TO SE MIJENJA PROGLAENJEM PARKA?

Prirodne i krajobrazne vrijednosti, zajedno s bogatom i izvanredno vrijednom kulturno-povijesnom batinom, postat e osnova razvoja prostora delte Neretve. Park prirode vrlo je pogodan oblik zatite velikih vrijednih prostora, kakav je prostor delte Neretve, jer omoguava najbolji sklad zatite i istodobnog koritenja prirode na dobrobit lokalnoga stanovnitva. Prema Zakonu o zatiti prirode: U parku prirode doputene su gospodarske i druge djelatnosti i radnje kojima se ne ugroavaju njegove bitne znaajke i uloga. U skladu s tim ne predviaju se znatnija ogranienja djelatnosti na tom podruju. Zone s moguim stroim reimom zatite uglavnom su ve zatiene, veinom u kategoriji posebnog rezervata, pa se proglaenjem parkom prirode stanje nee promijeniti. UINCI ZA LOKALNO STANOVNITVO Iskustva u drugim zatienim podrujima Republike Hrvatske potvrdila su ve u prvim godinama nakon uspostavljanja zatite pojaan razvoj turizma i porast broja domaih i stranih posjetitelja. Jednako tako e i delta Neretve imati koristi od uinaka koje e turizam donijeti, a utjecat e i na cjelokupno gospodarsko stanje podruja. Isto tako lokalno stanovnitvo vie e se angairati u turistikoj ponudi izradom suvenira, ugostiteljstvom, smjetajem gostiju i prodajom svojih poljoprivrednih proizvoda. Sve su to boljitci koje donosi park prirode.

ORISTI OD PROGLAENJA PARKA PRIRODE

- stvaranje trgovake marke za lokalne proizvode koji e tako postizati veu cijenu na tritu - osiguranje poticaja iz Poljoprivredno-okolinog programa - rjeavanje problema poremeaja vodnog reima zbog zahvata u Bosni i Hercegovini prekograninom suradnjom (HE, planirani projekti) - ubrzano rjeavanje problematike voda - ouvanje vodnih bogatstava (resursa), posebice jezera Parila i Vlaka zbog njihove vanosti za zatitu ribljeg fonda - prilagodba lovnoga gospodarenja ouvanju bioloke raznolikosti i izletniko-rekreacijskim potencijalima parka prirode - poticanje turizma - produenje turistike sezone - maksimalno koritenje turistikih potencijala i atraktivnosti ovoga kraja promidbom bogate kulturno-povijesne batina, kao i tradicionalnih jela i drugih proizvoda.

Delta Neretve kao park prirode

Upoznajte posljedice zatite delte Neretve i aktivno se ukljuite u donoenje konane odluke o proglaenju delte Neretve parkom prirode.

Denicija parka prirode odreena je Zakonom o zatiti prirode (Narodne novine br. 70/05): lanak 13. (1) Park prirode je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano podruje kopna i/ili mora s ekolokim obiljejima meunarodne i nacionalne vanosti, s naglaenim krajobraznim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turistiko-rekreacijskim vrijednostima. (2) U parku prirode doputene su gospodarske i druge djelatnosti i radnje kojima se ne ugroavaju njegove bitne znaajke i uloga. (3) Nain obavljanja gospodarskih djelatnosti i koritenje prirodnih dobara u parku prirode utvruje se uvjetima zatite prirode.

Osnivanje javne ustanove otvorit e i nova radna mjesta. U poetku bit e ih razmjerno malo, ali e njihov broj s godinama rasti. Tako javne ustanove parkova prirode koje su osnovane prije desetak godina imaju od 10 do 30 zaposlenih, a javne ustanove nacionalnih parkova koje rade due i do stotinu zaposlenih. U zatienim podrujima mogue je i sezonsko zapoljavanje. Pri prodaje nekretnina trebat e ih najprije ponuditi dravi, upaniji i opini na ijem se teritoriju nalaze. Da bi se dobio certikat za izvoz mandarina u EU, ve se sada potie racionalnija uporaba kemijskih sredstava u poljoprivredi to izravno pridonosi zatiti prirode. Stvaranje trgovake marke za lokalne proizvode iz svjetski priznatog zatienog podruja, osiguranje poticaja iz Poljoprivredno-okolinog programa za aktivnosti koje su u skladu sa zatitom prirode te oivljavanje tradicionalnih kultura mogunosti su koje upuuju na to da park prirode nee ograniavati poljoprivredu, koja je glavna gospodarska grana ovoga podruja, nego e, dapae, pridonijeti njezinu uspjenijem razvoju. Svim tim aktivnostima znatno e pridonijeti Javna ustanova.

Ovaj letak prireen je u sklopu projekta Komunikacija u zatiti prirode: Institucionalno jaanje i pilot projekti u Hrvatskoj i Makedoniji, koji u Hrvatskoj provodi Dravni zavod za zatitu prirode u suradnji s Europskim centrom za zatitu prirode (ECNC), a nancira ga Vlada Kraljevine Norveke.

Izdava: Dravni zavod za zatitu prirode www.dzzp.hr tel: 01/5502-900, fax: 01/5502-901
Tisak: mtg-topgraf d.o.o., Velika Gorica
Zagreb, veljaa 2008.

ATO PARK PRIRODE?

