RIJE GLAVNOG UREDNIKA

PLITVICE Nacionalni park "Plitvika jezera" na je najstariji, najvei i najumovitiji nacionalni park. Sveukupna povrina parka iznosi neto manje od 295 km2, a 75 % otpada na umu. Od njegova proglaenja do danas prole su gotovo 52 godine. Oni koji su do danas upravljali parkom razliito su shvaali zatitu i ouvanje prirodnih fenomena ovog jedinstvenoga prostora, gdje nalazimo savren sklad izmeu geoloke podloge, ume i vode. U upravama je neprekidno nazona dilema, emu dati prednost, turizmu ili zatiti prirode. Prednost je obino pripala turizmu, a rezultat toga je izgradnja hotela u neposrednoj blizini jezera i pratei problem otpadnih voda. Zbog izuzetne prirodne neponovljivosti Park je odlukom UNESCO-a 1979. godine stavljen na listu Svjetske kulturne i prirodne batine. Zbog svojega zemljopisnog poloaja, ume Nacionalnoga parka znatnije su pogoene pojavom propadanja uma nove vrste, koja se sastoji u mokroj i suhoj depoziciji kiselina, tekih kovina, fotooksidanata i dr. na umsko drvee i u umsko tlo, a dolazi daljinskim transportom od naih i europskih industrijskih zona i cestovnog prometa. Park je od 1991. do 1995. godine bio okupiran od JNA i srbo-etnikih paravojnih jedinica. Pregledom plit vikih uma poslije Domovinskoga rata nisu ustanovljene tete veih razmjera, meutim u dijelovima ume gdje je okupator sjekao uinjene su znaajne strune pogreke. Sume Parka su bitni dio sustava strukture i funkcioniranja podruja i uvjet opstanka Plitvikih jezera, zbog svoje hidroloke i protuerozijske funkcije. Zbog propadanja uma nove vrste, nestrunih zahvata sjee tijekom okupacije, utjecajem klimatskih ekscesa, ne potivanjem smjernica gospodarenja umama do 1990. godine, dolo je mjestimino do prekida sklopa ume i gubitka njene hidroloke i protuerozijske funkcije. Prema Zakonu o zatiti prirode Republike Hrvatske donesenom 1994. godine, zabranje na je gospodarska uporaba prirodnih dobara u nacionalnim parkovima, a to se odnosi i na ume, pa je biva Dravna uprava za zatitu prirode i okolia potpuno zanemarila skrb o umama. Kako je prolo vie od 20 godina od posljednje inventure uma, danas se nita nezna o promjenama koje su se dogodile na povrini od 15.397 ha, a nova povrina uma od 6.375 ha, kojom su poveane plitvike ume iz gospodarskih jedinica "Hrvatskih uma", nije struno inkorporirana u Nacionalni park. O neto vie od 22.000 ha dravnih i privatnih uma vodi skrb jedan umarski inenjer i jedan umarski tehniar, emu nije potreban komentar. Na znanstvenom skupu o Plitvikim jezerima odranom u organizaciji HAZU 1994. go dine, akademik Klepac predloio je da se izradi program ekolokog ureivanja uma za podruje Nacionalnoga parka Plitvika jezera. Prijedlog treba podrati i razraditi po glav nim ograncima umarske znanosti. Inventura svih uma u podruju Nacionalnoga parka prioriteni je zadatak, a isto tako i utvrivanje optereenosti uma suhim i mokrim taloenjem kiselina, tekih kovina i dr. te donoenje programa ekolokog ureivanja uma. Za izradu programa potrebno je ukljuiti znanstvene i strune umarske institucije, a Nacionalni park "Plitvika jezera" popuniti strunim umarskim kadrovima. Prof. dr. sc. Branimir Prpi Naslovna stranica - Front page: Smreka (Picea abies (L.) Karst), tirovaa - posebni rezervat umske vegetacije (park prirode i svjetski rezervat biosfere - Velebit) Spruce (Picea abies (L.) Karst), tirovaa - special reserve of forest vegetation (Velebit - nature-park and the world biosphere reserve) (Foto: A. Frkovi) Naklada 1720 primjeraka

UDK 630* (05):54-02/061.2

ISSN 0373-1332 CODEN SULIAB

S UM A R S Kl
Ureivaki savjet: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Branko Beli, dipl. ing. Mr. sc. Vladimir Bogati Damir Dela, dipl. ing. Ivan uki, dipl. ing. Prof. dr. se. Mladen Figuri Ivica Fliszar, dipl. ing. Dr. se. Joso Graan Ilija Gregorovi, dipl. ing. Zvonko Kranjc, dipl. ing. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. Herbert Krauthacker, dipl. ing. Dr. se. Vice Ivanevi eljko Marman, dipl. ing. Prof. dr. se. Slavko Mati, predsjednik Damir Matoevi, dipl. ing. Dujo Paveli, dipl. ing. Mr. sc. Ivan Pentek Milan Presean, dipl.ing.

LIST

Znanstveno-struno i staleko glasilo Hrvatskoga umarskog drutva

Journal of the Forestry Society of Croatia - Zeitschrift des Kroatischen Forstvereins - Revue de la Socit forestire croate

18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25.

Prof. dr. se. Branimir Prpi Luka Radoevi, dipl. ing. Zvonko Roi, dipl. ing. Tomislav Starevi, dipl. ing. Mario Stipeti, dipl. ing. Dr. se. Vlado Topi Berislav Vinaj, dipl. ing. Prof. dr. se. Joso Vukeli

Ureivaki odbor po znanstveno-strunim podrujima: /. umski ekosustavi Prof. dr. sc. Joso Vukeli, urednik podruja Urednici znanstvenih grana: Prof. dr. sc. Zvonko Seletkovi, ekologija i biologija uma Prof. dr. sc. Branimir Prpi, fiziologija i prehrana umskog drvea Dr. se. Joso Graan, genetika i oplemenjivanje umskog drvea Doc. dr. se. Nikola Pernar, umarska pedologija Izv. prof. dr. sc. Dominik Ragu, lovstvo 2. Uzgajanje uma i hortikultura Prof. dr. sc. Slavko Mati, urednik podruja Urednici znanstvenih grana: Dr. se. Stevo Orli, umsko sjemenarstvo i rasadniarstvo Dr. se. Vlado Topi, krke ume Doc. dr. se. eljko panjol, zatieni objekti prirode 3. Iskoriivanje uma Prof. dr. sc. Ante B. P. Krpan, urednik podruja Urednici znanstvenih grana: Doc. dr. se. Dragutin Piman, umske prometnice Doc. dr. se. Dubravko Horvat, mahanizacija umarstva Doc. dr. se. Slavko Govorin, nauka o drvu i pilanska prerada drva Glavni i odgovorni urednik - prof. dr. se. Branimir Prpi Tehniki urednik - Hranislav Jakovac, dipl. ing. um. Lektor - Dijana Sekuli-Blaina 4. Zatita uma Dr. se. Miroslav Harapin, urednik podruja Urednici znanstvenih grana: Prof. dr. se. Milan Glava, umarska fitopatologija Doc. dr. se. Boris Hraovec, umarska entomologija Mr. sc. Petar Jurjevi, umski poari 5. Izmjera uma i umarska biometrika Izv. prof. dr. Nikola Luki, urednik podruja Urednici znanstvenih grana: Doc. dr. se. Vladimir Kuan, geodezija 6. Ureivanje uma Mr. se. Gapar Fabijani, urednik podruja Urednici znanstvenih grana: Doc. dr. se. Ivan Martini, organizacija rada i umarska ekonomika Branko Metri, dipl. ing. um., informatika u umarstvu 7. umarska politika Hranislav Jakovac, dipl. ing. um., povijest umarstva, bibliografija, staleke vijesti Prof. dr. se. Branimir Prpi, ekologija i njega krajolika, opekorisne funkcije uma

Znanstveni lanci podlijeu meunarodnoj recenziji. Recenzenti su doktori umarskih znanosti u Hrvatskoj, Slovakoj i Sloveniji, a prema potrebi i u drugim zemljama zavisno o odluci urednitva.

asopis je referiran u (Indexed in): Forestry abstracts, Cab abstracts, Agricola, Pascal, Geobase (IM) i dr. Na osnovi miljenja Ministarstva informiranja Republike Hrvatske br. 523-91-2 od 06. 03. 1991. asopis umarski list smatra se proizvodom iz toke 1 tar. broja 8 Tarife osnovog poreza na promet.

SADRAJ - CONTENTS IZVORNI ZNANSTVENI LANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 226 + 232 (Qercuspetraea Liebl.) 001 G ub ka, K.: Dinamika razvoja mladih sastojina hrasta kim jaka nakon istih sjea prilikom konverzije uma niskog uzgojnog oblika u junoj Slovakoj Development Dynamics of Young Stands of Sessile Oak after Clear Cutting during the Conversion of Coppice Forests in South Slovakia PREGLEDNI LANCI - REVIEWS UDK 630* 165 .1. G r a a n , J.: Ouvanje umskih genetskih resursa u Hrvatskoj -faza I i II (Conservation of Forest Genetic Resources in Croatia - Phase I and II) UDK. 630* 569+ 611 Z e l i , J.: Prilog raspravi o teoriji rasta, prirasta i odrivog razvoja A Contribution to the Discussion about the Growth, Increment and Sustainable Development Theory STRUNI LANCI - PROFESSIONAL PAPERS UDK 630* 902 V u k c l i , M .: Otoka imovna opina The Municipality of Otoac UDK 630* 431 +432.1 V u e t i , M. i D i m i t r o v , T : Vremenske prilike i umski poari u priobalju Republike Hrvatske u 1999. g. Weather Conditions and Forest Fires in the Coastal Area of the Republic of Croatia during 1999. PRIZNANJA UMARSKIM ZNANSTVENICIMA: KLEPAC, D.:Hrvatsko umarstvo pred novim tisuljeem L u k i , N.: Prof. dr. sc. Mladenu Figuricu dodijeljen poasni doktorat (Dr. Honoris causa) Tehnikog univerziteta u Zvolenu, R. Slovaka AKTUALNO: Bi Kandija, J.: Certifikacija u Europi Z e i , .: Dobitnici Rektorove nagrade-studenti umarskog fakulteta Zagreb u r i i- Kuric,T.: "Park prirode hrvatsko zagorje"-da ili ne? IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA K r i a n c e , R.: Zato obrast kao jedinstveni posvudanje rasprostranjeni ureajni pokazatelj odreujemo primjenom dvaju razliitih taksacijskih elemenata OBLJETNICE: K l e p a c , D.: Najstariji taksator Hrvatske, umarski savjetnik u m. Milan Drndeli, dipl. ing. um. navrio je 23. listopada 90 godina IZ LOVSTVA: F r k o v i , A.: 75. Obljetnica prve ope lovake izlobe u Zagrebu ERRATA CORRIGE KNJIGE I ASOPISI: S k o k o , M.: Hrvatski umarski ivotopisni leksikon G r o s p i , F.: Monti e bosehi G r o s p i, F.: Italia Forestalee Montana S ab ad i, R.: Mladen Stjepan Figuri: Proizvodni i poslovni procesi u preradi drva i proizvodnji namjetaja S ab a d i , R.: Kreimir Greger: Proizvodni i poslovni procesi u preradi drva i proizvodnji namjetaja (zbirka zadataka) ZATITA PRIRODE: A r a , K.: Bjelouka (Natrix natrix Z.) N o d i l o , M.: Nacionalni park "Mljet" I v a n e v i , V: Ekoloka akcija "Zeleno srce Renaulta" ZNANSTVENI I STRUNI SKUPOVI: S e l c t k o v i , I . , P o t o i , N.: Meunarodni interkalibracijski teaj za procjenu oteenosti uma - sredinja i istona Europa F r k o v i , A.: 5. Meunarodni sajam priroda, lov, ribolov, turizam Fra nj i, J.: Sedmi hrvatski bioloki kongres MEUNARODNA SURADNJA: K a j b a , D., g e l a , M.: U posjeti umarskim institutima SR Njemake IZ HRVATSKOGA UMARSKOG DRUTVA: Stojkovi, M.: Ekskurzije Hrvatskoga umarskog drutva ogranak Zagreb na podruju uprava uma Vinkovci i Bjelovar [ v a n e v i , V: Osjeki umari posjetili senjske kolege IN MEMORIAM: T o n k o v i , M.: Zdravko Novak dipl. ing. umarstva (1920 - 2000) B i s k u p , J.: Dr. sc. Alojz(Lojze) ampa,znanstveni savjetnik (1935- 2000) K rpa n, A. P. B: Prof. dr.se. RokoBeni (1911-2000) Napomena: Urednitvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora

495

503

515

533

549 561 563 566 570 571

573 580 581 586 587 599 600 602 603 604 605 606 608 609 612 613 616 618 620 620 621

IZVORNI ZNANSTVENI LANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS IJDK 630* 226 + 232 (Qercus petraea Liebl.) 001

umarski list br. 9-10, CXXIV(2000), 495-502

DINAMIKA RAZVOJA MLADIH SASTOJINA HRASTA KITNJAKA NAKON ISTIH SJEA PRILIKOM KONVERZIJE UMA NISKOG UZGOJNOG OBLIKA U JUNOJ SLOVAKOJ DEVELOPMENT DYNAMICS OF YOUNG STANDS OF SESSILE OAK AFTER CLEAR CUTTING DURING THE CONVERSION OF COPPICE FORESTS IN SOUTH SLOVAKIA Karol GUBKA* SAETAK: Sume niskoga uzgojnog oblika - panjae, zapremaju danas u Slovakoj 4,1 % umske povrine. Povrina im se sustavno smanjuje konverzi jom u sjemenjae. U umskoj upravi Rimavska Sobota postavljenje pokus s ciljem utvrivanja uspjeha poumljavanja s hrastom kitnjakom u sjeini pa njae cera, obinoga graba i kitnjaka. Pokusne plohe osnovane su uz juni i sjeverni rub sjeine, a poumljavanje s kitnjakom obavljeno je sadnjom dvo godinjih sadnica i sjetvom ira. Praenje uspjeh poumljavanja i mjerene su visine biljaka. Pokus je trajao 7 godina. Bolji uspjeh rasta sadnica zabiljeen je sjetvom ira, a veo gubici su usta novljeni na junim rubovima sjeina. Autor je uz kitnjak istraivao cer i obini grab pratei i njihovu dinamiku rasta tijekom pokusa zbog utvrivanja spo sobnosti konkurencije kitnjaku. Mlade sastojine kitnjaka nastale sjetvom, prestiu u etvrtoj godini visinskim prirastom sastojine nastale sadnjom, a u petoj godini one su za 79, H cm od njih vie. Kljune r ij e i : konverzija panjaa, sjetva i sadnja kitnjaka, broj biljaka, visina i visinski rast, utjecaj ruba sjeine i ekspozicije na uspjeh poumljavanja. U V O D - Introduction Cilj dravne umarske politike u Slovakoj je ou vanje, zatita i unapreenje uma, koje predstavljaju veliko prirodno, ali i nacionalno bogatstvo. Funkcija uma u Slovakoj, ali i openito, je maksi malna proizvodnja drvne mase uz ostvarenje ostalih opekorisnih funkcija. Iz toga proizlazi da ume imaju Povrina od oko 1,92 milijuna hektara ume pred nezamjenjivu proizvodnu, ekoloku i okolinu funkci stavlja umovitost od priblino 41 %, od ega drvna ju, to obvezuje nau teoriju i praksu na iznalaenje me masa sastojina iznosi vie od 390 milijuna m3 (H 1 a d i k toda i radnih postupaka, koji e najbolje osigurati po1995). ume su krajobrazna jezgra na veem dijelu Slo trajnost gospodarenja ( G u b k a 1994, 1996). vake, a ujedno su i najkorisnija i relativno stabilna komponenta ivotnog prostora. PROBLEMATIKA Jedna od mogunosti kako poveati produkciju, ali i ostale opekorisne funkcije uma je prevoenje (konProblem Matter verzija) uma niskog uzgojnog oblika (panjae) u viso ki uzgojni oblik (sjemenjae). Problematika panjaa nije nova u naoj umarskoj praksi ( B e z a in s k y 1 9 7 1 , Z a j a c 1986, K o r p e 1 1991, G u b k a 1993, 1996). Razlika u produkcijskim mogunostima sastojina razliitog uzgojnog oblika dala je u prolosti poticaj za odvojenu evidenciju povr ina i produkcije visokih i niskih uma. 495

* Doc. ing. Karol Gubka, CSc. Katedra za uzgajanje uma, umarski fakultet u Zvolenu

K. Gubka: DINAMIKA RAZVOJA MLADIH SASTOJINA HRASTA KII'NJAKA NAKON ISTIH SJEA

umarski list br. 9 10, CXXIV (2000), 495-502

Tablica 1. Povrina uma niskog uzgojnog oblika u Slovakoj (Gubka 1996) Table 1 : The area of coppice forests in Slovakia (Gubka 1996) Godina - Year ha % 1920 208 438 14.5 1930 159 433 10.4 1940 161 396 9.1 1950 196 481 11.1 1960 187 347 10.5 1970 137388 8.0 1980 133461 7.4 1990 79 324 4.1

Iz tablice je uoljiv trend smanjenja povrina niskih uma s odstupanjem za vrijeme II. svjetskog rata ( 1940 - 1 9 5 0 godina). Tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina, zbog veih potreba za drvnom masom, govori se o "slaboproduktivnim umama". U ovu je kategoriju 1983. go dine bilo uvrteno 197 800 ha uma, to predstavlja oko 10 % ukupne umske povrine Republike Slovake. Odluujui moment u gospodarenju panjaama, kao i umama s nepovoljnim omjerom smjese, bio je, a bit e i ubudue, propis umskog gospodarskog plana realizi ran bez obzira na vlasnike odnose. Cijeli postupak smanjenja povrina ovakvih uma povezan je s proble mom financiranja, glede injenice da trokovi za kon verziju i rekonstrukciju premauju dobit od prodanog drva ( G u b k a 1996). Nedostatak niskih uma je da daju Sortimente ma njih dimenzija i slabije kvalitete, pa su veliki problemi s njihovom obradom. Najvee uee uma niskog uzgojnog oblika je u junom dijelu Slovake u relativno suhim predjelima do 500 tn.n.m., veinom na junim ekspozicijama. Nalaze se obino u 1.- 3. (4.) vegetacijskom stupnju. U klimatolokom pogledu to su suh 1ji i topliji predjeli Slovake. Uee pojedinih vrsta drvea u niskim umama je razliito. Najzastupljenije vrste su hrast (uglavnom kitnjak) 27 %, bagrem 16 %, hrast cer 15 %, obini grab

14 % i obina bukva 6 %. Preostalih 22 % zastupljeno je brezom, johom, trepetljikom, topolom (autoktone) i vrbom. etinjae su najvie zastupljene s provenijencijski neprikladnim borom ( G u b k a 1996). a 1 y (1977) pro cjenjuje da se oko 50 % ukupnih povrina panjaa Slo vake nalazi na lesnim ilovaama i soliflukcijskim tlima te na lesu. Matini substrat se jasno ralanjuje na rastroenu stijenu podloge, tercijarne magmatite pa sve do napuhanih pijesaka. Konverzija i rekonstrukcija su uzgojni zahvati koji u biti prate, glede ostalih funkcija ume, poveanje volumne produkcije (Vyskot 1958, Mudrich 1960, Savin 1962, Bezacinsky 1971, Mayer 1977, Orli 1981, Zajac 1986, Korpel 1991, Gubka 1985, 1993, 1994, 1996). Vlastita tehnologija ovih zahvata je zaseban vre menski i prostorni sklop tekuih uzgojnih radova, njege i obnove. Veina sastojina pogodnih za konverziju i rekon strukciju nalazi se na izvornom stanitu hrasta kitnjaka. Zbog toga je logino da se provedu takvi uzgojni radovi koji e u sljedeoj generaciji osigurati dominaciju hras ta kitnjaka (Quercus petraea (Mattusch), Lieb.). Cilj rada je analiza razvoja mladih kitnjakovih sas tojina, nakon konverzije (cerove sastojine) u sedmogo dinjem vremenskom ciklusu ( 1 .-7. godina), odvojenih s obzirom na sadnju i sjetvu.

MATERIJAL I M E T O D I K A - Material and Methods Na umarskom zavodu Rimavska Sobota (jug sred nje Slovake, na granici s Maarskom) u umskoj upra vi Rimavska Sobota u predjelima . 63,112, 128 b, 267,334 a, koji su u razliitim stadijima razrade kon verzije, postavili smo seriju transekata. Podruje umske uprave Rimavska Sobota raspro stire se na dvije orografske cjeline: Rcvucka visoravan ima karakter visoravni (maks. visina je 468 m. m.) Junoslovaka kotlina ima breuljkasti karakter (maks. visina je 185 m. m.) Prosjena godinja temperatura je 7 C, a prosjena temperatura za vrijeme vegetacijskog razdoblja je 14 "C. Prosjena godinja koliina oborina iznosi 800 - 900 mm, a tijekom vegetacije 400 - 500 mm. 496 Promatrane sastojine su niskog uzgojnog oblika, do bi 50 - 70 godina, prevladavajua ekspozicija je isto na, nagib 15 - 20 %, omjer smjese: hrast cer 75 - 100 %, hrast kitnjak 1 5 - 0 %, obini grab 10 - 0 %. U sastojinama je napravljena izravna konverzija (ista sjea sa iri nom sjeina 25 - 40 m, te nakon toga sadnja sadnica hrasta kitnjaka ili sjetva ira). Sjeine se pruaju prete no u smjeru istok - zapad. Na pojedinim sjeinama su jedno do sedamgodinji nasadi nastali sadnjom, odnos no sjetvom. Drvna zaliha preostalih sastojina je 112 - 158 mVha. Prosjeni predloeni sastav pomlatka je hrast kitnjak 50 - 60 %, hrast cer 20 - 10 %, obini grab 20 - 10 %, obini bor ili ari 10 - 20%. Okomito na os (krino kroz sjeinu) sjeine bili su postavljeni transekti, od ega ih je 11 bilo zasijano, a 10

K. Gubka: DINAMIKA RAZVOJA MLADIH SASTOJINA HRASTA KITNJAKA NAKON ISTIH SJEA ..

umarski lislhr.9 10, CXXIV (2000), 495-502

zasaeno. Zbog nedostatka sadnog materijala, odnosno ira u sluaju slabog uroda, nismo mogli analizirati transekte s 3 i 4 godinjim sadnicama. Transekti su odabrani prema veliini povrine 5 m x irina sjeine. Svaki transekt bio je podijeljen na plohe 5 x 5 m, koje su od ruba stare sastojine prema sredini sjeine bili oznaeni slovima A, B, C, D, E. Ekspozicija ruba sastojine dana je simbolima S (Sud -jug), N (Nord - sjever). EO je srednja ploha. Mjerenja su ostvarena na svakoj plohi transekta. Na hrastu kitnjaku smo biljeili - primanje i preivljavanje, - visinu s tonou na 1 cm,

visinski prirast za pojedine godine s tonou na 1 cm. Na ostalim vrstama mjerili smo brojnost, visinu (cm) i visinski prirast (cm). Sadnja je ostvarena s dvogodinjim sadnicama u pripremljene jame. Sjetvaje obavljena u iskopane jami ce, pri emu se u svaku stavljalo po 5 ireva. Jedinke hrasta bile su zasaene, odnosno zasijane u razmaku 1 x lm, tj. deset tisua jama (sadnice), odnos no jamica (ir) po hektaru. Razlike promatranih obiljeja bile su testirane anali zom varijance( m e l k o 1974).

REZULTATI - Results Analiza primanja biljaka i preivljavanja ukazuje na utjecaj udaljenosti od ruba sastojine, kao i na znaajan utjecaj starosti. Najvee razlike uoili smo u nainu osnivanja nove generacije. Bez obzira na starost, udaljenost od stare sastojine i ekspoziciju, moemo zakljuiti, da su se mlade sastoji ne hrasta kitnjaka, osnovane sjetvom, bolje primile i bolje preivljavaju od saenih sastojina. U svim je slu ajevima razlika izmeu prosjenih rezultata jamica za sjetvu i jama za sadnju signifikantna. U prosjeku se primilo i preivjelo 1 6 - 3 6 % sadnica hrasta, odnosno u 52 - 84 % posijanih jamica ostao je minimalno jedan hrast. Utjecaj izloenosti (ekspozicije) ruba sastojine na primanje i preivljavanje je oigledan, posebice na transektima sa sjetvom. Sve plohe neposredno uz rub sastoji ne na sjevernoj ekspoziciji (An) imaju vei postotak pre ivljavanja od ploha uz rub sastojine na junoj ekspo ziciji (As). U pojedinanim sluajevima ova je razlika statistiki znaajna sa 99 % vjerojatnou (An++) (tab. 2). Kod sadnje je primanje i preivljavanje na pojedina nim plohama u kontaktu s rubom sastojine relativno slino, bez obzira na to da je jako nisko, a meusobne razlike su statistiki nesignifikantne. Na brojnost hrasta (sjetvenih jamica i jama) ima utjecaj i udaljenost od ruba sastojine. Iz mjerenja proiz lazi (tab. 2) daje primitak i preivljavanje hrasta bolje na udaljenosti od 5 - 10 m (Bs), odnosno 10 - 15 m (Cs) od ruba sastojine s junom ekspozicijom, bez obzira je li mlada hrastova sastojina osnovana sjetvom ili sad njom. Na plohama osnovanim sjetvom na junoj ekspo ziciji, na udaljenosti 10 - 15 m od ruba sastojine, broj nost je vea u odnosu na plohe As koje su u kontaktu s rubom sastojine. Taj je utjecaj u veini sluajeva stati stiki znaajan ( C s ) ili visoko znaajan (Cs", Eo++). Analiza brojnosti na plohama uz rub sastojine na sje vernoj ekspoziciji pokazuje veu varijabilnost. Na udaljenosti 5 - 10 m od ruba sastojine na sjevernoj ekspo ziciji preivljava negdje vie, a negdje manje jedinki ne go na plohi An (0 - 5 m). Na udaljenosti 10-15 (20) m je 64 - 100 % funkcionalnih jamica za sadnju. U okviru ovih rezultata oito je (tab. 2) da razlike nisu bitne, a u velikoj veini sluajeva su statistiki nesignifikantne (Bn_, Cn, Eo.). Iz dobivenih rezultata o brojnosti jedinki hrasta kitnjaka kod umjetne obnove sjetvom ili sad njom moemo zakljuiti da: umjetna obnova hrasta kitnjaka sjetvom, u podruju umske uprave Rimavska Sobota, je bolja od umje tne obnove sadnjom, rub sastojine na junoj ekspoziciji negativno utjee na primanje i preivljavanje sljedee generacije hra sta kitnjaka, najvei mortalitet jedinki hrasta kitnjaka na sijanim plohama je neposredno uz rub sastojine na junoj ekspoziciji. Mali broj jedinki hrasta uz rub sastojine na junoj ekspoziciji u dobi 5 - 6 godina (plohe As, Bs) ukazuje na potrebu popunjavanja. Relativno velik broj jedinki na 7-godinjim transektima je posljedica pravovreme nog popunjavanja. Na promatranim transektima, osim posaenog ili po sijanog, zabiljeena je i pojava prirodne obnove kitnjaka. Kad usporedimo realni broj kitnjaka na pojedinim transektima, odnosno plohama, sa strukovnom normom ON 482410 kao i s realnim brojem posaenih (posijanih) sadnica na pojedinim transektima, moemo zakljuiti da je sadanja brojnost vrlo diferencirana. U naelu na svim transektima i plohama sa starou (do 6 godina) brojnost opada. Ova je pojava vie-manje pravilo. Velika rezerva jedinki od sjetve u prve tri godine (prosjeno 112 - 224 %) ini osnovni preduvjet za uzgoj dovoljnog broja stabala kitnjaka do zrelog stadija. Raz lika u relativnoj brojnosti i bez testiranja govori u korist sastojina nastalih sjetvom. 497

K. (iuhka: DINAMIKA RAZVOJA MLADIH SASTOJINA HRASTA K1TNJAKA NAKON ISTIH SJEA ...

umarski list hr. 9 10, CXXIV (2000). 495-502

498

K. Ciubka: DINAMIKA RAZVOJA MLADIH SASTOJINA HRASTA KITNJAKA NAKON ISTIH SJEA .

umarski list br. 9 10, CXXIV (2000), 495-502

Sveukupan pogled na brojnost hrasta kitnjaka iz umjetne i prirodne obnove potvruje spoznaje analiza umjetne obnove, gdje je zakljueno daje na plohama u dodiru sa rubom sastojine na junoj ekspoziciji (As), manje primljenih i preivljelih sadnica nego na rubu sastojine na sjevernoj ekspoziciji. Ukupan broj mladih hrastova na pojedinim transektima i plohama nije utjecan samo mikroklimatskim uvjetima. On ovisi i o broju sjemena hrasta u pojedinim sastojinama, njihovoj udaljenosti od konkretnog transekta, uroda sjemena i koliini zdravog ira, o pokrovnosti i razvijenosti drugih vrsta, stanju tla, oteivanju divljai itd.

