarstvo, vinogradarstvo,
turizam. lovstvo).

Ctanak 9.

Uvjeti za odredivanje namjene povriina obuhvaiaju i sva ogranidenja koja

proiztaze iz potreba zaitite, uredenja i koriitenja posebno vrijednih
podrutja i gradevina na prostoru opiine, kao ito su:

- prirodne i krajobrazne vrijednosti,

- postojefa kutturna dobra,
- vrijedno poljoprivredno i iumsko zemtjiite,
- druga ogranitenja (konfiguracija terena, vode, ktiziita i dr.)

Ctanak 10.

(1) Ukupni pflkaz koriitenja i namjene povritna vezano uz razvoj I uredenje

povriina naselja, odnosno razvoj i uredenje povriina izvan naselja, dat
je u okviru grafiikog dijela Prostornog plana na kartografskom prikazu:
KORISTENJE I NAMJENA POVRSINA (mjeri[o 1:25.000). Tim prikazom
utvrdene su mogucnosti namjenskog koriitenja prostora uz njegovo
strukturiranje unutar stijedetih namjenskih kategorija:

(a) Povriine za rozvoj i uredenje noselja:

lzgradenl dio gradevinskog podruija naselja

^ Neizgradeni dio qra<1e';inskog podrr.rija nase[ja
(b) Povriine za razvoj i uredenje izvan naselja:

- Druitveno-javna namjena: tjeiitiini kompleks Strmac (zdravstvena - D3)

- Gospodarska namjena - proizvodna, poslovna (l-K)
* Gospodarska namjena - eksptoatacija mineratnih sirovina (kamen - Er)
- Gospodarska namjena, ugostitetj sko-turistiika tipa hote[-pansion (Tl )

(cl Povriine za razvoj i uredenje izvan noselja na kojima nije predvideno

gradenje, obuhvataju:

Potjoprivredno tto isktjuiivo osnovne namjene - ostata obradiva tta (P3),

Suma isklju-ivo osnovne namjene / gospodarska (51 )
- Ostato potjoprivredno tto, lume i Sumsko zemtjiite (P5)
- Vodene povriine (V)
- Povriine infrastrukturnih sustava (lS)
- Grobtje (G).

(2) Funkcionatna povezanost naseLja kao i osiguranje neophodnog prometno-

infrastruktu rnog standarda unutar Ptanom utvrdenih povr5ina za razvoj i
i
uredenje (unutar izvan naselja) ostvaruje se izgradnjom nove i
rekonstrukcijom postojeie prometne infrastrukture (cestovni promet), te
izgradnjom nove odnosno rekonstrukcijom postojece komunalne
i nfrastru kture.
Radi osiguranja kvatitetne funkcije ukupnog prostornog sustava Opcine
Cernik Ptanom su u okvirima koriitenja i namjene povriina osigurani
potrebni prostori i koridori za gradnju (i uktjucivo rekonstrukciju) cestovnih
gradevina.

(3) Osiguranje neophodnih prostora i koridora za potrebe postojece i

planirane prometne i komunaLne infrastrukture u okviru prostorno- planskog
dokumenta ostvaruje se u slijedeiim segmentima:

A. PROMET

Cestovni promet

Javne ceste
- Driavna cesta (nova brza cesta)
DrZavna cesta D 51
Zupanijske ceste 4139, 4141 ,4140,4126
- Atternativni koridor za korekciju iupanijske ceste 7-4141
. I okalne ceste . 47OO7. 47008
0state ceste koje nisu javne
RaskriZje ceste u dvije ravnine (planirano)
Prijelazi cesta u dvrje razine (p[anirano)
B. POsTAITELEKOMUNIMCIJE

Poita
- Jedinica poitanske mreZe

Javne telekomunikaciie
Telefonska mreZa - komutacijski ivorovi u nepokretnoj mreZi
- mjesne centrate (UPS)
Vodovi i kanati

- [cr5r>Lt clr,r
|-^^i-*-^l^i.,^! || vuu
- korisniiki i spojni vod

Javne telekomunikacije u pokretnoj mreZi

- Radio i TV sustav veza

C. ENERGETSKISUSTAV
Ciievni transport nafte i ptina

- tokatni plinovod

Etektroenerqetika

Elektroprijenosni uredaji

- Datekovod 110 kV
D. VODNOGOSPODARSKISUSTAV
KoriSten ie voda

Vodoopskrba
- Akumutacija za vodoopskrbu (Baiica)
- Vodozahvat/vodocrpitiite (povr5inski)
- Vodosprema
- Uredaj za proiiiiavanje pitke vode
- Magistratni vodoopskrbni cjevovod
- Ostali vodoopskrbni cjevovodi

Uredenie vodotoka i voda

Regulacijski i zaititni sustav

Retencija za obranu od poplave (Reietarica - dio)

- Nasipi 1 brana
- Regulacija vodotoka u gospodarskoj zoni Cernjk
Odvodnja otpadnih voda

- Uredaj za proiiiiavanje (tokatni)

- lsoust
- Gtavni dovodni kanal (kotektor)
2. UVJETI ZA UREDENJE PROSTORA
7.1 . Gradevine od vainosti za Dr:avu i Zuoaniiu

Ctanak 11.

Prostorni ptan utvrduje stijedeia podrudja i gradevine od vainosti za DrZavu

iZupaniju:

(1) Podru-ja i gradevine od vaZnosti za Driayu na podruiju Opcine Cernik:

lzgradnja nove brze ceste na pravcu D - 4 (Reietari) - Cernik - Poiega

i
Uredenje podizanje gradevinsko-tehniikog i
prometnog standarda na
driavnoj cesti D 51 sa sanacijom ktiziita,

(2) Podrucja i gradevine od vainosti za Brodsko- posavsku iupaniju na

podruiju opiine Cernik:

- Zahvati na uredenju i modernizaciji Tupanijske ceste (Z 4155, i 4142 i i

4141)
- Zupanijska toviita i uzgajal.iita divtjadi,
- Vodoopskrbna akumulacija Baeica,
- Kutturna dobra (ruratna nasetja, profane gradevine i kompteksi,
tradicijska arhitektura, sakratni objekti, srednjevjekovni gradovi,
arheotoike zone).
- Spomenik parkovne arhitekture (Cernik) i znaiajni krajobraz na
sjevernom dijelu opcine (podru-je Moslavaike gore - Strmac),
- RegionaLni (meduiupanijski) sustavi vodoopskrbe (Cernik - PoZega),
- Meduopiinski sustavi vodoopskrbe (Cernik - Nova Gradi5ka),
- Energetski koridori dalekovoda 110 kV,
- Magistratni svjettovodni kabel Cernik - Poiega (uz D - 51),
- Magistralni svjettovodni kabel Cernik - Poiega (uz D-5'l ),
- Gradevine za zaititu od poptava - retencija Reietarice.

(3) Ovi uvjeti se utvrduju temeljem odredbi Zakona o prostornom uredenju

te posebnih zakona i propisa, suktadno vaieiim dokumentima prostornog
uredenja iuvjetima iz procjene utjecaja tog zahvata na okolii.
(4) Uvjeti uredenja prostora za gradevine od vaZnosti za drZavu iz stavka 1.
ovog -tanka utvrdit ie se temetjem struinih podtoga i studija utjecaja na
okolii prema vaietim zakonskim propisima.

(5) Gradevine od vainosti za Zupaniju iz stavka (2) ovog clanka reatiziraju

se temeljem uvjeta uredenja prostora definiranim kroz:
- urbanistiike i detatjne ptanove uredenja kod zahvata i podruija za koje
je ovim Planom uvjetovana izrada takovih ptanova,
- struane podloge i studije utjecaja na okotiS za znadajne gospodarske,
prometne, energetske, vodoopskrbne i kanatizacijske sustave iobjekte, u
sktadu s uvjetima vaieiih propisa,
- izradom procjene utjecaja na okotii za sve proizvodne gradevine (pored
gradevina i zahvata koji su odredeni Pravilnikom o procjeni utjecaja na
okotii) koje mogu utjecati na kvatitetu vode, tta i zraka,
- iznimno od prve alineje ovog stavka, do donoienja Urbanistidkog ptana
uredenja i detaljnog ptana uredenja, navedeni zahvati mogu se, za
gradevine izahvate u prostoru koji nemaju negativni utjecaj na okoliS,
reatizirati kroz lokacijske dozvote temeljene na posebnim uvjetima
gradenja nadleZnih tijela driavne uprave i pravnih osoba s javnim
ovtastima, idejnog projekta planiranog zahvata u prostoru i odredbama
ovog Ptana vezano uz vrstu ptaniranog zahvata.

2.2. GMDEVINSKA PODRUEJA NASELJA

dtanak '12.

(1) Gradevinska podrudja naselja (cjelina izgradenog i neizgradenog dijeta

nasetja) obuhvacaju prostorno, organizaciono i funkcionalno kompaktne
cjeline izgradenih i neizgradenih nasetjskih struktura sa dijelovima
mjeiovite namjene, preteiite namjene i isktju-ive namjene.

(2) Razvoj i uredenje nasetja u Opiini Cernik dozvotjen je samo unutar

gradevinskih podruija utvrdenih Prostornim planom i prikazanih na
katastarskim kartama - listovima u mjeritu 1:5000 u okviru grafidkih pritoga
ovog Plana.

(3) Gradevinsko podrucje prikazano je na katastarskim kartama u mjerilu

1:5000 kao cjelovito podruije gradenja, koje unutar svojih granica obuhvaia
zatedene i buduie koridore prometne i komunalne infrastrukture, manje
vodotoke, vododerine, uktjuiivo podrudja na kojima postoji odredena razina
ograniienja za izgradnju objekata. Na svim naprijed navedenim prostorima
vaZe ograniienja koja se primjenjuju kod gradenja uz objekte kulturnih
dobara, koridore prometne i komunatne infrastrukture te vodotoke, uz
primjenu posebnih uvjeta gradenja kod zemtjiSta sa odredenom razinom
ograniaenja vezano uz specifiinosti zemljiita i pojedine mikro[okacije
(ktiziita - aktivna iti potencijalna, ptavna podru-ja i dr.).

(4) Gradevinska podru-ja nasetja svojom povriinom osigura',,aju pr()stor za

zadovoLjavanje sadainjih i
buducih potreba za gradenjem, a sukladno
postojecem ocekivanom broju stanovnika, te razvitku ecspodarskih
i
djetatnosti, uz uvjet racionalnog koriitenja prostora i primjenu principa
odr7ivog razvitka te oduvanje i unapredenje kutturnih (povijesno-
spomenitkih) i prirodnih vrijednosti, uktjudivo odrTanje visoke razine
kvatitete okotiSa.

(5) Prostorni plan usmjerava i daje prednost u opremanju komunatnom

infrastrukturom vei izgradenim dijelovima gradevinskog podruija pred
neizgradenim dijetom gradevinskog podruija naselja, odnosno usmjeravanje
nove izgradnje provodi se prema komunalno opremtjenim dijetovima nasetja
iti gradevinskog podrudja.

Clanak 1 3.

(1) Gradevinska podruija naselja ureduju se za potrebe njihove buduie

izgradnje i prostornog razvitka, obuhvaiajuci pri tom potreban broj
prateiih sadriaja, gradevina i sadrZaja druitvenog standarda sa svom
potrebnom komunatnom inf rastru kturom, uz osiguravanje uvjeta zdravog i
sigurnog stanovanja.

(2) Gradevinsko podruije srediita opcine - naselja Cernik ureduje se uz

vece udeice javnih i postovnih sadriaja te promicanje vile razine urbanog
standarda i zaitite okoliia, s posebnom brigom prema povijesnoj jezgri i
bogatoj povijesno-spomeniikoj baitini.

(3) Unutar pojedinih podruija naselja (unutar i izvan gradevinskog

podruija) nalaze se zaitiiena kulturna dobra koja obuhvaiaju ruralnu
cjetinu Cernik, spomeniiku cjetinu dvorca Markovii - Kulmer, franjeva-ku
Zupnu crkvu Sv. Petra sa samostanom u Cerniku, tjeiil.iini kompleks Strmac,
memorijatno spomen-obiljeije NOB-e i Zidovsko grobtje u Cerniku, uktjuiivo
arheotoike zone Slavda na podrudjima nasetja Nova Gradiika - Cernik
(graniino podruije) Baiin Do[, Podvriko i Cernidka Sagovina te pojedinadne
objekte u nasetjima Baiin Dol (srednjevjekovni grad Graianica), Banitevac
(crkva 5v. lvana Evandetiste), Giletinci (crkva Sv. Matije) i Cerniika Sagovina
(crkva Sv. Luke). Navedeni dijelovi podrudja Opiine ovim su Ptanom
predvideni za zaititu i ureduju se uz poitivanje posebnih uvjeta utvrdenih
od mjerodavnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, uktjuiivo
izradu prostorno- planske dokumentacije niie razine (UPU-DPU).

etanak 14.

(1) Gradevinska podruija naselja iz ilanka 12. i 13. ovih Odredbi

obuhvaiaju:

- podru-ja isklju-ivo stambene namjene predvidena za izgradnju

jednoobiteLjskih i viieobitetjskih samostojeiih dvojnih iti skupnih
stambenih gradevina (oznaka S),
- podrucja mjeiovite namjene prete:ito stambenog tipa (stalnog ]
povremenog stanovanja: M1 -M3) u okviru kol1h prevtadava koriitenje
prostora za potrebe stanovanja kao osnovne funkcije (jedno obitetjski i
 viSeobiterjski objekti) sa moguinosti smjeStaja prateiih sadrzaja uz
stanovanje (u okviru stambenog objekta ir.i izgradenog zasebnog obj"kt.
na stambenoj parceli odnosno kao posebnog oblekta na zasebnoj paiceuj
-kvalitetu
!91i ne zahtijevaju posebne zone i ne utje-u negativno na
zrvUenJa u nasetju, kao ito su: obrazovni, zdravstveni, kutturni, vjerski,
sportsko-rekreacijski, poslovni, trgovaiki, turistiiki i ugostitetjski
sadrZaji, servisno-zanatski sadrZaji, uktjui.ivo manje p6stovne i
gospodarske sadrZaje te pojedinadne radne sadriaje komptementarne
osnovno] namjeni. Unutar ovih povr5ina ukljudene su i potrebne prometne
i komunalne povriine, objekti i uredaji, te uredene i zaititne zelene
povrstne.
- podrudja mjeSovite namjene (M4) u formi obitetjskih gospodarstava
(obitetjske kuie) u funkciji revitatizacije potjoprivredne ili stodarske
proizvodnje i seoskog turizma.

(2) Unutar izgradenih i neizgradenih cjetina nasetja uiestvuju i podruija

iskljudive namjene i to:

za javnu i
druitvenu namjenu (D1-D7), tj. za smjeitaj objekata
predikotskog i ikotskog o.dgoja, objekata kuttire (druitvenrrr'aomovay
i
ostatih kompatibitnih sadriaja,
- gospodarske namjene, vezano uz smjeitaj gospodarskih, preteZito
radno_
proizvodnog tipa (12) u formi mate privrede i[i servisno_zanatskih pogona
i prateiih kompatibitnih sadriaja,
- prostori preteiito postovne namjene (K1 , K2, K3)) za gradnju ustuinih,
trgovadkih, komunatno-servisnih i ostatih komunalnih oOjlt<ata,
- prostori za razvoj ugostitetj sko-tu ristiikih sadriaja (T), sa turistiikim
sadrzajima tipa hote[a i[i pansiona,
- podru-ja iportsko- rekreacij ske namjene (R) namijenjene iportu i
rekreaciji s prateiim kompatibitnim sadrZajima,
- prostori javnih zelenih povriina za realizaciju parkova, igratiita i vrtova
(21 , Z2 i 23) uktjuiivo zaStitno zetenilo u nasetjima (Z).

itanak 15.

('l ) Gradevinska podrudja nasetja,

te izdvojena gradevinska podru-ja (kao i
izgradnja izvan gradevinskih podru-ja) ureduju se temetjem to[<acilsr*r
dozvola osnovanim na Prostornom ptanu, odnosno temetjem lzvoda iz
drugih detalj nih prostorno- ptanskih dokumenata.

prosrora gradevinskih podru-ja na kojima se oiekuje

tl"9:"r"
!1),
znacajnua rzgradnja (prvenstveno u okvirima opiinskog srediSta - nasetla
cernik te sportsko-rekreacij skog i izretnidko-tuiistitkog- podrudja Strmae,
kao i.uredenje prostora na podruiju nasetja Cernik, unuta, kojii se nataze
zaStiiena ku[turna dobra (nepokretno kutfurno dobro) iti zaltiieni drjel.vi
prirode, utvrduje se urbanistiikim pranovima u'edenja (upu) iti detatlnim
planovima uredenja (DpU).

10
(:l Do donoienja prostorno- ptanskih dokumenata iz stavka (2) ovog
ilanka uredenje prostora provodi se neposredno temeljem Odredbi ovog
Ptana.

(4) Neposredno provodenje ovog Plana utvrdeno u stavku (3) ovog -tanka
nije moguce za objekte gospodarske: proizvodno- poslovne i turistidke
namjene u zonama izdvojene namjene (l-K-T) i nove gradevine unutar
tje-itiinog komp[eksa Strmac. Lokacijski uvjeti za naprijed navedenu
izgradnju utvrduju se temetjem UPU-a.

dtanak '16.

(1) U gradevinskim podru-jima nasetja, mogu se, u skladu s mjesnim

uvjetima, graditi d ru5tveno-javne, postovne, kom unalno-infrastrukturne, te
stambene i stambeno - postovne i poslovno-stambene gradevine, uktjuiivo
pomocne, gospodarske i poslovne gradevine koje sa stambenom gradevinom
iine stambenu i gospodarsku cjetinu, a pod uvjetom da ne ometaju
stanovanje kao osnovnu namjenu. Unutar nasetja moguta je izgradnja
proizvodnih i poslovnih gradevina na zasebnim gradevnim iesticama bez
stambene gradevine na naiin da ne ugroiavaju kvatitetu okotiia i ne utjedu
negativno na okolne gradevine i korisnike prostora. U svim gradevinama
moraju biti zadovoljeni posebni sigurnosni uvjeti (zaitita od poiara,
eksptozije i st. ),

(2) Pomocnim gradevinama smatraju se: garaZe, tjetne kuhinje, spremiita,

drvarnice, nadstreinice, i sl..

(3) Gospodarskim zgradama smatraju se:

a) bez izvora zagadenja: iupe, staktenici, pLastenici, kolnice, spremiita

potjoprivrednih strojeva, spremiita ljetine i s[.
b) s potencijatnim izvorima zagadenja: puinice (suienje-dimtjenje mesa),
staje, svinjci, kokoiinjci, kuniinjaci, uzgoj krzna5a, p-etinjaci i st.

(4) Djetatnosti koje se mogu obavtjati u okviru gradevinskog podruija nasetja

obuhvaiaju:

a) tihe i ciste djelatnosti bez opasnosti od poiara i eksplozije: razliiite

kancelarije, uredi, biroi, ateljei i druge sLiine djetatnosti, pogoni sa
aistim i tihim tehnoloikim postupcima, obrtnidke, ugostite[jske (bez
glazbe na otvorenom), trgovaike, usluZne i sliine djetatnosti;

b) djelatnosti koje su potencijaLnj izvori buke i zagadenja okotisa:

automeha niiarske 'i Ijmarske radionice, kovadnice, bravarije, slotarije,
pitane, lakirnice, ktesarske radionice, izrada ptastike, manje klaonjce i
mljekare. veii uqostitetjski pogoni, disco, sireljane i sl.

!
(5) Djelatnosti iz stavka (3a) i stavka (4a) ovog dlanka mogu se, prema
prirodi posta obavtjati u dijelu stambene gradevine iti u posebnoj gradevini
na stambenoj parceti sa prostorom predvidenim za takvu djelatnost, sa
maksimalnom veliiinom ukupno izgradene netto povriine do 200 m2 U
sludaju veieg obima pro'izvodnje proizvodno- postovna gradevina moZe se
graditi i na zasebnoj parceli bez stambene- gradevine sa najveiom vetitinom
ukupno izgradene netto povrSine do 900 mr.

(6) Gradevine iz stavka (3b) ovog dtanka mogu se, osim nasetja Cernik i
podruija gdje je to ograniieno posebnom odtukom Opiine, graditi u svim
drugim naseljima za potrebe uzgoja i drianja navedenih vrsta domaiih
Zivotinja za vtastite potrebe:
- krupna stoka (goveda, konji, junad, tetad i st.) .do 20 kom.
- svinje (krmada, tovn'ih, odojaka, nazimica) ......do 50 kom.
- sitna stoka (koze, ovce, srne i st. ) . . . . . . . . . . . . ... do 100 kom.
- perad i ostalo (kunici, krznaii i st.)...............................do 2000 kom.

(7) Gradevine iz stavka (6) ovog itanka mogu se graditi samo uz osiguranje
potrebnih prostornih uvjeta i zaitite okotiSa, sa dubinom gradevne aestice
minimatno 70 m, pri iemu se broj domaiih iivotinja ograniiava na 25
uvjetnih grta prema normativu iz ilanka 53. ovih Odredbi. Navedene
gradevine ne smiju imati negativan utjecaj na okolne korisnike prostora.

Ctanak 17.

(1) U gradevinskim podru-jima naselja sa zna-ajem opiinskog srediSta

(unutar njegovog srediinjeg dijeta definiranog min. udaljenosti 500 m od
objekata javne namjene - opiina, crkva, 5kola, dom kulture i st.), ne mogu
se driati i uzgajati domaie tivotinje iz stavka (6) -tanka 16.

(2) Uzgoj stoke opsega veieg od iskazanog u stavku (7) itanka 16. (farme,
toviliita i sL.), moZe se provoditi samo izvan gradevinskih podrudja naselja
prema itanku 52. 53 i 54. ovih Odredbi.