Park prirode je kategorija zatite koja u potpunosti vodi rauna o potrebama razvoja, a temelji se na ouvanju prostora od pretjeranoga gospodarskog koritenja i gradnje. Doputene su sve ljudske djelatnosti koje se postavljaju u okvire odreenih opih uvjeta i smjernica, a radi ouvanja temeljnih prirodnih vrijednosti koje ine razvojnu osnovu zatienoga podruja. Zatita se zasniva na zoniranju, tj. utvrivanju najouvanijih i najvrjednijih dijelova prirode te prostora s izraenim ljudskim djelovanjem. Planom upravljanja odreuje se nain upravljanja pojedinim zonama. Na podruju parka prirode Delta Neretve prostor se moe svrstati u etiri kategorije:
Kategorija zatite Ornitoloki rezervat Ornitoloki rezervat Ornitoloki rezervat Ihtioloko-ornitoloki rezervat Rezervat u moru Znaajni krajobraz Znaajni krajobraz Park-uma

Zatiena podruja
Naziv podruja Orepak Podgrede Prud Ue Neretve Malostonski zaljev Modro oko Jezero Desne Predolac-ibanica empres u Metkoviu

ROCES PROGLAENJA PARKA PRIRODE

Dravni zavod za zatitu prirode izradio je Strunu podlogu s prijedlogom zatite delte Neretve u kategoriji parka prirode i poslao ju je na uvid svim predstavnicima gradova i opina u granicama planiranoga parka, kao i predstavnicima Dubrovakoneretvanske upanije te mjerodavnih ministarstava. Namjera je ukljuiti to iri krug dionika kako bi se u komunikacijskim procesima pokualo izbjei nesporazume i probleme kojima je najei uzrok nedostatak informacija. I ovaj je letak dio tih aktivnosti. Ministarstvo mjerodavno za zatitu prirode (Ministarstvo kulture) javnim e uvidom ukljuiti najiru javnost u proces proglaenja. Javni uvid provest e se u sjeditima gradova i opina na podruju buduega parka prirode, gdje e svi zainteresirani moi iznijeti svoje primjedbe i komentare. Ministarstvo e se oitovati o svim primjedbama, od kojih dio moe biti i prihvaen, a sve e postati sastavnim dijelom dokumentacije za proglaenje parka prirode. Parkom prirode upravlja javna ustanova koju osniva i nancira Vlada Republike Hrvatske. Kako bi park mogao funkcionirati i potpuno ispuniti svoju zadau, treba donijeti temeljne dokumente koji propisuju nain koritenja prostora i upravljanja zatienim podrujem: Prostorni plan ureenja podruja posebnih obiljeja, koji donosi Hrvatski sabor, odreuje organizaciju prostora, nain koritenja, ureenja i zatite prostora u parku prirode. Prostorne planove gradova i opina trebat e uskladiti s tim planom. Plan upravljanja, koji donosi upravno vijee javne ustanove uz suglasnost Ministarstva kulture, utvruje podrobne smjernice upravljanja zatienim podrujem i planira njihovu provedbu u desetogodinjem razdoblju, vodei rauna o potrebama lokalnog stanovnitva. Pri izradi tih dokumenata predvieno je ukljuivanje svih interesnih skupina pomou javnog uvida kako bi se u planiranom parku to bolje uskladile aktivnosti zatite i istodobno koritenja prirode na dobrobit lokalnoga stanovnitva. To e se postii i u slijedu konzultacija i u zajednikom planiranju na nizu radionica na kojima bi bile ukljuene, sudjelujui ravnopravno, sve interesne skupine. Za izradu ovih dokumenata, kao i za uspostavu i rad javne ustanove za upravljanje parkom prirode potrebna su znatna nancijska sredstva koja se drava obvezuje osigurati. Temeljem Zakona o zatiti prirode park prirode proglaava Hrvatski sabor zakonom.

Spomenik parkovne arhitekture

Podruja predviena za zatitu prostornim planom

Ornitoloki rezervat Ornitoloki rezervat Jezero Parila Jezero Kuti

NASELJA Na podruju naselja nema izraenih prirodnih vrijednosti, pa uspostava parka nee izazvati vee promjene u koritenju i upravljanju prostorom. PODRUJE ODRIVOG KORITENJA PRIRODNIH DOBARA Zauzima najvei dio povrine parka. Tu su i meliorirana podruja s intenzivnom poljoprivredom. U tom podruju treba osigurati daljnji odrivi razvoj poljoprivredne proizvodnje, potiui racionalniju uporabu kemijskih sredstava. umarstvo, lovstvo, vodno gospodarstvo i druge djelatnosti i dalje opstoje. ZATIENE I EVIDENTIRANE PRIRODNE VRIJEDNOSTI Podruja su ve zatiena temeljem Zakona o zatiti prirode ili su predviena za zatitu u odgovarajuoj kategoriji u prostornim planovima, ukljuujui i speleoloke objekte. Proglaenjem parka prirode u njima e se i dalje upravljati u skladu s njihovim kategorijama zatite radi ouvanja prirodnih vrijednosti zbog kojih su te kategorije i proglaene. PODRUJA IZRAENIH PRIRODNIH VRIJEDNOSTI Za preostala movarna podruja koja su vrijedna stanita ugroenih vrsta treba razmotriti nain njihova koritenja u budunosti. To je prostor Bainskih jezera i jezera Vlaka, to su ostatci movarnih stanita izmeu Opuzena i Zaablja (podruja Privlaka i Lukavac), te izmeu Momia i Vida (podruja Seget i Roki).

PRIJEDLOG PARKA
Naselja Podruja odrivog koritenja Podruja izraenih prirodnih vrijednosti Podruja zatiena i planirana za zatitu

Postotak povrine PP
3% 76% 6% 15%