Obzirom na broj mladih hrastova na 1. - 7. godinjim transektima moemo zakljuiti daje najslabije pomlai vanje na rubu sastojine na junoj ekspoziciji. Brojnost raste do udaljenosti 10 - 15 m od ruba sastojine. Osim hrasta kitnjaka u ovim zajednicama dolaze hrast cer i obini grab. Njihova prirodna obnova je pra vilna i potrebna, jer oni, u prilikama Slovake, ine vrlo vanu dopunsku i uzgojnu komponentu hrastovih sastojina. Njihov broj na pojedinim transektima i plohama je znaajno razliit (tab. 4). Na ovom stavu se dijele svi imbenici spomenuti u prethodnom tekstu, pri emu znaajan utjecaj na smanjenje brojnosti sa starou ima i svakogodinje oslobaanje jadinki hrasta kitnjaka et vom oko sadnica.

Tablica 4. Prosjean broj jedinki hrasta cera i obinog graba na promatranim transektima na U Rimavska Sobota. Table 4: Average number of individual Turkey oaks and common hornbeams in the studied transects in the Forest Office Rimavska Sobota.
Dob Age 7 Vrsta Species cer Turkey oak grab Common hornbeam cer Turkey oak grab Common hornbeam cer Turkey oak grab Common hornbeam cer Turkey oak grab Common hornbeam cer Turkey oak grab Common hornbeam cer Turkey oak grab Common hornbeam As 16 14 13 2 16 2 2 4 2 5 9 11 Broj na plohama - Number of plants in plots Bs Cs Ds Eo Dn Cn 13 14 30 11 38 9 10 11 11 22 28 51 14 2 27 32 10 17 7 1 7 1 2 13 2 34 7 89 11 7 9 10 4 6 14 18 10 11 Bn 15 13 2 4 7 13 34 An 11 9 4 6 6 2 9 2 35 Prosjek -Average ukupno na 1 n r total per 1 nr 12.5 0.50 11.6 12.1 2.0 15.0 1.5 2.8 8.2 3.4 16.6 11.2 44.0 0.46 0.48 0.08 0.60 0.06 0.11 0.33 0.14 0.66 0.45 1.76

Utjecaj ekspozicije, udaljenosti od ruba sastojine i starosti na brojnost graba i cera teko je jednostavno odrediti iako je i pri ovakvoj evidenciji jasno da u vei ni sluajeva uz rub sastojine preivljava manje graba i cera nego na udaljenosti 10 - 15 m. Analiza prosjenih visina promatranih jedinki hras ta kitnjaka na plohama u transektima ukazuje na utjecaj ruba sastojine i na visinski prirast. U meusobnom usporeivanju apsolutnih vrijedno sti prosjenih visina uz rub sastojine utvrdili smo da su

na junoj ekspoziciji prosjene visine manje od visina na sjevernoj ekspoziciji za sve promatrane starosti, osim za 1. godinu. Kod sadnje nisu toliko izraene razlike u rasponu prosjenih visina na promatranim plohama kao kod sje tve (tab. 5) Meusobno usporeivanje prosjenih visina nakon 2 godine jasno ukazuje na bolji visinski prirast hrasta kitnjaka iz ira.

499

K. (Juhka: DINAMIKA RAZVOJA MLADIM SASTOJINA HRASTA KITNJAKA NAKON ISTIH SJEA

umarski list br. 9-10, CXXIV (2000). 495-502

Tablica 5. Prosjene vrijednosti visina umjetno obnovljenog hrasta kitnjaka u ovisnosti o starosti, udaljenosti od ruba sastojine i nainu poumljavanja. (Oznake su kao i u tablici 2) Table 5: Average values of heights of artificially regenerated sessile oak in dependence of age, distance from the stand edge and afforestation method (labels identical to those in Table 2)
Dob - Age As 7 6 5 3 2 1 7 6 5 2 1 104.3 81.6 69.8 28.2 15.1 6.9 65.3 49.2 40.5 34.5 28.3 SJETVA - SOWING Prosjene vrijednosti visina h (cm) - Average height values h (cm) Bn Cn Dn Eo Ds Cs Bs 151.1 162.7 126.9 43.1 18.8 8.9 84.8 59.8 43.3 38.0 31.1 131.9 193.3 166.3 100.3 66.6 52.6 127.7 188.6 139.5 93.4 68.5 53.3 148.6 37.3 19.1 9.7 96.4 44.8 32.4 174.9 161.3 146.0 106.2 62.5 48.6 166.1 157.8 133.7 96.5 57.2 43.2 146.0 159.2 138.6 43.8 24.5 10.3 87.7 67.2 55.0 37.6 28.2 h An 141.4 99.9 91.1 36.1 16.7 6.2 74.3 45.1 38.7 29.4 26.5 143.6 150.6 126.5 38.5 18.8 8.4 89.4 59.5 46.9 36.9 29.3

SADNJA-PLANTING

Vee prosjene visine u prvim godinama na svim plohama transekata sa sadnjom rezultat su visinske raz vijenosti upotrebljcnog sadnog materijala. Zbog oka koji se javlja kod presaivanja, visinski prirast sadnica nije tako spontan kao kod biljica iz sjemena. One se ne moraju aklimatizirati na nove, u pravilu zahtjevnije eko

loke uvjete sredine. Mlade sastojine kitnjaka iz sjeme na ve u etvrtoj godini prestiu u visinskom prirastu sastojine osnovane sadnjom. Razlika prosjenih visina, npr. u petoj godini od osnutka sastojina na promatranim transektima je ak 79,8 cm u korist sastojina nastalih sjetvom. Nakon sedmog vegetacijskog razdoblja mlade

Tablica 6. Prosjene vrijednosti godinjeg visinskog prirasta u zavisnosti o dobi, udaljenosti od ruba sastojine i naina poumljavanja, (oznake su kao u tab. 2) Table 6: Average values of annual height increment in dependence of age, d istanec from the stand edge and afforestation method (labels identical to those in Table 2)
Dob Age ih godina year As 7 4 3 2 1 2 1 2 1 1 1 1 4 3 2 1 2 1 2 1 1 1 13.6 13.1 29.0 17.7 13.4 9.4 9.2 8.0 13.7 8.5 6.9 14.4 10.2 18.4 9.9 12.0 7.6 12.0 13.0 6.7 3.9 Bs 20.7 21.5 30.2 14.6 38.2 18.3 16.1 38.2 24.8 9.9 8.9 18.8 14.8 SJETVA - SOWING Prosjean godinji prirast ih (cm) Average annual increment ih (cm) Cs 23.7 15.3 Ds 20.9 18.9 Eo 27.7 26.2 26.2 15.8 Dn 31.2 22.3 Cn 27.5 19.1 Bn 22.3 19.3 24.3 18.3 40.6 15.3 23.2 40.6 19.8 14.0 10.3 17.5 15.2 An 20.0 15.1 26.4 15.7 25.1 7.5 14.1 25.1 19.8 10.1 6.2 15.3 13.0 17.4 13.1 12.3 6.0 5.0 12.3 3.2 3.6 Ih 23.1 18.9 27.2 16.4 35.4 17.1 18.2 34.3 18.2 10.4 8.4 18.8 15.2 19.6 12.6 18.7 10.8 10.0 17.3 8.0 4.2

6 5 3 2 1 7

43.5 21.4 23.4 43.5

43.9 24.3 22.4 40.9 18.6 9.2 9.7 SADNJA-PLANTING

41.9 20.3 19.9 41.9

36.7 20.3 17.2 36.0

15.6 18.8

24.5 14.4 22.9 14.9

26.2 18.8

17.9 16.6

6 5 2 1

27.3 14.4 8.5 22.0 7.2 4.5

22.1 13.6 12.6 15.4

26.0 12.0 12.0 26.0 13.0 4.9

16.3 11.5 9.6 12.0

12.8 10.0 8.2 12.8

20.4 11.4 12.4 25.0 9.9 4.0

500

K. Gubka: DINAMIKA RAZVOJA MLADIH SASTO.IINA HRASTA KITNJAKA NAKON ISTIH SJEA

umarski list br. 9 10, CXX1V (2000), 495-502

kitnjakove sastojine iz sjemena toliko su visinski razvi jene, da su na prelazu u razvojni stadij mladika. Bre odrastanje ima znatan bioloki i ekoloki znaaj. Analiza vrijednosti prosjenog godinjeg visinskog prirasta hrasta kitnjaka na promatranim transektima ukazuje na znaajni utjecaj ekspozicije ruba sastojine, udaljenosti od ruba sastojine i naina poumljavanja. Na plohama u neposrednoj blizini ruba sastojine, u veini sluajeva, manje su vrijednosti godinjeg visins kog prirasta nagoli na udaljenijim plohama. Ova je spo znaja utvrena i kod sjetve i kod sadnje. Najvee vrije dnosti prosjenog godinjeg visinskog prirasta bile su utvrene veinom na udaljenosti 10 - 20 m od ruba sas tojine. Razlike u prirastu na nekim su plohama i bez tes tiranja bile vrlo oite. Ekspozicija ruba sastojine utjee na diferencirani prosjeni godinji visinski prirast. Jadinke uz rub sastoji ne na junoj ekspoziciji (ploha As) imaju u pravilu manji visinski prirast od onih na sjevernoj ekspoziciji (An).

Ve kod analiziranja visina mladih jedinki kitnjaka, zakljueno je da u starosti od etiri godine sastojine iz sjemena prestiu saene sastojine. Ovo stanje je slika dinamike razvoja visinskog prirasta. U velikoj veini usporeivanih vrijednosti prosjenog visinskog priras ta utvreno je vee priraivanje kod sjetve negoli kod sadnje (tab. 6). Usporedo s razvojem mladih kitnjakovih sastojina iz sjemena i sadnica potrebno je upoznati i meusobni utjecaj ostalih vrsta na visinski prirast na promatranim objektima. Zastupljenost drugih drvenastih vrsta u hrastovim sastojinama je nuna. Njihova velika brojnost, inten zivniji visinski prirast u mladosti mogao bi ugroziti e ljeni cilj. Visina i visinski prirast prateih vrsta (hrast cer, obi ni grab) utjecane su pojedinih godina njegom u mla dim kitnjakovim sastojinama. Kao posljedica njege (etva oko biljica) prosjena je visina spomenutih vrs ta znaajno odreena (diferencirana), (tab. 7).

Tablica 7. Prosjene vrijednosti visina hrasta kitnjaka, hrasta cera i obinog graba na transektima sa sjetvom u pojedinim godinama. Table 7: Average height values of sessile oak, Turkey oak and common hornbeam at transects with sowing in certain years
Vrsta Species 7 hrast cer Turkey oak obini grab Common hornbeam hrast kitnjak Sessile oak 119.7 86.2 143.6 Prosjena visina h (cm) u dobi Species Average height h (cm) at the age of 6 5 3 118.0 41.5 150.6 91.7 32.5 126.5 41.8 76.4 38.5

2 30.1 59.9 18.5

1 13.2 40.1 8.4

Tablica 8. Vrijednosti prosjenog godinjeg visinskog prirasta za hrast kitnjak, hrast cer i obini grab na transektima sa sjetvom za pojedine godine starosti. Table 8: Values of average annual height increment for sessile oak, Turkey oak and common horn beam at transects with sowing for certain ages
dob age 7 godina year 4. 3. 2. 1. 2. 1. 2. 1. 1. 1. 1. hrast kitnjak sessile oak 23.1 18.9 27.2 16.4 35.4 17.1 18.2 34.3 18.2 10.4 8.4 hrast cer ih (cm) Turkey oak ih (cm) 23.0 25.2 20.9 15.2 24.8 16.7 15.9 26.1 12.0 17.3 13.1 obini grab common hornbeam 30.1 26.7 25.6 18.5 27.4 8.5 6.5 11.7 16.5 19.2 24.1

6 5 3 2 1

U prve tri godine obini je grab vitalniji od hrasta kitnjaka. To potvruju i vrijednosti prosjenog godi njeg visinskog prirasta (tab. 8). Obzirom da su mlade kitnjakove sastojine ugroene, ne samo konkurentnim drvenastim nego i zeljastim vrs

tama, u uvjetima june Slovake (OLZ Rimavska Sobota), nuno je ve u drugoj, najkasnije treoj godini, zapoeti s njegom istih. To se oituje smanjenjem pro sjenih visina prateih vrsta (tab. 7).

501

K. (iubka: DINAMIKA RAZVOJA MLADIH SASTOJINA HRASTA KITNJAKA NAKON ISTIH SJEA .

umarski lii br. 9 10. CXXIV (2000), 495-502

ZAKLJUAK Ovu bi spoznaju umarska praksa mogla iskoristiti Analiza biometrijskih obiljeja (brojnost, visina, prosjeni visinski prirast) ukazuje na znaajan utjecaj za smanjenje gubitaka kod poumljavanja. Kod saenja, ruba prevoenih (rekonstrukcija) sastojina pomladno odnosno sjetve ne bi trebalo poumljavati sve do ruba sastojine ve bi tu trebalo ostaviti 3 - 5 m iroku prugu karaktera na razvoj sljedee generacije. koja se naknadno poumi nakon nove sjee. Mogue je Jedinke koje su u neposrednom kontaktu s rubom prevoenih (rekonstrukcija, odnosno obnova) sastojina ostaviti ovu prugu i nepoumljenu tako da kasnije moe se u sluaju loijih mikroklimatskih uvjeta tee prima sluiti kao prosjeka, a kasnije kao izvozni put. ju, preivljavaju i odrastaju od onih na udaljenijim dije Svjesni smo da zakljuci dobiveni iz informacija s lovima istih sjeina. Time se potvruju spoznaje o ra promatranih transekata ne moraju biti openito sveope zliitoj mikroklimi na istim sjeinama, na koje su upo vaei. Na relativno malom uzorku smo ipak dobili zorili npr. a l y (1977), Petrik (1989) i njenom utjeca informacije koje pri dubljoj i kompleksnijoj analizi ju na razvoj mladih sastojina. Uz rub sastojine na junoj mogu umarskoj praksi pomoi da osiguraju kvalitetni ekspoziciji utvrena je najnia vlanost i najvea tem ju umjetnu obnovu sljedee generacije hrasta kitnjaka. peratura tla. To je oigledno uzrokom najloijeg razvo ja mladih kitnjakovih sastojina na rubu sastojine na ju noj ekspoziciji. L I T E R A T U R A - Conclusion B e z a i n s k y , H . , 1971: Sucasny stav prevodov vymladkovych lesov na Slovensku, skusenosti s prevodmi, perspektiva rieenia. Lesnicky asopis VIII . 3, s. 6 6 - 175. G u b k a , K., 1985: Fytotechnika premien hrabovych porastov v sit. Fageto - Quercetum. KDP Zvolen, 152 s. G u b k a , K . , 1993: Ujatie a preivanie duba pod vplyvom porastu. Acta Facultatis Forestalis Zvolen, XXXV, s. 131-141. G u b k a , K., 1994: Vyvoj naslednej generacie duba zimneho po premenach borovice sosny. Acta Fa cultatis Forestalis Zvolen, s. 105 - 116. G u b k a , K., 1996: Premeny porastov s nevhodnym drevinovym zloenim. Vedecke Studie TU Zvo len, 2/1996/A, 42 s. H l a d i k , M., 1995: Hospodarska uprava lesov UVVP LVH SR Zvolen, 148s. K o r p e 1, S., 1991: Pestovanie lesa, 465 s. M a y e r , H., 1977: Waldbau auf soziologisch-kologischer Grundlage. Stuttgart - N. Y., 482 r v l u d r i c h , M . , 1960: Die Umwandlung der Sigerlnder. Allg. Forstzeitschrift 15, . 39 O r l i , S., 1974: O nekim pitanjima u vezi s proire njem etinjaa u nas. umarski list, s. 5 - 6. P e t r i k , M., 1989: Mikroklima pri prevode vymladkovych lesov na Slovensku. Ved. a ped. aktuality VLDZvolen,93s. S a v i n , E. N., 1962: Rekonstrukcija malocennych nasadenij na juznych ernozemach europejskej asti., IAN, 164 s. S a l y , R., 1977: Vyskum podneho prostredia vymladkovych lesov. Zaverena sprava, 183 s. S m e 1 k o, S., 1974: statistike metody v lesnictve. ES VLD Zvolen, 474 s. Vy s k o t, M., 1958: Pesteni dubu. SZN Praha, 284 s. Z a j a c , H., 1986: Rekontrukcia porastov s nevhod nym tvarom a drevinovym zloenim. ZS VULH Zvolen, 221 s.

SUMMARY: Coppice forests currently take up 4.1 % of the forested area in Slovakia. Their area is systematically being decreased by conversion into seed forests. An experiment aimed at establi shing the success of afforestation with sessile oak in the felling site of Turkey oak, common hornbeam and sessile oak was set up in the Forest Office Rimavska Sobota. Experimental plots were esta blished along the southern and northern edge of the feeling site, and afforestation with sessile oak was done by planting 2-year-old seedlings and by sowing acorns. The success of afforestation was monitored and the height of plants was measured. The experiment lasted for 7 years. Better seedling growth was recorded with sowing acorns, and bigger losses occurred on the southern edges of the felling sites. Apart from sessile oak the author also studied Turkey oak and common hornbeam by monitoring their growth dynamics in the course of the experiment in order to determine the strength of competition to sessile oak. By their fourth year young sessile oak stands raised by sowing exceeded the stands raised by planting with height increment, and achieved 79.8 cm more than the latter in their fifth year. Key words : coppice conversion, sowing and planting sessile oaks, number of plants, height and height increment, the impact of felling site edges and exposition to the success of afforestation. 502

PREGLEDNI LANCI U DK 630* 165

REVIEWS

umarski list br. 9 10, CXXIV (2000), 503-514

O U V A N J E U M S K I H G E N E T S K I H R E S U R S A U HRVATSKOJ - faza I i II (CONSERVATION OF FOREST GENETIC RESOURCES IN CROATIA - Phase I and II)
Joso GRAAN*

SAETAK: Ovaj pregledni lanak obrauje postupke i rezultate istraiva nja Europskog programa za ouvanje i zatitu umskih genetskih resursa (EU FORGEN) s naglaskom na Hrvatsku. Hrvatska je potpisom 6 rezolucija iz Strasbourga (1990), etiri rezolucije iz Helsinkia (1993) i 2 rezulucije iz Lisabona (1998) i ukljuenjem u program mrenih istraivanja (EUFORGEN Net works), radom na programu i objavljivanjem postignua o potraj nom gospo darenju, zatiti i ouvanju uma, dala znaajan doprinos ostvarivanju progra ma u Fazi I. Znanstvenici, istraivai i struni eksperti svojim nastupima i izlaganjima na meunarodnim skupovima uspjeno su predstavljali hrvatsko umarstvo (bogato iskustvo i tradiciju potrajnog gospodarenja umama, ou vanje i zatita bioloke raznolikosti i umskih genetskih resursa). Predloeno je Ministarstvu poljoprivrede i umarstva da donese odluku o potpisu pisma namjere za lanstvo Hrvatske u EUFORGEN mrenim istrai vanjima (EUFORGEN Networks) i u Fazi 11 (2000-2004.), kao i da imenuje nacionalnog koordinatora u vezi s tim. Ministarstvo znanosti i tehnologije tre ba osigurati financijsku potporu za godinju lanarinu za 2000. godinu. Kjune rijei: umski genetski resursi, ouvanje, Faza I i Faza II, mreni planovi, Hrvatska, EUFORGEN, 1PGR1. P R E D G O V O R - (Preface) Meunarodni institut za biljne genetske resurse (IPGRI) je autonomna meunarodna znanstvena orga nizacija s potporom konsultativne grupe za meuna rodna poljoprivredna istraivanja (CHIAR). Temeljne zadae Meunarodnog instituta za biljne genetske re surse su unapreenje ouvanja i uporabe genetskih raz nolikosti biljnih resursa na dobrobit sadanjih i budu ih generacija. Sjedite IPGRI-a je u Rimu, Italija s uredima u 15 zemalja irom svijeta. Institut djeluje na tri programa: (1) biljni genetski resursi, (2) meunaro dna potpora i (3) meunarodna mrea za unapreenje proizvodnje banana i vrsta roda Plantago (INIBAP). Meunarodni status IPGRI-a utvrenje osnivakim sporazumom koji je do sijenja 1998. godine ratificira lo 45 razliitih zemalja. Republika Hrvatska do sada ni je ratificirala ovaj sporazum, iako u ovim istraivanjima sudjeluje od 1994. godine. Financijsku potporu za ova istraivanja osiguralo je 48 zemalja i 18 meunaro dnih organizacija, fondova i banaka, meu kojima je i Hrvatska. Europski program za umske genetske resurse (EU FORGEN) osnovan je radi suradnje izmeu europskih zemalja s ciljem uinkovitog osiguranja ouvanja i potrajne uporabe umskih genetskih resursa. Program je utemeljen na osnovi Rezolucije S2 Ministarske konfe rencije o zatiti europskih uma, koja je odrana u Strassbourgu, Francuska, 1990. godine. Program fi nanciraju zemlje lanice, a IPGRI koordinira rad zajed no s Odjelom za umarstvo FAO-a. Njihova je zadaa objavljivanje informacija i raznih inicijativa u svezi sa suradnjom. Program funkcionira u obliku mrenih pla nova u kojima umarski genetiari i drugi specijalisti rade zajedniki na analizi i razmjeni informacija za iz bor vrsta drvea. Mreni planovi doprinose izradi razli itih strategija za ouvanje umskih ekosustava. lano503

* Dr. sc. Joso Graan, umarski institut, Jastrebarsko

J. Graan: OUVANJE UMSKIH GENETSKIH RESURSA U HRVATSKOJ

faza I i II

umarski list br. 9- 10, CXXIV (2000), 503-5 14

vi pojedinih mrenih planova, drugi znanstvenici i me naderi iz zemalja lanica provode dogovoreni plan is traivanja s vlastitim umskim resursima prema usvo jenom Programu. Rad EUFORGEN-a prati i koordinira Nadzorni odbor (Steering Committee) koji ine nacio nalni koordinatori. Prema originalnoj zamisli dogovo reno je da EUFORGEN traje 5 godina (listopad 1994.listopad 1999). Na 2. sastanku Nadzornog odbora (Be, Austria, 26.-29. studeni 1998) razmotren je i usvojen prijedlog produenja rada EUFORGEN-a (od 1. sije nja 2000. do 31. prosinca 2004). Taj je prijedlog dostav-

ljen lanicama na usvajanje (pismo namjere i imeno vanje nacionalnog koordinatora). Republika Hrvatska (Ministarstvo poljoprivrede i umarstva) jo nije potpi sala pismo namjere i imenovala koordinatora. Godinja lanarina za Hrvatsku iznosi 5000 USD, koju su od 1994. godine plaali Ministarstvo znanosti i tehnologi je i Ministarstvo poljoprivrede i umarstva. "Hrvatske ume", p.o. Zagreb i Ministarstvo znanosti i tehnologije financijski podupiru ova istraivanja u okviru progra ma znanstveno-istraivakog rada. Koristimo priliku zahvaliti im na pomoi i suradnji.

UVOD - (Introduction) ume su jedan od najvrijednijih samoobnovljenih dina temeljni postulat gospodarenja u nas. Hrvatsko u prirodnih resursa u Hrvatskoj. Njihova ukupna povri marstvo ima bogatu i dugotrajnu povijest i tradiciju pona iznosi vie od 2 milijuna hektara ili oko 35 % ukupne trajnog i ekolokog naina gospodarenje umama, uklju povrine Hrvatske. Medu nae najvrijednije vrste um ujui i posebnu brigu za vrijedne prirodne resurse i bio skog drvea spadaju: hrast lunjak (Querem robur L.), loku raznolikost (Graan, A n i , M a t i , 1998). kitnjak (Q. petrea Liebl.), bukva (Fagus sylvatica L.) U okviru Faze I, EUFORGEN programa bilo je pet jela (Abies alba L.) plemenite listae (jaseni, javori, bri mrenih istraivanja (Picea abies, Querem suber, Po jestovi, johe, kesteni, domai orah, vokarice i dr.), me pulus nigra, plemenite listae i socijalne listae), dok je diteranski hrastovi i neke ugroene vrste drvea (crna i Nadzorni odbor za Fazu II mrene planove proirio na: bijela topola, divlja trenja, brijestovi, orah). Njihove etinjae, mediteranske hrastove, crnu i bijelu topo ume, iste ili mjeovite vrlo su stabilni umski ekosus lu, plemenite listae i socijelne listae (hrast lunjak, tavi koji se prirodno pomlauju ( G r a a n , 1999, Ma kitnjak i bukva). ti , 2000). Prema umskogospodarskoj osnovi podru Znanstvenici umarskog fakulteta i umarskog in ja iz 1996. godine ove ume zauzimaju znaajan dio stituta predstavljali su Hrvatsku na mnogim sastancima ukupne umske povrine s drvnom zalihom od oko 300 podnosei izvjea i referate o radu i rezultatima istra milijuna m'. ivanja u svezi sa zatitom i ouvanjem umskih eko Potpisom deklaracije iz Rio de Janeira, te est rezolu sustava i biolokom raznolikosti ( V i d a k o v i , cija iz Stasbourga (1990), etiri iz Helsinkija (1993) i G r a a n , 1994; V i d a k o v i , K r s t i n i , G r a a n , dvije iz Lisabona ( 1998), Hrvatska je i zvanino potvrdi 1996). U ovom su radu opisani rezultati mrenih istra la da joj je osnovni cilj potrajno gospodarenje s naglas ivanja s naglaskom na Fazu 1 i Fazu II. kom na ouvanje i zatitu uma, koji je vie od 200 goOUVANJE UMSKIH GENETSKIH RESURSA Faza I (1994-1999) (Conservation of Forest Genetic Resources Phase I (1994-1999) Republika Hrvatska postala je redoviti lan Europs kog programa za ouvanje umskih genetskih resursa (EUFORGEN) u listopadu 1994. godine, nakon stoje ta danji ministar poljoprivrede i umarstva Ivan T a r n a j , dipl. ing. um., potpisao pismo namjere i imenovao na cionalnog koordinatora (Graan, 1996). Godinju la narinu u iznosu od 5000 USD odredio je Meunarodni institut za biljne genetske resurse (1PGRI) prema stopi koja se primjenjuje za financiranje Ujedinjenih naroda. umarski institut, Jastrebarsko i umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu, kao znanstvene ustanove, zadu ene su za obavljanje istraivanja na 3 mrena plana kao redoviti lanovi i na 1 planu kao promatrai: Populus nigra L., Network (dr. sc. A.Krstini, dr. sc. D. Kajba) 504 Picea abies L., Network - promatrai (dr. sc. J. Graan i mr. sc. M. Idojti) Plemenite listae, Network (dr. sc. J. Graan, dr. sc. D. Kajba) Socijalne listae, Network (dr. sc. J. Graan). Hrvatska nije sudjelovala u mrenom planu za Querem suber L., Network. U okviru Faze I (1994-1999) odranje velik broj znanstvenih sastanaka iz umarske genetike, drugih specijalnosti kao i iz prakse na svih 5 mrenih planova. Na tim su sastancima razmatrani i usvojeni programi, strategije ouvanja umskih genetskih resursa, broj mrenih planova, izbor vrsta ili grupa vrsta za istraiva nja i drugi poslovi:

J. Glaan: OUVANJE UMSKIH GENETSKIH RESURSA U HRVATSKOJ - faza

umarski list br. 9-10, CXXIV (2000), 503-514

Populus nigra, mreni plan (Populs Tijekom Faze I, lanovi ovog mrenog plana odrali su est sastanaka na kojima su bili nazoni predstavnici Hrvatske ( G r a a n , K r s t i n i , 1997; K r s t i n i , K a j b a , 1994, 1996, 1998; K r s t i n i , G r a a n , K a j b a , 1996; K a j b a , V u k e l i , B a r i e v i , P e r k o v i , 1999): Prvi sastanak EUFORGEN Populus nigra Networka odranje u Izmitu, Turska od 3-5. listopada 1994. god. (Predstavnik doc. dr. se. Davorin Kajba); Drugi sastanak EUFORGEN Populus nigra Net works odran je u Casale Monferrato, Italija od 10-12. rujna 1995. god. (Predstavnici prof. dr. sc. Ante Krstini i doc. dr. sc. Davorin Kajba); Trei sastanak EUFORGEN Populus nigra Networka odran je u Sarvaru, Maarska od 5-7. listopada 1996. god. (Predstavnik doc. dr. sc. Davorin Kajba); etvrti sastanak EUFORGEN Populus nigra Net works odranje u Geraardsbergenu, Belgija 3-5. li stopada 1997. god. (Predstavnik doc. dr. sc. Davorin Kajba); Peti sastanak EUFORGEN Populus nigra Networka odranje u Kijevu, Ukrajina, 5-8. svibnja 1999. god. (Predstavnik doc. dr. se. Davorin Kajba); Ouvanje genetskih resursa crne topole (Populus ni gra) metodom "ex situ" zapoeto je selekcijom i autovegetativnim razmnoavanjem adultnih stabala tijekom posljednjih est godina. Selekcija je izvrena i nastavlja se na podruju rijeka Save, Drave i Mure. U slivu rijeke Dunav selekcija stabala e zapoeti, budui je ovaj teren i danas djelomino nedostupan, a predstavlja najvrijednije podruje ritskih uma s europskom crnom topolom. Takoer je izvrena selekcija crne topole na podruju Bosne i Hercegovine, te je uspjeno razmnoeno 54 klona koji su ukljueni u program konzervacije ove vrste. Nakon uspjene reprodukcije adultnih stabala eu ropske crne topole, u proljee 1995. godine, na podru

nigra

Network)

ju umarije akovec osnovan je Salicetum, ukupne povrine 3 ha. U sklopu njega nalazi se klonski arhiv europske crne topole s ukupno 83 klona. Budui je po vrina ovog ograenog arhiva bila limitirana, u proljee 1998. godine osnovali smo drugi klonski arhiv na po druju umarija Darda. Drugi arhiv za sada sadri 63 klona europske crne topole, a sukcesivno e se nadopu njavati glede programa selekcije i reprodukcije starih stabala. U reprodukciji se u rasadnicima nalazi jo 47 klonova koji e se ukljuiti u klonske arhive. Ouvanje europske crne topole i prirodnih sastojina topola metodom "in situ" uvrteno je pod trajnu zatitu bilo kao Park prirode (Kopaki rit), specijalni rezervat umske vegetacije (Vukovarske dunavske ade) ili su po druja ritskih uma izuzeta od redovnog gospodarenja (Slatinske podravske ume, Osijeke dravske ume). U baznoj EUFORGEN kolekciji klonova crne topo le zastupljena su po dva klona iz svake zemlje te su razmnoena i dostavljena u razliite europske znanstvene institucije kako bi se izvrila ispitivanja izoenzima i ge netskih markers za istraivanja genetskog diverziteta ove vrste. Nadopunjena je baza podataka o dosada njim selekcioniranim i razmnoenim klonovima koji se nalaze u klonskim arhivima pojedinih zemalja, a mogu e je njihovo pretraivanje putem Interneta. Takoer je izraen CD-ROM koji sadri ukupno 134 izabrane fo tografije crnih topola i ritskih uma, a bit e umnoen i na taj nain omoguiti zainteresiranima za njegovo ko ritenje. Vrlo vana zadaa EUFORGEN-a je i promi canje svijesti u javnosti o vanosti genetskih potenci jala umskog drvea i ouvanja umskih ekosustava. U tiskanim izdanjima IPGRI-s iz Rima, nakon poje dinog radnog sastanka mrenog plana, objavljena su godinja izvjea po zemljama lanicama, te vie rado va naih predstavnika i znanstvenika iz ovog podruja.