(3) U granicama izgradenih i neizgradenih dijelova nasetja (prvenstveno na

njihovim rubnim dijelovima izvan centra nasetja na min. udatjenosti 100 m
od objekata javne namjene - opiina, 5kola, djeiji vrtic, dom kutture, crkva,
zdravstvo i dr. ), mogu se u skladu s mjesnim prilikama graditi i rnate
postovne zgrade za djelatnosti iz stavka (4b) atanka '16. ako se djetatnosti i
proizvodni postupci, prometne potrebe i ostate funkcionalne potrebe mogu
ustrojiti na naiin da ne ugroiavaju okolii i kva[itetu iivota i rada na
susjednim parcetama, odnosno u nasetju.

(4) Unutar gradevinskog podruija, za gradnju i razvoj naselja, u sktadu s

mjesnim uvjetima i pritikama mogu se graditi imanji oostovni sadrZaji sa
vetiiinom ukupno izgradene netto povriine do 200 m' (unutar stambenog ili
posebnog objekta na stambenoj parceLi) neophodni za svakodrrevni irvot
(male pekarnice, prerada, dorada i obrada prehrarnberrih i mesniir
proizvoda, drveta, metata, kamena, plastike i sl., servisi - kuianski aparati,
vozila, potjoprivredni strojevi i s[., opskrba, sktadi5ta i dr.) pod stijedeiim
uvjetima:
djelatnost koja se obavtja, naiin organizacije proizvodnje, proizvodni
postupak te potrebe prometa ne smiju ugroiavati okoti5, sigurnost i
kvatitetu iivota na susjednim parcetama iu nasetju;
obtik i veliiina gradevinske parcele utvrdit ie se i urediti u sktadu s
odredbama iz ilanka 19.170. ovih Odredbi.

(5) Za postovne zgrade iz stavka (4) ovog dtanka mogu se obtikovati parcele
maksimalno dozvoljene povriine, prema alanku 20. ovih Odredbi.

(6) Poslovne gradevine (ostatih) tehnologija koje nisu kompatibiIne sa

stambenom namjenom i koje se izgraduju sa izgradenom netto povriinom
vecom od 200 m', grade se na zasebnim parcetama bez funkcije stanovanja.
Gradevine poslovne namjene koje zahtijevaju vece povriine parcela i veiu
ukupno izgradenu netto povr5inu gradevine od onih utvrdenih u dtanku 20.,
izgradivat ce se u gospodarskim zonama izdvojene namjene (l-K).

(7) Prilikom ptaniranja, projektiranja i odabira tehnologije za djetatnosti iz

stavka (2) i (3) ovog -lanka, moraju se osigurati i provesti propisane mjere
zaitite okotiia, te 'iste moraju zadovoljavati Zakonom propisane uvjete
(vezano uz zaititu zraka, zaititu od buke, zaititu od po2ara i eksplozije i
or. ).

Ctanak'lB.

(1) Gradevinska parceta mora imati minimatne dimenzije utvrdene dtankom

19. ovih Odredbi, te osiguran neposredan pristup na javnu prometnu
povriinu minjmalne iirine 5,0 (5,5 m) u opiinskom srediitu i drugim lokatnim
srediStima, odnosno 4,5 m u ostalim seoskim nasetjima. U stucaju posrednog
pristupa isti treba imati minimalnu iirinu 3,0 m i maksimalnu duiinu 50 m,
te predstavlja javnu povriinu.

(2) U stu-aju pritaza na drZavnu, Zupanijsku iti lokatnu cestu, u postupku

izdavanja lokacijske dozvote potrebno je ishoditi posebne uvjete
priktju-enja od strane mjerodavne institucije iti tijeta.

(3) U stucaju kada se gradevinska parceta natazj uz spoj cesia razliditog

znaiaja, prilaz sa te parcete na javnu prometnu povriinu obvezatno se
ostvaruje preko ceste niZeg znadaja.

2.2.1. Uvjeti za gradnju jednoobitelj ski h i viieobitetjskih gradevina

Ctanak 19.

(1) Unutar gradevinskrh podr-u-;a naselja planira se lzgradnja

jed noobite[jskih i viieobitel;skih gradevlna 1sa iIi bez poslcvnog prosiora].
Jednoobitetj sko m gradevinom smatraju se gradevine : nalvtie 2 stana, a
viieobitetjske sa najviie 4 stana. Ptanom nije predvidena izgradnja
viiestambenih gradevina".

(2) Povriina gradevinske parcele za gradenje stambenih jednoobitetj ski h i

viSeobitetjskih gradevina stambene (S) i mjeiovite namjene (Mr, Mz) te
povremenog stanovanja (Mr) sa moguinoiiu reatizacije postovnih sadrZaja
unutar objekta, kao i Sirina parce[e na regutacijskoj tiniji uz javnu prometnu
povriinu, ne moze biti manja od:

' za gradenje samostojecih gradevina:

- visine prizemtja (P), povriine 300 mr i iirine 14,0 m,
- visine prizemtje i kat (P+'l ), povriine 350 m' i Sirine 16,0 m,
- visine prizemtje i dva kata (P*2), povriine 400 mr i iirine 18,0 m.

. za gradenje (potuugradenih) dvojnih gradevina:

- visine prizemtja (P), uktjudivo i mansardu, povriine 250 m2 i iirine 12,0
m,
- visine prizemlje i kat (P+'1 ), povrsine 300 m2 i iirine 14,0 m,
- visine prizemlje i dva kata (P+2) povriine 350 m'i iirine '16,0 m.

' za gradenje skupnih (ugradenih) gradevina:

- visine prizemlja (P), povrSine 'l 50 m' i lirine 8,0 m,
- visine prizemlje i kat (P+1 ), povriine 200 m' i Sirine 10,0 m,
- visine prizemtje i dva kata (P+2), povriine 250 m'i Sirine 12,0 m.

(3) lznimno se dopuita gradenje obitetjsk'ih i viSeobitetjskih stambenih

objekata sa visinom p+2 na podruiju opiinskog srediita naselja Cernik

(4) lskazane visine za naprijed navedene tipove izgradnje uktjuiuju

mogucnost izgradnje podruma i tavana ili stambenog potkrovtja u skladu sa
itankom 27. ovih Odredbi.

(5) Minimalna tlocrtna brutto vetiiina gradevine za pojedine tipove

rzSt dut tJg lzr ru)r.
. samostojeie gradevine 60 m',
. dvojne (poluugradene) gradevine (dio dvojnice) 50 m',
. skupne (ugradene) gradevine ldio niza) 40 m'.

(6) Samostojecim gradevinama, u smislu ovog itanka smatraju se gradevine

koje se niti jednom svojom stranom ne pristanjaju na granice susjednih
gradevinskih parcela.

(7) Gradevinama koje se izgraduju kao dvojne (potuugradene) gradevjne, u

smislu ovog itanka smatraju se gradevine koje se jednom svojom stranom
prislanjaju na granicu susjedne gradevinske parcete, odnosno uz susjednu
gradevinu.
(8) Gradevinama koje se izgraduju kao skupne (ugradene), u smislu ovog
-tanka smatraju se gradevine koje
se svojim dvjema stranama pristanjaju na
granice susjedn'ih gradevinskih parcela'i uz susjedne gradevine.

(9) Kod izgradnje dvojnih i skupnih gradevina raztika visine izmedu

susjednih gradevina moguia je samo kao rezultat nagiba zemtjiita, pri iemu
se dopuita pomak od lz etaie (1,50 m).

(10) Za stambeni objekt potjoprivrednog proizvodaaa na podruiju seoskih

naselja, uz koji te i
se graditi gospodarski objekti potjoprivredne
proizvodnje (osim toviliita), dubina seoske gradevinske parcete ne moie biti
manja od 50 m, do maksimatno 200 m.

(11) Na gradevnim iesticama navedenim u stavku (1) ovog itanka moZe se

graditi samo jedna obite[jska, viSeobiteljska iti viiestambena - stambena iti
stambeno- poslovna gradevina sa prateiim pomoinim, radno-poslovnim i[i
gospodarskim objektima.

(12) lzuzetno se dopuita da se na stambenoj gradevnoj iestici izgradi

samo postovni objekt (iz ilanka 16. stavak 4a i 4b) prema uvjetima koji vaZe
za stambene objekte uz sva ograniienja vezano uz zaititu okotiia i susjednih
parcela / gradevina.

L[ANAK ^ZU.

(1) Maksimatna povriina gradevinske parcele za gradenje j ednoobitelj skih i

viieobitetjskih gradevina, uktjutivo obiteljske gradevine sa poslovnim
prostorom, odnosno postovne gradevine na zasebnim parcetama bez
stambene gradevine, iznosi:

3.000 m2 za gradenje samostojeiih objekata,

* 2.000 m2 za gradenje dvojnih objekata,
- 1.500 m' za gradenje skupnih objekata,
(2) Gradevinska parceta moZe imati maksimatnu duZinu (od javne prometne
povriine do straZnje granice parcete) 100 m za jednoobitetjske i
viieobitetjske gradevine, dok iirina uz cestu ili javnu prometnu povriinu (na
regulacionoj tiniji) moie biti najviie 30 m za jednoobitetjske iviieobitetjske
gradevine.

(3) Na dijetovima gradevinskog podruija naselja, koje je u grafiikim

prikazima Ptana definirano sa dubinom 70 - 100 m, dopuiteno je ovim
odredbama iznimno povecanje dubine gradevinskog podrudja za pojedinaine
parcele (u odnosu na vetidine iz stavka 2. ovog itanka) do maksimalno 200 m
u slijedeiim stucajevima:
- realizacije obiteLjskog potjoprivrednog gospodarstva sa tntenzivnim
uzgojem stoke (kao u ctanku 16. stavak 7. ),
- izgradnje radno- p roizvod n og 1ti poslovnog, zanatsko'servlsnog r:[.1ski3,
reatizacije turisti- ko- ugostjte lj skog objekta u fttnkciii seoskoq i rrf.izrna,

';':
- izgradnje objekata za proizvodnju, smjeitaj i iuvanje eksplozivnih tvari
za gospodarsku upotrebu, do maksimalne kotiiine 10 kg (proizvodnja)
odnosno 150 kg (smjeitaj i duvanje) na udaljenosti minimalno 100 m od
susjednog stambenog objekta, a prema posebnim uvjetima gradenja iz
podruija zaitite od poiara i eksplozija utvrdenih od nadleZne poticijske
u prave.

(4) lznimno, gradevinska parcela moZe biti do 50% (koeficijent 1,5) veia od
povriine odredene u stavku (1) ovog dtanka, uz najveiu izgradenost
gradevinske parcele od 0,2 (20% povriine parcele ) i to u studajevima:
- kada se uz gradevinu za stanovanje smjeitavaju i zasebne zgrade
karakteristiine za potjodjetsku djetatnost (obitetjska gospodarstva),
- kada se uz gradevinu za stanovanje smjeitava zasebna postovna
gradevina iija tehnologija, organizacija radnog procesa te prometne
potrebe zahtijevaju vecu povriinu,
- kada se uz stambenu gradevinu organiziraju ustuge iz ugostitetjsko-
turistidke iti opseZnije trgovadke djetatnosti.

(5) U stucaju izgradnje objekata iz stavka 3. ovog ilanka, povriina gradevne

parcele moZe iznositi do maksimatno 4500 mr uz maksimatnu dopuitenu
izgradenu povriinu pod svim objektima od 900 m2 (ntto) za sve gradevne
iestice veie od 2200 m'kako je to uvrdeno ilankom 42. ovih Odredbi.

(6) Od odredbe o vetiiini gradevinske parcete (stavci 1-5 ovog alanka)

izuzimaju se dijetovi gradevinskog podruija za koja je ovim odredbama
propisana izrada urbanistiikih planova uredenja (UPU) i detatjnih ptanova
uredenja (DPU), koji ie definirati velidine gradevinskih parceta, osim za
period utvrden dtankom 15. stavak 3. ovih Odredbi.

Ctanak 21.

Maksimatni koeficijent 'izgradenosti gradevne destice (u neizgradenom dijelu

gradevinskog podruija), za gradevine odredene tipotogije i namjene iznosi:

(1) stambena namiena:

- jednoobitetjske i viSeobitetjske gradevine (samostojeie, dvojne i
skupne) Kig= 6,3 (30% povriine parcete),

(2) stambeno- postovna namiena - M1 (stambeni prostor obuhvaca preko

50% ukupno izgradene netto povriine na parceti)
- jednoobiteljske i viieobitetjske gradevine (samostojece, dvojne i
skupne) Kig = 0,40 (40% povriine parcete)

(3) stam beno-postovna namiena M1 _.liuklju-ivo poljoprivredno-

gospodarska) sa pclslovnim i gospodarskim prostorom u zasebnom
objektu rra parceli
- jednoobitetjske I viieobiteLjske gradevine \samoslotec€., dvojne i

skupine), Kig = 0.40 (409i. povriine parceie).

l(.
(4) postovno-stambena namiena - M2 (stambeni prostor obuhvaia do
50% ukupno izgradene netto povriine na parceti)
- jednoobitetjske i viieobitetjske gradevine (samostojece, dvojne,
skupine), Kig = 0,4 (40% povriine parcele).

LtanaK ^1^/ -

(1) Unutar izgradenog dijeta gradevinskog podruija nasetja, interpotacija

nove stambene i stambeno-postovne gradevine, izmedu ili uz izgradene
parcele, kao i dogradnja - nadogradnja postojecih gradevina, te izgradnja
zamjenskih stambenih i stambeno- postovnih gradevina moguia je uz
zadovoljenje stijedecih uvjeta:

- minimalna veliiina parcele iznosi najmanje 50% povriine uvjetovane

u ttanku 16. ovih Odredbi, sa minimatnom iirinom od 2,0 m 1
(izuzetno 10,0 m)
- maksimatni koeficijent izgradenosti gradevne iestice moZe biLi 75%
veii lfaktor 1,75) u odnosu na uvjete iz ilanka 21. ovih Odredbi.
(2) Maksimatna izgradenost gradevne destice navedena u drugoj atineji
itanka 22. moZe se realizirati samo ukoliko je prethodno osigurana
minimalna udatjenost gradevine od rubova gradevne iestice utvrdena u
ilanku 24. ovih Odredbi.

Ctanak 23.

(1) Kod gradnje jednoobitetj skih i viieobitetjskih stambenih gradevina u

okvirima zaitiiene povijesne jezgre nasetja Cernik, ne primjenjuju se
odredbe itanka 19. 20 t21 , vei se uvjeti uredenja prostora odreduju putem
plana niie razine (UPU, DPU)."

(2) Do donoienja prostorno-ptanskih dokumenata niZe razine, u sktadu sa

dtankom 15. ovih Odredbi, primjenjivat ie se za sludajeve iz stavka 1 ovog
itanka odredbe ovog Plana i posebni uvjeti mjerodavnog Konzervatorskog
odjeta Ministarstva kulture.

(3) lzuzetno od stavka 1. ovog ttanka dopuitena je zamjena postojeieg

legatno izgradenog objekta novim,, odnosno interpotacija pojedinainog
novog objekta unutar gusto izgradenog okotnog prostora (izgradeni susjedni
objekti uz predmetnu parcelu). "Zamjenski" se objekt moZe graditi samo u
okviru lokacije i gabarita ranijeg objekta. Interpotacija novog objekta
moguca je i na postojeioj gradevinskoj parceli manje vetiiine od one
propisane ovim odredbama, ali ne ispod 120 m' pri aemu treba ostvariti
minimatne uvjete koji proizlaze iz drugih odredbi utvrdenih ovim P[anom, te
uktjucivo posebne uvjete mjerodavnog Konzervatorskog odjela.

(4) Unutar gusto izgradenih dijelova nasetja sa izgradenlm susjednim

objektima, novi se objekt moie graditi na postojecoj gradevinskoj parceli
zatedene veliiine. Kod toga se kod izgradnje interpoLacije treba osiguratj
minimaina veliijna parcete od 125 mr r mjnimalnom ijrinom 10,0 m za

t,
samostojeie gr-adevine, 100 mz za dvojne gradevine i minimatnom !irinom
8,0 m, te 75 m'za skupne gradevine i minimalnom iirinom parcete od 6,0 m
uz uvjet minimatnog odstojanja od javne . prometne povriine, sukladno
susjednim objektima. Maksimatna izgradenost parcete u tom sluiaju moie
iznositi do 80% njezine povriine.

(5) lzgradnja zamjenskih objekata (umjesto troinih stambeno-sanitarno

neadekvatnih iti ratom osteienih objekata) moguia je u istoj vetiiini
(horizontaLni i vertikatni gabarit) i na istoj lokaciji kao raniji uklonjeni
objekt bez obzira na vetiiinu i izgradenost parce[e te udatjenosti od okotnih
parceta / objekata. Kod zahvata na gradevini koja predstavtja kutturno
dobro, odnosno za gradevine koje se nataze u neposrednom kontaktu s
nepokretnim kutturnim dobrom, utvrduju se posebni uvjeti gradenja od
strane nadleznog Konzervatorskog odje|'a.

Ctanak 24.

(1) Jednoobitetjske i viieobitetjske gradevine (stambene i stambeno-

poslovne namjene), koje ce se graditi kao samostojeci objekti, moraju biti
udatjene najmanje 3 m od granice susjedne gradevinske parcete.

(2) lznimno od stavka (1) ovog dlanka, u vei izgradenim dijelovima nasetja,
pogtavito za navedene iznimke spomenute u itanku 22. i 23. gradevina
moie biti na manjoj udaljenosti od granice susjedne parcele, ati ne manje
od 1 m, i to samo prema regutacijskoj tiniji i jednoj bodnoj medi.

(3) U izgradenom dijetu gradevinskog podruija naselja, gdje se susjedna

gradevina prislanja uz rubove gradevinske parcete, moguce je novu
izgradnju (interpotirani objekt) izgraditi do granice gradevne iestice i uz
susjednu gradevinu. Ukotiko su u tipotogiji izgradnje utice postojeci objekti
uliinog niza izgradeni pritjubtjeni uz jednu boinu granicu, nova se gradevina
moie izvesti na isti nadin.

LtanaK ll.
(1) U stuiaju iz stavka (2) itanka 24. na stambenoj se gradevini ne smiju
graditi otvori prema susjednoj gradevinskoj parceti.

(2) Otvorima iz stavka (1) ovog ilanka ne smatraju se olkLopni otvori sa

neprozirnim staktom velidine do 60x60 cm, dijetovi zida od ugradene
staklene opeke u ravnini zida gradevine, te fiksni ventilacijski otvori veliiine
do 30x30 cm.

(3) Ventitacijski otvori iz stavka (2) ovog itanka, koji stu2e za ventitaciju
ugostiteljskih i drugih radno- proizvodnih sadrZaja s intenzivnim mirisima i
praiinom, trebaju se izvesti vertikatno iznad kroviita gradevine.

ii
Ctanak 26.

(1) Jednoobitetjske i viieobitetjske stambene iti stambeno-postovne

gradevine koje ie se graditi kao ugradeni dvojni objekti, tako da se
jednom stranom prislanjaju uz susjednu gradevinu ili granicu parce|Le,
moraju sa svojim drugim dijetom biti udaljeni od granice suprotne
gradevinske parcete najmanje 3 m.

i
(2)Jednoobitetjske viSeobitetjske stambene itistambeno-postovne
gradevine koja ie se graditi kao skupne (objekti u nizu), boinim stranama
moraju biti prislonjene na granice susjednih parceta, a od straZnje granice
parcete udaljene najmanje 5,0 m.

(3) Pritikom ptaniranja i izgradnje skupnih objekata treba uz navedenu

strainju granicu parcete osigurati prilazni put iirine najmanje 3 m.

(4) U sLucaju iz stavaka (1) i (2) ovog itanka, pristonjene gradevine,

ukljuiujuii i pomoine gradevine koje su svojim zidom pristonjene na granicu
susjedne parcete, moraju biti odijetjene vatrootpornim zidovima.

(5) Gradevina svojim poloZajem na parceti ne smije ugroZavati okolne

parcete / objekte iti javne povriine svojim oborinskim povriinskim il.i
krovnim vodama, snijegom iti drugim itetnim utjecajima (buka, praiina,
mirisi), vei se zaititne mjere od tih utjecaja trebaju provesti unutar granica
predmetne parcele iti objekta. lsto se postiZe potrebnim odmicanjem
objekta na minimalnu udatjenost uvjetovanu ovim Odredbama, potoZajem
krovnih ploha, ogranidavanjem istaka strehe do 0,50 m, te izvedbom
krovnog oluka i snjegobrana i prihvacanjem oborinskih voda na terenu
putem oborinskih kanata ili rigota sa upuitanjem u teren putem upojnih
bunara na oarcelu.

LtanaK //.
(1) Jednoobitetjske iviieobiteljske (stambene ili stambeno-postovne)
gradevine mogu se, ovisno o veti-ini gradevne cestice i lokacije u prostoru,
graditi kao jednoetaine (P- prizemtje) iti dvoetaZne (P+'1 - prizemtje i kat)
gradevine, odnosno iznimno za nasetje Cernik, kao srediite Opiine s visinom
P+7'

(2) Najveca visina gradevine iz stavka (1) ovog itanka propisuje se: kod
jednoetaZne gradevine (P) sa visinom 5,5 m; a kod dvoeta2ne (P+1) sa
visinom 9,0 m, te troetaine (P+2) sa 12,5 m - mjereci od najniie kote
konaino zaravnatog terena uz objekt do vijenca objekta.

(3) Nivo prizemlja objekta moie se izvesti najviie 1,00 m iznad terena.
lzvedba na veioj visini tretira se kao druga eta7a objekta.

(4) U svim qradevinama iz siavke (.i ) ovoq ilanka moie se predvidjeti

^ -^.1^ i ^
xrcu,Jcr pwu,
^^.1-,,-- /1,--l^
u,,,o qno.,o postojeii uvjeii to omogucuju) r Stambellog
ootkrovlla.

19
(5) Podrumom se smatra dio gradevine ako je isti na citavoj tlocrtnoj povriini
ukopan viie od polovice votumena u konaino ureden teren oko gradev'ine,
odnosno kada je raztika izmedu stropa podruma i najniZe kote uredenog
terena uz objekt jednaka iti manja od 'l ,00 m.

(6) Tavanom se smatra prostor ispod krovne konstrukcije, ciji nadozid iznad
stropne konstrukcije mjereno na vanjskom rubu zida (do donje plohe krovne
konstrukcije) nije viii od 60 cm.

(7) Stambenim potkrovljem iti mansardom smatTa se prostor ispod krovne

konstrukcije sa najvi5om visinom nadozida (iznad stropne konstrukcrje do
donje ptohe krovne konstrukcije) od 1 50 cm, mjereno na vanjskom rubu zida.
(8) KroviSta gradevina izvode se u pravitu kao kosa, nagiba 25 do 45', a pokrov
treba biti uobi-ajen za ovo podnebtje i krajobrazna obitje2ja (crijep, tegola i
dr. ), pri demu se dopuita i izvedba gradevina sa ravnim krovom izvan povijesne
iezore na<elia Ccrn i k

(9) lznimno se omoguiuje i gradnja gradevina javne namjene viiih od

propisanih u stavku (1)i(2) ovog ctanka, ali maksimalno do visine P+2 (12,5 m
od najniZe kote uredenog terena uz objekt do vijenca objekta) samo u
naseljima koja predstavljaju srediSte opiine ili Lokalnicentar.

(10) Vjsina izgradnje za objekte unutar zaitiienih ruraInih cjetina, odnosno

uz pojedinatne objekte zaiticene kao kutturna dobra, odredit ie se detatjnim
prostorno- planski m dokumentima i Konzervatorskom studijom iti posebn'im
konzervatorskim uvjetima, pri aemu visina ne moZe biti veca od postojeiih
okolnih objekata uz prostor na kome se realizira nova izgradnja (interpolacija
iti zamjenski objekti) |LA^JPK 24.
Potreban prostor za smjeitaj i parkiranje vozila vezano uz utvrdenu namjenu
gradevine mora se predvidjeti na samoj gradevnoj iestici.
Broj parkiratiinih mjesta utvrduje se prema standardu prikazanom u dlanku
68. ovih Odredbi.

2.2 .2. Uvjeti pratetih sadriajo objekata uz stanovonje

za gradnju
(rodno-posIovne , ugostiteljsko- turistiike , pomoine i gospodarske
gradevine)

Ctanak 29.
(1) Unutar gradevinskog podru-ja predvidenog za gradnju i razvoj naselja
grade se stambene, stam beno - postovne, preteZito stambene (M1 )iti postovno-
stambene, preteiito poslovne (M2) gradevine u sktadu s mjesnim uvjetima r
pritikama, na naiin da se uz stambenu gradevlnu grade poslovne gradevine
uk'-rpno lzgradene netto povrilne do 200 mtsa sadrZa.Jrma neophod,rrm ua
svakodnevni Tivot i to: maie pekarnice, prerada, clorada,
obrada (kamena, drveta, metala, pLastike, potjoprivrednih
proizvoda), prerada mesa s proizvodnjom mesnih proizvoda
istodarskih
i dr., servisi za
domatinstvo, opskrba, sktadiita,
stijedeiim uvjetima:
Lrgovina, ugostitetjstvo i dr. pod

- djelatnost koja se obavl.ja, naiin organizacije proizvodnje, proizvodni

postupak potrebe prometa ne smiju ugroZavati okolii, sigurnost i
-te
kvatitetu iivota na susjednim parcetama i u nasetju;
- najmanje 20% povriine gradevinske parcete potrebno je urediti kao
zaititno zelenito. Rubovi parcela prema susjednim parcerama mora]u se
izvesti kao vegetacijski tamponi u sktadu s uvjetima zaitite okotiia;
- vetitina gradevinske parcele utvrdit ie se i urediti u sktadu s odredbama
iz i|'anka 19., 20., i 21. ovih Odredbi.

(2) Prateci sadriaji navedeni u stavku (1) ovog dtanka mogu se graditi u
sktopu stambene gradevine iti u zasebnim gradevinama smleitenim uz
stambenu gradevinu na zajednidkoj parceti.

(3) Postovne gradevine povriine veie od 200 m2 grade se na zasebnim

parcetama maksimatne povriine do 4500 m, prema itanku 20. stavak 5 ovih
Odredbi. "

(4) Poslovne gradevine (ostalih) tehnotogija koje nisu kompatibilne sa

stambenom namjenom i koje zahtijevaju veie povriine parcela od onih
utvrdenih u dtanku 20, izgradivat ie se u zonama gospodarske odnosno
posLovne namjene izvan nasetja.

Clanak 30.

(1) Gradevine mjeSovite stambeno-poslovne (M1 ) il.i postovno-stambene

namjene (M2) sa poslovnim prostorom iti drugim prateiim sadriajima
navedenim u itanku 29. moraju biti svojim gabaritima i arhitektonikim
obtikovanjem usktadeni s okolnom izgradnjom i mjesnom tradicijom.

(2) Gradevine iz stavka (1) ovog ilanka moraju zadovotjiti stijedeie uvjete:

povriina parcete treba biti u sktadu sa odredbama iz dtanka 19, Z0 i

21 . ovih
Odredbi,
maksimatnr broj etaZa u objektu moie iznosit.i p+1 (prizemlje ijedna etaia.l
uz mogucnost izvedbe podruma ipotkrovlja (mansarde),
- visina gradevine od najniie kote konadno zaravnatog terena do vijenca
objekta ne smije mjeriti viie od 10,0 m i mora biti oblikovno usktadena s
namjenom gradevine;
- minimalna udaljenost gradevinskog pravca od regutacione tinije javne
prometne povriina treba iznosili 5,0 m;
- najmanja udatjenost gradevine od meda sa susjednlrr gradevinsklm
parcelama mora iznosjtt najmanje jednu potovicu ukupne zabatne visine
gradevine, atl ne manje od 3,0 m za sta m beno- postovne. a 5.0 m za
stam beno - u gostitelj sko - turistii ke r.lbjekie,
- maksimatni koeficijent izgradenosti gradevinske parcele ne smije biti
veii od 0,40 (40% povriine parcete);
- najmanje 20% povriine gradevinske parcele mora se hortikulturno urediti
kao zaititno zetenilo, a rubovi prema susjednim parcetama moraju se
urediti kao odgovarajuii tamponi zaititnog zelenila u sktadu s uvjetima
zaitite okoliSa;
- pristup do ov'ih gradevina osigurava se preko javne prometne povriine
minimalne iirine 5.0 m.
- uz ove objekte treba na parceti osigurati adekvatan parkiraliini prostor
za osobna i teretna vozita.

Ctanak 31.

(1) Na parceli uz stambeni objekt mogu se graditi i objekti radno-postovne i

ske namjene maksimalne netto izgradene povr5ine do
tu ristiako- ugostitetj
200 m' i
lzgradnja predmetnih objekata (stambeni zasebni poslovni)
provodi se temetjem slijedecih uvjeta:
- minimalna vetiiina parcete odredena je ilancima 19., 20. i 2'l . ovih
Odredbi,
.- maksimalni broj etaZa P+'1 uz moguinost izvedbe podruma i
potkrovlja u funkciji radno-postovne iLi tu ristiako-ugostiteljske
nam jene bez stanovanja,
- visina gradevine uz najniZe kote konadno zaravnatog terena do
vijenca objekta iznosi maksimatno 10,0 m,
- minimalna udatjenost gradevinskog pravca od regutacijske [inije javne
prometne povriine (u studaju kada se radno-postovni odnosno
ugostite[j sko-turistiiki objekt izvodi ispred stambenog, btiie
prometnoj povriini) treba biti 5,0 m,
- najmanja udatjenost gradevine od granica susjednih gradevinskih
iestica treba iznositi 5,0 m,
- maksima[ni koeficijent izgradenosti gradevne iestice sa svim
objektima (radno postovni, ugostitetj sko-turistiiki, ukljuiivo
stambeni, pomoini i dr.) moie iznositi najviie 0,4 iti 40"/o njezine
oovriine.
najmanje 20% parcele treba urediti kao zelenu povriinu, sa
odgovarajuiim zaititnim zetenim pojasom visokog zetenita prema
susjednim parcelama,
pristup do parce[e treba osigurati direktno sa javne prometne
povriine minimalne iirine 5,0 m ili spojnim putem (samo za [okatne i
nerazvrstane prometnice) minimalne iirine 3,5 m i maksimalne duzine
do 50.0 m.
uz navedene objekte treba osigurati adekvatni parkiraliSni prostor za
osobna iteretna vozita u sktopu parcele.

.-.;
Ctanak 32.

Pomoine gradevine iz stavka (2) -tanka 16. ovih Odredbi na stambenim,

stambeno-postovnim i postovno-stambenim parcelama mogu se graditi
prema slijedecim uvjetima:
a) izvode se kao prizemnice sa tavanom i nadozidom do 0,60 m,
b) visina vijenca, odnosno strehe, ne smije biti viia od 4,0 m od kote
konaino zaravnatog terena;
c) najmanja udatjenost od regulacijskog pravca javne prometne povriine
iznosi:
izgradeni dijetovi gradevinskog podru-ja: 10,0 m (samo za garaZe 1,0 m)
neizgradeni dijetovi gradevinskog podrucja: 15,0 m (samo za garaie '1 ,0
m).
d) najmanja udatjenost od susjednih parcela iznosi 1,0 m (garaZe uz
granicu parcele), odnosno do susjednih objekata 4,0 m (garaZe od
susjednih stambenih objekata 3,0 m) ako se grade kao
slobodnostojeie;
a) ako imaju otvore prema susjednoj parceli trebaju biti udaljeni od te
parcete najmanje 3,0 m;
b) ako se grade na potuotvoren naain potrebno ih je Locirati s jedne strane
uz susjednu zgradu, ili vatrobrani zid uz uvjet da nagib krovne plohe nije
prema toj medi;
c) ako se grade na ugradeni naiin potrebno ih je locirati s dvije strane uz
medu susjednih parcela, pristonjeno u obostrane susjedne objekte i
izvesti s vatrobranim zidovima, uz uvjet da nagib krovnih ptoha nije
prema tim medama;
d) ako je nagib krova prema susjednoj parceli trebaju biti udaljeni od te
parcele najmanje 3,0 m, a krov mora imati otuke;
e) pomocne gradevine mogu se izvoditi sa ravnim iti kosim krovom, uz
minimalni nagib kosog krova od 30o.

itanak 33.
Gospodarske gradevine sa iti bez izvora zagadenja iz stavka (3) itanka 16. na
stambeno-poslovnim parcelama mogu se graditi u skladu sa stavcima 3 do 9
itanka 16. te itankom 17, 19, 20, 21 . i 37. prema slijedecim uvjetima:

- minimalna povriina parcele iznosi 1500 m2,

- dubina parcele iznosi 70-100 m uz moguinost maksimalne dubine od 200
m,
- maksimatna izgradenost parcele tznosi 40% (0,4),
- maksimatna vetiiina objekta za intenzivni uzgoj stoke iznosj 800 m2 ntto
povriine, bez obzira na vetiiinu parcete,
- lokacija ovih gradevina unutar stambene parcele treba biti na njezinom
straZnjem dijelu iza stambenog objekta, odnosno minima[no 30 m od
regulacijskog pravca javne prometne povr5ine.
- mogu imati najviie: podrum, prizemtje i tavan, s tlme da se tavan mo2e
koristiti samo za spremanje ljetine,
- \,isina do vijenca krova moie biti najviie 4.0 m. .- dc sljernena krorra l/. (,r
m, s t-jme da najveca visina krovnog nadozida bude max 0,6 rn;
 - moraju biti udatjene najmanje 10,0 m (puinice 3,0 m) od stambene
gradevine na istoj parceli, odnosno 15,0
m (puinice 5,0 mi, oO stamOene
gradevine na susjednoj gradevinskoj parce{.ij'
- ako su gradene od drveta te se u nlima sprema
sijeno i stama, najmanja
udaljenost od susjedne parcele iznosi 5,0 m;
- ako se grade od vatrootpornih materijata, najmanja
udatjenost od
susjedne parcele moZe biti min. 1,0 m (3,b m'za staktenike
i pt"st"n',et;
- ako se grade na udatjenost.i manjoj od 3,0 m oo granice
susjedne
parcete, ne smiju se prema toj parceti graditi
otvori;
uzgo;, promet, djetatnost ili postupci koji se u njima obavtjaju
ne smiju
ugro2avati okolii i kvalitetu iivota na susjednim parcerama;
- moraju zadovoljiti sve uvjete kojima se postiie sigurnost od poiara,
eksptozija i tehnidk.ih akcidenata;
- skladiitenje i koriitenje tako zapatjivih i eksplozivnih tvari podtijeze
posebnim propisima i uvjet.ima.

itanak 34.

(1) udatjenost pielinjaka od stambenih, stambeno-postovnih gospodarskih

gradevina (u kojima boravi stoka) ne moie biti manja
i
od 20,0 ml
(2) Pielinjaci moraju biti udatjeni najmanje 15,0 m od susjedne gradevinske
parcete, ako su okrenuti prema toj parceti, a najmanje
10,0 m ako su
okrenuti u suprotnom smjeru,

(3) Udatjenost suSare (gradevina u kojoj se odvija proces suienja putem

temperature - suienje mesa, duhan, te drugih potj-oprivrednih proi_oiut
oJ
susjednog objekta ne moZe biti manja od 5,b m, odnosno najmanje
1,0 m od
granice susjedne parcele, a maksimatne dimenzije iznose
3,0 i 3,b, ru
visinom 4,0, uz obtikovanje prema mjesnim obidajima.

(4) Kao- dvojne (potuugradene) iti skupne (ugradene) mogu

.. se na
z-a1;j1ie mm dvoriinom pravcu graditi i gospodarike i pomoine -gradevine
(uKUucrvo garaze) pod uvjetom da su izgradene od vatrootpornog
materijata
i da.su izvedeni vatrootporni zidovi, da je nagib krovne pr.ohe
itv-eaen prema
vtastitom dvoriStu, te uz suglasnost susjeda. -

LtanaK 15.
(1) Za gradevine stambene, stam beno-poslovne I postovno_stambene
namjene,. ukljuiivo postovne gradevine uz stanovanje, te pomoine i
gospodarske objekte unutar gradevinskih podruija nase1la, prostorni
plan
odreduje. nadin zbrinjavanja otpadnih voda putem sustavi
kanatizacije
i tokatnih manjih uredaja za proiiiiavanje otpadnihlavne voda. Samo dio
postojecih naselja povezuje se na sustav javne kanatizacije grada
Nova
Gradiika s centralnim uredajem za mehaniiko-bior.oiko'p16rrseiuun;"
otpadnih voda predvidenrm na tom podruiju (tokacija prvia).

(2) Putem sustava javne kanatizacije (mjeiovitog, pclurazdjelnog

, i
razdije[nog tipa) na centralni uredaj za prodiidivanje otpadnih vodJ u
No:voj

1t,
GradiSki priktjuiena su u opiini stijedeia nasetja: Cernik, Gitetinci i
SumetIica.

(3) Za preostata nasel.ja Cerniika iagovina, Sumettica - dio Strmac,

Gotobrdac, Podvriko, Opatovac, Sintije, Baniievac, Opriinac i Baiin DoI
odredena je izgradnja odgovarajuiih nepropusnih lokatnih uredaja (matih
jednostupanj skih, mehanidko-biotoikih uredaja ili u l. fazi - nepropusnih
sabirnih jama), vezano uz mjesne pritike, te u sktadu sa sanitarno-teh niikim
i higijenskim uvjetima ukljuiivo vaZeie propise zaitite voda i okotiia.

(4) U periodu do izgradnje sustava javne kanatizacije opisanih u stavcima (2)

i (3) ovog iLanka prihvat otpadnih voda ostvarivati ie se putem individualnih
uredaja na pojedinom parceti (sabirne i septiike jame) temeljem
vodopravnih uvjeta. Zone izdvojene namjene (gospodarske, turistitke,
druitveno-j avne) trebaju svoje otpadne vode zbrinjavati putem javne
mreZe odvodnje ili vlastitim uredajem (mehaniikim ili mehaniiko-biotoikim
tipa biodisk i sl.)za njihovo proiiScavanje prije upuitanja u recipijent.
(5) Udatjenost gnojiita, gnojiinih i sabirnih jama od stambenih, stambeno-
poslovnih i manjih postovnih gradevina ne moZe biti manja od 15,0 m, a od
gradevina za snabdijevanje pitkom vodom (bunari, cisterne, crpke, izvori i
s[.)najmanje 30,0 m i to nizvodno u smjeru tokova podzemnih voda.

(6) GnojiSte i vodonepropusnu sabirnu jamu treba graditi bez moguinosti

ispuitanja sadrZaja u okotni prostor, visine do 0,50 m iznad konadno
zaravnatog terena, nepropusnog pokrova, predvideno otvorima za
povremeno iiiienje i zraienje, uz lokacije na minimatnoj udaljenosti 5,0 m
od susjedne mede.

(7) Gnojiita se obavezno grade iza gospodarskih gradevina (na strainjem

dijelu parcele).

LtanaK Jo.

(1) Prostor za parkiranje i smjeitaj vozita na stambenim, stambeno-

postovnim i postovno-stambenim parcetama treba osigurati sukladno ilanku
28. ovih Odredbi.

(2) Odredba iz stavka (1) ovog ilanka obvezatno se primjenjuje u postupku

izdavanja [okacijske dozvole za novu - neizgraden u gradevinsku parceLu.

(3) U stucaju nemoguinosti osiguranja prostora za smjeitaj vozita na

gradevinskoj testici, isti se moie temetjem posebnih uvjeta i detaljnog
ptanskog - projektnog rjeienja izgraditi i u okvrru javne povriine, na nadin
da ne ometa njezino koriitenje, te nema negativni utjecaj na funkclju
okolnih gradevina i odvijanje prometa.
itanak 37.

(1) Za gradenje objekata u gradevinskim podruijima uz posrojeie i

ptanirane prometnice, Prostorni plan utvrduje najmanje dozvoljene
udatjenosti.

(2) Udatjenost gradevina od ruba koridora , cestovnog pojasa postojeie

dr]avne, 2upanijske i tokatne ceste utvrdit te se u postupku izdavinja
tokacijske i gradevinske dozvole sukLadno posebnim propisima koji regut.iraju
predmetnu probtematiku uktjuiivo, ukl.judivo i propise o zaititi okotiia.

(3) Udal.jenost gradevine od ruba koridora ceste iireg znataja mora iznositi
najmanje 10 m u nasetjima i 20 m izvan nasetja.

(4) Udatjenost gradevina od regutacijske tinije koridora ceste unutar nasetia

iznosi:

a) 5,0 m za stambene, sta mbeno- poslovne i postovno-stambene

gradevine (iznimno 3,0 m u izgradenim dijetovima nasetja),
b) 10 m u izgradenim i 15 m u neizgradenim dijetovima
gradevinskog podruija za poslovne i radno-proizvodne gradevine
(bez stambene gradevine),
c) 15 m u izgradenim i 20 m u neizgradenim dijetovima gradevinskog
. podruija za gospodarske gradevine s izvorima zagadenja,
d) 10 m u izgradenim i 15 m u neizgradenim dijetovima gradevinskog
podruija za pomoine iostate gospodarske gradevine,
e) '1,5 m za garaZe.

(5) Samo iznimno, u izgradenim dijetovima nasetja, pritikom interpol.acije

nove izgradnje izmedu obostrano izgradenih - postojeiih objekata, moie se
udaljenost gradevine iz stavka 4a i 4el smanjiti na spojnu tiniju gradevinskih
pravaca susjednih objekata, ati ne btiZe od 1,0 m.

Ctanak 38.

('1 ) Uti-na ograda podiZe se iza

regulacione tinije u odnosu na javnu
prometnu povriinu. Kada se javna cesta koja protazi kroz gradevinsko
podruije ureduje kao ulica, udatjenost vanjskog ruba utidne ograde od osi
ceste odredit ce se prema posebnim uvjetima nadleZne slu2be za ceste, ati
ne manje od 8,0 m.

(2) Ograda se moZe podizati prema ulici i

na medi prema susjednim
parcetama. Na gradevinskim parcelama ograde se postavtjaju s unutrainje
strane mede.

(3) Uiicne ograde u pravilu su visin€ do 1,4 m u kombinacjjj raziia.itih

materijata (kamen, beton, deIiinj profili, sa kcnbinacijom zetenila r dr. i, atl
drugih rnaterrjala vodeij raiuna o lokalnorn rraijnu oblikovanja, te uklapanjr,r
u urbani lzgted naselja.
(4) Ograde izmedu gradevinskih parcela grade se prema mjesnim
obiiajima, pri demu njena visina ne pretazi 2,0 m.

(5) U nasetjima zaitiienim kao povijesna cjetina seoskih obitjeija,

odnosno u zaiticenim dijelovima nasetja, te u kontaktnom podrudju oko
pojedinadnih zaStiienih objekata ograda oko objekata oblikuje se prema
uvjetima iz itanka 83. ovih Odredbi.

(6) lznimno od stavka (3) i stavka (4) ovog ilanka, ograde mogu biti i viie
od 1,4 m odnosno 2,0 m, kada je to nuZno radi pridrZavanja terena
(potporni zidovi), zaitite ili zbog nadina koriitenja gradevine i povriina
(gospodarskih, iportskih, rekreacijskih i drugih), ati ne viie od 4,0 m kada se
moraju izvesti kao prozraine.

(7) Kod izvedbe ogradnih zidova veie visine od 2,0 m (radi pridriavanja
veiih visinskih razlika u terenu) iste treba izvestikaskadno s time da
maksimatna visina pojedine kaskade ne prede 2,20 m.