Picea abies L., mreni plan {Picea abies Znanstvene ustanove Hrvatske (Institut i Fakultet) u ovom su mrenom planu bile nazone samo kao proma trai. Redoviti su lanovi odrali vei broj sastanaka ti jekom Faze I, a IPGRI je u svojim publikacijama EU FORGEN Picea abies Network tiskao program i strate giju ouvanja genetskih resursa obine smreke, izradio bazu podataka objavljenih radova, objavio i vane pu blikacije i naputke u svezi s odnosom s javnou, kao i vie radova naih predstavnika. Ovdje navodimo samo podatke o prva dva sastanka sudionika EUFORGEN mrenog plana za obinu smreku:

Network)

Prvi sastanak EUFORGEN Picea abies Network odranje u Staroj Lesni, Slovaka od 16-18. oujka 1995. godine uz nazonost predstavnika 9 europskih zemalja (bez Hrvatske), Drugi sastanak EUFORGEN Picea abies Network odranje u Hyytil, Finska od 5-9. rujna 1996. godine uz nazonost predstavnika 15 europskih ze malja (bez Hrvatske).

505

J. Graan: OUVANJE UMSKIH GENETSKIH RESURSA U HRVATSKOJ

faza I i II

umarski list br. 9 10. CXXIV (2000), 503-514

Plemenite listae, mreni plan (Noble Hardwoods Network) U ovaj mreni plan istraivanja ukljuenje najvei broj vrsta umskog drvea od kojih neke (brijestovi, pi tomi kesten) spadaju medu ugroene vrste. Tijekom Fa ze I, odrana su 44 sastanka znanstvenika, specijalista i menadera. Predstavnici Instituta i Fakulteta bili su na zoni na svim sastancima: Prvi sastanak EUFORGEN "Plemenite listae" odr an je u Escherode-u, Njemaka od 24.-27. oujka 1996. godine (dr. se. Joso Graan), Drugi sastanak EUFORGEN "Plemenite listae" odranje u Lourizan-u, panjolska od 22.-25. ouj ka 1997. godine (dr. se. Joso Graan), Trei sastanak EUFORGEN "Plemenite listae" odranje u Sagadiu, Estonia od 13.-16. lipnja 1998. godine (dr. se. Joso Graan), etvrti sastanak EUFORGEN "Plemenite listae" odranje u Gmundenu, Austria od 3.-7. rujna 1999. godine (dr. se. Davorin Kajba). U Tablici 1 dat je pregled rodova i vrsta koje bi se mogle smatrati plemenitim listaama (11 rodova i 27 vrsta) i zemlje lanice mrenog plana meu kojima je i Hrvatska. Neke su zemlje predloile da se hrast lunjak, kitnjak i obina bukva ukljue u plemenite listae, ali je dogovoreno da te tri vrste ipak spadaju u grupu "socijalnih listaa" (Tablica 1 ).

Tablica 1 : Pregled plemenitih listaa po zemljama (CR = HR).,( Graan, 1996.)

Species Alnus cordata Alnus glutinosa Acer campestre Acer lobelii A cer platanoides Acer pseudoplatanus Betula pendula Carpinus betulus Castanea sativa Fraxinus angustifolia Fraxinus excelsior Juglans regia Malus sylvestris Prunus avium Prunus smygdnlifolius Pyrus pyras ter Sobrus aria Sorbus aueuparia Sorbus domestica Sorbus torminalis Tilia cordata Tilia platyphyllos Ulmus canescens UImus glabra Ulmus laevis Ulmus minor Ulmus procera A X (x) (x) X B X CR X

cz
X

DK X (x) (x) X (x) X

F (x)

FI

D (x) X

IT X

LV X

LT X

NL X X

SK X X X X

s
X X

X X X

X X

X X

X X

X X (x)

X X X X

X X X

X X X X X X X X X X X X X X X X X X

X (x) X (x) (x) (x) (x) (x) X X (x)

X X X X X

X X (x) X (x) X X X (x) X X X X X X X (x) X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X

X X X X X X X X X X X

X (x) X (x) (x) (x) (x) X

X X X X X X X X

X X X X

X X

X X X X X X X X

X X X X X X X X X

X X X X X

X (x)

X X X

X X

X X

X X X

X - vrlo vane plemenite listae x - vrste vane za pojedinu zemlju Najvaniji uzroci nestanka nekih plemenitih listaa navedeni su u izvjeima zemalja lanica, od kojih na vodimo: vrlo intenzivno gospodarenje u prolosti, tet no djelovanje oneienja, smanjenje veliine popu 506 lacija, iste sjee i drugi. Postignuta je suglasnost da se budua koordinacija istraivanja usredoi na: brijesto ve, javore, jasen i porodicu Rosaceae.

J. Graan: OUVANJE UMSKIH GENETSKIH RESURSA U HRVATSKOJ

faza 1 i II

umarski list br. 9 10, CXXIV (2000). 503-5 14

Tablica 2: Pregled istraivakih zadataka Sadanje podruje prirodnog rasprostranjenja Poveanje poznavanja sadanjeg podruja pri rodnog rasprostranjenja Izuavanje oplodnje, stranooplodnje i samooplodnje Utjecaj populacija ograniene veliine. Hibridizacija Intogresija s drugim vrstama i kultivarima Razvoj botanikih kljueva za identifikaciju In situ/ex situ metode konzervacije u odnosu na uspjenost konzervacije Posljedice na umarstvo. Prirodna varijabilnost (obzirom na svojstva) Meupopulacijska i unutarpopulacijska varija bilnost glede morfolokih, fenolokih, biokemij skih, genetskih, fitopatolokih svojstava Sabiranje sjemena provenijencija i potomstva za izuavanje adaptabilnih svojstava Poljski testovi Tehnika cijepljenja. Razvoj strategija konzervacija i uporabe Veliina populacija oplemenjivanja Oplemenjivanja prema varijabilnosti Izuavanje djelovanja mjera gospodarenja na us pjenost konzervacije Ekonomski potencijal plemenitih listaa Metode dubokog zamrzavanja (krioprezervacija). U Tablici 2 dat je pregled najvanijih istraivakih zadataka za ouvanje i uporabu genetskih resursa ple menitih listaa ( G r a a n , 1996). Za izvrenje ovog mrenog plana, zemlje lanice trebaju obaviti sljedee zadae: Izraditi strategiju ouvanja (konzervacije) plemeni tih listaa iz europske perspektive; Popisati postojee genetske resurse na razini popu lacija; Izraditi liste standardnih deskriptora za europsku bazu podataka; Sintezu dosadanjih in situ postupaka ouvanja ple menitih listaa; Naputke za in situ i ex situ ouvanje ugroenih ple menitih listaa; Procjenu genetske raznolikosti po vrstama (morfo logija, fenologija, otpornost, biokemijske genetske markere).

Stanje plemenitih listaa u Hrvatskoj ( G r a a n , 1996) tiskano je u EUFORGEN publikaciji Report of the second meeting, 22-25 March 1997 Lourizan, Spain (J. T u r o k , E. C o l l i n , B. D m e s u r e , G. E r i k s s o n , J. K l e i n s c h m i t , M. R u s a n e n , R. S t e p h a n ) , str. 45-50.

Socijalne listae, mreni plan (Social H a r d w o o d s Network) Socijalne listae (hrast lunjak, kitnjak i obina buk va) spadaju u najvanije vrste drvea ne samo u Hrvat skoj ve i u Europi. Prema osnovi gospodarenja iz 1996. godine ove vrste zauzimaju preko 60 % uma u Hrvatskoj. Hrast lunjak u Hrvatskoj spada meu osje tljive vrste glede teta od oneienja razliitim polutantima ( G r a a n , 1999). Tijekom Faze I odrana su 2 sastanka znanstvenika, specijalista i menadera: Prvi sastanak EUFORGEN mrenog plana "soci jalne listae" odran je u Bordeaux, Francuska od 23.-25. listopada 1997. godine, bez nazonosti pred stavnika iz Hrvatske, Drugi sastanak EUFORGEN mrenog plana "soci jalne listae" odran je u Birmensdorfu, vicarska od 3.-6. lipnja 1999. godine (dr. se. Joso Graan). Kratko izvjee rada nakon prvog sastanka u Bordeaux-u, pored ostalih sudionika podnio je dr. se. Joso G r a a n , predstavnik Hrvatske izloivi referat pod naslovom "Resursi bukve i hrastova u Hrvatskoj" (1999). Referat je tiskan u publikaciji "Second EU FORGEN Meeting on Social Broadleaves" str. 53-59. (J. T u r o k , A . K r e m e r , L. P a u l e , P. B o n fi Is and E. L i p m a n , urednici). U referatu (prema dogovorenoj strukturi) dati su po daci o pridolasku i porijeklu bukve, lunjaka i kitnjaka u Hrvatskoj, ekonomska vanost za umarstvo i prera du drva, uzgojni postupci, zdravstveno stanje ovih vrsta u nas, sadanje genetske aktivnosti u ex situ i in situ konzervaciji, zakonska regulativa, mjere, politika i ak tivnosti u sklopu zatite umskih ekosustava, opleme njivanje hrastova i bukve, znanstvene institucije, me unarodna suradnja, prioriteti i zakljuci. Usvojena je sljedea struktura izrade naputaka za socijalne listae: Uvod (A. Krener i T. Geburek), Genetski procesi koji uzrokuju raznolikost vrste s prirodnom hibridizacijom (A. Kremer i P. Menozzi), In situ konzervacija (ukljuivi i strategije konzer vacije na granici prirodnog rasprostranjenja (B. Bonfils, A. Aleksandrov, J. Graan), Ex situ konzervacija (T. Skropa i S. Bordaes), Uzgojni postupci i uporaba ukljuivi prijenos re produkcijskog materijala (T. Geburek i L. Ackzell), Zakljuci (A. Kremer, T. Geburek, L. Paule i J. Turok). 507

J. Graan: OUVANJE UMSKIH GKNKTSKIM RHSURSA U HRVATSKOJ - laza I i II

umarski list br. 9 10, CXXIV (2000), 503-5 14

O U V A N J E U M S K I H G E N E T S K I H R E S U R S A Faza II (2000-2004.) (Conservation of Forest Genetic Resources Phase II, 2000-2004) Podruje i ciljevi istraivanja (Scope and Objectives) Drave potpisnice rezolucije S2 i pripadajue meu narodne institucije na prvoj Ministarskoj konferenciji o zatiti uma u Europi (Strasbourg, 1990) obvezale su se primijeniti odredbe rezolucije u svojim zemljama, ko ristei metode koje su najprikladnije za ouvanje um skih genetskih resursa. Odredbe rezolucije S, odnose se na razvoj modela za suradnju za ouvanju genetske raznolikosti europ skih uma: "Olakati i proiriti napore na nacionalnoj i meunarodnoj razini, kao funkcionalni ali dragovoljni instrument meunarodne suradnje izmeu organizacija radi promidbe i koordinacije: 1. in situ i ex situ metoda za ouvanje genetske raznoli kosti europskih uma; 2. razmjene reprodukcijskog materijala; 3. praenja napretka u tim podrujima". Kako je u uvodu naglaeno Europski program za umske genetske resurse (EUFORGEN) utemeljenje u listopadu 1994. kao sredstvo za provoenje odredbi Re zolucije S2 (Tablica 3). Temeljni je cilj EUFORGEN-a osigurati uspjeno ouvanje (konservaciju) i potrajnu uporabu umskih genetskih resursa u Europi. Aspekti genetskih resursa ukljueni su u sve europ ske procese u umastvu (2. Ministarsku konferencija, Helsinki 1993 i 3. Ministarsku konferencija Lisabon, 1998). Kao europski koordinator EUFORGEN promie os nivanje i izradu nacionalnih programa za ouvanje umskih genetskih resursa, i olakava razvoj zajedni kih standarda i mehanizama za odreivanje prioriteta. EUFORGEN financiraju zemlje lanice, a rad koor dinira Meunarodni institut za biljne genetske resurse (IPGRI) uz suradnju Odjela za umarstvo FAO-a. Nad zor nad izvrenjem Programa obavlja Nadzorni odbor (Steering Committee), koji ine nacionalni koordinato ri imenovani od zemalja lanica.

Tablica 3: Aktivnosti EUFORGEN-a po fazama - (The EUFORGEN activities for Phase I and II) Rezolucija S2 In situ i ex situ ouvanje genetske raznolikosti (konzervacija) Aktivnosti EUFORGEN-a - razmjena informacija - dugorone regionalne strategije ouvanja genofonda: razvoj - dugorone regionalne strategije ouvanja genofonda: koordinacija i promicanje - tehniki naputci - deskriptori baze podataka - poi anje javne svijesti utvrivanje zajednikih istraivakih potreba - razmjena genetskog materijala za istraivanja i potrebe ouvanja genofonda - praenje politike i legalnih razvoja koji djeluju na razmjenu reproduktivnog materijala meu europskim zemljama - promicanje i olakavanje razvoja mehanizama za uspjenu razmjenu reproduktivnog materijala - pregled informacija - kakvoa izvjetaja prezentiranih od pojedinih drava na sastanku Nadzornog odbora Faza I
XXX
2

Faza II
XXX XX

XXX

XXX

XX XXX X XX XX

XXX XX XXX XX XX

- Razmjena reproduktivnog materijala (polen, sjeme, plemke, pupovi i drugo)

XXX

- Praenje napretka

XX X

XXX XX

1 Ovaj je dokument prihvaen na 2. sastanku Nazdornog odbora, Be, Austrija, 26.-29. studenog 1998. 2 XXX - veliki interes lanica; xx - postoji interes la nica; x - slaba zainteresiranost

EUFORGEN djeluje putem manjeg broja mrenih planova (Network) za pojedine vrste ili grupu vrsta dr vea. lanovi mrenih grupa provode dogovorene ak tivnosti uporabom vlastitih genetskih resursa. EUFOR GEN je utemeljen 1994 godine s Programom za Fazu I u trajanju od 5 godina (listopad 1994 - listopad 1999.).

508

J. Graan: OUVANJE UMSKIH GENETSKIH RESURSA U HRVATSKOJ - faza I i II

umarski list br. 9-10, CXXIV (2000), 503-514

Na 1. sastanku Nadzornog odbora (Sopron, Maarska, 19.-20. studenog 1995) usvojen je nain rada EUFORGEN-a. Nadzorni odbor je ocijenio dosadanja posti-

gnua i preporuio da se njegov rad produi za jo pet godina poevi od 1. sijenja 2000. kao Faza II.

Nain rada za Fazu II (Mode of Operation, Phase II) EUFORGEN program djeluje kao multiraterelni upravni fond. Pojedine zemlje postaju formalno lanice potpisom pisma namjere s IPGRI-em u kojem je nave dena godinja lanarina. Sporazum se prekida ako zem lja lanica u tijeku dvije godine ne podmiri lanarinu.

Nacionalni koordinatori i Nadzorni odbor (National Coordinators and Steering Committee) Kada pojedina zemlja postane lanica EUFORGENA obavezna je imenovati svoga nacionalnog koordi natora kao slubenu osobu zaduenu za kontakt s Tajnitvom za sva pitanja koja se odnose na Program. Nadzorni odbor ine nacionalni koordinatori zemalja lanica. Nadzorni je odbor odgovoran za provoenje Programa, a sastoje se dva puta tijekom Faze, radi: pregleda postignutog progresa, razmatra i odluuje o buduim aktivnostima; odreivanja prioriteta; pregleda slubenih financijskih izvjetaja koje je iz radilo Tajnitvo; donoenja prorauna za Program; davanja preporuka i odluka u svezi s buduim aktiv nostima; pregleda miljenja u svezi s aktivnosti mrenih gru pa u odnosu na EUFORGEN; razmatranja pitanja vanih za ouvanje umskih genetskih resursa u Europi. Nadzorni odbor obino odluke donosi konsensusom. Ako je potrebno u pojedinim sluajevima, glaso vanje se moe ponoviti. Zadae nacionalnih koordinatora su: biti nazoan sastancima Nadzornog odbora; ukljuenje umskih resursa u Program; veza izmeu Tajnitva i odreenih ministara; veza izmeu Tajnitva i nacionalnih institucija koje su ukljuene u aktivnosti EUFORGEN-a; odreivanje redovitih lanova i lanova promatraa za mrene planove i odravanje redovitih kontakata s njima; pomagati nacionalnim institucijama u provoenju aktivnosti iz Programa.

Mreni planovi ( E U F O R G E N Networks) Europski program za umske genetske resurse (EU FORGEN) djeluje putem mrenih grupa u kojima u marski genetiari i drugi specijalisti zajedno analiziraju potrebe, razmjenjuju iskustva i odreuju ciljeve ouva nja i metode izbora vrsta. Mreni planovi, takoer do prinose izradi strategija ouvanja ekosustava kojima te vrste pripadaju. lanovi mrenih grupa, drugi znan stvenici i umarski menaderi provode prihvaene pla nove rada s vlastitim resursima kao dijelovima Progra ma. Utemeljeno je pet mrenih grupa: etinjae (poetak je kao Picea abies Network) Mediteranski hrastovi (poetak je kao Querem suber Network) Populus nigra (i P. alba) Plemenite listae Socijalne listae Postoje dvije razine ukljuivanja zemalja u rad mre nih grupa: redovite lanice ija je nazonost na sas tancima financirana iz Programa, i lanice promatrai, kojima se dostavljaju informacije o radu mrenih gru pa, ali nisu nazoni na sastancima. Redoviti i lanovi promatrai dobivaju izvjetaje sa sastanaka i oekuje se da provode usvojene planove. Podaci o lanovima Networka navedeni su u popisu, a aktivnosti su ukljuene u izvjea. Takva struktura omoguuje da su mreni pla novi relativno mali, ali zato dinamini i fleksibilni. Redovite i lanove promatrae nominira nacionalni koordinator. Sastanci mrenih grupa odravaju se u odreenim intervalima prema potrebi radi: izrade prioriteta unutar mrenog plana; plana zajednikih aktivnosti (kao na primjer radi in venture stanja genetskih resursa pojedine vrste, stra tegije dugoronog ouvanja i tehnikih naputaka, europske baze podataka i liste deskriptora); izrade i uporabe planova rada; 509

Aktivnosti pojedine mrene grupe nadzire Nadzorni odbor.

J. Cinian: OUVANJU UMSKIH GENETSKIH RESURSA U HRVATSKOJ

faza I i II

umarski listbr.9 10,CXXIV(2000),503-514

utvrivanja zajednikih potreba za istraivanje; pripreme zajednikih prijedloga projekata; prihvaanja odgovornosti za individualne zadatke; doprinosa poveanju interesa javnog mijenja; Godinja lanarina (USD) 2000 5000 10000/12500 3000

praenja progresa. Broj redovitih lanova za mrene grupe, ovisan je o visini godinje lanarine svake lanice, a odreuje se prema dolje navedenom naputku: Broj lanova po mrenim grupama 2 3 4 5

M e u n a r o d n o tajnitvo (International Secretariat) Tajnitvo osigurava Meunarodni institut za biljne genetske resurse (1PGRI). Upravni odbor IPGRI-a ine dva predstavnika FAO i dva predstavnika IPGRI-a. Upravni odbor sastaje se dva puta godinje radi izrade tehnikih i znanstvenih naputaka za koordinatore. EUFORGEN-ov koordinator imenovan je po IPGRI-u uz pomo Tajnitva i pomae u radu svim mre nim grupama. Tajnitvo izrauje izvjea o aktivnostima iz Pro grama i priprema financijsko izvjee za nacionalne koordinatore za svaku godinu i za sastanak Nadzornog odbora. Tajnitvo obavlja sljedee zadae: osigurava primjenu Programa u skladu s mandatom dobivenim od Nadzornog odbora; vodi financijski menadment Programa; surauje s nacionalnim koordinatorima surauje s Nadzornim odborom; organizira i priprema sastanke mrenih grupa; osigurava podrku mrenim grupama i provoenje planova rada; prikuplja i dostavlja potrebne informacije; brine se o poveanju i unapreenju odnosa s jav nou.

Godinji proraun (Annual Budget) Procjena godinjeg prorauna (budeta) za Fazu II iznosi oko 300 000 USD. Taj iznos sredstava omoguio je provoenje svih aktivnosti EUFORGEN-a u Fazi I. Opi trokovi IPGRI-a iznose 13 % od godinjeg prora una, a odnose se na stanarinu i rad osoblja IPGRI-a (Tablica4i5). Godinju lanarinu po lanicama utvruje IPGRI. Izraun visine lanarine (Tablica 3) temelji se na stopi Tablica 4: Godinji proraun sredstava za EUFORGEN, Faza II (2000-2004) (Estimated budget for EUFORGEN, Phase II) uea u financiranju Ujedinjenih naroda (Rezolucija 52/215/1998). Dodatna sredstva za potporu pojedinih aktivnosti mrenih grupa (nabava sredstava za baze podataka, pu blikacije na nekoliko stranih jezika, usavravanje) osi guravaju se donacijama ili na druge naine.

Vrsta izdatka Osoblje, imenovano od IPGRI-a koordinator Pomo tajnitva Sastanci Nadzornog odbora (2 sastanka za 5 godina) Sastanci mrenih grupa Putni trokovi (Tajnitvo) Reprezentacija i komunikacija Publikacije, Internet, Potarina Ukupno Reija 13% Sveukupno
510

USD 80000 45000 20000 75000 13000 10000 25000 268000 34840 302840

.1- (irain: OUVANJE UMSKIH GENETSKIH RESURSA U HRVATSKOJ - faza I i II

umarski list br.c) 10, CXXIV (2000), 503-5 14

Tablica 5: Godinja lanarina za Fazu II (2000-2004) u USD (Annual Contribution of countries in US $) Zemlja Albanija Monako Makedonija Armenija' Malta' Estonija' Moldavija' Bugarska Gruzija Azerbedan Litva' Letonija Cipar Jugoslavija Hrvatska' Slovaka' Slovenia' Rumunjska Luksemburg' Bjelorusia Maarska' eka' Poljska Irska' Ukrajijna' Grka Portugal' Turska Finska Norveka' Danska' Austrija' vedska' Belgija' vicarska' Rusija' Nizozemska' panjolska' Engleska' Italija' Francuska' Njemaka' Stopa, udjela 0.003 0.004 0.004 0.011 0.014 0.015 0.018 0.019 0.019 0.022 0.022 0.024 0.034 0.034 0.036 0.039 0.061 0.067 0.068 0.082 0.120 0.121 0.207 0.224 0.302 0.351 0.417 0.440 0.542 0.610 0.691 0.941 1.084 1.103 1.215 1.487 1.631 2.589 5.090 5.432 6.540 9.808 Kategorija A A A A A BI BI BI BI BI BI BI BI BI BI BI BI BI BI BI B2 B2 B2 B2 B2 B2 B2 B2 C Faza I 2000 2000 2000 2000 2000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 2000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 10000 5000 5000 5000 10000 5000 10000 10000 10000 10000 10000 30000 10000 10000 30000 30000 30000 30000 Faza II 2000 2000 2000 2000 2000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 10000 10000 10000 10000 12500 12500 12500 12500 12500 12500 30000 30000 30000 30000

c c c D
D D D D D E E E E

Napomena Stopa uea u financiranju Ujedinjenih naroda, kategorija A<0,015; BI 0,015-0,1 B2 0,10-0,5; C 0,5-1,0; D=l ,0-5,0; E<5,0 ' = zemlje koje su bile lanice Faze I ( 1994-1999).

Gracan: OUVANJE UMSKIH GENETSKIH RESURSA U HRVATSKOJ - faza I i II

umarski list br. 9-10, CXXIV (2000). 503-514

Aktivnosti mrenih planova u 2000. godini Tijekom 2000. godine (prva godina Faze II) odrani su ili e se odrati sastanci sljedeih mrenih planova: esti sastanak EUFORGEN Populus nigra i P. alba (P. nigra and P. alba Network) odranje u Avignonu, Francuska od 6.-9. veljae 2000. god. (Predstavnik doc. dr. se. Davoriti Kajba). Prvi EUFORGEN sastanak etinjae (Conifers Network) odranje u Ljubljani, Slovenija od 5.-7. oujka 2000. godine (dr. se. Marilena Idojti); Trei EUFORGEN sastanak Socijalne listae (So cial Broadleaves Network) odranje u Borovetsku, Bugarska od 22.-24. lipnja 2000. godine (bez nazo nosti predstavnika Hrvatske, dr. sc. J. Graan e iz raditi izvjee o radu); Prvi EUFORGEN sastanak Mediteranski hrastovi (Mediterranean Oak Network) odrat e se u Antalyi, Turska od 12.-14. listopada 2000. godine (pred stavnik Hrvatske e biti naknadno dogovoren). Kako je iz izneenog razvidno, nastavljena su istra ivanja prema Meunarodnom programu za europske umske genetske resurse (Faza II). Na temeljem toga, potrebno je da Ministarstvo znanosti i tehnologije upla ti iznos od 5000 USD na ime lanarine za 2000. godinu, a Ministarstvo poljoprivrede i umarstva potpie pismo namjere i imenuje nacionalnog koordinatora.