(B) Ukotiko se nasipavanjem parcete uz njezinu granicu pojavtjuje visinska

razt'ika prema prirodnom terenu susjedne parcele veia od 1,0 m potrebno je
za takove radove ishoditi suglasnost vtasnika/ korisnika susjedne parcete, pri
iemu nasipavanje nije dozvoljeno ako je susjedni objekt lociran bliie od 3,0
m do granice parcete, odnosno ako se takovim radovima mijenja stabilnost
zemtjiita iti
prirodni tok oborinskih voda na itetu susjedne parcete
/objekta.

Ctanak 39.

(1) Arhitektonsko oblikovanje gradevine te gradevinski materijal koji ce se

upotrebtjavati mora biti u skladu s uobiiajenim naiinom gradenja na
okotnom prostoru, uvaZavajuii povijesne i krajobrazne vrijednosti prostora.

(7) Oblikovanje uli-nog poteza treba postici sa skladno oblikovanim

volumenima te postavljanjem duZe stranice paratetno sa uticom, pri iemu
stjeme objekta u pravitu prati pruZanje utice, osim ako je zateaena
izgradnja u predmetnom dijetu naselja formirata potez sa objektima
zabatom orijentiranim prema ulici ipotoiajem stjemena okomito na ulicni
Dravac.

(3) U zaitiienim dijetovima nasetja povijesna jezgra Cernika, kao i u

kontaktnom prostoru sa drugim pojedinainim zaiticenim kutturnim dobrima,
ob[ikovanje gradevina provodi se prema uvjetima iz dlanka 83. ovih
Odredbi.

(4) Gradevine koje se qrade kao dvojne {potuugrdderiei 'ti skupne

pristonjene
(ugradene) moraju s gradevinom na koju su iiniti arhitektonsku
cjeLinu, a visinski pomak radi razlike u niveleti terena rno2e iznositi max.
1.50 m.
(5) Kroviita treba u pravitu ptanirati kao kosa (dvovodna - viievodna), a
pokrov treba biti uobiiajen za ovo podnebtje i krajobrazna obitjeija (crijep,
tegola i dr.), dok je primjena ravnog krova moguia izvan podrudja pod
zaititom kao kutturno dobro. Drugi obtici krovi5ta mogu se ptanlratl I
upotrijebiti za prateie i pomoine objekte (garaZe, spremiita, radionice i
st.) odnosno dijelove stambenog i stambeno-poslovnog objekta koji se
obtikuje i koristi kao terasa iznad dijela prizemne etaie objekta.

(6) lzvan podru-ja navedenih u stavku (3) ovog itanka, dopuiteno je

postavljanje "sunianih" kotektora na krovne ptohe objekta.

Cl.anak 40.

(1) Dijetovi vanjskih prostora oko gradevine (posebno prema javnoj

povr5ini), uredivat ie se kao zelene povriine (minimatno 20% povriine
parcele kod objekta javne, poslovne i proizvodne namjene), sadnjom
autohtonih vrsta zetenita, uktjuiivo izvedbu pjeiaikih povriina i terasa, te
kotnih prometnih povriina za pristup do objekta iti parkiratiSta garaie na
parceti.

(2) Ograde, pergote iti brajde, terase, stepeni5ta, pristupni put i potporni
zidovi moraju se graditi tako da ne narudavaju izgled nasetja, pri iemu se ne
smije promijeniti prirodno iti postojece oticanje oborinske vode na itetu
susjednih iestica i gradevina, uzevii u obzir uvjete iz dlanka 26. stavak (5) i
dtanka 38. stavak (8).

2.2.3. Uvjeti za gradnju objekata gospodarske namjene unutar gradevinskog

uLJo ^--^t
^^;r,,;i- i^
I rorq:uo
Pvur

Clanak 41 .

) Unutar gradevinskog podrudja nasetja omogucava se smjeitaj gradevina

('1
sa sadrZajima gospodarske namjene (proizvodne i pos[ovne). Navedene
gradevine grade se na gradevnim desticama na kojima nije predvidena
izgradnja stambene gradevine vei se u okviru proizvodno- poslovne
gradevine dopuita izgradnja jedne stambene jedinice.

(2) Minimatna povrii na - gradevne iestice iznosi 1500 m2 dok se maksimatna

ogranitava sa 4500 m' Naiveia dopuitena netto izgradena povriina u
gradevini moie biti do 900 m'ito samo za gradevne festice sa povriinom
vecom od 2700 m', a za ostate testice manje povriine prema itanku 42.
ovih Odredbi.

(3) Prometni pristup gradevnim iesticama proizvodno- poslovne namjene

treba ostvariti drrektno sa javne prometne povriine najmanje iirine 6.0
(6,5) m.
(4) Reatizacija gradevina proizvodno-poslovne namjene smjeitenih unutar
gradevinskog podru-ja naselja moguia je neposrednom provedbom ovog
P[ana bez izrade detatjnijih prostorno- ptanski h dokumenata.

iLanak 42.
(1) Prostornim planom je unutar gradevinskog podruija nasetja moguia
gradnja sLijedeiih gradevina gospodarske namjene:
- proizvodnih -industrij skih (11) i
zanatsko-servisnih (lZ) ukLjuiivo
poslovnih, usluinih (K'l ), trgovaikih (K2), servisno- kom u na Inih (K3),
sktadiSnih i stiinih namiena.
- ugost itetj sko-turistiike namjene (T).

(2) lzgradnja gradevina iz stavka (1) ovog dtanka provodi se prema

stijedecim uvjetima:

- m inimalna ve[icina gr-adevinske parcele iznosi 1500 m', a maksimalna je

ograni-ena sa 4500 mr,
- dozvotjeno je gradenje isktjudivo onih gradevina iija dlel.atnost ne6e
ugroZavati okoIii;
- sve gradevine moraju biti tako gradene da se sprijedi izazivanje poiara,
eksptozije, eko-akcidenta;
- na gradevinskoj parceli treba osigurati protupoZarni put i kao priktjuiak
do izgradene javno prometne povriine (ukotiko nije tocirana uz postojeiu
javnu prometnu povriinu) minimatne Sirine kotnika tog prikLjuika od 6,0
m
- na gradevinskoj parceti iti uz javnu prometnu povriinu potrebno je
osigurati prostor za parkiranje vozila;
- najveia dopuitena izgradenost gradevne parcele iznosi Kig = O,4O (40%
povriine parcete) za sve parcele povriine do 2200 m2, dok se za vecu
povriinu ograniiava maksimalna ukupno izgradena netto povrlina
obiekta sa 900 mz
- visina gradevine moZe biti najviie tri etaie (P+2),
- visina gradevine od kote konaino zaravnatog terena na najniZoj toiki uz
objekt do vijenca krova treba biti u skladu s namjenom i funkcijom ati ne
smije iznositi viie od 12,0 m;
unutar naprijed ograni-ene visine od 12,0 m gradevine se mogu
realizirati kao jednoprostorne - prizemne, odnosno sa podrumom iti
potkrovljem (mansardom ),
iznimno, ako to zahtijeva tehnoloiki proces, dio gradevine do 25%
tlocrtne povriine moZe biti i viii od navedenog u prethodnoj atineji
(dimnjaci, sitosi isl.), ali ne viii od 30,0 m;
- visina krovnog nadozida kod gradevine sa najvetim brojem etaZa moZe
biti najviSe 1,20 m iznad stropne konstrukcije;
- gornji rub stropne konstrukcije podruma moZe biti najviie 1,5 m iznad
kote konaino uredenog terena;
- kroviiia mogu biti kosa ili ba-vasta;
- vrsta pokrova, te nagibi i broj streha trebaju biti u sktacju s namjenom,
funkcijom, i podruinom oblikovnom tradicijom;

79
- potrebno je ozeteniti najmanje 20% povriine gradevinske parcele uz rub
prema susjednim parcetama;
- udaljenost od meda susjednih gradevinskih parceta iznosi jednu polovinu
zabatne visine gradevine, ali ne manje od 5,0 m;
- pri planiranju, projektiranju te odabiru tehnologija za djelatnosti ito se
obavtjaju u gospodarskim zonama, uvjetuju se Zakonom propisane
sigurnosne mjere te mjere za zaititu okotiia,
- i
uvjeti za izgradnju gradevina proizvodne poslovne namjene unutar
gradevinskog podru-ja nasetja utvrduju se neposrednom primjenom ovog
Plana bez izrade ptanova niTe razine.

2.3. lzgradene strukture van nasetja

etanak 43.

(1) lzgradene strukture izvan nasetja obuhvaiaju:

- gradevinsko podru-je izdvojene namjene
- gradevine koje se u skladu s itankom 42. Zakona o prostornom
uredenju mogu graditi izvan gradevinskog podruija.

(2) Gradevinsko podrudje izdvojene namjene obuhvaia namjenu

gradevina, sadrZaje djelatnosti i povriine koje se obzirom na naiin
kori5tenja, tipoLogiju izgradnje, prometno optereienje prostora i druge
utjecajne faktore ne mogu smjeitavati unutar gradevinskog podruija
nasetja.

(3) Gradenje izvan gradevinskog podruija (nasetja i izdvojene namjene

izvan naselja) predvideno je za gradevine utvrdene Zakonom, pri iemu iste
i
brojem koncentracijom ne smiju formirati utidne poteze iti grupacije
gradevina, a svojom namjenom trebaju biti vezane uz prirodne vrijednosti,
funkciju potjoprivrednog zemtjiita - poljoprivrednu proizvodnju, pri iemu se
za izgradnju tih gradevina ne smiju koristiti najvrjednije kategorije
poljoprivrednog i 5umskog zemljiita, prirodne vrijednosti Ptanom predtoiene
za zaititu te vodozaititna podrudja, irvoriita i retencijski prostor.i uktjudivo
koridori vodotoka i bujica sa svojim zaititnim pojasom.

2.3.1 Razvoj i uredenje povrSina izdvojene namjene izvan nasetja

C[anak 44.
lzvan podru-ja naselja Planom se predvida razvoj i uredenje odredenih
lokatiteta sa formiranjem gradevinskog podrudja izvan naselja za potrebe
stijedeiih zahvata u prostoru vezano uz odredenu namjenu:
- i
gospodarska namjena (proizvodna poslovna namjena oznake 11,
12,K1 ,K2, K3J
gospodarska namjena / povriine za iskoriitavanje mineralnih sirovina (E3)
druitveno-javna (oznake D3) i ugostitetj sko- tu r istidka (oznake Tl )

l0
2.3.1 .1 . Gospodarska namjena - proizvodna industrijska ll, zanatsko-
servisna 12 i poslovna namjena / ustuZna: K1 , trgovaika: K2 .iti
komunalno servisna: K3"

dLanak 45.

(1) Gl.avno podruije smje5taja i razvitka gospodarske namjene (proizvodne i

postovne) sa proizvodnim (11), zanatsko-servisnim (12), ustuinim (K.1 ),
trgova-kim (K2) i komunalno-servisnim (K3) djetatnostima natazi se u okviru
gradevinskog podruija izdvojene namjene (na sjeveroistodnom rubu nasetja
Cernik), a locirano je sjeverno od iupanijske ceste Z-4141 .

(2) Vefi-ina predmetnog podruija gospodarske namjene iznosi 16,77 ha.

(3) Prometni pristup ovom podruEju odvija se preko odvojka sa Zupanijskih

cesta Z-414O i Z-4141 .

(4) Uredenje predmetnog podruaja provodi se posredno temetjem

Urbanisti-kog plana uredenja (UPU), odnosno prema itanku 15. stavak (4)
ovih Odredbi.

7.3.1 .2. Gospodarska namjena - povriine za iskoriStavanje mineralnih

sirovina - kamen (ostalo - E3)

CLanak 46.

(1) Postojece lokacije za iskori5tavanje m'ineralnih sirovina - kamen (ostato -

E3) smjeitene su unutar podru-ja nasetja Giletinci: kamenotom "Pertin" -
Hrvatske iume i kamenolom "Giletinci" - Eko projekt - Nova Gradi5ka, na
gorskom dijetu njihovog podru-ja predmetnog naselja.

(2) Ukupna povriina zona eksploatacije na teritoriju naselja Giletinci iznosi

23,99 ha.

(3) Proiirenje postojeiih zona gospodarske namjene u funkcije

eksploatac_ije mineralnih sirovina (E3), lociranih unutar podrudja naselja
Cernicka Sagovina i Gitetinci, moguie je u skladu sa odredbama ovog Plana,
posebno u odnosu na uvjete zaitite oko[iia, organizaciju prometnog
pristupa, komunatnu opremljenost (naglasak na vodoopskrbi, energetici i
evakuaciji otpadnih voda).

(4) Proiirenje postojeiih zona iz stavka (3) ovog ilanka nije dozvotjeno
ukotiko se prethodno ne sanira vec eventualno postojeii negativni utjecaj
na okotii.

(5) ParaleLno sa proiirenjem postojeaih zona eksp[oatacije iz stavka (3;

ovog -tarrka ireba provoditi sanacrju e ksp loatacij skog podrudja na
dijelovima zavriene eksploatacije.

li
(6) Unutar ovih zona mogui je razvitak odredene gospodarske-proizvodne
namjene vezano uz eksptoataciju mineralnih sirovina (datjnju preradu ili
izradu betonskih proizvoda i ga[anterije), pri -emu sve namjenske
djetatnosti trebaju biti strogo nadzirane i kontrotirane obzirom na svoju
tokaciju unutar ll vodozaititne zone vodoopskrbne akumutacije Ba-ica.
Eksploataciju mineralnih sirovina i eventualna dodatna proizvodnja trebaju
biti u sktadu s uvjetima zaitite okotiSa i posebnim uvjetima obzirom na
vodozaStitno podrudje.

(7) Predmetna eksploatacijska podrudja mogu djelovati samo u sktadu sa

Studijom zaitite okotiia i projektom sanacije prostora nakon prestanka
eksploatacije mineralnih sirovina.

(8) Svako iskoriStavanje mineratnih sirovina u prostoru opcine Cernik

podreduje se ograniienjima proizaitim iz zahtjeva oiuvanja prirodnih
vrijednosti i kvalitete okotiia, te zaitite vodoopskrbnih resursa u stivnom
podru-ju akumutacije Baiica (ll stupanj zaititel.

(9) lzgradnja prateiih, pomoinih i proizvodnih objekata unutar pojedinog

e ksptoatacijskog pgdruija ograni-ava se na maksimatno btto izgradenu
povriinu od 1000 m'.

(10) Lokacijske dozvote za izgradnju prateiih objekata i

infrastrukture
unutar eksploatacij skih podruija potrebito je temeljiti na izvodima iz
detal.jnih ptanova uredenja eksptoatacijskog potja. Podlogu za te ptanove
iine programi s
utvrdenim nadinom saniranja prostora njegove i
prenamjene nakon prestanka eksploatacije predmetnih mineratnih sirovina.

2.3.1 .3. Druitveno-javna (tjeditiSni kompteks), izletniiko'rekreacijska i

ugostite[jsko-turistidka namjena

dlanak 47.

(1) Ukupni prostor obuhvaien predmetnom namjenom smjeiten je u skLopu

tokatiteta Strmac a sastoji se od:
- postojeieg tjeiitiinog kompteksa Strmac (oznake D3), povriine 7,32 ha
- iztetnjiko- rekreacij skog i ugostitelj sko- turistiikog podrudja (oznake T1 ),
povr5ine 21 ,78 ha,
- postojeie zone povremenog stanovanja (oznake M3), povriine 7,20 ha.

(2) Zatedeni [jeiitiino-zdravstveni kompteks Strmac, ukl.jucivo i drugi

okolni objekti zadrZavaju se uz mogu(nost dogradnje, nadogradnje,
zamjenske izgradnje 'i[i prenamjene za potrebe razvoja ugostiteljsko-
turistiike djetatnosti. Nova izgradnja realizira se samo prema detaljnijim
prostorno- pta nskim dokumentima (UPU ).

(3) Eventualne prenamjene, proiirenja do 30% ukupno izgradene brutlo

povriine itl
izgradnje zamjenskih objekata na tokacl.;arna posto;ece
izgradnje dopuitene su
bez izrade dei.aljnije prostorno'planske

:7
dokumentacije samo u svrhu zdravstveno- [jetitiine i/iti ugostiteljsko-
turistidke (i ske) namjene prostora, pri -emu nije
sportsko- rekreacij
dozvotjena izgradnja novih gradevina na novim tokacijama bez izrade plana
niie razine.
(4) ProSirenje postojeiih i
uredenje novih zona ugostitetj sko-turistiike
namjene na predmetnom tokatitetu Strmac, provodit ce se samo temetjem
detatjne prostorno- ptanske dokumentacije - Urbanistiikog plana uredenja
(UPU).

2.3 .1 .4. Sportsko- rekreacij ska nam jena

Ctanak 48.

(1) lzgradnja povriina navedene namjene nije Ptanom predvidena u formi

zasebnih sportsko-rekreacijskih prostora, odvojeno od nasetja iti drugih zona
izgradnje.

(2) Uredenje prostora sa namjenom iportsko- rekreacij skih zona (opceg tipa)
obavezno se provodi u okviru urbanog - gradevinskog podrudja pojedinih
naselja.

(3) Znadajnija reatizacija razli-itih sportsko- rekreacij skih sadrZaja

predvidena je i u okviru zone izgradnje izvan nasetja (gospodarska namjena
- iztetnidko-rekreacij ska i ugostitetj sko-turistiika ) na podru-ju Strmac, kao
dio ukupne namjene ptaniranih sadrZaja na tom podruiju.

2.3.1.5. Grobtja

iLanak 49.

(1) Na podru-ju opiine Cernik nalazi se u koriitenju devet (9) grobtja, koja
zadovo[javaju potrebe lokatnog stanovniitva. Locirana su unutar iti uz
podru-j-e nlsetia: Cernik (dvi grobtja), Cerniika Sagovina, 5umetLica,
Gitetinci, Batin Do[, Opatovac, Baniievac i Podvriko. U pravitu, na lokaciji
ukopiita izgradene su prateie gradevine prema Zakonu o grobtjima.

(2) U okvirima teritorija nasetja Cernik (unutar prostora za uredenje

nasetja), predvida se proiirenje postojeceg grobtja, dok se postojece
iidovsko grobtje zadrZava u postojeiim okvirima uz primjereno uredenje u
sktadu s njegovim statusom kutturnog dobra.
(3) Obzirom na zadovotjavajuiu vetiiinu i povriinu postojecih groblja (osim
u Cerniku), ovim Planom nije bito potrebno osiguravati dodatne povriine za
njihovo proSirenje.

l3
2.3.2. Gradnja izvon gradevinskog podruija (naselja i izvan noselja)

etanak 50.

(1) lzgradene strukture izvan gradevinskog podruija naselja i

gradevinskog podru-ja izdvojene namjene izvan nasetja obuhvaiaju:

a) Strukture razliiite namjene -iji je razvoj i uredenje predviden izvan

naselj a.

b) Gradevine, koje se u sktadu s dlankom 42. Takona o prostornom

uredenju mogu graditi izvan gradevinskog podruija, trebaju se
projektirati, graditi i koristiti na nadin da ne ometaju druga koriitenja u
prostoru, te da ne ugroiavaju postojeie gospodarske resurse uktjudivo
vrijednosti -ovjekovog okoliia i krajolika.

c) Gradevinske parcele na kojima postoje gradevine izgradene temeljem

vaieie gradevinske dozvo[e iti prije 15.2.1968. godine, a nisu utvrdene kao
gradevinska podruija, mogu se rekonstruirati (dogradnja, nadogradnja,
i
zamjenska gradnja prenamjena) prema uvjetima iz itanka 98. ovih
Odredbi.

d) Na izgradenim parcetama iz toike c) stavka (2) ovog ilanka, osim

sanacije, rekonstrukcije, zamjene, dogradnje i nadogradnje postojeiih
objekata, iznimno je radi potreba razvitka obitetjskog (ruralnog)
gospodarstva, moguia i ograniiena izgradnja novih poslovno- ugostiteljsko-
turistitkih igospodarskih gradevina (prvenstveno kao interpolacije u sktopu
postojece parcete). Navedeni zahvati provode se u sktadu sa uvjetima iz
itanka 98. ovih Odredbi.

(2) lzvan gradevinskih podru-ja mogu se graditi, u skladu s mjesnim

uvjetima i prilikama, stijedeie gradevine:

a) Infrastrukturne gradevine (prometne, tetekomu ni kacij ske, energetske,

komunalne itd. );
b) spremnici voia - povria i ktijeti
c) gospodarske gradevine vezane uz resurse potjoprivrednog - 5umskog
zemtjiita, koje sluibe primarnoj -sto-arskoj proizvodnji i uzgoju
(farme, tovitiita, staje, peradarnici, pietinjaci)
d) gospodarske i potjoprivredne gradevine koje stuie primarnoj proizvodnji
(staktenici, ptastenici i ribogojitiita),
e) rekreacijske, zdravstveno-rekreacij ske, zd ravstveno-turistiike
gradevine,
f) iumske, Lova-ke, Lugarske idruge slidne gradevine;
g) iztetiita i sktoniita za iztetnike i sl.;
h) stambeni i gospodarski objekti za vlastite potrebe i potrebe seoskog
turizma, a svi u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti.
1) gradevine namijenjene istraZivanju 1 eksptoataciji mineralnih sir-cvina.
lermalnih voda, ivoda r., skladu s proprslma:

,14
i) vojne gradevine,
K) objekti za proizvodnju, smjeitaj iiuvanje eksptoziva,
L, benzinske postaje s prateiim sadriajima.

(3)Gradevine iz stavka (2) ovog dlanka ito ie se graditi izvan gradevinskog

podruija, moraju se projektirati, graditi ikoristiti pogtavito na naiin da nisu
izvor poiara iti eksptozije, da ne naruiavaju vrijednosti krajobraza i da ne
ugroZavaju okotii, te ne uzrokuju nastajanje eventuatnih ktiziita.

(4) Za gradnju na Sumskim povrSinama i poljoprivrednom zemtjiitu I i ll

bonitetne kategorije, izvan granica gradevinskih podruija u sktadu s ovim
odredbama., potrebno je prethodno ishoditi sugtasnost iupanijskog tijeta
nadleZnog za potjoprivredu - iumarstvo i iupanijskog tijeta nadteZnog- za
postove prostornog uredenja, te drugih tijela u sktadu s vaZeiim propisima,
ovisno o vrsti i znaienju namjene gradevine.

(5)Objekti koji se grade izvan gradevinskih podrudja, a posebno iz stavka (2)

toike c, d, e, h, j, k, dtanka 50. moraju imati minimalnu komunalnu
opremtjenost koja se sastoji od direktnog kotnog pristupa sa javne prometne
povriine, te priklju-ka na mreiu vodoopskrbe i elektroopskrbe. Unutar
parcete treba biti rijeieno zbrinjavanje otpadnih voda bez negativnog
utjecaja na okolii, uz ostvarenje zait'ite od poiara i eksptozije.

(6) lzgradnja objekata opisanih u Elanku 50. stavak (2) to-ke b, c, d, h izvan
gradevinskog podru-ja na potjoprivrednom zemtji5tu moguia je samo u
stuiaju ako podnositetj zahtjeva za gradnju takove gradevine dokaie da mu
je potjoprivreda gtavno iti sporedno zanimanje, te da ovu djetatnost obavtja
na predmetnom zemtjiitu koje na takav nadin mora biti i uredeno - obradeno.
Navedeni uvjeti iz todke. 5. i 6. moraju biti zadovotjeni do izdavanja akta
kojim se odobrava kori6tenje odnosno uporaba gradevine iti dostave pisane
izjave izvoda-a o izvedenim radovima i uvjetima odrZavanja, te zavrinog
izvjeiia nadzornog inZenjera nadteZnom organu, po posebnom propisu.
(7) Utvrdena minimalna povriina za gradenje objekta izvan gradevinskog
podru-ja ne moie se nakon izgradnje predmetnog objekta pircelirati ni
man je dijelove.

Ctanak 51.

(1)lzgradnja infrastrukturnih gradevina iz ilanka 50. stavak 2a obuhvaia

prete2ito sustave i objekte drZavnog i Zupanijskog znaiaja koji se u pravilu
vode i grade izvan gradevinskih podruija,

(2) Lociranje i izgradnja ovih gradevina temetji se na rjeienjima ovog plana

(planski koridori) i posebnim uvjetima koji proizlaze iz vaieiih propisa te
studija utjecaja na okoiinu (PUO i SUO).
Ctanak 52.

(1) Prema dtanku 50. stavak 2b. ovih Odredbi izvan gradevinskog podruija
dopuitena je gradnja spremiSta za voce i povrie te ktijeti u vinogradima uz
odredene uvjete.

(2) lzgradnja objekata tipa spremiite voia - povria iLi kl.ijet moie- se
realizirati samo ako predmetna parceta voinjaka ima najmanje 2.000 m', a
vinograda 1000 m'.

(3) Spremiite voia i ktijet mogu se graditi kao prizemne gradevine (s

podrumom, odnosno potkrovtjem, ako to proiztazi iz terenskih uvjeta), tako
da njihova ukupna brutto razvijena povriina izno^si najviie 60,0 m', pri iemu
prostor za boravak [judi iznosi maksimatno 30 m', a preostati prostor koristi
se kao spremiite.

(4) Svako daljnje poveianje povriine vocnjaka ili vinograda za najmanie

1000 mr omoguiava povecanje brutto razvijene povriine objekta za 10,0 m',
ati ne iznad B0 m2 ukupne btto razvijene povriine spremiSta - ktijeti.

(5) Objekti iz stavka (1) ovog itanka mogu se graditi samo na parceti koja
ima direktan pristup s javne prometne povriine.
(6) SpremiSte iti ktijet moraju biti gradeni u sktadu s lokatnim obidajima i
to:

- kota poda prizemne etaZe ne smije biti viia od 50 cm od konaine kote

zaravnatog i uredenog terena na njegovom viiem dijetu;
najniia kota konadno zaravnatog i uredenog terena ne smije biti niZa od
50 cm od poda podruma,
- svjetta visina prizemlja ne moie biti viia od7,60 m, a podruma 7,40 m,
- kroviite se izvodi kao dvostre6no s nagibom 35-45o.

(7) SpremiSte (ktijet) mora biti udatjeno od granice susjedne poLjodjetske

parcete najmanje 3,0 m.

Ctanak 53.

(1) lzvan gradevinskog podru-ja moie se odobriti gradnja gospodarskih

gradevina iz dlanka 50. stavak 2c (farme, tovitiita, staje, peradarnici,
p-etinjaci).

(2) Povriina parcete za gradnju gradevine iz stavka (1) ovog ilanka ne

moie biti manja od 2.000 m', a najveii koeficijent izgradenosti parcele ne
moze bitr veci od 0,25 (25% povriine parcete). U stuiaju veiih parcela
ogranidava se veliiina ukupno izgradene btto povriine pod svim objektima
na parceu sa fuu m-.

(-:
,r.
(3) Gospodarske gradevine za uzgoj stoke , farme i tov'itiita mogu se graditi
na slijedeiim udatjenostima od gradevinskog podrucja, te driavnih,
iupanijskih i lokalnih cesta:

Najmanje udaljenosti
Broj
uvjetnih od od Zupanijske od lokalne
graClevinskog od drzavne ceste
6r ra ceste ceste
(m)
podrudja (m) (m) (m)
15-50 30 50 30 10
51-80 60 75 40 15
81-100 90 75 50 20
101-150 L40 100 50 30
15L200 770 100 60 40
201-300 200 150 60 40
301 i vi5e 400 200 100 50

(4) Minimal.ni broj uvjetnih grla temeljem kojeg se moie dozvoliti

izgradnja objekata (farme) za uzgoj stoke iznosi 15 uvjetnih grla. Uvjetnim
grtom, u smistu ovih Odredbi, podrazumijeva se grto teiine 500 kg (krava,
steona jun'ica) i obitjeZava koeficijentom 1. Sve vrste stoke svode se na
uvjetna grta primjenom koeficijenata iz niZe date tabtice:

Najmanji broj uvjetnih

Vrsta Zivotinja Koeficijent
grla (15)
krave steone junice 1,00 t5
bikovi 1,50 10
VOIOVI r,20 L5
junad 1-2 god. o,70
junad 612 mjeseci 0,50 30
telad o,25 60
krmada + prasad n n6q
tovne svinje do 6 mjeseci o,25 60
mlade svinje 2-6 mjeseci 0,13 Lt'
teski konji L,20 13
srednji te5ki konji 1,00 _13
laki konji 0,80 19
Zdrebad o,75
ovce, ovnovi, koze i jarci o,10 150
ja njad ijarad c,05 300
tovna perad prosjedne tezine 1,5 kg 0,003 5000
ostala tovna perad prosjedne teZine
vece od k6 o,oo6 2500
- kokoSi nesilice konzumnih jaia o,oo4 3750
prosjecne teiine 2.O kg
- ostale hokoSi nesilice prosjecne 0,008 1875
teZlglgg_. ,q?,0Ic
- nojevl 60
(5) Kod gospodarskih gradevina za uzgoj stoke, ito ie se graditi na parceli
zateaenog gospodarstva, udaljenost od stambene gradevine tog
gospodarstva ne smije biti manja od 10 m, odnosno od zdenca najmanje 30
m, uz uvjet da su propisno udatjene od ostalih gradevinskih podru-;a i
gradevina prema tablici iz stavka (3) ovog ilanka.

(6) Lokacijskom dozvotom gospodarskih gradevina iz stavka (1) ovog il.anka

odredit ie se uvjeti i mjere za:
- prometni pristup
- zaititu okotiia temetjem odredbi ovog Ptana ili druge dokumentacije
(PUO, SUO), kada je to uvjetovano drugim propisima,
- zaititu od poiara i e[ementarnih opasnosti;
- djelotvorno sabiranje, odvodnju i proiiSiavanje otpadnih voda;
- opskrbu vodom ienergijom,
- postupanje s otpadom;
- sadnju zaStitnog zeleni[a.

Ctanak 54.

(1) Gospodarske i potjoprivredne gradevine sa namjenom za primarnu

proizvodnju, iz ctanka 49. stavak 1d. mogu se graditi na parcelama unutar
poljoprivrednog zemljiSta, iija povriina nije manja od 2.000 m', t)z
maksimatnu izgradenost parcele na 25% njezine povriine.

(2) Na gradevinskim desticama veie povriine od 2000 m2, ne primjenjuje se

ogranidenje vezano uz dopuitenu izgradenost utvrdenu stavkom (1) ovog
itanka, vei se vetidina objekta ograniiava maksimatnom velidinom brutto
ttocrtne povriine prizemlja sa 500 m'.

(3) Pojedinadne poljoprivredne gradevina u pravilu se izvode kao prizemnice

(visina 4,0 m od terena do vijenca) s mogucnoiiu izvedbe podruma (ako to
omoguiuju tokaLni uvjeti), te tavana kao spremiSta.

(4) Minimalna udaljenost gradevina od rubova parcele iznosi 3,0 m.

(5) Minimatna komunalna opremtjenost parceta i objekata iz ovog ilanka

sastoji se iz pristupnog puta iirine min 3,5 m, te prikljuika na mreZu
vodoopskrbe i etektroopskrbe

(6) Oblikovanje potjoprivrednih gradevina mora u pravitu biti u skladu s

lokatnom gradite[jskom tradicijom i tehnoloikim zahtjevima, a unutar
parcete treba, na njezinim rubovima, osigurati zaititne zelene povriine u
iirini 5,0 m, ati ne manje od 20% povriine parcete.

(7) Minimatna komunatna opremtjenost parcele za izgradnju gradevina jz

stavka (1)ovog i|.anka (u nasetju i izvan nasetja) sastoji se od:
- prometni pristup (direktan iLi indirektan) minimatne irrrne 4,0 m sa
proiirenjima za mimoiIaZenje,
- ooskrba vodom iz iavne mreie ili lokalnih iz'rora

.iil
- priktjuaak na etektroenergetsku mrezu
- javni ili individuatni sustav za evakuaciju otpadnih i oborinskih voda.

(8) Djetatnosti navedene u stavku (1) ovog dtanka moraju biti temel.jene
na procjeni utjecaja na okolii uz osiguranu zaititu od poZara i eksplozije.

LtanaK f l.
(1) lzvan gradevinskog podruija, a u okviru atraktivnih krajobraznih,
prirodnih, iumskih i lovnih podrudja dopuitena je izgradnja gradevina iz
dtanka 50. stavak 1e, f,g.

(2) Reatizacija predmetnih rekreacijskih, zdravstveno-rekreacijskih,

zdravstveno-turistiakih, Sumskih, tovaakih, Iugarskih, iztetniikih i stiinih
objekata moguta je na parceti minimalne povriine 5000 m2.

(3) Udatjenost gradevine od rubova parcele iznosi minimatno 20 m.

(4) Unutar objekata iz stavka (2) ovog itanka dopuita se za odredene vrste i
namjene objekata stijedeia maksimalno ukupno btto izgradena povriina:

- rekreacijski, zdravstveno-turistiiki i zdravstveno- rekreacij ski objekti

maksimatno 1 500 mr (visina izgradnje P+1 iLi 'l0 m),
- iztetiita sa ugostitelj sko-turistidki m sadrZajima
- maksimatno 750 m' (visina izgradnje P, P+1 iti 6-8,5 m),

- tugarske gradevine^i sktoniita za iztetnike, iumske i lovaike kuie

maksimatno 250 mI (visina izgradnje P iti 6,0 m),

(5) Obtikovanje ovih objekata mora b'iti u potpunosti podredeno

tradicionatnim - autohtonim naiinom gradenja i oblikovanja objekata uz
potpuno koriStenje tokatnih materijala i obtika (drvo, opeka, crijep, kosi
krov i st. ).

(6) Obavezna minimalna komunalna opremljenost prostora za izgradnju

predmetnih objekata obuhvaca:

A) Objekti rekreacijske, zd ravstveno-turistiike i zdravstveno- rekreacij ske

namjene iiz[etiita s ugostitelj sko'tu ristiikim sadrZajima:

prometni pristup preko tokalne javne ceste 5,0 m iirine iti odvojka iirine 3,5
m duZine do 500 m sa proiirenjima za mimoilaZenje svakih 100 m, sa
suvremenom obradenim kolnikom,
vodoopskrba iz javne mreZe i[i lokatnih izvora
odvodnja otpadnih voda putem lokalnog uredaja.
prikljudak na energetsku i telekomunikacijsku infrastrukturu"

l9
B) Lugarske, iumske i lovadke gradevine uktjudivo sktoniita za iztetnike:
pronretni pristup iirine 3,5 m sa makadamskim kotnikom (sa
proiirenjima za mimoitaZenje na svakih 100 m),
vodoopskrba iz lokatnih izvora,
priktjuiak na energetsku mreZu
odvodnja otpadnih voda putem lokatnog uredaja.

itanak 56.

(1) Stambene i gospodarske gradevine za vlastite potrebe i djelatnost

seoskog turizma iz ilanka 50. stavak th mogu graditi izvan gradevinskog
^se
podruija na parceti minimatne povriine 2000 m'.

(2) Dopultena visina izgradnje objekta ograni-ava se na P+1 (sa moguiom

izgradnjom podruma ipotkrovlja - mansarde), maksimalne visine 8,50 m od
terena do vijenca objekta, dok se izgradenost parce[e ograniiava na
maksimalno 25% povriine (koeficijent izgradenosti 0,25), pri temu je
kapacitet objekta ograni-en na dvije stambene jedinice (stana) i 10
turistiikih kreveta (5 soba) u smjeitajnom kapacitetu objekta vezanom na
seoski turizam. Udatjenost objekta od rubova parcete iznosi minimatno 10
m.

(3) Kod parceta sa brutto povr5inom veiom od 2000 m2 ograniaava se

veLiiina ukupno brutto izgradene povriine pod svim objektima na parceli sa
maksimatno 500 m'.

(4) Obtikovanje ovih objekata, kao i minimatna komunatnu opremljenost

treba provesti u sktadu sa ilankom 55. stavak (5) i (6A).

LtanaK l/.
(1) Gradevine obuhvaiene ilankom 55. i 56. mogu prema lokatnim i
terenskim uvjetima izgraditi podrum i potkrovtje, koji se namjenski koriste
u okviru proiirenja opie namjene objekta.

(2) U sktopu gradevinske destice objekta iz ilanka 55. i 56. ilanka moie se
provesti uredenje otvorenih prostora u formi povriina za rekreaciju (manja
igrali5ta - tenis, koiarka, rukomet, boianje i sL.), uredenih otkrivenih ierasa
i vrtno-tehnidki uredenih i prekrivenih prostora.

LtanaK )d.

(1) Na potjoprivrednim povriinama unutar i[i izvan gradevinskih podrudja,

mogu se graditi staklenici, ptastenici za uzgoj povria, voia i cvijeia.

(2) Ptas'renicima se smatraju montaZne gradevine od plasiilnr ft-rL1je (P\i C )

koja je postavijena na montainoj konstrukciji od ptastike, drva ilj metala"

(3) lzgradnja staktenika i plastenika unutar iti izvan gradevinskih podruija
podtijeie stijedeiim uvjetima:

- Minimalna velidina parcete

- unutar naselja 1000 m2
- izvan nasetja 2000 m2

- Dopustiva izgradenost parcele:

- velidina nasetja (uktjuiivo ostate objekte na parceti - stambeni,
radno-poslovni, pomoini i dr.) 40"/"
- izvan nasetja 25%

- Udaljenost od rubova parcete

- unutar naselja - 3,0 m
- izvan naselja - 5,0 m

- Minimalna komunatna opremtjenost parcete (u nasetju i izvan nasetja)

sastoji se od:
- prometni pristup (direktan i[i indirektan)
- opskrba vodom iz javne mreZe iti lokalnih izvora
- priktju-ak na etektroenergetsku mreZu
- javni iti individuatni sustav za evakuaciju otpadnih i oborinskih voda.

(4) Na potjoprivrednom zemtjiltu izvan naselja mogu se postavtjati

pdelinjaci, gtjivarnici i druge gradevine u funkciji obavtjanja poiloOlelil<if,
djetatnosti, a prema uvjetima iz stavka (3) ovog itanka.

LtanaK 59-

('l ) U okviru postojeiih vodotoka na podruaju opiine Cernik, koji su

pogodni (nezagadeni) za uzgoj riba, u zonama udaljenim min. 100 m od
lokaliteta predvidenih za stambenu i drugu izgradnju, moie se postavtjati
oprema za uzgoj, pod uvjetom da se time ne optereiuje ekosustav i snizuje
kvaliteta vodotoka ispod uvjetovane ll. kategorije.

(2) Uz prostor ribogojitiSta moguie je izgraditj prateie objekte (poslovne,

ugostitetj sko - tu ristiike, pomoene i st.) s maksimatno brutto razvijenom
povrSinom od 500 m', dok minimatna komunatna opremljenost treba biti kao
u stavku (3) itanka 58. ovih Odredbi.

(3) Djelatnosti navedene pod stavkom (1)ovog ilanka moraju biti temetjene
na procjeni utjecaja na okolii, te trajno nadzirane.

.41
3. UVJETI SMJESTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

3.1. GOSPODARSKE DJELATNOSTI UNUTAR PODRUCJA NASELJA

itanak 60.

Smjeitaj gospodarskih djetatnosti unutar naselja, njihovo kapacitiranje i

uvjeti izgradnje opisani su u itanku 20. stavak (3) i (4), te itancima 21 .,72.,
29.,30., 31 . i 41 . ovih Odredbi.
3,2, GOSPODARSKE DJELATNOSTI IZVAN NASELJA

Ctanak 61 .

(1) Prostornim planom utvrdene su povriine za razvoj i uredenje

(gradevinska podrudja) izvan naselja za izgradnju gospodarskih namjena:
a) povr5ine ugostiteljsko-tu ristidke namjene tipa hoteta- pansiona -iztetiita
(Tl)sa prateiim sportskim, rekreacijskim i stidnim sadrZajima (R),
b) povriine za eksptoataciju mineratnih sirovina.
c) Povriine gospodarske proizvodno-postovne namjene tipa proizvodne:
(K2) i servisno-komunalne (K3).
),
industrijske (11), servisno-zanatske (12), i postovne: ustuZne (K'l trgovadke

(2) Prostornim ptanom utvrdena su podruaja predvidena za razvoj i uredenje

-
povr5ina povremenog stanovanja (M3) i prostora za rartoj ugostiteLjsko-
i
turistidke namjene (Tl) sa sadrZajima sporta rekreacije, te iztetnidkog
turizma.

- Utvrdivanje lokacijske dozvole za izgradnju unutar predmetnih turistiikih

podruija moguee je samo na temelju Detatjnog plana uredenja (DpU) iti
uz primjenu uvjeta iz stavka (3) i (4) itanka 15. ovih Odredbi.

(3) lzgradnja gradevina i uredenje prostora u okvirima zona navedenih u

stavku (2) provodi se prema slijedeiim uvjetima:

a) zona povremenog stanovanja

Zona sa namjenom povremenog stanovanja uz izgradnju novih i
rekonstrukciju postojecih objekata prema itancima 1B-28 ovih
Odredbi, bez moguinosti izgradnje prateiih sadrZaja vezano uz
gospodarskuili postovnudjelatnost.
b) zona ugostitetj sko-tu ristiike namjene
- Namjena turistidka (Tl) sa izgradnjom objekta koji sadrZi turistiiku
namjenu sa ostatim prateiim sadrZajima sporta i rekreacije te
povriina za iztetniiki turizam,,
- Pripadajuia vetidina parcele za pojedinaani stambeno- tu rist ji ki
objekt tipa seoskog turizma iznosi minimalno 2000 m2,

"1.j-
- Minimalna velicina parcete za formiranje turistiikog objekta tipa
hote[-pansiona i iztetiita iti njegovog dijeta (pojedine faze) iznosi
5000 mr,
- Koeficijent izgradenosti parcete ogranilava se sa maksimalno0,Z (20%
povriine parcete) za pansion i 0,3 (30% povrline parcete) za izgradnju
objekta u funkciji seoskog turizma (stambeno-turistiiki),
- Vjsina izgradnje objekata ograniiava se sa .10,0 m (p+2) za turistiiki
objekt iti 8,0 m (P+'l ) za objekte seoskog turizma od najniie kote
uredenog terena uz objekt do vijenca objekta, uz moguinost
izgradnje podrumskog i mansardnog prostora (potkrovtja),
- Unutar parcele mogu se realizirati i drugi kompatibitni prateti
sadriaji i namjene uz osnovnu turistiiku namjenu. U takvim
sadrZajima mote se izgraditi samo 10% ukupno izgradene povr5ine
reatizirane u osnovnoj namjeni - turizmu, a visina im se ograniiava na
5,0 m iti "P" (prizemtje),
- Povezivanje prostora zone ugostitetj sko-turisti-ke namjene na javnu
(eksternu) prometnu mrezu ostvaruje se spojnim putem minimalne
Sirine 6,0 m.
- U sklopu parcete iti zone ugostitelj sko-tu ristidke namjene treba
realizirati odgovarajuii parkiraliini prostor dimenzioniran prema
standardima iz ovih Odredbi,
- lnfrastru kturno- komu nalno opremanje turistitkih podrudja uvjetuje
izgradnju priktjuiaka parcete / objekata na javnu mreiu
vodoopskrbe, e[ektroopskrbe i telekomunikacija uz rjeienje
kanalizacije u okvirima tokatnih uvjeta (za objekte seoskog turizma)
odnosno prikljudivanjem na mreZu javne kanalizacije iti izvedbu
lokalne mreZe sa uredajem za proiiSiavanje za podrudje iztetniiko-
rekreacijske i ugostitelj sko-turistiike zone Strmac,
- Oblikovanje objekata i okotnog stobodnog prostora treba provesti u
skladu sa lokalnim obtikovnim karakteristikama prigorskog podruija,
uz ostvarenje visokog standarda u pogtedu uredenja vanjskih
otvorenih povriina (pje5aike - ietne staze, odmoriita, Sportsko-
rekreativne povriine i dr. )
- Lokacijski uvjeti za izgradnju unutar turistiikog podruija Strmac
utvrduju se na temetju Urbanistidkog ptana uredenja (UpU) u sktadu
sa ilankom 15. stavkom (4) iilankom 47. ovih Odredbi, a prema
smjernicama iz ovog stavka ".