Z A K L J U C I - (Conclusions) ume u Hrvatskoj su jedan od najvrijednijih prirod nih resursa. Medu nae najvrijednije vrste umskog dr vea spadaju: hrast lunjak, hrast kitnjak, obina buk va, obina jela, plemenite listae, mediteranski hrasto vi, kao i neke od ugroenih vrsta (crna topola, brijesto vi, pitomi kesten, divlja trenja i druge). iste ili mjeo vite ume ovih vrsta su vrlo stabilni umski ekosustavi, koji se prirodno pomlauju. Potrajno gospodarenje, s naglaskom na ouvanje i zatitu naih uma temeljna je zadaa hrvatskog umar stva, koja se vrlo uspjeno provodi vie od 200 godina. Potpisom svih rezolucija (Strasbourg, 1990; Helsinki, 1993; Lisabon, 1998) o ouvanju i zatiti europskih u ma i ukljuenjem u Meunarodni program za umske genetske resurse (EUFORGEN, IPGRI, Rim, Italija) od 1994. godine, Hrvatska je pokazala Europi i svijetu da ima dobro ouvane i potrajno gospodarene ume. Znanstvenici i istraivai umarskog fakulteta i u marskog instituta, kao i specijalisti "Hrvatskih uma", p.o. Zagreb, svojim radom i djelovanjem u mrenim planovima kao i objavljivanjem rezultata istraivanja u svezi s ouvanjem i zatitom umskih genetskih resursa u Hrvatskoj, dali su znaajan prilog ostvarivanju i pro voenju EUFORGEN- Program u Fazi I (1994-1999). Hrvatska je u Fazi I bila redovita lanica 3 mrena pla na (Populus nigra; Plemenite listae i Socijalne listae) i lanica promatra u mrenom planu Picea abies. Ministarstvo poljoprivrede i umarstva i Ministar stvo znanosti i tehnologije su naizmjenino podmirivali godinju lanarinu za EUFORGEN u iznosu od 5000 USD u Fazi I. Koristimo priliku zahvaliti im, ne samo na financiranju lanstva u EUFORGEN-u, ve i na sve kolikoj pomoi i suradnji u realizaciji ovog Programa. U Pravilnik o ureivanju uma potrebno je unijeti obvezu umovlasnika za izradu posebnog programa (studije) za ouvanje i zatitu umskih genetskih resur sa rijetkih i ugroenih vrsta umskog drvea (crna i bi jela topola, bijela joha, brijestovi, pitomi kesten, obina jela, vokarice i dr.). Tako izraen Program treba biti sastavni dio osnova gospodarenja umama u kojima te vrste pridolaze. Predlae se Ministarstvu poljoprivrede i umarstva da potpie pismo namjere i imenuje nacionalnog koor dinatora za EUFORGEN Fazu II (2000-2004), te da tu dokumentaciju dostavi Meunarodnom institutu za bilj ne genetske resurse (IPGRI) sa sjeditem u Rimu (Ita lija). U Fazi II, Hrvatska bi bila redovita lanica za 4 mrena plana: mediteranske hrastove, crnu i bijelu topo lu, plemenite i socijalne listae i promatra za etinjae. Godinju lanarinu za Fazu II u iznosu od 5000 USD podmirivali bi Ministarstvo poljoprivrede i u marstva i Ministarstvo znanosti i tehnologije, kao i za Fazu I. Ministarstvo znanosti i tehnologije na redu je za podmirenje lanarine za 2000. godinu.

LITERATURA
G r a a n , J., 1996 a: Present status of Noble Hard woods in Croatia, EUFORGEN Noble Hardwo ods Network, IPGRI, Rome, Italy, Report on the first meeting: 45-50.

(References)
G r a a n, J., 1996b: Ouvanje bioloke raznolikosti ple menitih listaa, um. list br. 9-10, CXX: 355-359. G r a a n , J., K r s t i n i , A., 1997: Program ouvanja genofonda uma u g.j. "Slatinske podravske u me", umarski institut, Jastrebarsko, 19 p.

512

J. Graan: OUVANJE UMSKIH GENETSKIH RESURSA U HRVATSKOJ

faza I i II

umarski list br. 9 10, CXXIV (2000), 503-5 14

G r a a n , J . , A n i , I . , M a t i , S., 1998: Potrajno gos podarenje i ouvanje bioloke raznolikosti hrvat skih uma, um. list br. 9-10, CXXII: 437-442. G r a a n , J., 1999: Beech and Oak resources in Cro atia. Second EUFORGEN Meeting on Social Broadleaves, IPGRI, Rome ( Turok, J., Kremer, A., Paule, J., Bonfils, P., Lipman, E., compilers). I d o j t i , M., 2000: Prvi sastanak EUFORGEN mrenog plana za crnogoricu, um. list br. 5-6, CXXIV: 347-348. K a j b a , D., 1999: Reports of the progress of activities in countries - Croatia in Populus nigra Network. Report of the fifth EUFORGEN meeting, 5-9 May 1999, Kyiv Ukraine (J. Turok, f. Lefeure, S. de Vriesm, N. Alba, B. Heinze, R. Voloyanchuk and E.Limpan, eds:), IPGRI, Rome: 73-76. K r s t i n i , A., K a j b a , D., 1994: Conservation of Poplar and Arborescent Willolw genetic Resour ces in Croatia. FAO, Rome (Italy), Forest Dcpt. International Poplar Commission, Working Party on Poplar and Willow Breeding, Sapanaca (Turkey), 3-4 Oct. 1994: nd, 8p. K r s t i n i , A., K a j b a, D., 1994: Konverzacijaklonova istih vrsta i hibrida topola iz Sekcije Aigeiros u Republici Hrvatskoj, um. list, br.: 1-2, CIX: 33-37. K r s t i n i , A., K a j b a , D., 1996: Populus nigra Net work, Croatia EUFORGEN, Report of the third Meeting, Sarvar, Hungary. K r s t i n i , A., G r a a n , J., K a j b a , D., 1996: Dosti gnua na oplemenjivanju topola i stablastih vrba u Hrvatskoj. Unapreenje proizvodnje biomase umskih ekosustava: 229-237, Knjiga I, Zagreb (umarski fakultet, Zagreb i umarski institut, Jastrebarsko). K r s t i n i , A., K a j b a , D., 1996: Genetska varijabil nost nekih domaih provenijencija crne johe (Anlusglutinosa (L.) Gaertn.). Unapreenje pro izvodnje biomase umskih ekosustava: 1-8, Za greb (umarski fakultet, Zagreb, umarski insti tut, Jastrebarsko). K r s t i n i , A., K a j b a , D., 1998: Report on the pro gress of activities in counties - Croatia. Pp 10 in Populus nigra Network. Report of the fourth me eting, 3-5 October 1997, Geradrdsbergen, Bel gium, (J. Turok, F. Lefevre, S. de Vries, N. Alba, B. Toth, eds.) IPGRI, Rome, Italy. M a t i , S., 2000: Oak Forests in Croatia, Glasnik za umske pokuse, Vol. 37: 5-13. V i d a k o v i , M., G r a a n , J., 1994: uvanje i pove anje bioloke raznolikosti naih uma. Zbornik

radova savjetovanja: Privatne ume u Hrvatskoj u ozraju helsinke konferencije o zatiti i ou vanju europskih uma, HAZU, Zagreb: 15-26. V i d a k o v i , M., K r s t i n i , A., G r a a n , J., 1996: Ouvanje genofonda hrasta lunjaka u poglavlju Oplemenjivanje hrasta lunjaka, Monografija Hrast lunjak u Hrvatskoj, HAZU, Zagreb i "Hr vatske ume", p.o. Zagreb: 140-144. V u k e l i , J., B a r i e v i , D., P e r k o v i , Z., 1999: Vegetacijske i druge znaajke zatienog dijela "Slatinskih podravskih uma", um. list br. 7-8, CXXIII: 287-299. Frison, E., Lefevre, F., de Vries, S., Turok, J., (compi lers): 1994: Populus nigra Network, Report on the first meeting, 3-5 October, 1994, Izmit, Tur key IPGRI, EUFORGEN, Rome, Italy. T u r o k , J., L e f e v r e , F., de V r i e s , S., T o t h , B., (compilers) 1996: Populus nigra Network, Re port on the second meeting, 5-7 October, 1996. Sarvar, Hungary, IPGRI, EUFORGEN, Rome, Italy. T u r o k , J., L e f e v r e , F., de V r i e s , S., A l b a , N., H e i n z e , B., Van S l y c k e n , J., (compilers) 1997: Populus nigra Network, Report on the fourth meeting, 3-5 October, 1997, Geraardsber gen, Belgium, IPGRI, EUFORGEN, Rome, Italy. T u r o k , J., L e f e v r e , F., de V r i e s , S., H e i n z e , B., V o l o s y a n c h u k , L i p m a n , E., (compilers) 1999: Populus nigra Network, Report on the fifth meeting, 5-8 May 1999, Kyiv, Ukraine, IPGRI, EUFORGEN, Rome, Italy. T u r o k , J., K o s k , V., P a u l e , L., F r i s o n , E., (com pilers), 1995: Picea abies Network, Report on the first meeting, 16-18 March 1995, Tatra Na tional Park, Stara Lesna, Slovaka, IPGRI, EU FORGEN, Rome, Italy. T u r o k , J., V a r e l a, M.C., H an s e n , C , 1996: Quercus suber Network, Report on the third and fourth meeting, 9-12 June 1996, Sassary, Sardi nia, Italy, 20-22 February 1997, Almoraina, Spain, IPGRI, EUFORGEN, Rome, Italy. T u r o k , J., E r i k s s o n , G., K e i n s c h m i t , J., C a n g e r , S., (compilers), 1996: Noble Hardwoods Network, Report on the first meeting, 24-27 March, Escherode Germany, IPGRI, EUFOR GEN, Rome, Italy. T u r o k , J., C o l l i n , E., D m e s u r e , B., E r i k s s o n , G , K l c i n s c h m i t, J., R u s a n e n , M., S t e p h a n , R., (compilers) 1997: Noble Hardwoods Network, Report on the second meeting, 22-25 March, Lourizan, Spain, IPGRI, EUFORGEN, Rome, Italy. 513

J. (iraan: OUVANJE UMSKIH G E N E I S K I H RESURSA U HRVATSKOJ - faza 1 i II

umarski list br. 9- 10. C X X I V (2000), 503-5 14

T u r o k , J., K r e m e r , A., de V r i e s , S., (compilers) 1997: First EUFORGEN meeting on Social Broadleaves, 23-25 October, France, IPGRI, Rome, Italy.

T u r o k , J., K r e m e r , A., P a u l e , L., B o n f i l s , P., L i p m a n , E., (compilers), 1999: Second EUFORGEN meeting on Social Broadleaves, Birmensdorf, Switzerland, IPGRI, Rome, Italy.

SUMMARY: In this article the procedures and research results of the Euro pean Forest Genetics Resources Programme (EUFORGEN) with the accent on Croatia are deceribed. Republic of Croatia by signing 6 Strasbourg, 4 Hel sinki and 2 Lisbon Resolutions, getting involved in EUFORGEN Networks, working and publishing research results about sustainable forest manage ment, conservation and protection of forests, has significantly contributed to the realization of the Programme in Phase I. Our scientists, researchers and professional experts by their presence and paper presentation on international meetings have very successfully promoted the Croatian forestry (experience and tradition in sustainable forest management, conservation and protection of biodiversity and forest genetic resources). It is proposed to the Ministry of Agriculture and Forestry to sign the letter of agreement and to nominate the national coordinator for EUFORGEN Net work for Phase II (2000-2004.). The Ministry of Agriculture and Forestry and Ministry of Sciences and Technology should cover Annual Contribution for the membership of Croatia in Phase II. Key words: Forest Genetic Resources Programme, Phase I and II, EUFORGEN Networks, Croatia, IPGRI. Conservation,

514

PREGLEDNI LANCI - REVIEWS UDK 630* 569 l 611

umarski list br. 7 -X, CXXIV (2000), 5 1 5-53 1

P R I L O G R A S P R A V I O T E O R I J I RASTA, P R I R A S T A I O D R Z I V O G R A Z V O J A A CONTRIBUTION TO THE DISCUSSION ABOUT THE GROWTH, INCREMENT AND SUSTAINABLE DEVELOPMENT THEORY Juraj ZELI*

SAETAK: Analiziraju se neka dosadanja istraivanja teoretskog i primi jenjenog karaktera na podruju rasta i prirasta umskih vrsta drvea i um skih sastojina. Posebna pozornost poklanja se Levakovievoj funkciji rastenja, istrai vanja i raunanja parametara funkcije koja daje temeljni odnos istraivanog obiljeja (visina, promjer, volumen) u protjecanju vremena. Razmatra se fun damentalna zakonitost rasta i rastenja kao integralni rezultat sila rasta i otpo ra rasta, uz oscilacije tijekom vremena. UBezakovojfunkciji rasta drvea, po zakonitost priguenih oscilacija i dualnog svojstva tvari, analiziraju se te meljne fizikalne i kemijske veliine koje su vezane za gibanja. U dijelu fiziologije rastenja umskog drvea povezuju se relacije iz kvantne fizike, fizikalne kemije, bioenergetike, bioloke i genetske osnove rastenja. Analizom relacija izmeu otvorenih i zatvorenih, ivih i neivih sustava, ukazuje se na odluujui utjecaj razmjene energije izmeu sustava i okoline. Za iskazivanje funkcionalne ovisnosti odabrane su primjerene matematike metode. Osobito je razmatrana eksponencijalna funkcija rasta, neprekidno ukamaivanje, Eulerov broj (e) kao baza prirodnog logaritma. Traenjem naina numerikog bonitiranja okolia i kvantiteta prirasta i rasta u odreenom vremenu, odabran tarnjeg rasta kao numeriki indikator boniteta ispitivanog jent unutarnjeg rasta testira se usporedbom s dosadanjim rikog bonitiranja sastojina i sastojinske strukture. sastojina pomou je koeficijent unu obiljeja. Koefici veliinama nume

Primjenjujui istraivane zakonitosti rasta i prirasta na ivim sustavima, jedinkama i populacijama, daje se numerika veliina kvalitete, boniteta, u za visnosti od veliine koeficijenta unutarnjeg rasta. Tim numerikim veliinama diskutira se o primjenjivom rasponu veliine koeficijenta unutarnjeg rasta. Kljune rijei: rast, prirast, odrivi razvoj, keficijent unutarnjeg ras ta, otvoreni sustav, razmjena tvari i energije, numeriko bonitiranje.

UVODNE NAPOMENE - Introduction

Za uspjeno gospodarnje umskim resursima odlu ujue je optimalno iskoritavanje proizvodne sposob nosti biljnih zajednica, umskih vrsta drvea vezanih za odreeno stanite. U iskoritavanju optimalnih oko* Mr. sc. Juraj Zeli, dipl. ing. um., "Hrvatske ume", Milke Tmine 2, Poega

lisnih uvjeta, posebno znaenje imaju rast-i prirast um skih vrsta i sastojina. Za proizvodnost je vezan pojam boniteta stojbine i vrijednosnog prirasta odreene um ske vrste. Pored uporabne vrijednosti uma, neprocje njiva je vrijednost globalnog umskog ekosustava. Po sebno nas zanimaju granine vrijednosti rasta i prirasta u datim okolnostima. 515

Zeli, J.: PRILOG RASPRAVI O THORIJI RASTA. PRIRASTA I ODRIVOG RAZVOJA

umarski list br. 7 X. CXXIV (2000), 5 I 5-53 I

U naim analizama rasta, prirasta i razvoja polazimo tijekom vremena ima karakteristike eksponencijalnog od opcpoznate funkcije rasta koja se primjenuje u bio rasta. Upravo zbog eksplozije rasta svjetskog stanovni tva, te iskoritenja obnovljivih i neobnovljivih prirod tehnikim, ekonomskim i drutvenim znanostima: nih resursa javlja se pojam ekonomije okolia u kontek G = Gue"" stu odrivog razvoja i ivotnog standarda ljudske popu G je vrijednost glavnice nakon n-te godine lacije. G0 je poetna vrijednost glavnice Zbog karakteristike broja e = 2, 781... kao veliine e je Eulerov broj, 2,718281..., s vrijednou priro neprekidnog ukamaivanja, rasta odreenog obiljeja, dnog logaritma 1 dat emo mu posebnu pozornost kod odreivanja koefi p je postotak prirasta glavnice cijenta unutarnjeg rasta u prirodnim populacijama. n je broj godina neprekidnog ukamaivanja Na temelju dosadanjeg hiperbolinog rasta broja Vrijednost broja e = 2,718281..., iskazana kao pri stanovnika zemlje, mogue je da bi tim trendom ubrzo rodni logaritam je broj 1. ' uslijedio kaos i katastrofa (slika 1). Oito je da ovjek Navedenu funkciju kao eksponencijalnu relaciju za kao svjesni regulator spoznatih procesa mora odabrati nimljivo je pratiti u rastu i razvoju populacija. Medu os drukiju varijablu prirasta, kako bi zaustavio negativan talim populacijama, populacija svjetskog stanovnitva trend, i regulirao odrivi rast.

Znakovito je daje do sada s porastom broja stanov nitva istu zakonitost (hiperbolian oblik rasta) slijedio porast potronje energije (slika 2). Matematika funk cija za smanjenje zaliha neobnovljivih prirodnih resur sa ima oblik eksponencijalne funkcije oblika: y = e- '", ili y = 1 / e "'. U sluaju da umnoak eksponenata a i t (stopa smanjenja zaliha u odreenom vremenu) imaju
1

veliinu 1, vrijednost y (zalihe neobnovljivih resursa) imat e vrijednost 1 / e ( 1 / 2,718...) 0,3678. Grafiki prikazano navedena eksponencijalna funkcija "jai" na sinusoidi priguenih oscilacija (slika 3), odnosno dodi ruje vrhove priguenih pozitivnih amplituda u nTcije lih perioda.

Eulerov broj e = ( 1 + l/m) ".m> co , Biirgi uzima za m = IO4 i dobiva e priblino tono na tri decimale. Eulerov broj koristi se u ekspo nencijalnoj funkciji za neprekidno ukamaivanje ili prirodni rast. Za prirodni rast karakteristino je da se prirast odnosno kamate pribrajaju vrijednosti glavnice u beskonano malenom trenutku. Primjer: Ako se dcbljinski prirast stabla promjera d pribraja prethodnom svakog mtog dijela godine, vrijednost promjera za godinu dana bit ed ' = d( 1+ 1 /m* 100 )", a za n godina d' m =d( 1+ I /m* 100 ) "".Ako u tu for mulu stavimo p / 100m= 1 /x ili m = px / 100, izlazi d ' m = d [ ( l + l / x ) * ] " p '"" .Ako co , onda i x > oo,paje D = de '"' "'". Broj c moe se izraunati i pomoubinomnogpouka: lim (1+ 1 /n ) "= 1 + 1 + 1 /2 ! + 1 /3 ! +... + 1 /p+..., n > oo,i daje p+ 1 > n > Prirodni logaritam In x = X dx / x, za 1 do x. Prirodni logaritam od e je 1, a gledano geometrijski granini prijelaz na prirodne logaritme je pri jelaz na povrinu ispod hiperbole y = 1 / x A x . Prirodni logaritmi dobiju se iz dekadskih tako da se dekadski logaritmi pomnoe brojem 1 / loge = 2, 302 585..., obrnuto se dekadski logaritmi dobivaju se iz prirodnih, ako se oni pomnoe brojem 1 /ln 10 = 0, 434 294...

516

Zeli. J.: PRIIJXi RASPRAVI O TEORIJI RAS I A. upKASTA I ODR/IVOG RAZVOJA

umarski lii br. 7 X, CXXIV (2000). 5 I 5-53 1

Bez obzira to se umom gospodari po naelu potrajnog gospodarenja, trend smanjenja zaliha umskih povrina slian je kao na slici 3. Energija se dobiva iz prirodnih neobnoljivih resursa i obnovljivih resursa (npr. uma). Napretkom znanosti, tehnike i tehnologije mogue je pratiti potrebe za ener gijom, mogue je regulirati tzv. odrivi razvoj. ovje anstvu nije problem proizvodnja energije, nego po sljedice koje proizvodnja uvjetuje katastrofalnim zaga enjem okolia, svih oblika. U tom sluaju ovjek mora nai optimalnu veliinu regulacije izmeu dvaju priro dnih zakona, sile entropije (drugi zakon termodinami ke) koji vrijedi za zatvorene sustave neivog svijeta i

fundamentalnog zakona rasta i prirasta ivog svijeta (biljke, ivotinje, ovjek). Uzevi u obzir naprijed navedeno, a izrazivi mate matikim oblikom, nuno je da hiperbola prijee u trend krivulje parabole oblika: dN/dt = N2. Koeficijent re gresije () je regulator prirasta, odnosno redukcije prira sta. Prikaz navedenih zakonitosti vidlijv je na slici (4). Rast se stabilizira, uravnoteuje na odreenoj razini. Promatrajui pojave i procese u prirodi i drutvu u kojima postoji rast i prirast, moe se zakljuiti da u vre menskom trajanju proces slijedi S krivulju rasta. Na pre doenoj slici vidljiva je toka infleksije, kulminacija rasta i poeljna toka odrivog rasta, a krivulja poprima 517

Zeli, J.: PRILOG RASPRAVI O TEORIJI RASTA, PRIRASTA I ODRZIVOG RAZVOJA

umarski list br. 7-8, CXXIV (2000), 515-531

oblik S krivulje. Takav oblik matematike funkcije je univerzalan i odnosi se npr. na procese kristalizacije mi nerala, rasta i prirasta ivotinja i biljaka, debljinski i volumni prirast stabla drvea. Sline su zakonitosti utvr ene u drutvenoj i ekonomskoj sferi ovjeka, industrij skoj proizvodnji, monetarnoj sferi i drugdje. U poslijednje vrijeme o zakonitostima rasta i priras ta u prirodi raspravljaju i ekolozi. To je posebno znaaj no za praenje populacija ivotinja. Po maltuzijanskom scenariju, prezentiranom gornjim matematikim funk cijama, funkcija eksponencijalnog rasta neprekidno se uspinje. Taj proces vrijedio bi za neive sustave, slije dei zakonitosti termodinamike, meutim u ivim sus tavima proces rasta, prirasta i redukcije rasta i prirasta slijedi druge zakonitosti. O znaenju matematikih veliina, brojeva i relacija te openito matematikih metoda pri formuliranju pri rodnih zakona voene su tjekom povijesti rasprave ma
:

tematiara, fiziara, biologa i filozofa. Navodimo neke od rasprava.2 Da bismo mogli analizirati rast i razvoj pojava u i voj i neivoj prirodi te socijalno - ekonomskim realno stima, nuno je razlikovati fundamentalne zakonitosti koje dijele ivi od neivog svijeta. Te fundamentalne prirodne zakonitosti treba razluiti na rast i razvoj je dinke (individue), rast i razvoj vrste (populacije) i zako nitosti koje vladaju u mikrosvijetu karakteristinom po naelu neodreenosti. U tom smislu komentirat e se nekoliko karakteristinih primjera vezanih za biologiju i umarstvo. Da bi pratio rast i razvoj vrste, odnosno populacije ivotinja (npr. insekata), biologu ili ekologu potreban je matematiki alat, jednostavna matematika funkcija, kojom e obuhvatiti jednu varijablu, a njome stopu re produkcije (razmnoavanja), varijablu koja predstavlja stopu prirodne smrtnosti, varijablu koja obuhvaa do-

Poincare Henri: La science et 1' hypothse, Paris 1920, prijevod (Znanost i hipoteza) Globus, Zagreb, 1989., pogovor Ncnad Sesardi. Navodimo citat: "Kakva je priroda matematikog zakljuivanja? Da lije ono zaista deduktivno kao to se obino misli? Temeljitija analiza pokazuje da nije tako, da ono u stanovitoj mjeri dijeli prirodu induktivnog zakljuivanja i daje upravo stoga plodno. Ono nita manje ne zadrava svoje obiljeje apsolutne strogosti i upravo to treba najprije pokazati. Poznajui sad bolje jedno od sredstava to ga matematika stavlja u ruke istraivaa, moramo analizirati jedan drugi temeljni pojam, pojam matematike veliine. Nalazimo ga u prirodi ili smo mi ti koji ga unosimo u prirodu? (istaknuo J. Z.). A u ovom drugom sluaju ne izlaemo li se opasnosti da sve krivotvorimo? Ako usporeujemo sirove podatke naih osjetila i taj izuzeto sloen i istanan pojam koji matematiari nazivaju veliina, doista smo prisiljeni uvidjeti nesklad. Taj okvir u koji bismo htjeli smjestiti sve, upravo smo, dakle, mi sami stvorili. No nismo ga stvorili sluajno, stvorili smoga, tako rei, po mjeri; ba zato moemo u nj unositi injenice a da ne izopaimo ono to im je bitno". iki Zvonimir: Kako je stvarana novovjeka matematika, Slolska knjiga-Zagreb 1989, u poglavlju: Stoje novija filozofija matematike pie: I. Matematika je paradigmatski primjer sigurne spoznaje i time ona postaje mjesto na kojem se iskuava svaka teorija spoznaje (epistemologija). II. Matematika je paradigmatski primjer spoznaje ija se sigurnost mora opravdati jednom sveobuhvatnom teorijom spoznaje. Tu je sama ta sigurnost upitna. Prvi je pristup karakteristian za filozofe koji misle o matematici. Drugi je pristup krakteristian za matematiare koji misle filozofski. Lelas Srdan: Promiljanje znanosti, Hrvatsko filozofsko drutvo, Zagreb, 1990, raspravlajui o eksperimentu pie: "Za djelatne teoretske i eksperimentalne fiziare, ne za njihove filozofirajue kolege, matematika je sredstvo, ponekad elegantno, ali svakako pouzdano i mono sredstvo. Istina je, postojalo je vrijeme kada su fiziari vjerovali daje svijet struktuiran matematiki i da stoga matematiki oblik teorije izravno korespondira sa strukturom svijeta".

518

Zeli, .1.: PRILOG RASPRAVI O TKORIJI RASTA, PRIRASTA I ODRIVOG RAZVOJA

umarski List br. 7 8, CXXIV (2000). 515-531

datnu stopu smrtnosti zbog nedostatka hrane i prirodnih neprijatelja. Funkcija treba predstaviti razine poveanja populacije brznom dok ne dostigne razinu ravnotee. Najjednostavnija jednadba za izraavanje ovisno sti funkcije o navedenim varijablama je modifikacija gore navedene maltuzijanske funkcije u linearni oblik: Ysi,cdcc, = ry(l-y) U matematikoj teoriji kaosa parametar r je tzv. koe ficijent unutarnjeg rasta populacije, a y je veliina, od nosno gustoa populacije. Izraz u zagradi (1 - y), zadr ava rast unutar granica, jer dok y raste ( 1 - y ) pada '. Vezano za teoriju kaosa vani su i tzv. feedback pro cesi karakteristini za samooorganizaciju promatranog sustava pojave. Ovi procesi osobito su naglaeni u neli nearnim sustavima (eksponencijalnim funkcijama pro mjena). Za linearne sustave u kojima se primjenom ma tematikih metoda postie veliki uinak promjena kao zbroj malih promjena, koristi se poseban raun primje ren nelinearnim procesima, poznat kao iteracija (pona vljanje), u kojem matematika funkcija ponavlja izra unavanje same sebe 4. Paralelno s iteracijama javljaju se tzv. feedback procesi (procesi povratne sprege koji obavljaju samokorekciju procesa u ravnoteno stanje). Kako se obavlja proces samoregolacije (povratnom petljom) pokazuje sljedei raun, u kojem se za r uzima veliina 3, a nezavisna varijabla kree se izmeu O i l , (0<y<l). 0 . 0 ^ 0 ( 1 -0) 0.2-> 0.6(1 -0.2) 0.4->1..2(l 0.4) 0 . 5 ^ 1.5(1 0.5) 0.6- 1.8(1 0.6) 0.8^2.4(1 1.0^-3(1-1) 0.8) =0 = 0.48 = 0.72 = 0.75 = 0.72 = 0.48 =0

Ako se nizovi "preslikavanja" prikau grafiki (na skici), vidljivo je na dvocrtnom segmentu da se brojevi izmeu 0 i 0.5 preslikavaju na brojeve izmeu 0 i 0.75. Tako 0.2 postaje 0.48, a 0.4 postaje 0.72. Brojevi 0.5 i 1 preslikani su na isti segment ali u suprotnom smjeru.