(4) Lokaliteti predvideni za eksptoataciju mineratnih sirovina obuhvacaju

stijedeie moguinosti i ogranidenja koriitenja i uredenja prostora, vezano
I tcl.

ekspLoatacija mineratnih sirovina odvija se u sktadu s odobrenim

eksptoatacij skim poljem predvidenih ovim Planom i mjerama zaitite
prostora utvrdenim u Studiji utjecaja na okotiS
posebne mjere zaitite poduzimaju se radi smjeitaja tih lokallteta unutar
podruija ll vodozaititne zone
izgradnja unutar parcele eksptoatacij skog podruaja praieiim objektima
ograniiava se sa maksjma[no btto izgradenom povrlinom od 1000 m2,

43
 visinom objekata "P" ili 8,0 m od terena do vijenca objekta, uz
udaljenost 10,0 m od ruba parcete.
- unutar parcete eksptoatacij skog podrutja moguie je razvijati i dodatne
pratece gospodarske djelatnosti (proizvodnju kamenog agregata raztidite
veliiine, betonski proizvodi i st.) i to samo temetjem- r1e;enia Detaljnog
plana uredenja.
- minimatna infrastrukturna opremljenost eksptoatacijskog podrudja
obuhvaia makadamski pristupn.i put iirine 5,0 m i etektroopskrbu uz
rjeSenje vodoopskrbe i odvodnje u okviru tokatnih uvjeta na naiin da se
osigura zaitita okoliia.

(5) Unutar podruija predvidenih za razvoj gospodarskih djeLatnosti

proizvodne i poslovne namjene (l-K), izgradnja gradevina i uredenje
prostora provodi se uz slijedece uvjete:
- minimalna veliiina gradevinske parcele iznosi .1500 m2, dok maksimalna
veliiina nije ograniiena,
- dozvotjeno je gradenje isktju-ivo onih gradevina dija djetatnost neie
ugroiavati okoIii;
- sve gradevine moraju biti tako gradene da se sprijedi izazivanje pozara,
eksptozije, eko-akcidenta;
- na gradevinskoj parceti treba osigurati protupoZarni put i kao priktju-ak
do izgradene javno prometne povriine (ukotiko nije locirana uz postojeiu
javnu prometnu povriinu) minimatne iirine kolnika tog priktjudka od 6,0
m
- na gradevinskoj parceli iti uz javnu prometnu povriinu potrebno je
osigurati prostor za parkiranje vozita u sktadu sa itankom 6g. ovih
Odredbi;
- ukupna ttocrtna zauzetost gradevinske parcete moie iznositi max. 40%
(koeficijent izgradenosti Kig = 9,47, a minimalno 10% (koeficijent 0,1)
njezine povriine;
- visina gradevine moZe biti najviie tri etaZe (P+2),
- visina gradevine od kote konaino zaravnatog terena na najniZoj toiki uz
objekt do vijenca krova treba biti u skladu s namjenom i funkcijom ati ne
smije iznositi viSe od 12,0 m;
- unutar naprijed ograni-ene visine od 17,0 m gradevine se mogu
reatizirati kao jednoprostorne - prizemne, odnosno sa podrumom ili
potkrovtjem (mansardom),
- iznimno, ako to zahtijeva tehnotoiki proces, dio gradevine do 75%
ttocrtne povr5ine moZe biti i viSi od navedenog u prethodnoj al.ineji
(dimnjaci, silosi i s[. ), ati ne viSi od 30,0 m;
visina krovnog nadozida kod gradevine sa najveiim brojem etaZa moZe
biti najviSe 1 ,20 m iznad stropne konstrukcije;
- gornji rub stropne konstrukcije podruma moie biti najviie 1,5 m iznad
kote konaino uredenog terena;
- kroviita mogu biti kosa, ravna iLi baivasta;
vrsta pokrova, te nagibi i broj streha trebaju biti u skladu s namjenomj
funkcijom, i podruinom obLikovnom tradicijom;
potrebno je ozeLeniti najmanje 20% povriine gradevinske parcele uz rub
prema susjednlm parcelama;

44
- najmanja udatjenost od meda susjednih parceta i regutacijskog pravca
javne prometne povriine iznosi jednu potovinu zabatne visine gradevine,
ali ne manje od 5,0 m;
- pri ptaniranju, projektiranju te odabiru tehnotogija za djetatnosti ito se
obavtjaju u gospodarskim zonama, uvjetuju se Zakonom propisane
sigurnosne mjere te mjere za zaititu okotiia,
- izgradnja unutar ovog podru-ja moguia je samo temetjem detatjnijeg
plana prema uvjetima iz stavka (3) i (4) itanka 15. ovih Odredbi.

4. UVJETI SMJESTAJA DRUSTVENIH DJELATNOSTI

Ctanak 62.

('1) Prostornim ptanom utvrduje se smjeitaj gradevina za sadriaje

druitvenih djeLatnosti i javnih sluZbi, unutar utvrdenih izgradenih i
neizgradenih dijetova gradevinskih podru-ja na povriinama predvidenim za
razvoj i uredenje nasetja.

(2) U zonama izdvojene druitveno-javne namjene izvan naselja (tjeditiSni

kompteks Strmac) moguca je rekonstrukcija (dogradnja, nadogradnja,
zamjenska gradnja) postojeiih gradevina te ograniiena nova izgradnja.
Obzirom na status predmetnog tjeditiinog kompleksa kao preventivno
zaitiienog kuLturnog dobra, svi zahvati izvode se temetjem pribavtjenih
posebnih uvjeta nadleinog konzervatorskog odjela. ,,

(3) Lokacijski uvjeti za gradevine druitvenih djelatnosti smjeitenih

unutar gradevinskog podru-ja naselja utvrduju se temeljem ovog Ptana,
kako je to predvideno stavkom (3). ctanka 15. ovih Odredbi. lzgradnja novih
gradevina u zonama izdvojene namjene provodi se temetjem ptana
detatjnije razine (UPU).
LtanaK 6J.

('1 ) Gradevine i sadriaji druitvenih djelatnosti smjeiteniunutar

gradevinskog podru-ja naselja mogu se graditi pod slijedeiim uvjetima:
- minimalna povriina gradevinske iestice iznosi 2000 m', dok se potrebna
povriina utvrduje temetjem opce prihvaienog prostornog standarda te
vezano uz odredenu namjenu objekta, osim pritikom interpotacije iti
izgradnje zamjenskog objekta unutar gusto izgradenog prostora nasetja
kada minimatna povriina parcele moZe biti 1000 m1, a maksimatni
koeficijent izgradenosti iznosi B0% povriine parcete (0,8%).
- gradevinska parceta na kojoj ie se reatizirati izgradnja treba se nataziti
uz vei izgradenu javno-prometnu povriinu iirine kotnika najmanje 6,0 m
i obostranog pjeiatkog hodnika 1,5 m,
-- na gradevinskoj parceli i[i uz javno-prometnu povriinu treba osiguratj
prostor za parkiranje potrebnog broja vozila prema standardima iz ovih
Odredbi,
- uda[jenost gracievine sa sadr-iajima druitvenih djeta-.nost1 od rubova
parceie rznosj minima[no i0 m (izuzeino 5,0 m u gusto jzgradeninr
 dijetovima naselja), a od granice prema javnoj prometnoj povr5ini
minimalno 20 m (izuzetno u gusto izgradenim dijelovima nasetja 10,0 m),
- udatjenost gradevine: ikote, djeijeg vrtiia i jaslica od drugih stambenih,
stambeno- postovni h gradevina, treba biti najmanje 10,0 m, a od manjih
poslovnih i gospodarskih gradevina s izvorima zagadenja najmanje 50,0
m;
- gradevine trebaju biti sigurne od poZara, elementarnih i drugih
opasnosti.
(2) Maksimatni koeficijent izgradenosti gradevinske parcele za gradevine
druitvenih sadrZaja moie iznositi najviie 0,20 iti 20% povriine parcele, osim
pritikom interpolacije unutar gusto izgradenog dijeta nasetja kada
izgradenost parcete mo7e obuhvatiti 60% njezine povriine.

(3) Parcela gradevine druitvenih djetatnosti treba biti ozelenjena, a

najmanje 40% njezine povriine treba hortikulturno urediti, koristeii
autohtoni bi[jni materija[.

(4) Gradevine druitvenih djetatnosti mogu se graditi najviie do visine od tri

etaZe (prizemtje + dvije etaie), a prema potrebi sa podrumom i
potkrovtjem, odnosno maksimatno 14,0 m od najniZe kote uredenog terena
uz objekt do vijenca objekta.

(5) Unutar parcele na kojoj su izgradeni iti ptanirani objekti druitvenih

djelatnosti nije dopuitena izgradnja pomoinih i drugih prateiih objekata.

(6) Povriina parcele na kojoj su izgradeni iti ptanirani objekti druitvenih

djetatnosti nije dopuiteno smanjivati radi proiirenja stambenih i drugih
vvrrr LILJd ^||o)sr.Jo.
^^,{-.,;.i^ ^-^l.i ^

(7) Gradevine druStvenih djetatnosti moraju osigurati prostor za sktoniSta.

(B) Gradevine druStvenih djetatnosti moraju biti vatrosigurne i u njima se

ne smiju odlagati lako zapatj ive ili eksplozivne tvari.

(9) Nove gradevine druitveno-javni h djelatnosti u zonama izdvojene

namjene izvan nasetja grade se na naiin da ne smanjuju povriine pod
visokom vegetacijom uz uvjet maksimatne izgradenosti ljeiitiSnog kompleksa
sa Klr = 6,1 (10% povriine), te maksimatnim vertikatnim gabarttom P+2,
uz uvjet zbrinjavanja otpadnih voda putem vlastitog uredaja.
5. UVJETI UTVRDIVANJA KORIDOM ILI TRASA IPOVRSINA PROMETA I
DRUGIH INFMSTRUKTURN IH SUSTAVA

Prometni koridori i povriine

dtanak 64.

('1 ) Prostornim su ptanom na kartografskom prikazu: INFMSTRUKTURNI

susrAvl I MREZE - PROMET utvrdene trase, koridori i povriine za cestovni i
ietjeznidki, promet, te potrebne prateie objekte.

(2) Prostornim ptanom utvrdeni su koridori i qradevine za driavne,

iupanijske, tokalne i nerazvrstane ceste na podruiju-opiine Cernik.

(3) Prostornim ptanom utvrden je ptanirani koridor trase brze ceste Cernik -
Poiega sa iirinom 200 (100 + 100) m izvan gradevinskog podruija.

(4) Prometni koridori trasa drZavnih i 2upanijskih cesta i moraju biti tako
uredeni da se stambena nasetja s kojima grani-e i kroz koja protaze, zaitite
od nepovotjnih utjecaja (buka, ispuini ptinovi, i st.).

etanak 65.

(1) Prostorni ptan utvrduje i odreduje izgradnju novih i rekonstrukcije

postojeiih cesta sa ciljem pobotjianja ukupne cestovne mreie i prometnih
uvjeta u opcini Cernik.

(2) Prostorni ptan utvrduje dopunu prometne mreie potrebnom

rekonstrukcijom postojeiih i izgradnjom novih dionica nerazvrstanih cesta.

(3) 5irine zaititnih koridora drZavnih, iupanijskih, tokatnih i nerazvrstanih

cesta utvrdene su prema tablici:

Sirina koridora u m
U nasetju Van nasetja
1. Driavne ceste 2 trake 10+'1 'l
+10 m 25+11+25 m
2. Zupanijske ceste 2 trake 5+10+5 m 1 5+10+1 5 m
3. Lokatne ceste 2 trake 3(5) +!+3(5) m 10+8+10 m
4. Nerazvrstane ceste 2 trake 3+6+3 m 5+6+5 m

(4) Iznimno se dozvotjava minimatna iirina javnih prometnica u rangu

lokalne ili nerazvrstane ceste sa funkcijom utice u nasetju i odvijanjem
dvosmjernog prometa koja iznosi 4,50 m kolnika i'l ,50 m za iednostrano
izvedenu pje5adku povriinu".

dlanak 66.

(1) Do kona-nog usvajanja rjeienja trase brze ceste Cernik poiega na

potezu kroz podrucje opiine Cernik, Prostorni ptan utvrduje rezerv.irani

4t
koridor za istraZivanje iirine 200 (100+100) metara na potezu ' trasi izvan
gradevinskog podru-ja.

(2\ Ovim Planom utvrden je atternativni koridor za korekciju iupanijske

ceste i-4141 , pa se do usvajanja konatnog rjeienja utvrduje koridor Sirine
2 x 10 m.

Ctanak 67.

(1) Sve javne prometne povriine unutar gradevinskog podru-ja na koje

postoji neposredan pristup s gradevinskih parcela, ili su uvjet za formiranje
gradevinske parcete, moraju se projektirati, graditi i uredivati na naiin da
se omogucuje vodenje komunalne infrastrukture, te moraju biti vezane na
sistem javnih prometnica.

(2) Prilaz s gradevinske parcete na javnu prometnu povriinu treba odrediti

tako da se ne ugroZava javni promet.
(3) Za potrebe nove izgradnje na neizgradenom dijetu gradevinskog
podru-ja, koje se iiri uz driavnu iti iupanijsku cestu, treba osnivati
zajedniiku sabirnu cestu preko koje ie se ostvarivati direktan pristup na
javnu prometnu povriinu viieg ranga, a sve u skladu s posebnim uvjetima
nadteine institucije iti ti jeta.

(4) Unutar i uz koridore prometnica drZavne, Zupanijske i tokalne razine,

kao i nerazvrstanih cesta mogu se izgradivati prateci ustuZni objekti za
potrebe prometa. To se odnosi na benzinske postaje i prateie sadriaje
(servisi, ugostitetjstvo i st.), ati ne obuhvaia ugostitelj sko-turistidke
objekte. Navedene prateie ustuZne objekte moguie je graditi i izvan
gradevinskog podruija naselja. Prilikom projektiranja reatizacije takve
tokacije treba primijeniti sve uvjete zaitite oko[iia i prometno-sigurnosna
pravita, uktjudivo zaititu od po2ara i eksptozije.

Ctanak 68.

(1) Lokacijskom dozvolom za gradevinu odredene namjene potrebno je

utvrditi potrebu osiguranja parkiraliinih iti parki ratiino-garainih mjesta za:
javna, teretna i osobna vozita.

(2) Parkiranje i garaZiranje vozila rjeiavat ie se na gradevinskim parcetama

unutar pojedinih namjena, iti dijetom u neposrednoj blizini gradevinske
parcete na javnim povriinama, na nadin da se ne ometa sigurno odvijanje
prometa na javnoj prometnoj povriini.

(3) Gradnja parki ratiino-garaTnih mjesta odreduje se okvirnim normativom

koji se koristi za dimenzioniranje prostora za promet u mirovanju vezano uz
namjenu i kapacitet prostora (1000 rn'izgradene povriine), te uz primjenu
prosjeinoq stupnja motorizacije od 300 vozila na 1000 stanovnika. Tako na
suaflh t OO."O n.,l nito povriine niie navedene namjene objekta, potrebno je
orijentacrono (minimatno) osigurati:

48
- Jednoobitetjski i viieobitetjski stambeni objekti 1 mjesto / 1 stambena
jedinica
Postovni prostori uz stanovanje 20 mjesta
- Industrija i zanatstvo 10 mjesta
- Skote (za nastavnike i utenike) 5 mjesta
- Sportska igratiita i dvorane 40 mjesta
- Uredi 15 mjesta
- Trgovine i usluZni sadrZaji 20 mjesta
- Kutturni, vjerski idruitveni sadriaji 40 mjesta
- Lokalni centri 20 mjesta
Ugostitetjstvo 20 mjesta
- Turistidki objekti (na 100 ieZajeva - ovisno o kategoriji ) 20-50
mjesta

(4) Uredenje javnih parkiratiita u centratnoj zoni nasetja u funkciji srediSta

opiine (nasetje Cernik) definirat ie se u okviru Urbanistiikog plana uredenja
tog nasetja.

Clanak 69.

(1) Na dijetovima gdje ceste ulaze u vec izgradenu zonu nasetja (gradevine,
javne povriine i sadriaji) mora se osigurati razdvajanje pjeiaka od
prometnih povriina za vozila, gradnjom nogostupa ili trajnim oznakama na
kotovozu i zaititnim ogradama.

(2) PovrSine za kretanje pjeiaka moraju biti dovoljne iirine (na gtavnim
pravcima kretanja i u gtavnom centru iirine 2,0 - 2,5 m), u pravilu ne uie od
1 , 50 m. lznimno u vrlo skudenim uvjetima mogu biti i uie, ali ne man je od

1,2 m. Kad su povriine za kretanje pjeiaka uZe od 1,5 m u njih se ne smiju

postavtjati stupovi javne rasvjete niti bito kakve druge prepreke koje
oteZavaju kretanje pjeiaka.

(3) Za kretanje pjeiaka gradit ie se i uredivati, osim ptoanika, trgova i

uLica, pjeiaiki putovi, pothodnici, nathodnici, stube i predaci, te protazi i
SetaliSta.

(4\ U raskriZjima i na drugim mjestima gdje je predviden prijelaz preko

kotnika za pjeiake, bicikliste i osobe s poteikoiama u kretanju moraju se
ugraditi spuiteni rubnjaci.

(5) U citju unapredenja kvalitete iivtjenja urbani prostor te se uredivati

na nadin da se za sve gradane, bez obzira na dob i vrstu poteikoia u
kretanju, osigura nesmetan pristup javnim gradevinama, javnim povriinama,
sredstvima javnog prijevoza i sredstvima javnog komuniciranja. U provedbl
ptana primjenjivat ie se propisi, normativi i europska iskustva u svrhu
smanjenja i eliminiranja postojeiih i spre-avanja nastajanja novih
urbanistiiko arhitektonskih bariiera.

4,)
Infrastrukturni sustovi

Ctanak 70.

(1) Prostorni plan u kartografskim prikazima: INFMSTRUKTURNI SUSTAVI,

odreduje trase sustava infrastrukture, trase glavnih vodova, te potoZaj
osnovnih objekata.

(2) Vodovi mreZe infrastrukture u naseljima polaiu se prema naietu:

- u gabaritu ceste smjeitava se tzv. fiksna infrastruktura: odvodnja

otpadnih i
oborinskih voda iti se za prihvat oborinske vode u manjim
naseljima izvode cestovni jarci obostrano uz kotnik,
- ispod nogostupa i u zaititnom neizgradenom pojasu smjeitavaju se
instatacije vodovodne i hidrantske mreZe (prema uvjetima komunatnog
poduzeca);
vodovi etektroopskrbe odvajaju se od tetekomu nikacij ske mreie;
- na sustav povriinske odvodnje cesta (oborinska kanatizacija ili otvoreni
cestovni jarci) priktju-uju se i odvodnje s krovnih ploha i s povriina
prilaza stambenih i javnih gradevina.

(3) Datjnja izrada rjeienja za reatizaciju sustava infrastrukture ostvarivat ce

se prema urbanistidkim ptanovima uredenja, te programima i projektima
pravnih osoba s javnim ovtastima (komunatna poduzeia i dr.). Ukoliko se
tijekom detatjnije razrade ptanova, studija i projekata komunatne
infrastrukture utvrde tehnidki povotjnija i ekonomiEnija rjeienja, ista ie se
primjenjivati i u datjnjoj reatizaciji (ishodenja tokacijskih i gradevinskih
dozvola), bez obzira na rjeienja ovog Ptana.

(4) Pojedini dijetovi sustava infrastrukture mogu se izvoditi po fazama

realizacije, prema proiirenju gradevinskog podru-ja nasetja, s time da svaka
faza mora iiniti funkcionatnu cielinu.

Vodoopskrba

Ctanak 71 .

Situaciono rjeienje mreZa vodoopskrbe definirano je na kartografskom

prikazu Prostornog plana: VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - VODOOPSKRBA u
mjeritu 1:25.000.

Prostorni plan odreduje priktjuienje svih naselja i gradevina opcine

Cernik na javnu mjesnu vodovodnu mreiu, povezanu na [oka[ne- podru-ne
resurse iregionatni vodovod Nova Gradi5ka - PoZega, odnosno preko nove
Gradiike na magistratni cjevovod uz autocestu.

Glavni vodovi loka[ne vodovodne mreie, kod radova rekonsirukcije iLi kod
polaganra novog dijeta mreie. ukapaju se nai man le 1 50 cm ispod oovriine

ic
tla i izvode sa minimatnim profiLom O'100 mm, a prema uvjetima nadteZnog
komunalnog poduzeia.

Uz javne prometnice izvodi se mreZa hidranata. Najveda meduudaljenost

protupoZarnih hidranata iznosi 80 metara, a najmanji presjek dovodne
priktj ucne cijevi iznosi 1 00 mm.

Veii korisnici prostora obiekti druitvene i

gospodarske namjene, na
parcelama veiim od 2.000 m'/, grade zasebne interne vodovodne- mreZe s
uredajima za protupoiarnu zaititu.

(6) Radi osiguranja kvatitete vodoopskrbnih resursa ovim su ptanom

utvrdene vodozaititne zone oko akumutacije Badica i kaptiranih izvoriita, te
uvjetovana minimalna ll. kvatiteta voda u okviru postojeiih vodotoka.

(7\ Zaitita vodoopskrbne akumulacije, te postojeiih izvoriita i crpitiita

provesti ce se u konadnici temeljem Hidrogeol.o5ke studije koja ie se izraditi
za. podruije Brodsko- posavske iupanije pa ie
se kod odredivanja
vodoza5titnih zona primjenjivati rezuttati navedene studije kao sastavni dio
ovog Ptana.