H-H-H-H-)
H-H-H-H-l-H
0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 0.0 0.4 0.7 Analogno postupku iteracije i feedback procesa mo e se promatrati razvoj populacije po drugim putem iz vedenoj linearnoj jednadbi koja glasi: Nn + , = r N0 ( 1 - N0 / k ). U formuli N predstavlja broj jedinki u n + 1 godini u odnosu na poetno stanje jedinki N0. Ako je po etno stanje N0 = 1 (2), a k = 100 moe se za razliite vri jednosti veliine r ( koeficijent unutarnjeg rasta popula cije) pratiti razvoj populacije ). Pratei razvoj populacije za tri razlite veliine r (r = 2, r = 2,781..., r = 3,3) i grafikim prikazom veliina (slike 5, 6, 7) moe se spoznati udno bogatstvo prirodnih fenomena pove zanih s deterministikim kaosom, procesima samokontrole i samoregulacije (feedback procesi), stanjima reda i nereda, kauzalnih odnosa i relacija ideterminizma. Promatrajui veliinu r (koeficijent unutarnjeg ras ta) kao izuzetnu matematiku veliinu, primjerenu brojnosti populacije, moe se zakljiti da se r kree iz meu veliine 2 i 4 (2 < r < 4). Bez obzira na to kolika je poetna populacija N, a pod uvjetom daje (0 < N < k), populacija e se uravnoteiti oko istog broja N*. Pro matrajui razvoj populacije za veliinu r = 2, moe se zakljuiti (vidi slika 5) da je populacija N* stabilna i uravnoteena. Za veliinu r = 2,781.. .(e), populacija ne tei vie jednoliko prema ravnotenoj vrijednosti nego putem oscilacija izmeu dviju vrijednosti, tek nakon protoka odreenog vremena se stabilizira oko jedne vrijednosti (vidi slika 6). Za r = 3,3 (slika 7) vidljivo je

->

0.0

0.4

0.7}7.5

Kako se oblik eksponencijane funkcije prevodi u linearni, pokazat e primjer rasta i veliine populacije insekta (napr. gubara).Komentira se lanak objavljen u asopisu "Priroda", br. 74, studeni, 1984, Legovi Tarzan: Kako se raa kaos u ekologiji ? Ako se po jednom kukcu ( N0) odloi (b)jajaaca iz kojih se izlee(a)novihjcdinki, tada e broj jedinki po jednom kukcu prole godine biti (N|), odnosno N,= a N 0 , nakon druge godine N2 = aN, ili N2 = a: N, nakon n - te godine, N = a" N. Ako je srednji broj izleglih jedinki po jednom organizmu prole godine (koeficijent rasta) manji od jedan, a < 1, populacija e se eksponencijalno smanjivati, ako je a = 1, popu lacija se nee u vremenu mijenjati, ako je a > 1, populacija e rasti eksponencijalno po Maltusovom zakonu. Odstupanje od eksponencijlnog rasta po Maltusovom zakonu uslijedit e u momentu nastanka ogranienja hrane i porasta ugroze od drugih okolinih imbenika. Otada e se broj jedinki u odnosu na prolu godinu smanjivati, dolazi do redukcije populacije. Pod pretpostavkom da se koeficijent (a) smanjuje srazmjerno broju jedinki prole godine, a = ( 1 - N0 / k ), veliina k je koeficijent ukupnih okolinih imbenika ko ji utjeu na redukciju populacije, i daje sluaj kada je N = k, tada je a = r (koeficijent unutarnjeg rasta populacije). Ako se modificira eksponencijalna funkcija za prvu godinu reprodukcije populacije N,= a1 N 0 u linearnu funkciju u kojoj je a1 - r ( 1 - N/k ), tada e funkcija n + 1 godini imati oblik: N n + 1 =rN( 1 -N/k) J Ako se kao primjer uzme funkcija F (y) = 3 y, iteracija se sastoji u tome da se ponavlja mnoenje po koracima "preslikavanja" y ^ 3y; 3y 9y; 9y > 27y itd. Openito se moe rei da se fukcija koja se sastoji od mnoenja (y) s konstantnim brojem (k) pie: y ky. Vrlo jednos tavna iteracija koja se esto nalazi u nelinearnim sustavima, a stvara bogatstvo sloenosti funkcija je upravo navedena funkcija u kojoj se konstanta ( k) oznaava s (r) : Y > r y ( 1 - y ). To je upravo jednadba koju koriste ekolozi za izraunavanje rasta populacije, a naziva se i "jednadba rasta". Vano je napomenuti da u jednadbi nezavsna varijabla (y) ima vrijednosti izmeu 0 i 1, ( 0 < y < 1 ) . Ako se u matematiku funkciju uvrtava za (r) vrijednost izmeu 2 i 4, ( 2 < r < 4 ), dobiva se sve bogatstvo i sloenost funkcije. Sloenost se posebno pokazuje u podruju gdje (r) poprima vrijednosti blizu broja 4. U kaotinom neredu se ponovno javljaju podruja reda, to je vjerojatno u vezi s pojavom samoorganizacije sustava putem feedbacka.

519

Zeli, J.: PRILOG RASPRAVI O TEORIJI RASTA, PRIRASTA I OOR/1VOG RAZVOJA

umarski list br. 7 8, CXXIV (2000), 515-531

520

Zeli, J.: PRILOG RASPRAVI 0 TEORIJI RAS'I'A, PRIRASTA I ODRZIVOG RAZVOJA

umarski list br. 7 X, CXXIV (2000), 5 15-53 I

da umjesto jedne postoje dvije ravnotene vrijednosti IM,* i N 2 *, koje su udnovato stabilne. Dogaa se da im populacija postigne u odreenoj godini ravnoteno sta nje N,*, u sljedeoj godini e biti stanje N 2 *. Populacija jednako titra (oscilira) izmeu dvije stabilne vrijedno sti. Grafika funkcija je sinusoida s periodom T (izme u dvije stabilne ravnotene vrijednosti). Aplicirajui naprijed iznesene vrijednosti linearne funkcije na eksponencijalnu funkciju rasta ljudske popu lacije, troenje zaliha prirodnih resursa i energije u cilju poveanja ivotnog standarda (kvaliteta ivota) mogu se slikovito pokazati momenti ili toke stabilnosti i stanja ravnotee kao i momenti prijelaza u kaotino, nestabilno stanje. Predoena slika 8 pokazuje funkcionalnu vezu iz meu koeficijenta unutarnjeg rasta (r) na apscisnoj osi i stupnja vrijednosti, boniteta na osi ordinate, u relativ nom odnosu izmeu 0 i 1 (1 i 100). Moglo bi se rei daje ocjena boniteta u korelaciji s koeficijentom unutarnjeg rasta (u ovom sluaju pretpostavljene populacije u zavis nosti od kapaciteta i kakvoe ivotnog okolia. Na prikazanoj slici razlikuju se ravnotene (stabilne) vrijednosti za 0 < r < 3. Na tom intervalu postoji jedna ravnotena vrijednost. Kod r = 2.95 trend funkcije poi nje se cijepati u dvije ravnotene vrijednosti. Za nae razmatranje zanimljiva je vrijednost na osi ordinate (bo niteta ivota) u odnosu na vrijednost r = 2.781.. .(e). Va nost tih veliina komentirat emo u dijelu rasprave o nu merikom bonitiranju istraivanog obiljeja.

Za vrijednosti r > 3.5 na slici 8 zorno se pokazuje na stanak mnotva stabilnih ravnotenih toaka s dugim periodama vremena za uravnoteenje. Slika oscilacija izmeu ravnotenih stanja pokazuje kaotino gibanje. Daljim poveanjem koeficijenta unutarnjeg rasta (r), ponovno se uspostavlja red, a onda opet kaos jo za mrenijeg tipa, sve do vrijednosti r = 4. Za koeficijent unutarnjeg rasta r = 1, razvoj proma tranog obiljeja, odnosno populacije ima negativan trend (pad), to pokazuje slika 3. O posljedicama takvog dogaanja, kao moguu primjenu koeficijenta unutar njeg rasta (r) komentirat emo u drugom dijelu rasprave. Zanimljivo je da se u procesu uspostavljnja ravnote e vodi borba dviju suprotnih tendencija, tendencije da populacija ostane nepromjenjena (zatvoren sustav sa samoregulacijom) i tendencija promjena kao evolucija vrste i populacije uvjetovana viim, eksternim zakoni tostima izvan individue i vrste. Kad se ravnotea pore meti, uspostavlja se opet red na novoj razini (vidi slika 8). U konanosti problem genetike ravnotee svodi se na regulacijske procese, samoregulaciju, povratne spre ge i zakonitosti kibernetike. Promjena populacije mo gua je samo poremeajem genetike ravnotee prirod nim ili umjetno izazvanim mutacijama, prirodnom ili umjetnom selekcijom te "sluajnim" vanjskim i unutar njim imbenicima.

koeficijent unutarnjeg rasta ( r )

Slika 8.

521

Zeli, J.: PRILOG RASPRAVI O TEORIJI RASTA. PRIRASTA I ODRZIVOG RAZVOJA

umarski list br. 7 8. CXXIV (2000). 515-53 1

U intervalu ( 3.8 < r < 4 ) postoje "prozori" koji poka zuju podruja reda u kaosu i podruja kompleksnog kaosa. Na tom intervalu ima bezbroj takvih "prozora". U filozofiji prirode ivog i neivog svijeta zanimlji vi su upravo ti "prozori" po kojima se determinira kon tinuitet svemira. Ako je devetnaasto stoljee bilo u zna ku dovretka zakona klasine fizike i filozofije deter minizma, sa slikom ireverzibilnog svijeta i pravca vre mena, dvadeseto stoljee bilo je u znaku sumnje u svijet determinizma i odreenosti. Svijet se otkriva kroz diskontinuitet, teoriju kvantnih, skokovitih promjena i procesa. Objedinjena teorija elektromagnetskih svojs tava materije, elektromagnetno zraenje, u obliku elek tromagnetskih valova s razliitom valnom duinom i

frekvencijom koja pokazuje dualno svojstvo (val ili estica), ovisno o veliini frekvencije (v = c IX), biva u dvadesetom stoljeu komentirana naelom neodree nosti i stohastikitn zakonima vjerojatnosti. Iako je "vremenski pravac" ireverzibilan, dolazi se do vjerojat nosti vraanja u odreeno, prvotno stanje nakon besko nano dugog tijeka vremena. Oscilatorna gibanja, ti tranje oko mogue veliine u dimenziji vremena, po kazuju veliine stabilnog reda kao "vrata" povezivanja zatvorenih i otvorenih sustava, sustava mikrosvijeta i njegovih zakonitosti sa sustavom makrosvijeta i ivo tom kao oblikom pojavnosti. Moguu primjenu koeficijenta unutarnjeg rasta (r), raspravit emo u drugom dijelu ovoga rada.

NEKE TEORIJE O ZAKONITOSTI RASTA, PRIRASTA U UMARSKOJ ZNANOSTI A theories about law of growth and increment in forest knowlege U umarskoj znanosti, ovim zakonitostima se inten zivnije bavilo nekoliko znanstvenika. Najpoznatija je funkcija L e v a k o v i a (1935), izvedena na temelju eksponencijalnih funkcija S p e t a (1879), M i t s c h c r 1 i c h a ( 1919) i drugih. Levakovieva funkcija rastenja glasi: Y = A [ ( x c / l +(b/x c )] d Parametar A je imenovani broj i ima istu jedininu veliinu kao zavisna varijabla Y. Parametar b Levakovi naziva "kompenzator staro sti" izraen u jedinicama (godina). Parametri c i d su eksponenti (neimenovani brojevi), ako je c = 1, funkcija poprima jednostavniji oblik: Y = A( 1 +b/x) J . U teoretskom pristupu zakonitosti rasta i prirasta Levakovi je zakljuio da grafiki oblik funkcije rasta, krivulja rasta ima oblik slova S, ima jednu toku infleksije a nema kulminacijske toke, jer se na odreenoj vrijednosti pribliava asimptotski pravcu paralelnom s osi X. Krivulja prirasta ima jednu kulminacijsku toku i dvije infleksijske toke.
5

Levakovi je u funkciju uveo fizikalne veliine, deri vaciju puta po vremenu kao prirast, Y, = dy/dx, te integri ranjem prirasta u vremenu dobiva funkciju rasta. Pored dinamikih fizikalnih veliina, kao temelja funkcije ras tenja, Levakovi intuitivno nasluuje bioloko-fizioloke osnove rasta, kao nejednolino gibanje. Na ovaj rast utjeu biotski i abiotski imbenici, koji se tijekom vre mena mijenjaju. Sile unutarnjeg rastenja pokreu rast ti jekom vremena a suprotne sile koe rastenje. Za ovu hi potezu Levakovi daje jednadbu: Y, = k (s,/ s2), k je konstanta proporcionalnosti, a izraz u zagradi je odnos pogodnih i nepogodnih sila rastenja. Rastenje je ukupan rezultat pogodnih i nepogodnih sila koje se ponaaju s li nearnom ili eksponencijalnom zakonitou. Sloenost Levakovieve funkcije rasta obraivalo je vie umarskih strunjaka. Neke od njih navodimo5. Kao znaajne sljedbenike u dogradnji i inovaciji Le vakovieve funkcije rastenja valja spomenuti K o v a ia (1993)6 i B e z a k a (1990). Njihovi radovi s po druja fundamenatalnih zakona rasta, prirasta i razvoja u biologiji i umarskoj ekonomici tek e obiljeiti u marsku praksu sljedeeg milenija.

Scgedi, N: Primjenjljivost Levakovieve "Funkcije rastenja" uz dananje (tehnike mogunosti), Zbornik o Antunu Levakoviu, HAZU, Vinkovci, 1992. Autor u sloenoj Levakovievoj funkciji rastenja na elegantan nain pomou raunala i osobnog pisanog programa izraun ava parametre A, b, c, d. Za etiri parametra autor postavlja etiri jednadbe, uz uvjet odreenih odnosa medu jednadbama: y4 = y, k; y, = y2 k; y2 = Vi k. Ordinate y, i y4 su poznate, s pripadajuim apscisama x, i x4, kao poetkom i krajem krivulje rasta, odnosno vremena poetka i zavretka mjeranja. Koeficijent k = y 4 /y,. Po izraunatim parametrima autor daje grafiki prikaz funcije rasta. Zakljuuje daje oblik krivu lje S - oblika, bilo da krivulja poinje u ishoditu ili je pomaknuta udesno po xosi. Koristei se literaturom u drugim prirodnim i drutvenim znanostima autor navodi: "Zakonu rasta u obliku S - krivulje nisu podlone samo vrste umskog drvea i sastojinc. On vrijedi i za ostali ivi svijet, pa i za ovjeka.. .Slian je zakon rasta magnetske gustine (fluksa) u elektromagnetu s jezgrom od mekog eljeza... Neke od karakter istika elektronskih cijevi i poluvodia (kristalne diode, tranzistor) takoer imaju oblik slova S." " Kovai, .: Zakon rasta i numeriko bonitiranje uma, Glasnik za umske pokuse 29, str. 77 - 132, Zagreb, 1993. Na temelju Levakovieve funkcije i krivulje rasta autor predlae numeriko bonitiranje umskih sastojina. Kao imbenike koji karakteriziraju stojbinu navode se edafske, klimatske, orografske i bioloke. Premda razmatra rast i prirast modclnog srednjeg sastojinskog stabla i vrste drvea na pojedinom bonitetu prirasno-prihodnih tablica razliitih autora istie se sljedee: "S ekonomskoga gledita nas ne interesiraju sve naprijed opisane varijacije rasta pojedinog stabla u odreenim vremenskim razdobljima. Predmet naeg interesa je prosjean rast cijelih sastojina prema godinjim prosjecima za intervale mnogo due od jedne godine.

522

Zcli, .

PRILOG RASPRAVI O TEORIJI RASTA, PRIRASTA I ODRZIVOG RAZVOJA

umarski list br. 7 8, CXXIV (2000), 5 1 5-53 I

Nakon nove potpune matematiko-analitike meto de za raunanje parametara Levakovieve funkcije ras ta, Kovai daje na temelju relevantnih brojevnih veli ina za promatrana obiljeja stabla i sastojine prijedlog numerikog bonitiranja stojbine biljne asocijacije. Slo ene imbenike koje utjeu na rast i razvoj stabla i sas tojine tijekom vremena (edafski, klimatski, orografski, biotski) numeriki obiljeava karakteristinim vrijed nostima na krivulji rasta. Za indikatore boniteta pred lae vrijednost promatranog obiljeja (visina, promjer, volumen) vrijeme kulminacije godinjeg teajnog pri rasta i prirasta ukupno (toka infleksije I na krivulji ras ta) i vrijeme kulminacije poprenog dobnog prirasta (toka kulminacije K na krivulji rasta). Kod toga je va no istaci daje kulminacija poprenog dobnog prirasta u toki, kad je on jednak teajnom dobnom prirastu (sje cite krivulja teajnog i poprenog prirasta). Analitikim izjednaavanjem rasta i prirasta pro mjera i visine za hrast pomou Levakovieve funkcije i prema prirasno-prihodnim tablicama raznih autora ( W i m en au e r , P a r d e , J t t n e r , K l e p a c , C e s t a r , S p i r a n e c , T r i f u n o v i ) i utvrivanjem toa ka infleksije za kulminaciju teajnog godinjeg prirasta i toaka kulminacije poprenog dobnog prirasta za po jedine bonitete, dolo se do odreenih zakonitosti. Utvrena zakonitost je prije svega u spoznaji da se mo e tono numeriki odrediti godina maksimalnog teaj nog i poprenog prirasta za pojedini bonitet i to po pra vilu da nii bonitet pokazuje kasniju godinu maksimal nog teajnog i poprenog prirasta. Analizirajui kretanje parametara a, b, c, d, nakon izjednaenja visine i promjera srednjeg sastojinskog stabla hrasta lunjaka za navedene autore pri rasno - prihodnih tablica postoji zakonitost da parametar "a" sa snienjem boniteta pada, parametar "b" i "d" raste a parametar " c " pada. No ta zakonitost ne vrijedi za sve prirasnoprihodne tablice i bonitete. Autor to opravdava nedovoljno dobro odabranim i reprezentativnim uzor kom promatranih obiljeja visine i promjera po godina ma starosti. Analizom prostornih dijagrama kvadrata odstupanja izraenih kao funkcija parametara a, b, c, d, zakljuuje da je parametre dobivene Levakovievom

funkcijom nepoeljno upotrijebiti za indikatore bonite ta. Osobito se odbacuje prijedlog Lcvakovia (1938) da se za za polazite numerikog bonitiranja uzme um noak parametara a x b x c x d , i l i K = a / b . Umnoak etiri parametra Levakovi naziva "koefi cijentom priraivanja" nasluujui vezu medu njima. Naim istraivanjima zakljuit emo da je to ustvari "koeficijent unutarnjeg rasta'(r) u linearnoj funkciji Y = r y ( 1 - y ) rasta i prirasta. Analizrajui kretanje vri jednosti 1 < r < 3 (vidi slike 5, 6, 7, 8) predloit emo upravo vrijednosti u tom rasponu za indikatore boniteta. Zanimljivo je istai da Kovai metodom interpo lacije i ekstrapolacije (prognoze) izraunava rast i pri rast promatranih obiljeja (promjera i visine), protee na 1000 i vie godina ili vraa na prve godine starosti. Znaajno je da kod rasta i prirasta tih obiljeja testi ranih Levakovievom funkcijom vrijedi neprekinuti kontinuitet, dodue priguen tijekom vremena, te se na odreenoj toki rasta pribliava odreenoj stabilnoj vrijednosti. Tako za hrast lunjak na I. bonitetu po Wimenaueru daje podatak da visina u tisuitoj godini dosee visinu 42,90 m, u 2000 - toj godini 43,50 m, ali i dalje u vre menu tei asimptotski parametru "a" s izraunatom vri jednou 44,0 m. U drugom promatranom obiljeju promjer slijedi drukiju zakonitost prirasta i rasta, pa tako u 300. godini ima 94,0 cm, u 1000. godini 190,0 cm, ali tei parametru "a", s vrijednou 1216,72 cm. Izravnata Levakovieva funkcija rasta iterativnom metodom raunanja parametara pokazuje da parametar "a" raste do stabilne, ravnotene vrijednosti u odnosu na promatrano obiljeje (visina, promjer, volumen). Sila unutarnjeg rasta data je genomom vrste s genom za bio loku starost. Oscilacije prirasta tjekom vremena ovise o vanjskim imbenicima koji s genotipom ine ckotip. Uoavajui oscilacije u prirastu pa i rastu umskog drvea i sastojina K l e p a c (1975) i B e z a k (1990), daju tumaenje navedenih pojava. Levakovieva funkcija rasta obraena metodom K o v a i a (1993) daje oblik poznate S- krivulje s to kama infleksije i kulminacije teajnog i dobnog prirasta.

U testiranju parametara Levakovieve krivulje autor daje prilagoen raunalni program temeljen na iterativnom matematikom postupku (postupku ponavljanja do eljene vrijednosti). Za razliku od preporuke Levakovia da se za raunanje parametara odredi sustav etiri line arne jednadbe s poznate etiri polazne toke (tako je raunao N. Segedi), autor polazi od funkcije ija je suma kvadratnog odstupanja od iz jednaene funkcijske krivulje minimum. Kod toga u temeljnu funkciju rasta ukljuuje sve toke dobivene mjerenjem. No, za izraun su potrebni poetni parametri: A0 = 6 Y max, B = 2 x, C = x, D = 1, F(A(), B0 C, D(J ). Izravnanje krivulje rasta obavlja se pomou tzv. dopunjaka, a iteracije se ponavljaju 100 do 200 puta. Pomou istog programa izraunava se maksimalni godinji teajni prirast, rast promatranog obiljeja (Y,), vrijeme (godinu) maksimalnog teajnog godinjeg prirasta (X,), vrijeme (godinu) kulminacije poprenog prirasta (Xk) te iznos istraivanog obiljeja (Yk). Za toku inflek sije, vrijednosti funkcije s maksimalnim godinjim prirastom, je nulta toka druge derivacije odabrane funkcije. Isto tako za toku kulmi nacije poprenog dobnog prirasta definira se kao prva derivacija odabrane (Levakovieve) funkcije. To je ustvari odnos Yk / Xk. Kulminacija poprenog dobnog prirasta nastupa kada je on jednak teajnom godinjem prirastu. Karakteristine vrijednosti promatranih obiljeja (visina, promjer, volumen srednjeg sastojinskog stabla) autor uzima za pokazatelje (in dikatore boniteta). Kao indikatori boniteta slue vrijeme kulminacije godinjeg teajnog prirasta (toka infleksije 1 ). i vrijeme kulminacije poprenog dobnog prirasta (toka kulminacije K).

Zeli. J.: PRILOG RASPRAVI O TEORIJI RASTA, PRIRASTA I ODRZIVOG RAZVOJA

umarski list br. 7 8, CXX1V (2000), 5 15-53 I

Zakonitost rasta i prirasta stabla i sastojine kao fun kcija makrosvijeta klasine fizike i mikrosvijeta kvan tne fizike teoretski i praktino problematizira B e z a k (1993) 7 . Formulom, odnosno funkcijom rasta za debljinski rast i prirast hrasta lunjaka (Quercus robur L.) pred stavlja izraz zakonitosti kontinuiteta oscilatornih giba nja i unutarnjih bioloih i fiziolokih sila rasta i samoregulacije rasta predstavljenih zakonitostima diskontinuiteta kvantne fizike. Pristup oscilatornim gibanjima Be zak nalazi u injenici daje istraivanjem teajnog godi njeg prirasta hrasta lunjaka utvrdio oscilacije tijekom vremena rasta i prirasta. Prva oscilacija na nie (manja amplituda) je poslije intezivnog prirasta do 20 godina, a druga pozitivna amplituda je izmeu 110 i 130 godine. Poslije toga prirast se smanjuje.

estice svjetlosti, odnoso estice bilo kojeg elektro magnetskog zraenja koje imaju masu mirovanja nula, nose koliinu gibanja: p = h / X U navedenim relacijama iskazana su dva temeljna zakona kvantne fizike, to jest daje energija fotona (estice svijetlosti) proporcionalna produktu Planckovc konstante h i frekvencije elektro magnetskog vala (vala svjetlosti), te daje koliina giba nja (impuls) jednaka kvocijentu Planckove konstante h i duljine elektromagnetskog vala X. U Bezakovoj funkciji rasta navodi se reducirana vri jednost Planckove konstante h' = h / 2n. Kako je impuls "p" jednak produktu mase estice i brzine gibanja, mo gue je valnu duinu elekromagnetskog zraenja pisati:

X = h / m v.

Prema Bohrovim postulatima o kretanju elektrona krunim stazama, svi elektroni na istoj putanji imaju is tu energiju pa tako tvore energetsku ljusku. Prva ljuska Zakonitost takvih, priguenih oscilacija povezuje s najblia jezgri (n = 1) predstavlja najjae vezano ener dualnou korpuskularnih i valnih svojstava estica getsko stanje, druga ljuska je na etiri puta veoj uda materije. ljenosti od jezgre i nosi 3/4 energetskog potencijala Pored utvrene injenice da svijetlost ima dualno prve ljuske. Putanje elektrona, karakterizirane odree svojstvo estice i vala, autor prihvaa teoriju Victora de nom energijom, predstavljaju slike kvantnih stanja. B ro g 1 i e o valnom svojstvu materije, kao zakona unu Stanje najnie energije je osnovno stanje, a sva ostala tarnje strukture atoma. stanja su pobuena stanja. Atom svakog elementa ima Polazei od jedinstvene zakonitosti i povezanosti fi karakteristina energijska stanja. Najjednostavniji je zikalnih fenomena elektriciteta, magnetizma i svjetlo model spektra energijskih stanja vodika ija energijska sti, dolo se do relacije : 1 / c2 =u e0, (magnetska perme- stanja elektrona na raznim razinama ljuske pokazuje abilnost i diclektrina konstanta permitivnosti u vaku elektromagnetsko zraenje, koje odgovara spektru vid umu), to znai daje brzina svjetlosti jednaka kvadrat ljive ili nevidljive svjetlosti, odnosno zraenja niih i nom korijenu produkta elektrinog i magnetskog polja viih frekvencija. u vakuumu. Proirenjem spoznaje daje brzina svjetlosti Bohrov postulat takoer kae da elektroni mogu takoer jednaka produktu frekvencije i valne duljine preskakati iz jednog u drugo energijsko stanje. Pri tim elektromagnetskog vala c = v X, dolo se do teorije val prijelazima atom (iz vie u niu putanju) emitira ili ap nog i kopuskularnog svojstva elektromagnetskoga zra sorbira (iz nie u viu putanju) energiju u obliku kvanta enja. Kasnijim prouavanjem fotouinaka i zraenja elektromagnetskog zraenja (na primjer svjetlost). Iz crnog tijela dolo se do relacija koje potvruju korpus- raeno matematiki, energija emitiranog, odnosno ap kularnu prirodu elektromagnetskog zranja. E = h v sorbiranoga kvanta iznosi : h vre = E, - Es.
7

Bezak, K.: Priguene oscilacije fenomena rasta i prirasta praene Levakovievoim analtikim izrazima, Zbornik o Antunu Levakoviu, Vinkovci, 1992. Formulom odnosno funkcijom rasta za debljinski rast i prirast hrasta lunjaka (Quercus robur L.) predstavlja izraz zakoni tosti kontinuiteta oscilatornih gibanja i unutarnjih bioloih i fiziolokih sila rasta i samoregulacijc rasta predstavljenih zakonitostima diskontinuiteta kvantne fizike. Debljinski prirast hrasta lunjaka iskazan je kao druga derivacija rasta. Ako je debljinski prirast izraen fizikalnim izrazom kao prevaljeni put u jedinici vremena ( Ay/Ax = y' ), zbrajajui (integriranjem) godinje priraste dobije se rast promatra nog obiljeja. Za teajni godinji prirast po debijinskim stupnjevima 10 cm daje se funkcija: i i = a + bd , odnosno d ' = d " + bd, "a" i "b" su parametri linearne funkcije(pravca), d je debljinski rast (promjer stabla u prsnoj visini), d' je debljinski prirast, a d "je druga derivacija rasta. Drugom derivacijom funkcije rasta ( y') dobije se oblik funkcije koja u izjednaenom obliku glasi: d" = A e kl sin ( coot t- p Aje pozitivna konstanta, zbroj pozitivih vrijednosti koeficijenta "a" iz linearne funkcije pravca prirasta, "e" je Eulerov broj (prirodni logari tam, ln e = 1 ), "k" je koeficijent otpora rasta, "co"je frekvencija (kruna) gibanja, odnosno koeficijent elastinosti sutava "p"jc faza pomaka krivulje oscilatornih gibanja koja uzrouje priguenja, a dobivenaje metodom iteracije (o, o5), aje konstanta fine strukture, ajednakaje kvo cijentu kvadrata elektrinog naboja ( s2) i umnoka Planckove konstante "h" s brzinom svijetlosti "c" i " t " je vrijeme (godina) rasta i pri rasta (a = 1/137). Koeficijente "4a" i "b" iz funkcije pravca dobije se stvarnim mjerenjem teajnog prirasta u razliitim dobnim stanjima sastojine, razliitog debljinskog stupnja. Dobiju se statistikom metodom po metodi najmanjih kvadrata odstupanja obiljeja od izjednaenog pravca. Naneseni na koordinatni sustav ine pramen pravaca, koji na odreenim vrijednostima sijeku os y, a to je vrijednost koeficijenta "a", razliitog nagiba, koeficijent regresije "b". Pokazana je zakonitost da regresijski koeficijent "b" sa starou opada po eksponencijalnoj funkciji (logaritamska funkcija), a koeficijent "a " slijedi liniju sinusoidnih priguenih oscilacija s poveanjem starosti.