(8) Zaitita vodotoka ostvaruje se kroz ogranidenja na svim vodotocima i

njihovoj neposrednoj btizini, a temeljem Zakona o vodama ista obuhvaia
restrikciju gradnje i koriitenja prostora u koritu i uz korito vodotoka u svrhu
obrane od poptava, gradnje vodnih gradevina, te njihovog odrZavanja.
Minimatna iirina tog pojasa uz vodotok obuhvaia izgradeno iti prirodno
korito i obostrano po 6 m od definiranog gornjeg ruba korita. Sve objekte na
vodotocima treba izvoditi na naiin da osiguraju zaititu nizvodno branjenog
podru-ja za 50-100 godiinji povratni period.

Odvodnja

dlanak 72.

('l ) Prostornim ptanom (kartografski prikaz: VODNOGOSPODARSKI SUSTAV ,

ODVODNJA) utvrden je sustav i naiin odvodnje i kondicioniranja otpadnih
voda.

(2) Za podruije opiine Cernik odredeni su raztiditr sustavi odvodnje

otpadnih i oborinskih voda za pojedina naselja i podruija (razdjetni,
polurazdje[ni i mjeioviti)

(3) Otpadne vode nasetja Cernik, Giletinci, 5umettica i Baiin Dot ukl.juiuju
se u jedinstveni sustav kanatizacije koja se usmjerava na buduti mehaniiko-
biotoiki uredaj za prodiiiavanje otpadnih voda na podruiju Nove Gradiike.

(4) Ostata udatjenija manja naselja sa disperznom izgradnjom sakuptjaju

otpadne vode u nepropusne sabirne jame, ili mreiu odvodnje rjeiavaju uz
mogucnost izgradnje vlastitih manjih kanalizacijskih sistema (ukotiko se to
ocijeni ekonomski prihvatLJ'ivo, odnosno ako je uvjetovano potrebama

51
zaitite okoliSa) .usmjerenih ..prema mjesnim objektima za njihov prihvat i
ciiienje, te upuitanjem proiiSienih voda u tokaine vodotoke.
(5) Oborinske vode iz stambenih naselja, zona gospodarske namjene kao i s
prometnih povriina sakuptjaju se u sustav separatne - oborinske -kanatizaciie
(manjim dijetom mjeiovite). i odvode se prema uredajima za iiiienje
(separatori masti - ulja itatoinice pijeska) prije ispusta u lokalne vodotoke.
(6) U stuiaju manjih nasetja, kod kojih se radi njihove vetidine iti
disperznosti izgradnje neie graditi oborinska kanatizacija, prihvat oborinske
vode osigurava se izgradnjom cestovnih jaraka obostrano uz javnu prometnu
povrsrnu.

etanak 73.

(1) Utvrdivanje tokacijskih dozvola za sustave iz dlanka 70, 71 i 72. temetji

se na urbanisti-kom ptanu uredenja naselja za zone gospodarske namjene.

(2) lznimno od prethodnog stavka, kod naselja za koja nije predvideno

donoienje detaLjnijih prostorno- planskih dokumenata (UiU, OeU;, odnosno u
periodu do njihove izrade, lokacijske dozvote se temetje na posebnim
uvjetima gradenja nadleinih tijela drZavne uprave i pravnih osoba s javnim
ovlastima te idejnom projektu iovim Odredbama.

dtanak 74.

(1) Upuitanje industrijskih i tehnotoikih otpadnih voda u sustav javne

kanalizacije uvjetuje se njihovom predobradom na mjestu nastanka do
razine kucne otpadne vode (prodiSiavanje od utja i masti, kiselina, tuZina i
opasnih tekucina).

(2) Priktjucenje na sustav javne kanatizacije se izvodi putem revizijskih i

priktjudnih okana, najmanje dubine 1,0 metar od gornje povriine cijevi.

LtanaK / 5.

(1) Utvrdivanje tokacijskih dozvola za sustave iz dtanka 70.,71., i 72.

temetji se na urban'istiikom planu uredenja za zone gospodarske namjene.

(2) lznimno od prethodnog stavka, kod nasetja za koja nije predvideno

donoienje detatjnijih prostorno- ptanski h dokumenata (UpU, DpU;, odnosno u
periodu do njihove izrade, lokacijske dozvole se temetje na posebnim
uvjetima gradenja nadteinih tijeta dr2avne uprave i pravnih osoba s javnim
ovtastima te idejnom projektu iovim Odredbama.

(3) Ukoliko se datjnjim istraiivanjima sustava odvodnje na podruiju Opiine

Cernik kroz izradu projektnih rjeienja za pojedina nasetja (temetjem
izradene Studije zastite voda na podruiju Brodsko- posavske iupanije)
utvrde drugaiija rjeienja, ista ie se primjenjivati u daljnjoj realizaciji
mreZe odvodnie.

J'i
Elektroopskrba

Ctanak 76.

(1) Prostorni plan opcine Cernik utvrduje energetske potrebe, mreZu i nadin
opskrbe etektriinom energijom svih naselja, zona gospodarske namjene i
javne rasvjete.

(2) Prostornim ptanom se trasa tranzitnog zrainog dalekovoda napona 110

kV zadriava u okviru postojeieg koridora. Uvidom u dokumente prostornog
uredenja (Strategija i Program prostornog uredenja Repubtike Hrvatske,
Prostorni ptan Brodsko- posavske 2upanije), utvrdeno je da na teritoriju
opiine Cernik nisu planirani novi prijenosni uredaji elektroenergetike.

(3) Rekonstrukcija postojecih igradnja novih elektroenergetskih gradevina

(datekovodi 10 / 70 kV i transformatorske stanice) kao i kabtiranje vodova
visokog napona na prolazu kroz gradevinska podruija nasetja nije predmet
razmatranja ove ptanske razine, te se isto realizira temetjem lokacijskih
dozvota prema smjernicama Prostornog plana i urbanistidkih ptanova
uredenja, odnosno detatjnih planova uredenja naselja uktjuaivo utvrdene
uvjete HEP-a. U nasetjima za koja se ne predvida izrada detatjnije
prostorno- planske dokumentacije, lokacijska dozvola se utvrduje temetjem
posebnih uvjeta gradenja nadteZnog tijeta drZavne uprave i pravnih osoba s
javnim ovtastima, te idej nog projekta predmetne energetske gradevine.

LtanaK / /.

(1) Prostorni plan odreduje zaititne koridore za postojeie zraane

elektroprij enosne uredaje i to kako stijedi:

za dalekovod 110 kV (postojeca trasa) koridor iirine'19,0 metara

za dalekovod 10(20)kV......, ..... koridor iirine 10,0 metara

(2) lsktju-uje se gradenje novih gradevina u koridoru datekovoda, osim

iznimno, a na temelju uvjeta koje utvrduje HEP.

(3) Prostor u koridoru iz stavka (1) ovog tlanka mora biti tako ureden da se
sprijeii moguia pojava poiara.

CI.anak 78.

(1) Prostorni ptan odreduje obvezu izvedbe javne rasvjete na javnim

povriinama nasetja, ovisno o posebnostima pojedinih sadr2aja (stanovanje,
javne zgrade, gospodarske gradevine, prometne povriine, spomenici i dr.)

(2) Uvjeti uredenja za javnu rasvjetu utvrduju se lokacijskcrn dozvoiom, a u

posebnim sIuiajevima centraIne zone nasetja, odnosno uz pojedina
zaitiiena kuiturna dobra. kao i za zaltiiena ruratna naselja s posebnim
povjjesnim znaiajem i prostorno-ob [ikovnim kva[jtetama idr. tra terneljLl
urbanistiakih ptanova uredenja (UPU), te idejnih rjeienja izradenih
temelju uvjeta HEP-a i nadteinih komunalnih poduzeia.

Cijevni transport plina i nafte

elanak 79.

(1) Prostorni plan u kartografskom pritogu: ENERGETSKI SUSTAV

PROIZVODNJA I CIJEVNI TRANSPORT NAFTE I PLINA utvrduje sustav cijevnog
transporta p[ina., te prateie interne mreie plinovoda unutar podruija opiine
Cernik.

(2) Datjnji razvitak magistralnih naftovoda i plinovoda nije lociran na

prostoru opiine Cernik gdje se samo zadriava i proiiruje postoleia tokatna
distribucijska srednjetlatna ptinska mreZa (4 bar) uz ostonac na mjerno-
redukcijsku stanicu u Novoj Gradiiki.

(3) Uvjeti za izgradnju, lokalnih mreZa ptinovoda obuhvaiaju potrebne

sigurnosne udatjenosti od objekata, prometne i druge komunatne
infrastrukture, u skladu sa vaieiim propisima (zakoni i pravitnici).

(4) Lokacijske dozvote utvrduju se temetjem posebnih uvjeta gradenja

nadteinog tijeta driavne uprave 'i pravnih osoba s javnim ovtastima te
idejnog projekta predmetne energetske (ptinske) infrastrukturne gradevine.

Poita i telekomunikoci je

dtanak 80.

(1), Prostorni ptan (kartografski prikaz: INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREZE

POSTA I TELEKOMUNIKACIJE) odreduje raspored jedinica poitanske mreZe te
potoZaj objekata i mreie javnih tetekomunikacija.

(2) Prostorni plan odreduje takoder i raspored mjesnih centrala (UPS)

telefonske mreie (komutacijski ivorovi u nepokretnoj mreZi) na prostoru
opiine, a obuhvaia UPS Cernik, UPS Cernidka Sagovina i UPS Opatovac.

(3) Za poirebe opiine Cernik funkciju gtavnog poitanskog centra i mjesne

telefonske centrale obavtja poitanski centar i tranzitna mjesna AXE 10
centrata u Novoj Gradiiki, dok se veza sa iirim podruijem ostvaruje preko
TK centra Stavonski Brod.

(4) P[anirano proiirenje mreie, obzirom na njezinu

telekomu ni kacij ske
postojeiu izgradenost ikapacitet, sastojati ie se prvenstveno u poveianju
kapaciteta i ugradnji dodatnih mcduta u okviru postojecih mjesnih centra[a
(UPS-ova,t.
(5) Javne tetefonske govornice treba planirati u dokumentu prostornog
uredenja niieg nivoa (UPU, DPU) kao dio urbane opreme i smjeitavati ih u
centratnim zonama nasetja, uz javne sadriaje.

(6) lzgradnja mreZe i gradevina tetekomunikacijskog sustava iz ovog dlanka

odreduje se tokacijskom dozvolom na temetju Prostornog plana u skladu sa
vaZeiim zakonskim propisima (zakon i pravitnik) koji regutiraju izgradnju TK
objekata i mreZe, te posebnih uvjeta od HT i HTV.

6, MJERE ZASTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I

KULTURNO.POVIJESNIH CJELINA

6.1. ZASTITA PRIRODNIH I KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI

Ctanak 81.

Unutar Planom obuhvaienog podruija nisu evidentirani ran'ije Zakonom

zaitiieni dijetovi prirode. Prioritetne smjernice zaitite prirodnih vrijednosti
utvrdene ovim Planom odnose na ptanski prijedtog zaitite prirodnih
vrijednosti u razini zna-ajnog krajobraza na podrudju lokaliteta Strmac, sa
ciljem oiuvanja postojeiih krajobraznih vrijednosti, te zaitite i
unaprjedenja vrijedne parkovne arhitekture uz dvorac obitetji Kutmer u
Cerniku.

LtanaK dl.

i prirodnih vrijednosti na naprijed navedenom

U svezi oduvanja krajobraznih
dijetu podruija opiine Cernik, uspostavtjena su stijedeia ogranidenja u
kori6tenju prostora:

- zadrZati prirodne i prostorne kvatitete na podru-ju lokaliteta Strmac kroz

plansko reguliranje buduie izgradnje (izrada Ptana niZe razine - UPU),
- ograni-avanje izgradnje izvan gradevinskog podru-ja (turistidke zone)
unutar zaitiienog krajolika - koji treba zadr2ati u tretmanu slobodnog
neizgradenog prostora, uz paZtjivo formiranje i obtikovanje objekata i
zona gradenja unutar ptaniranog gradevinskog podruija,
- uvjetuje se sanacija i obnova parka ispred dvorca teme[jem njegovih
izvornih karakteristika kao barokno oblikovane parkovne zelene povriine,
bez moguinosti mijenjanja njegovih izvornih oblikovnih i vegetacijskih
karakteristika.

6.2. ZASTITA KULTURNO POVIJESNIH CJELINA

Ctanak 83.

(1) Odredbe za uspostavu i provodenje mjera zaitite i obnove kulturne

baitine Droizlaze iz Zakona i Uputa, koji se na nju odnose (ukljuiujuci i sve
naknadne izm jene i dopune):

55
'. Zakon o zaititi kulturnih dobara (NN 69/99,151 /03\,
Zakon o gradnji (NN 175l03, 100104),
. Zakon o prostornom uredenju (NN 30/94, 68/98, 61 /00, 32/02 i 100104),
. Obvezatna uputa o zoniranju zaitiienih povijesnih cjetina gradova i
ostatih nasetja (Ministarstvo kulture - Uprava za zaititu kulturne baitine,
1995.,1998.).

(2) Propisanim mjerama utvrduju se obvezatni upravni postupci te nadin i

obtici graditetjskih idrugih zahvata na: povijesnim gradevinama, gradevnim
sklopovima, memorijatnim podruijima, arheolo5kim tokatitetima, u zonama
zaitite nasetja i kulturnog krajotika iti drugim predjelima s obitjeZjima
kulturnog dobra.

(3) Posebnom konzervatorskom postupku osobito podtijeiu stijedeii zahvati

na zaitiienim gradevinama, sklopovima, predjelima i lokalitetima: popravak
i odrZavanje postojeiih gradevina, dogradnje, prigradnje, preobtikovanja i
gradevne prilagodbe (adaptacije), ruienja i uklanjanja gradevina iti njihovih
dijelova, novogradnje unutar utvrdenih zona zaitite povijesnih naselja ili
kontaktnih zona pojedina-nih spomenika, funkcionatne prenamjene
povijesnih gradevina, izvodenje radova u zonama arheotoikih lokaliteta.

(4) U sktadu s navedenim zakonima za sve zahvate na gradevinama,

sklopovima, zonama za5tite nasetja, memorijalnim lokatitetima i podruijima
vezano uz NOB, arheotoikim podrudjima i lokatitetima, za koje je ovim
prostornim planom utvrdena obveza zaitite kod nadleine ustanove za
za(titu spomenika (Ministarstvo kutture, Uprava za zaititu kulturne baitine
- Konzervatorski odjet u Osijeku) potrebno je ishoditi zakonom propisane
sugtasnosti:

- posebne uvjete (u postupku izdavanja lokacijske dozvote),

- prethodno odobrenje (u postupku izdavanja gradevne dozvole),
- nadzor u svim fazama radova, provodi nadteina Uprava za zaititu
kuIturne baitine.

(5) Zaitiienim gradevinama, kod kojih su utvrdena svojstva kutturnog dobra

i na koje se obvezatno primjenjuju sve zakonske odredbe, smatraju se sve
gradevine koje su u ovom Prostornom ptanu utvrdene kao kulturna dobra.

(6) Sastavni dio Odredbi za provodenje je

Popis kulturnih dobara prikazan
u toiki 3.4.1. a odnosi se na sve gradevine podrudja - lokalitete, bez
/
obzira na njihov trenutni status zaitite.

(7\ Provedbu obnove i

zaitite kutturnih dobara svih vrsta (a to znadi
moguiu izgradnju u kontaktnim zonama zaStitel treba temetjiti na
Konzervatorskim uvjetima i mjerama zaitite,

(B) U okvirima zaitite j oduvanja oblikovno vrijednih podruija obuhvaiene

su vr-ijednosti postojeie furatne cjetine naselja Cernik, profanih i sakralnih
objekata te grobne arhitekture i memorijatnih spomenika NOB'e, uktjuiivo
arheotoika nalaziita, kao j okoIni prostori - kulturni krajotik koji sa
56
zaiticenim dijelovima naselja iti pojedinainim vrijednim objektima dine
nerazdvojivu cjetinu.

(9) Ptanom se uspostav[ja zaitita podruija posebnih ograniienja u

koriitenju prostora za ob[ikovno vrijedna podrudja izgradenih cjetina
vezano uz ruralnu cjelinu naselja Cernik, koja je prezentirana kao vrto
kvatitetna ruratna prostorno-obti kovna cjetina. Zaitita vrijednosti ovog
nasetja ostvaruje se izradom detatjnije prostorno- ptanske dokumentacije
(DPU) i konzervatorske podtoge iti sustava mjera zaltite nepokretnih
ku[turnih dobara.

(10) Pojejlinaini objekti profane arhitekture prisutni su na podrudju nasetja

Cernik, Sumetlica-Strmac i Baiin Do[, te utvrdeni u eLaboratu zaltite
kulturnih dobara za potrebe PPUO Cernik odnosno objavtjeni u Narodnim
novinama br. 5/06. Navedeni objekti profane arhitekture obuhvataju
srednjevjekovni grad Graianica (Baiin Dot), dvorac Markovii - Kulmer
(Cernik) i tjeditiini kompleks Strmac. Svi zahvati u prostoru unutar
kontaktnog podruija ovih objekata odnosno intervencije na samim
objektima moguii su samo na temelju detatjnih konzervatorskih uvjeta
utvrdenih u okviru mjera zaitite kutturnog dobra izradenih od nadteZnog
tijeta - konzervatorskog odjeta Ministarstva kutture na dijem podrudju se
natazi kulturno dobro. Ptanska i projektna podloga za zahvate na Dvorcu
Markovic - Ku[mer dobit ie se kroz reatizaciju urbanistidko-arhitektonskog
natje-aja koji bi uktjuiivao sanaciju i revitatizaciju tog kutturnog dobra.

(11) Arheoto5ki tokatiteti na podruiju opeine Cernik utvrdeni su na podrudju

nasetja Nova Gradiika - Cernik (granidno podrudj e- tokalitet Stavda), Baiin
Dot, Podvr5ko i Sagovina Cernidka. Zakonom o zaititi i oiuvanju kJtturnih
dobara (NN br.69/99) regulirana je izmedu ostalog zaitita arheotoikih
i
i
nalaziSta nalaz te se stoga na ove lokalitete te na preostato podru-je
opiine Cernik primjenjuju propisane odredbe iz ovog Zakona.

(12) Registrirani, preventivno zaitiien te arheotoiki lokatitet u postupku

preventivne zaitite tocirani su katastarskim iesticama.
Na tim se lokatitetima, svi zemtjani radovi koji uktjuduju kopanje zeml.jiita
dubLje od 40 cm, moraju izvesti ruinim iskopom pod nadzorom i uputama
arheologa uz prethodno utvrdene posebne uvjete zaitite i odobrenje ovog
Konzeryatorskog odjeta, koji moie propisati i prethodno izvodenje zaititnih
arheo[o5kih iskopavanja i istraZivanja. Sva izgradnja na navedenim
lokalitetima uvjetovana je rezultatima arheotoikih istraZivanja, bez obzira
na prethodno izdane uvjete i odobrenje.

(13) Evidentiranim se arheoloikim lokatitetima zbog neistraZenosti ne mogu

utvrditi toine granice te su stoga locirani potoiajima.
Povr5ine na tim lokalitetima mogu koristiti na dosad uobiiajenih nadin, a
eventuaIni posebni uvjeti kori5tenja propisati ce se ukoliko to bude
potrebno.

(14) Takoder, ukoliko bj se na preostalom podruiju Opiine, prilikom

izvodenja gradevinskih iti biLo kojih drugih zemljanih radova najiLo na

57
arheoloiko nataziite iti nalaze, osoba koja izvodi radove duina je prekinuti
radove te bez odtaganja obavijestiti ovaj Konzervatorski odjet, kako bi se
sukladno odredbama Zakona o zaititi i oduvanju kutturnih dobara poduzele
odgovarajuce mjere osiguranja te zaitite nataziSta inataza.

(15) Planskim mjerama zaitite obuhvaieni su i sakratni objekti (uktjudivo

samostan) na podrudju naselja Baniievac, Cernik i Gitetinci. Za kontaktne
prostore uz navedene gradevine u kategoriji sakralnih objekata
uspostavljaju se posebna ogranidenja u koriitenju prostora, na naiin da se
buduia izgradnja u kontaktnom prostoru moie realizirati samo temetjem
Detatjnog ptana uredenja i posebnih konzervatorskih uvjeta.

(16) Kategorija memorijatnih spomenika obuhvaia Zidovsko grobtje i

spomenik NOB-e u Cerniku. Obzirom na vrijednost i znaiaj tih spomenika,
treba u okviru mjera zaltite provesti sanaciju i uredenje svake pojedine
tokacije temetjem detatjnih konzervatorskih uvjeta.

7, POSTUPANJE S OTPADOM

etanak 84.

(1) Prostornim ptanom nije odreden prostor za prihvat komunatnog otpada

s podru-ja opiine Cernik.

(2) U datjnjem planskom periodu, do realizacije zajednidkog Zupanijskog

odlagaliita, koristit ie se i nadalje postojeie odtagatiite otpada u okviru
Grada Nova GradiSka.

(3) Donoienjem Prostornog p[ana Brodsko- posavske Zupanije utvrden je

prostorni razmjeitaj lokacija za odlaganje komunatnog inertnog i opasnog
otpada, pa se za ovaj dio iupanije zadriava lokacija na podruiju Grada
Nova GradiSka.

(4) U svim naseljima obavezno se osigurava prostor za privremeno odLaganje

kucnog otpada sa odgovarajuiim kontejnerima za njegov prihvat. Navedeni
prostor treba biti dostupan vozitima komunalnog poduzeia.

8. MJERE SPRJEEAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIS

dtanak 85.

(1) Prostorni plan utvrduje prostorne preduvjete za unapredenje uvjeta

iivota i rada, zaStite okoliia te za5tite od prirodnih i tehniikih nepogoda.

(2) Na podruiju opiine Cernik ne mogu se obavljati zahvati u prostoru, na

povriini zemlje, ispod ili iznad povriine zemtje ili graditi gradevlne koje bi
mogte svojim postojanjem ili uporabom ugroiavati Zivot, rad i sigurnost
tjudi i imovine, odnosno vrijednosti iovjekova okotiia, iti naruiavati osnovna
obitjeija krajobraza.

58
Clanak 86.

('l ) Nepovotjan utjecaj na okotii sprjeiava se uvjetima koriitenja prostora,

posebnim mjerama utvrdenim u okviru Zakona koji tretiraju preometnu
problematiku i odredbama za provodenje prostornog ptana.

(2) Atraktivni dijetovi prirode i oblikovno vrijedna zaitiiena podruija

ruratnih cjetina, pojedinainih objekata i arheotoikih podruija stavtjeni iu
prema-odredbama ovog plana pod posebnu zaititu, uz definiianje posebnih
ogranidenja za njihovo koriitenje.

(3) Prostor prolaza novih brzih prometnica i d rzavnih /iupanij ski h cesta kroz
nasetja iti u neposrednoj btizini naselja mora biti tako ureden da se postigne
sigurnost udesnika u prometu i zaitita od buke (zeteni pojasevi, od'mrca"nle
izgradnje od regulacijske linije prometnice, izmjeitanje gtavnih prometnih
tokova van naselja, reZimska ogranidenja za teiki promet i brzinu odvijanja
prometa i dr.), te postigne zakonom i pravilnikom uvjetovana razina buke.

(4) zaitita zraka od onediiienja postiii ie se formiranjem zetenih pojaseva

izmedu proizvodno- poslovnih - radnih zona i stambenog podruija, zetenim
pojasevima unutar takvih zona, te njihovim Lociranjem izvan iLi na rubovima
stambenog podruija. Zagadivanje zraka od strane prometa sprjeiava se
izvedbom zelenih pojaseva, ogranidenjem za kretanje teretnih vozita, te
distokacijom glavnih prometnih tokova izvan urbanog podruija.

(5). Do vremena izgradnje mreZe javne kanatizacije za prihvat otpadn.ih

voda, sve gradevine na podruijima srediinjih nasetja (opiinsko i tokatna
sredi5ta) moraju imati strogo nadzirane sustave sabiranja otpadnih voda
koje se ne mogu ispuitati u teren ili okolne vodotoke_

(6) Obzirom na poseban zna-aj vodoopskrbnih resursa na podruiju opiine

cernik Planom su uspostavtjene vodozaititne zone uz akumutaciju i druga
izvori5ta - vodocrpiti5ta kao i uvjetovana minimalna kvatiteti vode u
vodotocima sa ll. kategorijom.

(7) Zai-tita od voda (erozija, ptavtjenje) uspostavlja se ovim ptanom putem

niza zaititnih gradevina i mjera koje obuhvaiaju:
- izvedbu pregrada - brana na brdskim vodotocima . Dotocima.
- realizacija akumutacije za zaititu od poptava na vodotoku Re5etarica,
- osiguranje slobodnog prostora od ruba vodotoka 20 m obostrano uz sve
vodotoke, a u izgradenim dijelovima gradevinskog podrudja sa minimalno
5,0 m sa svake strane od ruba vodotoka, odnosno piema posebnim
uvjetima nadleine pravne osobe s javnim ovtastima iz podrudja vodnog
gospodarstva.

(B) Zaitita tala (i vrijednog poljoprivrednog iiumskog zemtji6ra) realizirana

je prvenstveno usmjeravanjem nove izgradnje uz podrudja postojeiih
naseLja, odnosno izvan zemtjiita najviSe proizvodne - bonitetne kategoriie.
(9) ProtupoZarna zaitita provodi se kroz osiguranje protupoiarnih -
vatrogasnih puteva sa omoguiavanjem pristupa u sva podrudja. Drugu mjeru
zaitite treba ostvariti kroz izgradnju hidrantske protupoiarne mreZe, a
posebno u sktopu pojedinog gospodarskog subjekta sa veiim poiarnim
potencijatom. Mjere protupoZarne zaitite postiZu se i kroz realizaciju
Ptanom uvjetovanih udatjenosti izmedu objekata, odnosno izvedbom
vatrobranih zidova izmedu pojedinih dvojnih ili skupnih objekata.
(10) Ovim Planom uvjetuje se uspostavljanje mjera zaitite stanovniStva u
uvjetima etementarnih nepogoda i ratnih opasnosti. Etementarne nepogode
odnose se na moguie seizmiike aktivnosti - potrese, odnosno nastanak
ktizi5ta u prigorskom dijetu podru-ja opiine. Mjere zaitite uspostavtjaju se
pravilnim obt'ikovanjem i ivrstoiom konstruktivnog sustava objekta,
dovotjnim razmakom izmedu objekata te objekata i javnih prometnica, kako
bi iste ostate izvan zona ruievina, te bite prohodne za evakuaciju.
SpreEavanje nastanka kliziita osigurano je manjim planskim zahvatima
i
gradenja na prigorskom podru-ju uvjetovanjem prethodne inZenjersko-
geoLoike prospekcije terena na prostorima potencijatnih iti postojeiih
ktiziSta.

Sklanjanje stanovniStva osigurava se u javnim skloniitima i zaklonima na

podrudju naselja Cernik, gospodarske zone Cernik, LjeiitiSnog kompteksa
Strmac i ugostiteljsko-turistidke zone Strmac, kroz rjeienja (tokacije i
kapacitete sktoniita) koja ie se definirati urbanistiikim planovima uredenja.

dtanak 87.

(1) Prostorni ptan obavezuje izradu programa saniranja postojeiih podruija

eksptoatacije mineratnih sirovina. Program njihove eventuatne daLjnje
eksptoatacije i saniranja mora utvrditi naiin i uvjete neodgodive obnove
krajotika za privodenje eksptoatacijskog poLja konainoj namjeni tog
Drostora.

(2) Uredenje eksptoatacijskog podruaja, uredenje i sanacija prostora

utvrduje se temetjem ovog Ptana kroz izradu detaljnog plana uredenja
ovisno o predmetnoj tokaci j i.

dtanak 88.

(1) Prostornim planom utvrdena je seizmi-ka zona, koju treba uvaZavati

pritikom proraiuna stabitnosti gradevina. Cjelokupno podrudje opiine Cernik
pripada preteZito zoni jaiine 6'MCS, dok samo manji zapadni dio rubnog
podruija Opiine uLazi u podruije seizmidkog senzibititeta 7o MCS.

(2) Projektiranje iizvedba konstruktivnog sustava gradevina treba biti

usktadena sa seizmitkim intenzitetom podrucja navedenim u stavku (1)ovog
iIanka.

6t)
Ctanak 89.

(1)Veii dio prigorsko-brdskog podruaja opiine Cernik, a posebno uz trasu

dr2avne ceste D 51, spada u prostore aktivn.ih iti potencijatnih ktizi5ta. Na
podruijima koja se kroz istraZne radove utvrde kao aktivna iti potencijal.na
ktizi5ta nije dozvotjena izgradnja vei samo sanacijski i zaititni radovi u citju
spre-avanja pomicanja i[i odrona tta.

(2) U postupku uredivanja prostora igradenja treba po;tivati uvjete kojima

se spreiava erozija tta, odnosno provesti potrebne inienlersko-geot-oike
studije koje ie toino locirati pojedina inienjersko-geotoika i nepogodna
podru-ja.

dtanak 90.

U okvire mjera za spredavanje nepovoljnih utjecaja na okotii spadaju i

uvjeti sanacije divtjih odlagatiita otpada, posebno na podrudjima uz iunutar
brdskih vodotoka.

9, MJERE PROVEDBE PLANA

Ctanak 91 .

Provodenje Plana pratit ie se preko dokumenata praienja stanja u prostoru

koji trebaju osigurati proces kontinuiranog ptaniranja i uredivanja prostora.
i
lzmjene dopune Prostornog ptana uredenja provodit ie se na temelju
ocjene stanja u prostoru opiine Cernik (ietverogodi5nj e lzvjeiie o stanju u
prostoru i Program mjera za unapredenje stanja u prostoru), kao i u studaju
potrebe usktadivanja Prostornog plana s ptanovima iirih podruija i viieg
reoa.

LtanaK y1.

(1) Prostor opiine Cernik uredivat ie se Lokacijskim dozvolama temetjenim

na Prostornom planu opiine, urbanistidkim ptanovima uredenja i izvodima iz
detaljnih ptanova uredenja.

(2) Prostor naselja za koja se Ptanom ne predvida znaiajnije poveianje

gradevinskog podrudja iti promjena namjenskog kori5tenja prostora,
uredival ce se lokacijskim dozvolama temeljenim na Prostornom planu.

(3) Gradevinska podrudja za koja se tokacijske dozvole utvrduju temel.jem

Odredbi ovog P[ana, obuhvaiaju nasetja Gotobrdac, podvriko,, Sintije,
Opriinac, Opatovac, Baniievac, Baiin Dot, Sumettica, Gitetinci i Sagovina
Cerniika.

(4) Gradevinsko podruije naselja Cernik, koje predstavlja sredilte Opilne,

kao i gradevinska podruija izdvojene namjene (gospodarska zona Cernik i
ugostiteljsko-tu ristiaka, zdravstvena i rekreaciiska zona Strmac) uktjucivo

61
podruaja zaStiienih prirodnih vrijednosti i kulturnih dobara, uredivat ie se
tokacijskim dozvolama temeljenim na urbanistitkim planovima uredenja
(UPU) iti deta[jnim ptanovima uredenja (DPU).

(5) U periodu do izrade urbanistiikih i detatjnih planova uredenja (UPU,

DPU) utvrdeni stavkom (4) ovog ilanka primjenjivati ie se za gradevinska
podrudja svih nasetja u Opiini Cernik rjeienja ovog Ptana, dok se nova
izgradnja unutar podruija izdvojene namjene (gospodarstvo, tje-itiini
kompleks, ugostitetj stvo-tu rizam ) provodi samo temetjem urbanisti-kog
ptana uredenja, suk[adno dtanku 15. Odredbi za provodenje.

9.1 . Obveza izrade prostornih ptanova

dtanak 93.

(1) Na temetju ovog Prostornog ptana, a radi datjnje provedbe uredenja

prostora opiine Cernik, izradit ie se slijedeii dokumenti prostornog
ureden ia:

PPPPO: Prostorni plan podrudja posebnih obitjeZja - znaiajni krajobraz

Strmac,
UPU 1: Urbanistidki ptan uredenja nasetja Cernik
UPU 2: Urbanistidki plan uredenja gospodarske zone Cernik,
UPU 3: Urbanistiiki ptan uredenja tjetitiSnog kompleksa i
ugostitetjsko-turistiikog podrudja Strmac
DPU 1: Deta[jni ptan uredenja zaitiiene povijesne jezgre naselja
Cernik,
DPU 2: Detatjni ptan uredenja lokaliteta dvorca Kutmer u Cerniku
(2) lzrada dokumenata prostornog uredenja detatjnije razine (UPU
Lje-itiinog kompleksa i ugostitelj sko-tu risti-kog podruija Strmac) moZe
uslijediti i prije izrade PPPPO znaiajni krajobraz Strmac.

(3) lzrada detaljnih ptanova uredenja (DPU-1, DPU-2) na podrudju naselja

Cernik moie po potrebi ustijediti i prije izrade UPU nasetja Cernik.

ilanak 94.

(1) Gradevinska podruija utvrdena ovim Planom, do donoienja dokumenta

prostornog uredenja iz dlanka 93. uredivat ie se lokacijskom dozvotom
temetjem Prostornog plana, u sktadu sa uvjetima iz clanka 15. ovih Odredbi.

62.
9.2. Primjena posebnih razvojnih idrugih mjera

LtanaK v5.

Poticaj razvitka gospodarstva kroz primjenu posebnih razvojnih i drugih

mjera _ ostvaren je kroz prostorno- plansku dokumentaciju kojom se
omoguiuje:

- izgradnja izvan gradevinskih podruija nasetja na poljoprivrednom

zemljiitu radi osnivanja obitetjskog gospodarstva usmJerenog prema
poljoprivrednoj - stoiarskoj proizvodnji (koja danas predstavlja osnovnu
tradicionalnu gospodarsku djelatnost razmatranog podruila), i seoskim
turizmom kao poticajna mjera za razvitak tradicionatnih gospodarskih
aktivnosti,
- koriitenje postojeiih vodotoka za djelatnost uzgoja ribe za tokatno i iire
trZiite,
- povecanje uieita novih podruaja izgradnje objekata gospodarsko-
proizvodne namjene kao poticajna mjera za razvitak Sirokog spektra
ponude u segmentu zanatskih i servisnih djetatnosti,
- ostvarenje razine odredene tu ristidko- ugostitel.j ske djetatnosti sa
ptaniranom realizacijom turisti-kog smjeitaja u segmentu stacionarnog,
iztetni-kog, zdravstvenog i lovnog turizma vezano uz zateaene prirodne-i
druge faktore (promet - brza cesta, lovstvo, spomeniaka baitina i dr.),
ito predstavlja razvojnu i poticajnu mjeru za razvitak gospodarskih
aktivnosti usmjerenih na turizam.

Ctanak 96.

U reatizaciji ovog Ptana, primjenom odgovarajuiih mjera i aktivnosti treba

ostvaritiito brie njegovo oZivotvorenje, kako bi se otvorite moguinosti
Planom utvrdenog koriStenja prostora na dijetovima koji predstavLjaju
osnovu za gospodarski razvitak. Pri tome u datjnjoj realizaciji prostorno-
ptanskog dokumenta treba provesti stijedeie aktivnosti:

- ostvariti takovu zemljiinu potitiku na opiinskom i Zupanijskom nivou koja

ie biti u funkciji stvaranja zemtjiinog fonda u driavnom - op6inskom
vlasniitvu te njegovog koriitenja radi usmjeravanja prostorno- razvoj nih
programa u okviru buduceg razvitka opiine Cernik.
posebnim mjerama treba osigurati pravovremenu pripremu detaljnijih
nivoa prostorno- planske dokumentacije (UPU-DpU) koja omoguiava
pristup reatizaciji ptaniranih razvojnih programa, posebno u segmentu
5vJPLr\lclt )LVCt,
- organizirano, usmjereno i pravovremeno opremanje razvoj no- poticaj nih
podrudja potrebnom prometnom i drugom komunatnom infrastrukturom u
nuinom (minimaLno potrebnom 1 opsegu.
- definiranje stimulativnih mjera u okviru opiine vezano uz troikove
komunalnog opremanja pojedinih prostora i koncesija na driavnom
opiinskom zemljiitu.

6l
Clanak 97.

Sve aktivnosti kojima te se todno definirati i usvojiti posebne razvojne i

druge mjere za poticanje gospodarskog i svekotikog drugog razvitka na
podrudju Opiine kroz primjenu ovog prostorno-ptanskog dokumenta treba
iskazati kroz izradu opiinskog programa razvitka za odredeno razdobtje
(dvogodiinje) kojim ie se obuhvatiti stijedeia probtematika:

- definiranje pojedinih faza gospodarskog i druitvenog razvitka vezano s

upravljanjem i zaititom prostora,
- utvrdivanje terminskih planova za izradu neophodne prostorno planske i
druge dokumentacije kao osnov za realizaciju razvojnih programa i
primjenu razvoj nih idrugih mjera,
- definiranje prioritetnih podru-ja razvitka na kojima treba provesti
uredenje i opremanje gradevinskog zemlji5ta uz utvrdivanje minimalne
razine tog uredenja.

9.3. Rekonstrukcija gradevina dija je namjena protivna ptaniranoj namjeni

etanak 98.
(1) Na gradevinama izgradenim prema vaZeeoj gradevinskoj dozvol.i ili
prije 15.02.1968. godine, a iija je namjena protivna Planom utvrdenoj
namjeni, mogu se provoditi zahvati rekonstrukcije koji obuhvaiaju
dogradnju, nadogradnju i izgradnju zamjenske gradevine prema slijedeiim
uvjetima:
. stambene i stambeno-poslovne qradevine

a) smje5tene izvan ptaniranih prometnih i

infrastrukturnih koridora za
koje se dozvotjava dogradnja, nadogradnja i izgradnja zamjenske
gradevine prema uvjetima iz ttanka 18 - 28. ovih Odredbi

b) smjeitene unutar planiranih prometnih i infrastrukturnih koridora za

koje se opseg mogufih zahvata odreduje temetjem stijedecih uvjeta:
- saniranje i zamjena dotrajal.ih dijelova konstrukcije u postojeiim
gabaritima;
- izgradnja garaZe-, kottovnice iti pomoinog objekta netto izgradene
povriine do 20 m',
unutarnje preinake uz mogucnost otvaranja novih otvora,
- promjena namjene gradevine ili njezinih dijelova,
- prikljuiak gradevine na uredaje komunalne infrastrukture,
- izvedba novog krovi5ta (kod gradevina s dotrajatim ravnim krovom) bez
nadozida,
- saniranje postojeie ograde i gradnja potpornih zidova, zbog saniranja
terena.

. qradevine druqe namiene ( qospodarske, prometne, pratece qradevine i

ftJ

64
- saniranje i zamjena dotrajatih dijelova konstrukcije o postojeiim
gabaritima;
dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremiSta i st. ;
- ukupno izgradena brutto povriina dogradenih dijetova moie iznositi do
100 m'odnosno do maksimatno 5% ukupne brutto izgradene povriine u
okviru postojeie veie gradevine;
- prenamjena i funkcijske preinake; u skladu s uvjetima zaitite okoliia;
- dogradnja i zamjena dotrajatih instatacija;
- priktju-ak na gradevine i uredaje infrastrukture;
- i i
dogradnja zamjena gradevina infrastrukture rekonstrukcija javno
prometnih povrSina.

(2) U sludaju da se rekonstrukcija provodi na zaitiienom kulturnom dobru

potrebno je utvrditi i posebne konzervatorske uvjete.

9.4. ZAVRSNE ODREDBE

dtanak 99.

Pripremne radove, potrebne za operacionalizaciju ovog Plana, kao i

programski dio potrebnih studijskih istraZivanja radi izrade urbanistiikih i
detatjnih ptanova uredenja obavtjati ie StruEne stuZbe Opcine, uz suradnju
sa Zavodom za prostorno uredenje Brodsko- posavske Zupanije u okviru svojih
nadteZnosti iti u suradnji sa drugim institucijama.

Clanak 100.

i
Provedbu reatizaciju postavki Prostornog ptana uredenja opiine Cernik
i
operativno ie provod'iti upravne struine sluibe Opiine.
Clanak 101 .

(1) Praienje provodenja ovog Ptana obavljati ie Opiinsko poglavarstvo i

Vijeie Opiine Cernik, preko dokumenata praienja stanja u prostoru
(lzvje5ie o stanju u prostoru i Programa mjera za unapredenje stanja u
prostoru) dime ie se utvrditi mjere koje treba predvidjeti i provesti u
datjnjem dvogodiinjem periodu njegove primjene.

(2) Struine sluibe jedinice lokatne samouprave ce najmanje jednom

godiinje Opiinskom poglavarstvu i Vijeiu prezentirati informaciju o
provodenju Ptana, sa prijedtozima mjera koje treba predvidjeti u datjnjem
postupku njegove primjene.

CLanak 102.

Svi postojeci i vaieii prostorno- planski dokumenti niie razine primjenjivat

ie se idatje u onim svojim dijelovima u kojlma postoji njihova uskladenost
sa ovim Ptanom.

65
Cl.anak 103.

(1) Danom stupanja na snagu Prostornog plana uredenja Opiine Cernik (u

datjnjem tekstu: PPUO Cernik) prestaje vaZiti Prostorni ptan (bivie) opiine
Nova Gradiika ("Stuibene novine opiine Nova gradiika" br. 10/1980.) i
lzmjene - dopune (Stuibeno glasi[o br. 7/1983.).

(2) Danom stupanja na snagu Odtuke o donoienju Prve izmjene i dopune

PPUO Cernik (51.. gtasnik Opiine Cernik br. 2/07 te Odluke o donoienju
lspravka PPUO Cernik (St. gl.asnik Opiine Cernik br. 5/07) prestaju vaZiti
dijel.ovi PPUO Cernik izmjenjeni naprijed navedenim odlukama.

(3) U datjnjoj provedbi PPUG Cernik primjenjuju se odredbe proiiSienog

teksta te kartografski prikazi izmjenjeni kroz provedenu Prvu izmjenu i
dopunu PPUG Cernik.

Ctanak 104.

(1) Proiiiieni tekst Odluke o donoienju PPUG Cernik ovjerava se

potpisom predsjednika Opiinskog vijeia i peiatom Opiinskog vijeia Opiine
Cernik.

(2) lzvornik dokumenta iz stavka (1) ovog itanka duva se u pismohrani

Opiine Cernik, dok se ostali primjerci dostavljaju nadleZnim institucijama
radi datjnje provedbe.

Ctanak 105.

Ova Odtuka stupa na snagu osmog (8) dana nakon objave u Stuibenom
gtasitu.

Ktasa: 350-01 /07-01 /3

Ur.broj: 2178 / 16-03-07 -l
Cernik, 20. prosinca 2007. godine

OPCINSKO VUECE OPCINE CERNIK

Predsjednik Opiinskog vijeca
Josip Andraievii, v. r.

66
 ''SLUZtsENI GLASNIK'' OPCINE CERNTK

Glasilo izlazi pr ema potrebi

- Cijena pojedinom broju -10,00 kuna

Ziro-radun 2360000- 1 804600008

<SLUZBENI GLASNItrb) OPCINE

CERNIK
sluZbeno glasilo opiine Cemik

Glavni i odgovorni urednik nadelnik Op6ine

Cernik
Cernik, Frankopanska I 17, 369-050