524

Zcli, .[.: PRILOG RASPRAVI O TEORIJI RASTA, PRIRASTA I ODRIVOG RAZVOJA

umarski lisl br. 7 X, CXXIV (2000). 5 15-53 I

Ovo dopunsko tumaenje Bezakovih uvrtavanja zakona kvantne fizike u datu funkciju posluit e nam za fizioloko tumaenje rasta i prirasta pod utjecajem svjetlosti, odnosno elektromagnetskog zraenja nune frekvencije za pobueno stanje atoma. Stoga spominje mo temeljne zakone fotouinka, koji su u uskoj vezi s asimilacijom biljke pod utjecajem svjetlosti, topline, klorofila i mineralne otopine u stanici. Zakon dovodi u vezu broj fotoelektrona u metalu, jakost svjetlosti i frekveneju svjetlosti. Broj fotoelek trona razmjeran je intenzitetu svjetlosti (broj fotona ili elektromagnetskog zraenja), a kinetika energija elek trona razmjerna je frekvenciji svjetlosti. Za svaku tvar postoji granina frekvencija v0, ispod koje svjetlost ne moe izbacivati elektrone. Victor de Broglie razmatra te relacije na razini ato ma i elektrona u krunoj stazi atoma pa dolazi do zako nitost da se elektroni mogu gibati samo stazama odre enog polumjera. U atomu su mogue samo staze ija je duljina jednaka cjelobrojnom viekratniku valne du ljine X = I V / n \ v pridruene gibanju elektrona mase mc i brzine v oko atomske jezgre. Mogua je, dakle, ona staza kod koje je: n X =2nr gdje je n broj staza a r polu mjer staze. Relaciju X = IV / mc v Bezak upotrebljava za izrau navanje koeficijenta a kao konstante fine strukture, za koju kae daje tajanstvena brojka "7", a = e" / h' x c = 0,0072972, e : je kvadrat elementarnog naboja u priro dnim jedinicama. Za nae dalje razmatranje teorije rasta i prirasta ve zano za fizioloke procese dat emo relaciju koja pove zuje energiju fotona E = h v i v = c / . Fotoni vidljive (zelene) svijetlosti imaju valnu duljinu X oko 0, 5 u, m (5 * 10 7 m) i frekvenciju v = c / X = (3 * 10 * m / s) / (5 * 10 7 m) = 6 * 10 l4 Hz .Ako je Planckova konstanta priblino h = 6,62 * 10 ~34 J s, onda je energija fotona zelene svjetlosti E = ( 6,62 * 10 ,4 J s ) * (6 * 10 M s ') = 4 * 10 ~19 J . Ako se ta energija izrazi u clcktronvoltima pri emu je 1 e V = 1,6* 10 '" J, ondaje E = (4 * 10 l9 J) / ( 1 , 6 * 10 |1,J) = 2,5eV. U svojoj teoriji rasta i prirasta Bezak, slijedei Levakovia, istrauje sile rasta i otpora rasta pa u funkciju uvodi koeficijent elastinosti sustava koji se giba "co" kao silu rasta koju poistovjeuje s tajanstvenim brojem "7", a u funkciji za karakteristina stabla u sastojini je istovjetan (0,07). Sila otpora rasta, koeficijent "k" je promjenljiva veliina. U funkciji to je promjenjivi eks ponent Eulerovog broja (e), a za karaktristina stabla u sastojini kree se od 0, 0170 za dominantno stablo (sko ro neometanog rasta), do 0,1050 za potisnuto, prigue no stablo (jako ometanog rasta). Namjera Kovaia da numeriki bonitira sastojine mjerom intenziteta rasta i prirasta (toke infleksije i

kulminacije rasta i prirasta) modificirana je kod Bezaka u klasifikaciji relacija sila rasta i otpora rasta kod karak teristinih stabala (predominantna - I, dominantna - II, kodominantna - III, priguena - IV i umirua - V). Za stabla klasificirana kao I utvruje da su oscilatorna gibanja prirasta skoro harmonina, jer je sila rasta mno go vea od sile otpora (co>>k ), stabla klasificirana kao II, III, IV imaju prirast koji se priguuje oscilacijama do odreenog ravnotenog stanja, a za stabla klasifici rana kao V nestaju oscilatorna gibanja (stabla umiru), gibanje postoje neperiodiko, sila rasta jednaka je ili manja od sile otpora rasta ( ( = (<) k). Iako je Bezak koeficijent (co) nazvao elastinost sus tava koji se giba, bolje bi mu odgovarao naziv "koefi cijent pulsacije", jer se u matematikom smislu izraava kao kruna frekvencija (co = 2 n IT ) ili pulsacija. Izraz l/T je frekvencija valnog gibanja v tada je (co = 2 n v). Kod harmonikog gibanja (predominantna stabla), am plitude su jednake, kod priguenih oscilacija su sve ma nje, a kod neperiodinih gibanja nema oscilacija. Zanimljivo je da Bezak utvruje za potitena stabla zakonitost prirasta po tzv. Guttenberovim krivuljama ra sta (S - krivulja) i Pepeschelovim uvjetima za krivulju prirasta s dvije toke infeksije i jednom kulminacijom. Funkcija takve zakonitosti prirasta koja povezuje inten zitet (postotak prirasta ) i starost stabla glasi: Y = A e "kl. Uvrtenjem u formulu za amplitudu A = 1, k = 0,01 i t = 100 dobije se vrijednost Y = 1/2,781 = 0,3678... Ova funkcija kao izraz rasta i pada nekog obiljeja esto se koristi u biotehnikim, ekonomskim i drutvenim zna nostima. To je zapravo funkcija neprekidnog ukamaivanja. Nova vrijednost glavnice dobije se iz izraza: G, = G0 e kl. Za regresiju funkcije uzima se njena reci prona vrijednost, kako je to gore iskazano za opadanje debljinskog prirasta po godinama starosti. Odnos sile rasta i otpora rasta posebno emo analizi rati u svjetlu koeficijenta unutarnjeg rasta (r) kao sintet skog indikatora koji povezuje parametre iz Levakovieve funkcije rasta (a, b, c, d ) i Bezakove koeficijente elastinosti i otpora sustava ( co , k ). Sada se samo povezuje spozaja da u funkciji oblika: Y = r y (1 - y), (r) objedinjuje neke relacije parametara Levakovievih parametara (a, b, c, d) i koeficijent ela stinosti ( co ) dok je (k) odnos poetnog stanja obiljeja (n) i kapaciteta okolia (k), y = n0 / k. Simulirajui vrijednosti koeficijenta unutarnjeg ras ta (r) od 1 do 4 mogue je dobiti teoretske nizove i gra fike krivulje boniteta Levakovi - Kovaievih i Beza kovih funkcija (slika 8).

525

/ c l i c . .1.: PRILOG RASPRAVI

Il ORI.II RASTA. PRIRASIA I O D K / I V O G RAZVOJA

umarski list br. 7 - 8 . C XXIV (21)00). 51 5-53 I

F I Z I O L O K E O S N O V E RASTA DRVETA, S V J E T L O S T K A O SPECIFIAN R E G U L A T O R , K V A N T N E P O R C I J E E N E R G I J E I P R O Z O R I ZA I Z M J E N U TVARI I E N E R G I J E Physiologycal principles of growth of tress, sunshine as specific regulator, quantum of energy and the windows for giving and taking matter and energy Fiziologija rasta i prirasta umskog drvea specifi na je unutar biljnog svijeta, jer je drvo viegodinja biljka iji se prirast u obliku drvne tvari (celuloza, lignin...) kumulira stotinu i vie godina. Analizom presje ka stabla mogue je rekonstruirati specifinosti klimat skih i edafskih utecaja u prolosti. irina goda je odraz teajnog prirasta u debljinu, u odreenoj starosti drveta. Utjecajem vanjskih imbenika na rast i prirast drvea bavi se dendrokronologija. Fizioloki procesi u biljci kao izmjena tvari i energi je ovise o bitnim imbenicima, temperaturi (toplina), vodi, mineralima, zranoj smjesi i svjetlosti. U naoj raspravi o zakonitostima rasta i prirasta umskog drve a posebno emo analizirati utjecaj svjetlosti na proce se, uz pretpostavku da su ostali uvjeti za ivotne pro cese optimalni ili barem dovoljni. Stablo kao jedinka u umskoj populaciji ima vlastiti ivot, zatvoren sustav, koji kroz odreene "prozore" komunicira s okolinom. Broj i veliina tih "prozora" je ograniena. Energetski procesi u biljci poinju promjenom ener getskog stanja dovedenog izvana, izvan zatvorenog sustava biljke. Koji je minimalni stupanj energije u naj openitijem obliku, toplini potreban za pokretanje fi ziolokih procesa ovisi 0 vrsti biljke. Energetski proces potaknut dotjecajem topline iz okoline u zatvorenom sustavu organizma naziva se entalpija. Entalpija daje odreeni radni uinak koji opet dovodi organizam u stanje ravnotee. Kao rezultat radnog uinka slijedi niz promijenjenih stanja u ivom organizmu i otpadni pro dukt koji se daje okolini. Istodobno se u organizmu odvija proces entropije, koji je ireverzibilan i prema zakonu termodinamike oituje se u procesu prelaska energije s vie na niu ra zinu, sve do apsolutne nule ili prestanka gibanja mole kula, stanja smrti. Upravo ireverzibilni proces entropije u ivom organizmu zaustavlja se dovoenjem tvari i energije iz okoline, odnosno poveanjem entalpije. U zatvorenim izotermnim uvjetima organizma dovedena energija ili entalpija ima oblik "slobodne entalpije". Odnos izmeu promjena entropije i entalpije te promje na slobodne entalpije moe se iskazati jednadbom: AG=AH-TAS A G je promjena slobodne entalpije, A H je toplina koja se izmjenjuje izmeu ivog sustava i okoline, T je apsolutna temperatura (- 273 C ) i A S je promjena en tropije sustava. 526 Ovi odnosi osobito su vani za nae razmatranje vertikalne strukture sastojine (etae), u kojoj ive ili umiru jedinke, zbog vie ili manje svjetlosti, kao va nog regulatora energetskih procesa u biljci. Upravo zbog mogunosti apsorbiranja "uitnog svjetla" drvo uz sve ostale bioloke i ekoloke uvjete vie ili manje raste ili prirauje. Samo u sustavima gdje je slobodna entalpija pozi tivna, odvijaju se fizikalno - kemijski procesi, ivotni procesi. Postignuta termodinamika ravnotea u ivoj stanici organizma iskazuje se termodinamikom kon stantom ravnotee : Ka] = [B] / [A] , gdje [B] oznauje koncentraciju konanog produkta u stanici, a [A] kon centraciju ishodine tvari u stanici. Razlike u potencija ma energetskih stanja (koncentracija) koristi biljka za kemijske i fizikalne (osmoza) procese. Dovoenjem energije izvana entalpija se mijenja kao i koncentracija tvari u stanici, te proces poinje po novno, odnosno nastavlja se. Upravo zbog stalne iz mjene tvari i energije s okolinom iva stanica je u dina mikoj ravnotei, pa se cijeli sustav naziva otvorenim sustavom. ivot je karakteristika smanjenja sila entro pije, stanje u kojem se uz najmanji utroak energije moe odrati u najveem moguem redu. Prevodei slobodnu entapiju u pojam Levakovieve silu rasta (S,), Bezakovog koeficijenta elastinosti (oo) i koeficijenta unutarnjeg rasta (r), te entropiju kao pro tivni silu u silu otpora rasta (S2), koeficijenta otpora ras ta (k) i koeficijent unutarnjeg rasta (r), doli smo do za kljuka da se podruje odnosa izmeu sila entalpije i sila entropije moe kretati izmeu (1:1), ipod kojeg sli jedi proces entropije (umiranje), i odnosa (4:1 ), kao po druje kaotinih zbivanja (vidi slike). U Bezakovoj funkciji rasta, gdje je za koeficijent elastinosti sustava (to), uzet "tajanstveni broj 7", dobi ven intuicijom, postoji odstupanje od naih zakljuaka. Tako npr. za predominantno stablo u sastojini taj odnos sila iznosi: (4,118:1), a za potiteno, odumirue stablo (0,667:1 ). Prema naem miljenju nije dobro intuicijom pogoen koeficijent elastinosti (co). Analizom Levakovievih parametara (a, b, c, d ) i njegovom slutnjom da bi se odnosom a / b mogao iska zivati bonitet stojbine, doli smo do zakljuka da se pri mjenjujui izjednaene parametre za rast visina po me todi Kovaia za I - IV bonitet hrasta lunjaka (VVimenauer) i izjednaene parametre po metodi Segedija a za bukvu I bonitet (Spiranec), podruje sile rasta i otpora sili rastu (S,/ S2) kree izmeu 4 i 1. Ostala obiljeja (promjer i volumen ) ne slijede ovu logiku.

/ d i e , J.: PRILOG RASPRAVI O 1 KORI.il RAS l'A. FRIRAS TA I ODRZIVOG RAZVOJA

umarski list br. 7 S, C'XXIV (2000), S I s.s. 1

Potrebnu energiju za fotosintezu biljka dobiva od sunca. Apstrahirajui energiju topline dobivene od sun ca, poblie emo razmotriti svjetlosnu sunevu energi ju. Svaki svjetlosni kvant ili foton nosi energiju E = h c / X. Intenzitet svjetlosti ovisi o koliini dovedenih fotona, a koliina energije pojedinog kvanta, a time i radna sposobnost(entalpija) obrnuto je proporcionalna duini va la ., a upravno prporcionalna frekvenciji vala v Elektromagnetsko zraenje visokih frekvencija i malih valnih duina (y - zrake, x - zrake), djeluju na tva ri ionizirajue, zraenje vidljivog dijela spektra uzroku je elektronsko pobuivanje u molekulama staninih tva ri. Dolazi do premjetanja elektrona u vie energetsko stanje, kako smo to prije objasnili, pa pobuena mole kula ulazi u reakcije s molekulama drugih tvari. Biljke s klorofilom apsorbiraju svjetlost selektivno, na valnim duinama od 400 - 700 n m (nano metara). To su valne duine, odnosno kvanti svjetlosti koji odravaju proces fotosinteze i dovoljno bogati da potaknu proces kemij skih reakcija i fizikalnih, mehanikih gibanja. Prijelazi su mogui samo izmeu odreenih energetsih stanja, koje atom moe primati doticajem vanjskih elektrona. Upravo te porcije energetskih stanja su prozori ili vrata kojima se uspostavlja odnos s vanjskim svijetom. Kod klorofda energetska razlika izmeu osnovnog stanja i prvog pobuenog stanja iznosi 1 -2 elektron volta. Fotoni vidljive (zelene) svjetlosti imaju valnu duljinu X oko 0, 5 u, m ( 5 * 10 7 m ) i frekvenciju v =c / A. = (3 * 1 0 s m / s ) / ( 5 * 10 7 m ) = 6* 10 l4 Hz. Akoje Planckova konstanta priblino h = 6,62 * 10 "34 J s, te ako se ta energija izrazi u elektronvoltima pri emu je 1 eV= 1,6* 10 | l , J,ondajeE = ( 4 * 10 l 9 J ) / ( l , 6 * 10"'J) = 2,5 eV. Za unutarnji ivot stanice kao zatvorenog, autonomnog sustava, potrebna je razlika dvaju vibracijskih sta nja oko 0,1 eV, a izmeu dva rotacijska podstanja oko 0,01 eV. Za proces fotosinteze pomou klorofda, pored svjet losti kao pobudivaa procesa, nuan je ugljini dioksid i vodena otopina s mineralnim solima uz minimalne uvjete topline i tlaka zraka. Promatranjem sastojine kao populacije jedne ili vie vrsta drvea nuno je pored navedenih okolinih uvjeta za zakonitost rasta i prirasta, razluiti jedinke vrste s osobenim genotipom od skupa nasljednih imbenika koji nosi populacija. Te genetike razlike jedinki, la nova iste populacije, izraavaju se fenotipom unutar iste populacije. Genetska varijabilnost je svojstvena svakoj populaciji. U genomu svakog individua satojinske populacije kodirano je da e s veom ili manjom vjerojatnou zauzeti mjesto u odreenoj sastojini, da li e biti dominantno ili potiteno stablo, jer nosi veu ili manju frekvenciju gena dominatnog rasta ili recesivnog gena slabijeg rasta. U populacijskoj genetici utvr

ena je zakonitost fluktuacije gena izmeu individua s dominantnim ili recesivnim svojstvom. U populaciji gdje je frekvencija dominantnih gena A(p) i recesivnih gena a (q), zakonitost nasljeivanja e biti, uz uvjet da je p + q = 1 po jednadbi: p : AA + 2 pqAa + q : = 1 Slijedei logiku gornje jednakosti, svaka sljedea generacija dat e 1/4 jedinki s dominantnim genima AA, 1/2 jedinki mjeovitih svojstava gena Aa i 1/4 je dinki s recesivnim svojstvima gena aa. U prirodi gotovo nikada nije sluaj da se odnos genetskih svojstava jav lja u tako pravilnim frekvencijama, odnosno frekvenci jama genetike ravnotee. Zanimljivo je da se u procesu uspostavljanja geneti ke ravnotee vodi borba dviju suprotnih tendencija, tendencije da populacija ostane nepromijenjena (zatvo ren sustav sa samoregulacijom) i tendencija promjena kao evolucija vrste i populacije uvjetovana viim, eks ternim zakonitostima iznad individue i vrste. Kad se ravnotea poremeti, uspostavlja se opet na novoj razini (vidi slika 8). U konanosti problem genetike ravno tee svodi se na regulacijske procese, samoregulaciju, povratne sprege i zakonitosti kibernetike. Promjena po pulacije mogua je samo poremeajem genetike rav notee prirodnim ili umjetno izazvanim mutacijama, prirodnom ili umjetnom selekcijom te "sluajnim" vanjskim i unutarnjim imbenicima. Birajui plus stabla za reprodukciju, vea je vjerojatnot da e se pozitivna genetska dobit prenijeti na po tomstvo, no i u toj populaciji bit e individua s fenoti pom koji odraava neeljeno svojstvo. Spoznaju o po eljnosti nasljeivanja dominantnih gena u buduoj ge neraciji koristimo u oplodnim sjeama, ostavljajui da se prirodno oplouju i raaju sjemenom stabla najbo ljeg fenotipa. Upravo iz te mogunost mogli bismo izraunati na kon koliko generacija bi mogli raunati da e pretegnuti povoljno nad nepovoljnim svojstvom Ako se selekci jom (mutacijom) eli prevesti recesivnio svojstvo gena "a" u dominantno "A" i to stalnom brzinom "v", i ako frekvenciju gena "a" oznaimo s P(1, a njegovu frekven ciju poslije n generacija s P n , tada vrijedi formula: Pu = Po = ( 1 - v ) " Ako se pretpostavi da se genetska dobit ostvarena selekcijom ili mutacijom odvija tako da od 1 000 gena "a" jedan (v = 0,001 ) prelazi u gen "A", a poetna ravnotea je pA= 50 %, qa = 50 %, onda je P|(10= 0,5 ( 1 - 0,001 ) m = 0,55. To znai da e tek nakon 100 ge neracija genetska dobit biti svega 5 %. Istodobno se odi gravaju i inverzni procesi da se dio gena pozitivnog do minantnog svojstva prevodi u gene negativnog svojstva. Utvrivanje zakonitosti rasta i prirasta na jedinkama jedne populacije biranjem srednjeg sastojinskog stabla 527

Zcli, .).: PRILOG RASPRAVI () TEORIJI RASTA, PRIRASTA I ODR1VOG RAZVOJA

umarski lii hr. 7 -. CXXIV (2000). 515-531

predstavnikom vrste i populacije moe dovesti u zabludu opu, fundamentalnu zakonitost koja je protegnuta u vremenu. Dodue Ko va i (1993) je pokuao teoretski prolongirati zakonitost rasta i prirasta Levakovievc funkcije u tisuljea, ali na temelju analize stabala starosti do 150 godina i jedne generacije. U kojem stadiju uspostavljanja genetike ravnotee su promatrana obiljeja stabala i sastojina zahvaena nije poznato, pa je opa utvrena zakonitost rasta i prirasta manje sigurna. Bezak fundamentalnu zakonitost rasta i prirasta, iz-

raenu kao funkciju priguenih oscilacija, promatra u segmentu vremena (oscilacije na kraju bivaju priguene), iako uvoenjem zakona kvantne fizike, dualnosti estica materije i naela neodreenosti, zakona sila i djelovanja u prostoru eli obuhvatiti zakon u fundamentalnom obliku. 0 filozofiji prirode, zakonitostima ivota, zatvoren i m j otvorenim sustavima, silama koje reguliraju proc e s e j sp0Z naji openito ima aktualnih teorija \

DISKUSIJA, PRILOG RASPRAVI O RASTU, PRIRASTU I RAZVOJU, ZAKLJUNA RAZMATRANJA Discussion, research results, conclosion Razmatranjem zakonitosti rasta, prirasta i odrivog razvoja dolo se do spoznaje daje funkcija rasta i prirasta u ivim sustavima slina. Zakonitost rasta u ivim sustavima u relaciji s vremenom ima graninu toku kojoj jedinka ili populacija tei. Na toj toki uspostavlja se ravnoteno stanje, a promatrano obiljeje oscilira oko granine toke. I u neivim sustavima fizikalnih i kemijskih procesa postoji zavisnost rasta ili negativnog

Francois Jacob, La logique du vivant, Paris, 1970, prijevod: Logika ivog. Nolit, Beograd 1978, Prouavanjem ivih struktura i organizacija u vremenu te genetskih procesa na razini molekularnih odnosa, medu ostalim kae: "Postoji samo neprekidno izvravanje programa, usko povezanog sa svojom realizacijom. Jer su produkti poruke jedini elementi koji interpretiraju genetiku poruku. Genetiki tekst je razumljiv samo za strukture koje je. sam determinirao. Tu nema vie uzroka razmnoavanju: satno cik lus dogaaja u kome neki konstituent igra neku ulogu jedino u zavisnosti od drugih. Ako je moglo da doe do razmnoavanja organizacije i do pojave ivih bia, to je zbog toga to je jednostavnost linearne kombinatorike dala sloenost grade u prostoru. Ali i zbog toga to se izmeu dva sistema simbola mogla da se uspostavi veza s jednim znaenjem: jednog koji slui za uvanje informacije kroz generacije: dru gog za razvijanje strukture pri svakoj generaciji. Prvi ostvaruje vertikalnu vezu od roditelja k potomstvu; drugi odreuje horizontalnu vezu izmeu sastavnih dijelova organizma". O vezi izmeu sustava unutarnjeg svijeta individua i vrste s vanjskom svijetom raspravljaju Maturana i Varela (1980) te Prigogninc (1984.1989). Njihovu interpretaciju ivota, relacija i procesa, filozofiju prirode i spoznaje daju: Fritjof Capra, N/I reza ivota (novo znanstveno razumijevanje ivih sustava), Liberata, 1998. Autor kroz novu paradigmu dubinske ekologije i etike te fizike koja se sve vie zanima za ivot, daje pregled klasinog pristupa svijetu i ivotu do modernih teorija sustava u kojima se prouavanje s objekata prenosi na prouavanje odnosa meu objektima. Tek uvoenjem novih metoda u prouavanju zakona termodi namike Prigogine (1970) daje teoriju samoregulacije u staninim strukturama, formulirajui ih kao "disipativne" strukture. Primjenom kibernetikc i tzv. feedback lukovima otkriva se podruje ncuronskih mrea i samoregulacije u njima. Otkria se brzo koriste u tehnici, elek tronici i informatici. Za nas je od vanosti analiza Prigogina tzv. "Bernardovih stanica" , slika pravilnog obrasca esterokuta stanice (saa) koji se pojavljuje za grijavanjem vode u plitkoj posudi. Obrazac nastaje kod "kritine" toke dovoenja topline i prelaska sustava molekula iz ravnotenog u nestabilno (kaotino) stanje. Zanimljivo je da se ovakav obrazac esterokuta kasnije otkrio i kao "kostur" stanice. Za umare je posebo iza zovno to se replika esterokuta prenosi na zakonitost formiranja morfoloke strukture habitusa stabla. Ta nestabilnost u sustavu je ustvari pojava obrasca samoorganizacijc koja je znaajka ivog svijeta. Koja je tona veza izmeu samoorganizacije i ivota promilja Maturana pod pojmom "autopoiesis", to bi znailo stvaranje samog sebe. Prouavajui ivani sustav ivih bia zakljuuje:" ivi sustavi.. .su organizirani kao zatvoreni uzroni kruni procesi koji omoguuju samo one evolucijske promjene koje e sauvati krunu orgnizaciju" Zakljuio je daje mreni obrazac u kojem svaka komponenta transformira ostale komponente, istodobno zadravajui kruno ureenje mree, osnova "organizacije ivljenja". Drugi zakljuak izvodi iz prvog, tvrdei da ivani sustav nije samo samoorganizirajui nego i samoreferirajui, te ne moemo percepciju smatrati reprezentacijom izvan jske realnosti, nego je moramo shvatiti i kao stalno stvaranje novih odnosa unutar ivane mree. Svojim postulatima Maturana definira samu mogunost spoznaje i filozofije prirode. Njegova izvedenica: "ivi sustavi su sustavi spozna vanja, a ivot kao proces je proces spoznavanja. Ova tvrdnja vrijedi za sve organizme, sa i bez nervnog sustava". O filozofiji spoznaje ili epislemologije po Maturani kae Lelas ( 1990) u spomenutoj knjizi sljedee: "Izgleda , dakle, da smo dosada teturali izmeu dva ekstrema, ekstremne otvorenosti u kojoj okolina slobodno ulazi u sistem da bi se u njemu reflektirala, i ekstremne zatvorenosti u samozadovoljno samorazvijanje. Oba su posljedica doivljavanja organizma kao da su baeni u svijet sluajnou boje volje, zateeni ta mo u stranom okoliu koji neprekidno prijeti njihovu opstanku. Epistemoloki ovakav stav vodi uspostavljanju klasine subjekt - objekt relacije s neizostavnom polarizacijom na subjektivizam i objektivizam". Upravo odnos subjekt - objekt, bia i bitka, stvar po sebi i stvari za sebe su promiljanja u cijelokupnoj povijesti filozofije, pa i teologije, te tvrdnja Maturane i njegove teorije autopoiesisa ne moe biti kraj flozofiranja i teorije spoznaje. Maturana zatvara ivo bie i nervni sustav u samoregulirajui krug u kojem ne doputa da sustav ima prozore. Filozof ovaj zatvoreni krug vidi u tzv. interakcijskoj epistemiologijij koja doputa prozore ili nie u sustavu, i time selektivnu interakciju izmeu sustava i okoline. Takve prozore smo spominjali u dijelu razmatranja sustava iji je koeficijent unutarnjeg rasta (r) blizu 4. Filozof Lelas komentira: "Sredinje je mjesto selektivna interakcija. Interakcija je najvaniji dio samoproizvoenja, ona je homeostatski parametar koji se mora odravati konstantim, i oboje - i interna struktura organizma i nia - podreeni su tome. Organizam se pojavljuje kao jedinica interakcije, a nia kao domena interakcije. Organska evolucija tada postaje evolucija naina interakcije izmeu autopoictikih sus tava i njhovih okolina.

528

Zeli. J.: PRILOG RASPRAVI O THORI.II RASTA, PRIRASTA 1 ODRIVOG RAZVOJA

umarski list hr. 7-X.CXXIV (2000), 515-53 1

rasta nekog obiljeja od drugog uvjeta (temperature, tlaka, koncentracije, katalizatora, elektromagnetizma i slino, ali opet do odreenog stupnja, nakon kojeg se uspostavlja ravnoteno stanje. U drutvenim sustavima s obiljejima gospodarenja ivom i neivom prirodom odvijaju se slini procesi rasta i pada nekog obiljeja, pojave u odnosu na drugu. Svi otvoreni ivi sustavi su u interakciji s okolinom i ive sve dotle dok je sila rasta vea od sile otpora rastu. Proces traje do uspostavljanja ravnotenog stanja, a po tom samoregulacijom pomou slobodne energije dobi vene iz oklolia (entalpija) i feedback lukom nadvlada va negativnu silu (entropija). Oscilacije prirasta odre enog obiljeja su pod utjecajem vanjskih sila te tije kom godina oscilira. ovjeanstvo, kao populacija ljudske vrste, svjesno i nesvjesno naruava samoregulaciju prirodnih sustava i nije daleko od spoznaje dosadanjh trendova rasta i pada ivotnih uvjeta da u potpunosti ugrozi svoje pos tojanje na zemlji. Odrivi razvoj ekonomije i okolinih kapaciteta definiran je takoer graninom tokom pre ko koje ne bi trebalo bez poslijedica prelaziti. Pokuaj utvrivanja kvantitativnih veliina vezanih za bonitet rasta i razvoja dat emo u komparaciji sa do sada kvantificiranim pojavama u zakonitostma rasta i prirasta umskih vrsta drvea i sastojina te nove paradi gme umarske ekonomike. Na temelju Levakovieve funkcije rasta Kovai, je matematikom metodom iteracije izraunao parametre za rast drvea u visinu i debljinu i na prethodnu sugesti ju Levakovia pokuao numeriki bonitirati umske sastojine, no bonitet nije mogao utvrditi na temelju od nosa parametara, nego na usporedbi vrijednosti toaka infleksije teajnog i kulminacije poprenog prirasta. Svoje rezultate komparirao je s rezultatima drugih is traivaa ( K . l e p a c , P r a n j i ) i naao potvrdu o mo gunosti numerikoh bonitiranja sastojina, no zbog ne dovoljno reprezentativnih uzoraka istraivanog rasta i prirasta ostala je sumnja u relevantno numeriko bonitiranje sastojina. Bezak se u datoj funkciji rasta i prirasta oscilatornih gibanja priklanja Levakovievoj hipotezi fizioloko dinamikoj osnovi funkcije rasta. Uvodei u formulu koeficijent elastinosti sustava (co) i silu otpora (k), nu meriki analizira bonitet prirasta stabala u predominantnoj, dominantnoj, nuzgrednoj i podstojnoj etai. No, njegov koeficijent elastinosti, dobiven intuicijom kao "tajanstveni broj " 7 " usporeen s koeficijentom otpora, daje priblinu mogunost bonitiranja sastojinske eta ne strukture. Istraujui koeficijent unutarnjeg rasta (r), kao pro dukta sila rasta i otpora rastu, ije smo matematiko znaenje ranije objasnili, vezujui ga uz modificirai

oblik eksponencijalne funkcije rasta u linearni oblik jednadbe s iterativnom metodom, doli smo do vlasti tih hipoteza: 1. Numerika veliina koeficijenta unutarnjeg rasta (r) za ive otvorene sustave je: 1 < r < 4. 2. Za stabilni rast i razvoj promatranog obiljeja numerika veliina koeficijenta unutarnjeg rastaje: 1< r < 2, 781... 3. Za veliinu koeficijenta unutarnjeg rasta, 2, 781... < r < 4, promatrano obiljeje oscilira izmeu dvije ili vie simetrinih veliina u odnosu na stabilnu toku. 4. Bonitet promatranog obiljeja je vei stoje koefici jent unutarnjeg rasta blii 2,781..., I ^ r <2, 781... 5. Ako je koeficijent unutarnjeg rasta za stabilne sus tave blii vrijednosti 2,781...kao nezavisne varija ble, to e zavisna varijabla (bonitet promatranog obiljeja biti vee vrijednosti. 6. Utvrenom veliinom koeficijenta unutarnjeg rasta (r) moe se bonitirati svako promatrano obiljeje rasta. Nabrojane hipoteze testirali smo sa spomenutim funkcijama rasta umskog drvea i sastojina te s fukcionalnom ovisnou ivotnog standarda o potronji priro dnih resursa. Prevodei slobodnu entalpiju u pojam Levakovievu silu rasta (S,), Bezakovog koeficijenta elastinosti (co) i koeficijenta unutarnjeg rasta (r), te entropiju, kao protivnu silu, u silu otpora rasta (S2), koeficijenta otpo ra rasta (k) i koeficijent unutarnjeg rasta (r), doli smo do zakljuka da se podruje odnosa izmeu sila entalpije i sila entropije moe kretati izmeu (1:1), ispod kojeg slijedi proces entropije( umiranje), i odnosa (4:1), kao podruje kaotinih zbivanja (vidi slike). U Bezakovoj funkciji rasta, gdje je za koeficijent elastinosti sustava (co), uzet "tajanstveni broj 7" dobi ven intuicijom, postoji odstupanje od naih zakljuaka. Tako npr za predominantno stablo u sastojini taj odnos sila iznosi: (4,118:1), a za potiteno, odumirue stablo (0,667:1). Prema naem miljenju nije dobro intuicijom pogoen koeficijent elastinosti (co). Za srednje plono (kodominantno stablo izraunat je odnos 1,44:1, dakle koeficijent unutarnjeg rasta r = 1,44. Za isto stablo do bije se koeficijent unutarnjeg rasta r = 2,3612, ako se podijeli zbroj parametra "a" sa zbrojem parametra "b", I a / E b = 2,3612. Analizom Levakovievih parametara (a, b, c, d) i njegovom slutnjom da bi se odnosom a/b mogao iskazi vati bonitet stojbine, doli smo do zakljuka da se, pri mjenjujui izjednaene parametre za rast visina po me todi Kovaia za I - IV bonitet hrasta lunjaka (VVimcnauer) i izjednaene parametre po metodi Segedija, a za bukvu I bonitet (piranec), podruje sile rasta i otpora 529

Zclic. J.: PRILOG RASPRAVI O TEORIJI RASTA, PRIRASTA I ODRIVOG RAZVOJA

umarski list br. 7-8, CXXIV (2000), 5 I 5-53 1

sili rastu (S,/ S2) kree izmeu 4 i 1. Ostala obiljeja (promjer i volumen ) ne slijede ovu logiku. Odstupanje tumaimo injenicom to se za predstavnika boniteta uzima teoretsko srednje plono stablo, koje nije dobar predstavnik svih sastojina istog boniteta. Analizom pa rametara vano je primijetiti da parametar "a" predstav lja granicu rasta promatranog obiljeja, a parametar "b" je regresijski koeficijet koji pada sa starou stabla ili sastojine. Parametri "c" i "d" su neimenovani brojevi i korigiraju odnos a / b. Mi smo utvrdili da se numerika veliina boniteta ispitivanog obiljeja odreuje pribli no formulom r = [(a / b) x c] + d. Povezujui spoznaje za rast i prirast s koeficijentom unutarnjeg rasta, kao rezultantom sila rasta i sila otpora, s bonitetom promatranog obiljeja, priloili smo sliku 8., koja za razliite koeficijente unutarnjeg rasta po kazuje numeriku vrijednost boniteta promatranog obiljeja. Iz slike 8. moe se oitati daje za r = 2,5 boni tet (y ) = 60 ili (60/100 = 0,6), a za r = 2,781... bonitet (y) = 64,0417. Za r = 1, sluaj kada je sila rasta jednaka sili otpora rasta, promatrano obiljeje e s vremenom padati do neke minimalne razine (slika 3). Kao minimum boniteta promatranog obiljeja uzet emo toku u kojoj se nje-

gova veliina pribliava recipronom odnosu 1/ e, tj. 1/2,781...= 0, 3595, to odgovara koeficijentu unutar njeg rasta r = 1, 5165. Do istog rezultata dolazi se i preko Bezakove formule priguenih oscilacija Y = A e - kI * sin (CD t + D), u kojoj je odnos koeficijenta elastinosti susta va (w) i sile otpora (k) jednako 1,5165, (co/k= 1,5165). Za razmatranje temeljnih zakonitosti rasta i prirasta nuno je bilo obuhvatiti neka dosadnanja saznanja u marskih znanosti, fizikalne i kemijske zakone, zakone fizikalne kemije, biokemije, bioenergetike i fiziologije rasta te neke ekonomske zakonitosti. Kao alat koristili smo odabrane matematike modele. Za daljnje istrai vanja nuno je upotrijebiti najnovija saznanja iz mole kularne biologije, fiziologe i genetike, a u interpretaci ji rezultata nuno je sluiti se metodama moderne mate matike (teorija sustava i procesa, kibernetska logika, teorija informacija, matematika kompleksnih brojeva, teorija trajektorija i oscilacija, atraktora, fraktalna geo metrija, teorija kaosa, teorija binarnih mrea ...). Idue stoljee e traiti toke ogranienja u rastu i razvoju zbog iscrpivosti prirodnih dobara, porasta svjetskog stanovnitva i globalnih klimatskih promjena. Adekvatno odgovoriti na izazove moe se samo ako se odaberu adekvatna sredstva i metode.

L I T E R A T U R A : - References: A p s c n , B. 1964, 1966: Repetitorij vie matematike, Tehnika knjiga, Zagreb A y e r , A.J. 1990: Filozofija u dvadesetom vijeku, Svijetlost, Sarajevo. B a r k e r , S. F. 1973: Filozofija matematike, Nolit, Beograd. B e z a k, K. 1992: Priguene oscilacije fenomena rasta i prirasta praene Levakovievi analitikim izra zima, Zbornik o Antunu Levakoviu, Vinkovci. B h m , D. 1972: Uzronost i sluajnost u savremenoj fizici, Nolit, Beograd. D e n f f e r , D. i Z i e g l e r , H. 1991: Udbenik botanike za visoke kole, Morfologija i fiziologija, kol ska knjiga, Zagreb. D u b r a v e c , K D . i R e g u l a , I. 1995: Fizilogijabilja, kolska knjiga Zagreb. F e y n m a n , R. 1991: Osobitosti fizikalnih zakona, kolska knjiga, Zagreb. F i g u r i , M. 1996: Rasprava o koncepciji odrivog razvoja i njenom utjecaju na utvrivanjae vrijed nosti umskih resursa, umarski list 1 - 2, str. 9-18. F r a n c o i s , J. 1978: Logika ivog, Nolit, Beograd. C a p r a , F. 1998: Mrea ivota, Novo znanstveno razumjevanje ivih sustava, Liberta, Zagreb. 530 C i n d r o , N. i C o l i P. 1990: Fizika, Titranje, kvanti, struktura tvari, atomska jezgra, kolska knjiga, Zagreb. G1 e i c k, J. 1996: Kaos, Stvaranje nove znanosti, Izvo ri, Zagreb. G r u l , H. 1985: Jedna planeta je opljakana (Zastrau jui bilans jedne politike), Prosveta, Beograd. H e r a k , J.1986: Struktura tvari, (Fizika I), Sveuilite u Zagrebu, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb. H e r a k , J. 1990: Fizika, osnove za kemijski i bioke mijski studij, kolska knjiga, Zagreb. H e r a k , M. i K u e c , Lj. I M a r k o v i , M. i P e t r e s k i , A . i k o r i , K . i G a l a s , D . 1980: Os nove fizikalne kemije, kolska knjiga, Zagreb. J u r e t i , D. 1997: Bioencrgetika, rad membranskih proteina, Informator, Zagreb. K 1 e p a c, D. 1963 : Rast i prirast umskih vrsta drvea i sastojina, Nakladni zavod, Znanje, Zagreb. K l e p a c , D . i K o v a i , . 1993: Jo jedna mogu nost primjene jednadbi funkcije rasta, Anali za umarstvo 1 8 / 2 , str. 41 - 53 (1 - 13),Zagreb. K o v a i , . 1993: Zakon rasta i numeriko bonitiranje uma, Sveuilite u Zagrebu, umarski fa-

Zeli, J.: PRILOG RASPRAVI O TEORIJI RASTA, PRIRASTA I ODRIVOG RAZVOJA

umarski list br. 7-X, CXXIV (2000), 5 I 5-53 I

kultet, Glasnik za umske pokuse 29, str. 77 132, Zagreb. K u r e p a , ., S m o l e n c , I. i k r e b l i n , S. 1970: Matematika, kolska knjiga, Zagreb. L e 1 a s, S. 1990: Promiljanje znanosti, Hrvatsko filo zofsko drutvo, Zagreb. L e g o v i , T. 1984: Kako se rada kaos u ekologiji?, Priroda, studeni 1984, Zagreb. L e v a k o v i , A. 1938: Fizioloko-dinamiki osnovi funkcija rastenja, Glasnik za umske pokuse, Za greb. P r a n j i , A. i L u k i N. 1997: Izmjera uma, Sveui lite u Zagrebu, umarski fakultet, Zagreb.

S a b a d i , R. 1992: Ekonomika umarstva, Sveuilite u Zagrebu, kolska knjiga, Zagreb. S e g e d i, N. 1992: Primenljivost Levakovieve "funk cije rastenja" uz dananje (tehnike) moguno sti, Zbornik o Antunu Levakoviu, Vinkovci. S i k i , Z. 1989: Kako je stvarana novovjekovna mate matika, kolska knjiga, Zagreb. S k l o v s k i , J. S. 1989: Vasiona, ivot, razum, Presve ta, Beograd. T u c o v i c , A. 1967: Genetika sa oplemenjivanjem bi ljaka, Zavod za izdavanje udbenika, Beograd. V i d a k o v i , M. 1966: Genetika i oplemenjivanje umskog drvea, Sveuilite u Zagrebu.

SUMMARY: The author discusses the syntagm of sustainable development on the principles of sustainable forest management and theforest as a regene rative nature resource. Former research of theoretical and applied character is also analysed. Special attention is paid to Levakovi's growth function and the fundamental law of growth and increment as an integral result of growth forces and suppressed forces with oscillations in the observed period. After analysing the relationship between open an closed, living and inanimate systems, the author stresses the decisive impact of energy exchange between the system and the environment. This paper is aimed at establishing the numerical index, the coefficient of internal growth as a representative of the law of growth and site - class determination. Key words : growth, increment, sustainable development, coefficient of integral growth, growth forces and suppressed forces, nature resources, environment.

531

STRUNI LANCI UDK 630* 902

PROFESSIONAL PAPERS

umarski list br. 9 10, CXXIV (2000), 533-547

OTOKA IMOVNA OPINA THE MUNICIPALITY OF OTOAC

Marko VUKELI*

SAETAK: Povijest likoga umarstva do danas je naalost vrlo slabo istraena. Zahvaljujui sauvanom i vrlo iscrpnom i zavidno struno obrae nom "Statistikom opisu uprave i gospodarenja umah Otoke imovne obine od postanka 1879. do konca 1895. godine", autora Sandora Perca, nadumara, istaknutog umarskog strunjaka, omoguen je uvid u jedno znaajno razdoblje povijesti likog umarstva. Uz to dat je kratki prikaz umarstva u Lici za vrijeme Vojne krajine, dopunjen s drugim podacima o djelovanju i radu njezinih imovnih opina. U "Statistikom opisu Otoke imovne opine" detaljno su prikazane geo grafske, vegetacijske, ureajne, uzgojne, imovinsko-pravne, organizacijske i socijalne prilike, kao i sveukupno gospodarenje popraeno s nekoliko tablica. Od velikog broja podataka istiemo samo nekoliko najvanijih. Otoka imovna opina zauzimala je povrinu od 79.357 ha, a od toga uma 73.629 ha (93 %), istina 4.660 ha (6 %) i neproduktivnog tla 1.068 ha (1 %). Drvna zaliha iz nosila je 8,970.057 m' (122 m3 /ha), godinji sjeivi prihod 159.971 m', te pro cijenjena vrijednost uma 14,230.732 forinti. Godinje troe pravouitniei 91.415 m' ili 132.485 prm, pa za prodaju i ostale potrebe preostaje 68.556 m3. Lika imovna opina zapravo nikada nije osnovana, ali joj je kod diobene odluke 1880. g. bila dodijeljena ukupna povrina od 55.511 ha, a od toga 50.670 ha uma s drvnom zalihom 6,222.524 m3 (123 m'/ha) i procjenom vrije dnosti uma 5,772.514 forinti. Na gospodarenje otoke imovne opine, ali i like imovne opine, odluno su utjecali pravouitniei sa svojim iroko steenim pravima u koritenju uma imovnih opina. Ipak razdoblje djelovanja imovnih opina u Lici biloje uspje no. Na temeljima imovnih opina nastavila je poslije II. svjetskog rata s ra dom nova jedinstvena umarska organizacija u Lici, koristei sve njihove us pjene rezultate. K Ij u n e r ij e i : imovna opina, povrina, procjenjena vrijednost uma, pravouitniei. godinji sjeivi prihod,

UVOD Poeci organiziranog umarstva na podruju Like podudaraju se s Franzonijevim umskim redom 1765. god., koje je vano za cijelu Vojnu krajinu. U sklopu ta danjih vojnih vlasti s krajikim umama gospodarila je posebna umarska sluba. Razvojaenjem Vojne krajine njezine ume su podi jeljene u dvije velike skupne, i to na dravne ume, te ume imovnih opina. Imovne opine osnovane su u pr vom redu za zadovoljenje potreba krajinika iz uma na ogrijevu i ostalim potrebama. Naime, ukidanjem Vojne krajine tadanje vlasti htjele su domaem stanovnitvu ("pravouitnicima") i dalje osigurati sva steena prava ("Servitut") u umama u novo osnovanim imovnim op533

* Marko Vukeli, dipl. ing. um., savjetnik upravitelja U.. Gospi

M. Vukeli: OTOKA IMOVNA OPINA

umarski lii br. 9 10. CXX1V (2000), 533-547

inama. Istovremeno su izdovjeni veliki sauvani um ski kompleksi u novu kategoriju dravnih uma. U sklopu 11 imovnih opina, dvije (otoka i lika) se nalaze na podruju Like. Stjecajem sretnih okolnosti i brigom autora ovoga lanka pronaen je izvorni tekst o otokoj imovnoj opini (Statistiki opis uprave i gos podarenja umah 1879 - 1895. god.) u umariji Otoac. U tom opisu, lijepim krasopisom njegov autor andor P e r e , nadumar, detaljno pie o geografskim, vegetacijskim, ureajnim, imovinsko-pravnim i socijalnim as pektima, te o tadanjem i buduem gospodarenju. Oto ka imovna opina prostirala se na 79.357 ha uma i umskih zemljita, a od toga odnosi se na ume 73.629 ha (93 %), istine 4.660 ha (6 %) i neplodno tlo 1.068 ha ( 1 %). Drvna zaliha iznosila je 8,970.057 m3 ( 122 mVha), godinji sjeivi prihod 159.971 m 3 , te procijenjena vri-

jednost uma 14,230.732 forinti. Pravouitnici godinje troe 91.415 m3 ili 132.485 prm, dok za ostale potrebe i prodaju ostaje 68.556 m3. Lika imovna opina zauzi mala je ukupnu povrinu od 55.511 ha, a od toga 50.670 ha uma, te 4.841 ha panjaka i neplodnog tla. Drvna za liha iznosila je 6,222.524 m3 (123 mVha), a procijenjena vrijednost 5,772.514 forinti. Uz mnoge propuste za 62 godine ( 1879-1941 ) posto janja otoke imovne opine, ipak je njezino djelovanje bilo uspjeno. Zbog neadekvatne primjene zakonskih odredbi lika imovna opina nikada nije ni osnovana. Detaljni statistiki opis uprave i gospodarenja u mama otoke imovne opine dopunjen s ostalom raspo loivom dokumentacijom omoguio je potpuniji uvid u do sada skromna saznanja o povijesti likog umarstva.

UMARSTVO LIKE DO RAZVOJAENJA VOJNE KRAJINE Vojna krajina sa svojim generalatima, pukovnijama i mjesnim opinama nalazila se pod vrhovnim zapovje dnitvom Centralnog-kraljevskog-dvorskog ratnog vi jea u Beu, tako i krajiko vojno umarstvo i ume. U vrijeme Vojne krajine u Lici nije bilo feudalnih posjeda i uma, jedino je podruje umarije Brinje bilo u posje du modrukih knezova Frankopana. Nakon njihovog pogubljenja u Bekom Novom Mestu 1679. godine, cijeli je posjed zajedno sa umama postao vlasnitvo habsburkog dvora. Krajinici su uz vojne dunosti imali pravo servituta (slunosti) u tadanjim dravnim umama. Dobivali su besplatno graevno i ogrijevno drvo, pravo na pau, iropau, leeninu i druge umske proizvode. Krajiko stanovnitvo bilo je na primitvnom stup nju razvoja. Teili su posjedovati to vie stoke, bez ob zira na njihovu kvalitetu. Tako su koze bile pogodne i mnogobrojne i u velikoj su mjeri utjecale na devastaci ju uma. To je bio jedan od razloga daje zapovjednik karlovakog generalata, barun von B e c k 1764. godine izdao propis o umskom redu pod nazivom Medjutimni umski red, a 1765. godine popratne instrukcije. O spomenutome umskom redu K o s o v i (1914) pie: "To bi bio imati koliko je nama poznato prvi pro pis o umskom redu u povijesti Hrvatske". U samom uvodu propisa napominje se da su ume karlovakog generalata u tako loem stanju, da e graniari radi po manjkanja drveta morati naputati svoja ognjita, ako ume ne budu brinije uvali. umski red takoer dono si odredbe o sjei ume, organizaciji uvarske slube, zabrani loenja vatre u umi, o unitenju koza, poumljavanju goleti i drugo. U iduem uvodu Instrukcija pie: "Suma se lako sje e, ali dugo treba da naraste, pustoi se i rasipa, s njom
534

se loe postupa, te se bojati da e se u budue sasvim izobliiti". F ran zoni kao struni tvorac umskog re da bio je poznat po vrlo strogim mjerama zatite i uva nja uma, pa je izmeu ostaloga u prvome redu protei rao sanitarne sjee. Zabranio je sjeu ivo stojeih sta bala u carskim i seoskim umama, ako nisu bile odobre ne. Ogrijev se izraivao iz bolesnih stabala, preloma i izvala. Takoer je zabranio nelegalnu trgovinu drvetom. Graevno i ogrijevno drvo moglo se prodavati na stovaritima. Glavna stovarita bila su u Senju, Karlobagu i Sv. Jurju. Franzoni nareuje gradnju zatvorenih pei umjesto ognjita, a kozama je zabranjen pristup u umu i bli zinu uma. Dozvoljena je jedino paa rogate stoke. Lo enje vatre bilo je zabranjeno u umi i blizini ume. Za prekritelje bile su propisane stroge kazne, kao i za kradu drveta te oteenje stabala i pomlatka. Za provedbu umskog reda u umama, kao i za u vanje uma bile su zaduene i odgovrne vojne vlasti po pukovnijama i mjesnim opinama. Moe se zakljuiti da su 1764. i 1765. godina bile vrlo plodne to se tie umarskih propisa, inventarizaci je uma, organizacije umarstva, u emu velike zasluge pripadaju Weldmeisteru Franzoniju. Nakon donoenja Medjutimnog umskog reda i In strukcija u Karlovakom generalatu, carica Marija Terezija 1769. godine izdaje Uredbu za civilnu Hrvatsku o gospodarenju umama na hrvatskom jeziku pod nazi vom: "O lugov dubrav i loz uvanje i zadravanje" ( K e s t e r a n e k 1882). O toj Uredbi Kesteranek ka e: "Nije to samo prvi hrvatski umski zakon, ve i prva na hrvatskom jeziku izdana Uredba o umskom gospo darenju".

M. Vukeli: OTOKA IMOVNA OPINA

umarski list br. 9 10. CXXIV (2000), 533-547

Karlovaki i Varadinski generalat 1787. godine ujedinjuju se u kantonsku upravu sa sjeditem u Zagre bu, kada se donose novi propisi o umskom redu s na pucima za krajike ume. Nakon Franzonija u Vojnoj krajini sljedeih sto go dina nije bilo znaajnog pomaka niti napretka u dono enju propisa o gospodarenju umama, osim to su vr ene invertarizacije uma i reambulacije. Novi premjer uma otoke i like pukovnije poeo je 1808. godine, koji je zbog Napoleonovih ratova zavr io 1820. godine. Lika je bila pod francuskom upravom od 1809. do 1813. godine. Burne 1848. godine ukinut je feudalni sustav, a 1850. godine donosi se temeljni krajiki zakon, po kome krajinici postaju vlasnici zemlje koju su do tada uivali. Tada su ukinute besplatne tlake i rabote, ali je ostala besplatna vojna obveza. Sume su ostale carsko dobro, uz pravo besplatnog koritenja za potrebe kraji nika, ija su prava zakonom zabranjena. Seoski pa njaci i umarci postaju vlasnitvo mjesnih zajednica kao najniih upravnih jedinica pod nazivom "Zemlji ne zajednice". U Vojnoj krajini 1860. godine uveden je austrijski "Opi umski zakon", koji je sadravao sve propise: o gospodarenju umama, koritenju umskih proizvoda, zatiti uma i organizaciji umarske slube. Isti zakon u civilnoj Hrvatskoj donesen je 1858. godine. Slabljenjem i nestankom moi Osmanlijskog car stva Vojna krajina gubi svoje znaenje kao institucija, te dolazi do promjena i reorganizacije. U tu svrhu vojno

zapovjednitvo u Zagrebu osniva "Samostalni odsjek za umarstvo", koje sa postojeim umskim upravama kod krajikih pukovnija (Otoac, Gospi, Ogulin) oba vlja pripreme razgranienja uma zbog razvojaenja Vojne krajine i uvoenja civilnih vlasti. Po uredbi cara Franje Josipa 1871. godine krajike ume su podijeljene na "Dravne" i "Imovnih opina". Iste godine osnovana je Krajika umska uprava u Za grebu za Dravne ume sa umarskim uredima u Vin kovcima i Otocu. Otoki umski ured 1907. godine preseljenje u Suak. Kraljevski umski ured u Otocu za "Dravne u me" ima u sastavu devet umarija i to: Otoac, Krasno, Kosinj, kare, Plitviki Ljeskovac, Gospi, Karlobag, Donji Lapac i Sveti Rok. Gospodarstveni ured like imovne opine nije nika da osnovan, a bile su mu dodijeljene umarije: Gospi, Karlobag, Sv.Rok i Donji Lapac. Patronat nad likom imovnom opinom bio je u na dlenosti otoke imovne opine. Pruskim ratom stvorena je Austro-ugarska drava. Austro-ugarskom nagodbom 1868. godine Hrvatskoj su priznata ograniena prava i autonomija u dravnoj upravi, sudstvu, kolstvu, crkvi s upotrebom hrvatskog jezika. Spomenutom nagodbom Hrvatska meutim ni je dobila financijsku samostalnost, Maari se postavlja ju na rukovodea mjesta, a u uredima se koristi maar ski jezik. Tako je maarski strunjak nadumar Sandor P e r e 1879. godine postavljen za upravitelja gospodar stvenog ureda otoke imovne opine.

OSNIVANJE I M O V N I H O P I N A Razvojaenjem Vojne krajine 1871. do 1873. god. i ureenjem civilne vlasti u Hrvatskoj dolazi do reorga nizacije u umarstvu. Prema zakonu iz 1871. godine1) krajinici su mogli sva svoja prava ostvariti u umama imovnih opina, dok dravne ume ostaju neopteree ne. Prema istom zakonu bive dravne ume podijelje ne su po vrijednosti na polovicu. Jedna polovica uma po vrijednosti dodijeljena je Imovnim opinama, a dru ga polovica dravnim umama. Izluena polovica u ma po vrijednosti treba zadovoljiti potrebe pravouitnika u imovnim opinama, koji su ta prava imali u drav nim umama bivih pukovnija. Imovne opine bile su dune: podmiriti potrebe u gradnji mjesnih, crkvenih i kolskih opina podmiriti potrebe na ogrijevnom drvetu spomenutih opina podmiriti potrebe i sva prava krajinika na graev nom i ogrijevnom drvetu U Hrvatskoj se Vojnoj krajini u bivim pukonijama osniva jedanaest imovnih opina i to: Otoka, Lika, Ogulinska, Slunjska, Petrinjska, Glinska, Krievaka, urevaka, Gradika, Brodska i Petrovaradinska, dok se za dravne ume osniva krajika umska uprava u Za grebu, sa umarskim uredima u Vinkovicma i Otocu. Imovne opine bile su dune osigurati prava kraji nika bez obzira na vjeroispovijest, te prihode za pod mirenje trokova vlastite uprave u gospodarenju uma ma. Kod nekih opina bilo je tekoa, jer su diobenom odlukom dobile loe ume, kao stoje to sluaj s likom imovnom opinom. Poveavanjem broja pravouitnika imovne opine raspolagale su s manjim sredstavima za poslovanje. Izostala je intervencija drave, to je jo vie pogoralo njihov teak poloaj. 535

) (Goglia, A. 1917., Uredovna zbirka umarskih propisa. Zakon od 8. VI. 1871. god. o otkupu umskih slunosti u dravnim umama. Zagreb)

M. Vukcli: OTOKA IMOVNA OPINA

umarski list br. 9-10, CXXIV (2000), 533-547

Prema Zakonu o imovnim opinama 1873. godine 2 ), odreena su naela djelovanja i gospodarenja umama. ume imovnih opina bile su pod nadzorom javnih vlasti i povjerenika. Imovnu opinu kao vrhovno tijelo postavlja skupti na zastupstva, gospodarski i revizorski odbor, te gospo darstveni ured sa svojim tijelima i umarijama. Zastup stvo imovne opine biraju mjesne opine za vrijeme od tri godine. Na svakih 5.000 itelja bira se jedan zastu pnik, a preko 5.000 dva zastupnika. Skuptina zastup stva donosila je ujesen proraun, a u proljee zavrni raun, kao i odluke o osnovnim sredstvima, investicija ma, zajmovima i ostalo. Gospodarski odbor s predsje dnikom i etiri lana pravni je zastupnik, koji provodi odluke zastupstva. Gospodarstveni ured kao struni u marski organ upravlja umama na osnovi prorauna, vaeih propisa, zakona i odluka. Za svoj rad odgovo ran je gospodarskom odboru.

Prava imovnih opina i pravouitnika propisana su Zakonom iz 1881. godine3) i prateim naputcima A, B, C. Na taj nainje ureeno i propisano poslovanje, orga nizacija, revizija gospodarskih osnova s nainom gos podarenja i realizacijom etata na principu potrajnosti prebornog gospodarenja i drugo. Ipak imovne opine u Vojnoj krajini pod civilnom upravom imale su svoje znaenje u kulturnom i gospo darskom smislu i odigrale su znaajnu ulogu. U kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca dolo je do po dravljenja imovnih opina s izvjesnom autonomijom, ali je plaanje zaposlenih ostalo na teret imovne opine. Financijski poloaj imovnih opina stalno se pogor avao zbog velikih optereenja od pravouitnika, pa Hrvatski sabor 1941. godine donosi odluku o njihovom ukidanju.

OTOKA IMOVNA OPINA umarstvo Otoke imovne opine detaljno je opisao njen upravitelj, nadumar andor Pere u svom "Statistikom opisu" uprave i gospodarenja umah od njenog postanka 1879. do 1895. godine 4 ) Opis u originalu sadri: Poloaj i veliinu Tlo i podneblje Nalazee vrste drvea Odnoaji vlasnitva Dosadanje gospodarenje i sadanje stanje a) Organizacija gospodarenja b) Sadanje stanje zaliha i dobnih razredah c) Komunikacije, prihod na drvu i njegovanju u ma d) Trgovina umska i ciena sirovinah e) Upravno i uvarsko osoblje f) umsko redarstvo VI Budue gospodarenje a) Svrha gospodarenja b) Razlozi na kojih se osniva uredjenje umskog gospodarstva c) Procjena prihoda i postavljanje gospo darstvenih osnovah VII Posebni opis umah i odnoaja dobnih razredah VIII Odnoaji povrine umah napram cielom podruju imovne obine, puanstvo i stanje blaga
:

I II III IV V

Dogaaji koji tetno djeluju u umskom gospo darstvu X Lovstvo, voarstvo i ugljenarstvo Osim opisnog dijela opis sadri i vie tabelarnih priloga i to: , A) Razdielenje posjeda imovne obine na umarije, te ureajne razrede sa naznakom povrine, drvne gromade i razmjera dobnih razreda B) Prihod od doznaka uz potpunu cienu od osnutka imovne obine, mjeseca studena godine 1879. do konca godine 1895. C) Prihod od doznaka uz snienu cienu od osnutka imovne opine, mjeseca studena godine 1879. do konca godine 1895. D) Prihod na drabenih zapisnicih od godine 1880. do konca 1895. E) Izdatak na kulture i umske puteve od godine 1882. do konca godine 1895. F) Iskaz o plai i inih berivih inovnika i slubenika otoke imovne opine G) Iskaz o vrhu uplaenih i odradjenih umskih teta od godine 1882. do konca godine 1895. H) Iskaz o broju i vriednosti umsko-kvarnih prijava od godine 1879. do konca godine 1895. I) Stanje mirovinske zaklade lugara otoke imovne opine koncem 1895. godine

IX

) (Goglia , A. 1917. Uredovna zbirka umarskih propisa, Zakon od 15. VI 1873. o imovnim obinama u Hrvatsko-Slavonskoj vojnoj kraji ni, Zagreb) ') (Goglia, A. 1917. Uredovna zbirka umarskih propisa, Zakon od 11. VII. 1881., kojim se razjanjuju, odnosno preinauju neke ustanove, Zakon od 15. VI. 1873. godine) i 4 ) Ovaj detaljni opis otoke imovne opine sauvan je u umariji Otoac, njega je sluajno pronaao i sauvao autor ovoga lanka za svog slubovanja u umariji Otoac. Danas je pohranjen u arhivi navedene umarije.

536

M. Vukeli: OTOKA IMOVNA OPINA

umarski list br. 9-10, CXXIV (2000), 533-547

Slika 1. asnici Otoke pukovnije "Ban J. Jelai" 1894. godine, na ijem podruju je djelovala otoka imovna opina. Iznad br. 18 drugi asnik je otac inenjera umarstva Karla Mirtha iz Otoca. Njegov sin Karlo emigrirao je neposredno nakon II. svjetskog rata. Bio je glavni urednik Croatia Pressa u New Yorku. Slika se nalazi u njegovoj rodnoj kui u Otocu, Vatrogasna br. I. (Foto: M. Vukeli)

J)

Pregledni iskaz o proizvodnoj i ukupnoj povrini pojedinih ureajnih razredah, njihovoj ukupnoj drvnoj zalihi, te godinjem sjenom prihodu K) Iskaz puanstva i povrine obinskih panjaka otokog okruja L) Iskaz o mnoini gospodarskih ivotinja otokog okruja M) Iskaz o dunosti i uplati umskih teta za vrieme od godine 1879. do knea 1894. godine N) Inventar otoke imovne obine osim umah procjenjenih kod diobe na vriednost od 14,230.731,73 forinta. U tekstu e se detaljnije prikazati statistiki opis uprave i gospodarenja umama otoke imovne opine za razdoblje od 16 godina (1879-1895. god.) prema rasporedu u originalu kako slijedi.

Slika 2. Zgrada biveg Gospodarskog ureda otoke imovne opine u Otocu. U istoj je sada Srednjokolski centar. (Foto: IVI. Vukeli)

I. POLOAJ I VELIINA umski posjed otoke imovne opine prostire se na podruju bive carske i kraljevske krajike otoke pukovnije, izmeu 44 32' i 44 57' sjeverne irine, a 32" 36' i 33" 42' istone duljine. To je podruje kra i krakih formacija, s puno gorskih kosa, izoliranih glavica, ponikava, dolaca, peina, ponora i ravnica.
537

M. Vukeli: OTOKA IMOVNA OPINA

umarski lisl br. 9 10, CXXIV (2000). 533-547

Posjed sainjavaju na istoku i sjeveroistoku gore Pljeivica i Mala Kapela, a na zapadu i jugozapadu gora Velebit. Nagib terena se kree od 5" do i 45. ume 127.947,39 73.521,27 istine 8.098,33 4.660,30

Posjed otoke imovne opine na temelju segregacionalnog elaborata iz 1879. godine obuhvaao je slje deu povrinu: Neproduktivno 1.854,74 1.067,34 Ukupno 137.900,46 79.356,79

k.J. ha

U svom sastavu posjed otoke imovne opine imao je 58 mjesnih opina ukupne povrine 472.024,90 k.j. ili 271.633,43 ha. To bive otoko okruje na sjeveru

granii s Ogulinskim okrujem, na istoku s Bosnom, jugu i jugoistoku s Likim okrujem, dok se na zapadu i jugozapadu protee do Jadranskog mora.

II. TLO I PODNEBLJE

Gorje u posjedu ove Imovne opine sastavljeno je iz kredne formacije (vapnenci, dolomiti, lapor, pjeenjaci i razni konglomerati). Glinena tla prekrivena su slojem humusa razliite debljine. To su krki predjeli gdje kie obilno padaju u oujku i travnju, te u listopadu i stude nom. Proljea su kratka, jesen traje samo dva mjeseca, dok su zime duge i do 5 mjeseci, sa snijenim pokriva em od 1 do 2 m. Srednja godinja temperatura iznosi 9,2 C, s maksimumom u srpnju, a studeni u sijenju. Podneblje je kontinentalno do primorsko, vjetrovi su bura i jugo, koji ponekad rue krovove. Tlo i podneblje je nepovoljno za rast ume. Kasni proljetni mrazevi, te rani ujesen su uestali, kao i ljetni suneoar koji nepovoljno utjee na bilje.

III. NALAZECE SE VRSTI UMSKOG DRVEA

Osim ovih glavnih vrsta prirodno dolazi crni bor (P. Glavne vrste umskog drvea su: bukva (F. sylvatica), jela {A. pectinata), smreka (P. excelsa), hrast kit- nigra i obini bor (P. sylvestris) koji ine autoktone sas tojine na manjim povrinama, bijeli javor (A. pseudonjak (Q. sessiliflord) i druge vrste. platanus) dolazi pomijean s bukvom i jelom, zatim Sume su iste i mjeovite sastojine. istih bukovih obini grab (C. betulus), brijest {U. carpinifolia), obi uma i drugih bjelogorica ima 105.513,73 k.j. (ili ni jasen (F. excelsior), brekinja (S. torminalis), muki60.718,95 ha), crnogorica 25.540 k.j. (ili 14.697,36 ha) nja (S. aria) i druge vrste. i hrasta kitnjaka 6.837 k.j. (ili 3.934,44 ha). Od grmova najea je obina lijeska (C. avellana), Na dobroj stojbini bukva raste 120 do 150 godina, a klen {A. carpinifolia), svib (C. sanguined), dren (C. moe biti zdrava i do 200 godina na vapnenoj podlozi. Jela svojom visinom nadmauje bukvu, pa je treba po mas), truljika (C. oxiacanta), crni trn (P. spinosa), baz magati jer je potisnuta prekomjernim sjeama. Hrast kit- ga (S. nigra), tisa (T. baceata), divlja kruka (P. commu njak zauzima manje povrine, a odlikuje se trajnim drve- nis), ruj (R. cotinus) i dr. tom. Smreka ne zaostaje za jelom i esto je nadkriljuje.

IV ODNOSAJI VLASNITVA
Prema zakonu iz 1879. ume su u posjedu i vlasni tvu otoke imovne opine, a prema Zakonu iz 1860. godine ostala su sva prava pravouitnika i to: a) Pravo na graevno i ogrijevno drvo svih mjesnih, crkvenih i kolskih opina b) Pravo na graevno drvo svih krajikih zadruga, pau, irenje, nastor i dr. Pravouitnicima su priznata sva prava po Zakonu iz 1873. godine i nadopunom Zakona iz 1881. godine na umu i njene proizvode, uz potivanje naputka o potrajnom gospodarenju iz 1852. godine. Strah o ogranienju prava pravouitnika nije bio opravdan, jer je kod diobe otoka imovna opina pro la puno bolje nego lika imovna opina. Racionalno gospodarenje umama bilo je uspostav ljeno u otokoj imovnoj opini, jer se je tako trajnim uitkom moglo udovoljiti svim ovlatenicima.

V. DOSADANJE GOSPODARENJE I SADANJE STANJE A. Organizacija gospodarenja

Zakonom iz 1873. godine ureena je uprava i gos podarenje umama krajikih imovnih opina. Prema 538 zakonu o vlasnitvu iz 1871. godine sve mjesne opine (58) u okruju moraju sainjavati jednu samostalnu cje linu Imovnu opinu, dok djelokrug nekadanjih pukov-

M. Vukeli: OTOKA IMOVNA OPINA

umarski lii br. 9- l. CXXIV (2000). 533-547

nija prelazi u Zastupstvo imovne opine. Tako je u biv em otokom okruju nastala Otoka imovna opina. Autonomija imovne opine je u zastupstvu, koje se sastoji od odreenog broja zastupnika mjesnih opina. Zastupstvo se biralo tako da su mjesne opine preko 3.000 stanovnika birale 2 zastupnika, a preko 7.000 sta novnika 3 zastupnika u trajanju od 3 godine. Vrhovni nadzor nad imovnom opinom imala je dr ava, odnosno Krajika umska uprava u Zagrebu pu tem povjerenika. Odbor zastupstva vodio je brigu o ustroju Gospo darstvenog ureda, te o postavljanju osoblja za upravu i nadzor. Tako je 1879. god. ustrojen Gospodarsveni ured Otoke imovne opine sa sjeditem u Otocu. Uvjeti za imenovanje osoblja i inovnika bili isti kao i za imenovanje zemaljske vlade. Zakonom 1881 .godine propisana je raspodjela do biti nakon podmirenja pravouitnika. Osnovana je mirovinska zaklada u koju seje uplai valo 10 % istih sveukupnih plaa. Uplata je prestala kada su kamate zaklade mogle podmiriti mirovinske obveze.
umarija I. OTOAC II. PERUSIC III. SINAC IV. KORENICA V. KRASNO VI. ZAVALJE Sveukupno k.j. ha Proizvodna povrina 21.207,73 24.331,26 17.990,31 20.060,75 20.901,24 23.456,10 127.947,39 73.629,15 istine i neplodno k.j. 871,13 1.315,02 1.014,71 2.470,84 2.978,59 1.302,78 9.953,07 5.727,64

Navedenom zakonu dodani su naputci: a) Za ureenje i uivanje uma imovne opine b) Za procjenu i ureenje uma potrajnog gospodarenja c) O slubovanju i djelovanju organa nadzora, kraljev skog povjerenika, zastupstva, gospodarskog odbora i predsjednika; djelokrugu i dunostima upravitelja, protustavnika gospodarskog ureda, te podinjeih u mara i lugara. Zakoni 1871. 1873. i 1881. godine nisu od svih kra jikih imovnih opina stvorili jednu instituciju, niti ure dili status i jednaka prava osoblja i inovnika imovnih opina. Takoer nije bila ureena jednaka mirovinska zaklada umirovljenika za sve opine. Kako navodi andor Pere, djelovanje otoke imov ne opine bilo je uspjeno, te postoji nada da e i druge imovne opine takoer rjeiti svoje poslovanje na zado voljavajui nain. B. Sadanje stanje zaliha i dobnih razredah Gospodarenje umama ove imovne opine sve do 1885. godine temeljilo se na podacima iz segregacijskog elaborata.
Ukupno 22.078,86 25.646,28 19.005,02 22.531,59 23.879,83 24.758,88 137.900,46 79.356,79 Ukupna drvna zaliha 1,311.398 1,040.257 1,263.060 1,531.617 1,457.544 2,048.181 8,970.057 Godinji sjeivi prihod m3 23.690 18.103 22.362 27.198 26.328 42.210 159.971

Na temelju naputka "B" i Zakona 1881. godine izvr ena je nova procjena drvnih zaliha otoke imovne op ine od 8,970.057 m\ Prema prilogu "A" i "J" dati su podaci po umari jama. Utvreni su srezovi i uredajni razredi, razmjer dobnih razreda, povrina, drvna zaliha i godinji sjeni prihod. Prema prilogu "A" utvreno je 608.301 m3 drvne zalihe mladog drvea do 40 godina, 1,921.930 m3 srednjeg drvea 40 - 80 godina, te starog 6,439.826 m' preko 80 godina. Ovolika drvna zaliha osigurala je budunost otokoj imovnoj opini. U navedenoj tablici prikazani su glavni uredajni po daci po umarijama. C Komunikacije, prihod od drva i njegovanje uma Iskoritavanje drvnih zaliha najstarijeg dobnog raz reda ovisno je od gustoe prometnica i eljeznice. Pri hod od ume pak ovisi o cestama, blizini mora i trgo

vakih sredita, kao to su Senj i Sv.Juraj. Prihodi od drveta mogli su se realizirati tek nakon podmirenja pravouitnika, koji godinje troe 132.485 prm ogrije va. Glavni prihod od drveta svake godine je sve manji, sporedni prihodi su neznatni, to uzrokuje tekoe u po slovanju. Njega uma uspjeno se obavlja prebornom sjeom najstarijeg razreda. Takav nain prirodne obnove treba i dalje prakticirati, dok umjetnu pripomo treba koristiti samo u sluaju elementarnih nepogoda. Poumljavanje dolazi u obzir samo na istinama i goletima. Koliina utroenih sredstava u njegu uma, poumljavanje i iz gradnju umskih puteva iskazana je u prilogu "E". Tako je do 1895. godine utroeno na kulture 27.661,19 forin ti, te na umske puteve 29.809,96 forinti. Kod podizanja kultura najvie se utroilo u "Laudonov gaj" zbog vezanja ivog pijeska. Pritom se najvie sadio crni i obini bor te crna topola. 539

M. Vukcli: OTOKA IMOVNA OPINA

umarski lisl br. 9-10, CXXIV (2000), 533-547

Na drugim istinama sadila se smreka, ari, jasen i pitomi kesten. Osim toga njeguju se od koza unitene ume, koje se nakon toga bujno obnavljaju. Branjevine je pak teko odravati, ali je vidljiv rezultat i napredak. D. Trgovina i umska ciena Trgovina drvetom bila je vezana za nekoliko tvrtki iz Senja, Sv. Jurja i Karlobaga. U tim izvoznim lukama bila su izgraena stovarita za smjetaj drvcta. Zbog velikih udaljenosti do mora, cijene drveta su bile razvrstane u razrede, a prijevoz se uglavnom odvi jao sa zapregom. Prosjena cijena za 1 m3 tehnikog drva jele i smre ke iznosila je 3 forinte, bukve 2,5 forinti, hrasta kitnjaka 5 forinti i javora 4 forinte. Prostorni metar bukovog ogrijeva prodavao se po ci jeni 0,60 do 1,2 forinte. Osim toga prodavala se i rezana grada. Drvo se preraivalo u velikim koliinama u klade, grede, vratila, vesla, jarbole, duge, imlu, daske i letve. Na podruju otoke imovne opine radila je samo jedna parna pilana u tirovai u vlasnitvu kraljevskog umskog erara. Na ovom podruju radile su 32 vodene pile na rijeci Gackoj i jedna ciglana. Kuni obrt bio je razvijen, a izraivalo se razno su e, posue, stolarija i slino. Zaposleno puanstvo na preradi i obrtu uspjeno je obavljalo sve poslove. E. Upravno i uvarsko osoblje Sumama otoke imovne opine upravljao je Gospo darstveni ured u Otocu, kojemu je bilo podreeno 6 umarija sa 30 lugara, 30 podlugara i 10 lugarskih po monika. Gospodarsvenim uredom upravlja nadumar, a u njegovom sastavu bio je procjenitelj, protustavnik i Rim. br. I. II. III. IV. V. VI. Svega: umarija OTOAC PERUSIC SINAC KORENICA KRASNO ZAVALJE

pristav ili vjebenik. U umarijama su postavljeni ispi tani umari, pristav i vjebenici. umarije su udaljene od gospodarskog ureda: I Oto ac 0 km, II Perui 33 km, III Sinac 10 km, IVKorenica 54 km, V Krasno 21 km, VI Zavalje 67 km. umarije Krasno i Zavalje osnovane su 1889. godine. Upravno i uvarsko osoblje bilo je nedostatno i ogra nieno financijskim mogunostima imovne opine. U prilogu "F" iskazana su primanja slubenika i i novnika.

F. umsko redarstvo
umsko redarstvo na podruju otoke imovne opi ne nije bilo kompletirano zbog pomanjkanja financij skih sredstava. Njihov najvaniji posao bio je na uva nju i zatiti uma. Najvei neprijatelj umi bio je o vjek, koji je poinio velike umske tete i krade drveta. Bilo je puno nesporazuma oko uzurpacija, jer ume nisu bile omeene, a krajinici obino grade kue i sta nove u umi i oko ume. Velike tete ini stoka u emu se posebice istie koza. Osim toga prisutne su velike tete od elementarnih nepogoda te poara i tetnika. Svi ti problemi padali su na lea umskog redarstva. Narod je bio na niskom stupnju razvoja, te umu sma tra Bojim darom. uma se prirodno uzgaja, zalijeva, raste po danu i po noi pa je zbog toga vjena. Iz takvog shvaanja proistiu i postupci naroda prema umi. U prilogu "G" iskazane su uplaene i odraene um ske tete za razdoblje 1882 - 1895. godine, kada je upla eno 90.967 forinti, odnosno odraeno 45.346 forinti. U prilogu "H" iskazan je broj i vrijednost umskokvarnih prijava od 1879- 1895. godine po umarijama.

Broj umsko-kvarnih prijava komada 50.834 45.341 45.226 41.566 14.830 13.428 211.225

Vrijednost prijava forinti 73.574,31 75.725,05 73.031,45 71.682,36 22.178,72 18.324,48 334.536,37

VI. BUDUE GOSPODARENJE

a) Svrha gospodarenja
Glavna zadaa gospodarenja umama Otoke imo vne opine je potpuno osigurati prava pravouitnika. Osim toga, unovenjem preostale drvne mase treba osi
540

gurati im vee prihode radi podmirenja preostalih tro kova poslovanja. Pomanjkanje izvoznih puteva, kao i blizina naselja krajinika te este sjee, prouzroile su degradaciju u-

M. Vukeli: OTOKA I M O V N A OPINA

umarski lii br. 9-10, CXXIV (2000), 533-547

ma. Nekontroliranim sjeama i brstom koza i stoke mnoge visoke ume pretvorene su u ikare. U buduem gospodarenju treba uloiti mnogo truda i sredstava kako bi se sprijeilo propadanje uma. Zbog toga treba zabraniti nekontrolirane tete i uzgoj koza, te poumiti goleti. Kako bi namirili svoja prava na ogrijevnom drvetu, pravouitniei e iskoritavati ostatke u sjeinama. Uvoenje strogih mjera uvanja uma esto ne daje rezultata, jer krajinici smatraju umu bojim darom i jedinim izvorom prihoda. U blizini naselja esto se ne ma to sjei, dok je prijevoz zapregama iz daljnjih uma bio vrlo skup. Sa umama se u budunosti mora gospodariti trajno iracionalno, jer e tako biti najvie koristi. b) Razlozi na kojih se osniva ureenje umskog gospodarstva Ako razmotrimo naprijed opisane gospodarstvene znaajke i svrhu gospodarenja vidjet emo da se uree nje umskog gospodarstva u budunosti mora prilago diti staninim prilikama, u pogledu izbora vrste drvea, naina uzgoja i ophodnje. Uspijeh vegetacije ovisan je od dobrote tla i podneblja. Zbog toga treba dati prioritet vrstama koje ovdje dolaze prirodno, kao to su: bukva, jela, smreka, hrast kitnjak i bor. iste sastojine ini bukva i manjim dijelom ostale vrste, koje treba pretvoriti u mjeovite s jelom i smre kom. To e se postii gospodarenjem visokog uzgoja, ophodnjom od 120 godina, te izjadnaavenjem tekueg i poprenog prirasta. Glede stojbinskih prilika prebornom sjeom mogue je osigurati potrajnost prihoda zbog sreivanja abnormalnog stanja. U tu svrhu razdi jeljena je 120 godinja ophodnja u 3 gospodarska raz doblja po 40 godina.

c) Procjena prihoda i postavlanje gospodarstvenih osnovah Za procjenu prihoda od drveta sluili su podaci iz Segregacijskog elaborata i nove izmjere 1885. godine. Kod revizije bilo je potekoa jer ume nisu bile omeene. Potrajnost prihoda u umama ustanovljena je po Hundeshagenu. Prema procjeni 1885. godine, ukupni godinji prihod na drvu iznosio je: 34.258 m3 graev nog i 166.671 prmogrijeva. Ako od toga odbijemo pravouitnike, ostaje viak za prodaju 27.789 m3 graevnog i 34.213 prm ogrijeva, koji se prodavao u Senju i Sv. Jurju. Od toga vika ivjela je imovna opina. U prilogu " C " prikazanje prihod od doznaka za raz doblje 1879- 1895. godina uz snienu cijenu za etinja e 18.357,53 forinti, te listae 2.871,78 forinti. U prilogu " D " prikazanje prihod od drabenih zapi snika za razdoblje 1880 - 1895. godine u iznosu od 81.558,51 forinti. Prilikom izrade osnove gospodarenja za prvo razdo blje od 40 god. (1886 - 1925) ustanovljen je za svaki ureajni razred red za sjeu. Red za sjeu dolazio je naj prije u najstarijim ureajnim razredima. Bilo je sluaje va kad najstariji dobni razred nije mogao pokriti etat za 40 godina za trajanja 1 gospodarskog razdoblja, pa se manjak podmirivao u srednjedobnim razredima. Viak etata najstarijeg dobnog razreda uvao se za II razdo blje, dok se pomladak nije podigao, najstariji dobni raz red nije se mogao sjei.

VII. P O S E B N I OPIS S U M A H I O D N O A J A D O B N I H R A Z R E D A Iz svega stoje do sada opisano i priloeno, strunja ci e lako vidjeti stanje gospodarstva i uma. ume ove imovne opine procijenjene su na 14,230.731 forintu. Ogromne drvne zalihe mrtvi su ka pital zbog pomanjkanja puteva i eljeznice, pa zbog to ga kod diobe nisu ni imale nikakvu vrijednost. Sume u blizini bilo je lake unoviti, dok su neotvorene ume propadale. Jedino izgradnja prometnica moe poveati prihod ove opine. Njezini trokovi sve su vei, a finan cijska mo sve manja. Opis uma i dobnih razreda danje u prilogu "A".

VIII. O D N O A J I P O V R I N E N A S P R A M C I E L O M P O D R U J U I M O V N E O B C I N E , P U A N S T V O I STANJE B L A G A Kao to je ve navedeno ukupna povrina uma i umskih zemljita iznosi 79.357 ha, te 44.091 ha nekultiviranih i slabo kultiviranih panjaka. Ako od ukupnog broja stanovnika odbijemo pravouitnike, tada 0,58 ha panjaka, dolazi po stanovniku odnosno 0,86 ha ispasita u umi, nakon odbitka neplodnog tla i branjevina. Kada bi se opinski panjaci samo malo kultivirali mogli bi preko ljeta prehraniti cjelokupnu stoku. Naime, u tom razdoblju konji i volovi ionako preteno rade u umi, pa jedino ovce koriste panjake. U proljee i jesen, kada ne ma usjeva, stoka se obino zadrava u polju. Na poboljanju prilika vlasti bi mogle puno uiniti u koliko bi poticale i financirale radove na melioraciji panjaka. 541

M. Vukcli: OTOKA IMOVNA OPINA

umarski list br. 9-1. CXXIV (20001. 5.^3-547

IX. D O G O D J A J I KOJI T E T N O DJELUJU U U M S K O M G O S P O D A R S T V U U umskom gospodarstvu ponajprije tetno utjee neukost i primitivizam. Ako u moralnom pogledu i odgoju ne bude vie napretka, a puanstvo bude orijen tirano samo na umu, doi e do pogoranja. Stanje e biti nepovoljnije ako se ne budu provodile uredbe o gospodarenu umama. U tom kontekstu negativno djeluje iskljuiva orijentacija puanstva na umu i njezine proizvode (gradu, ogrijev, pau, nastor i brst). Stanje se jo vie pogorava neracionalnim gospo darenjem i troenjem, te kraom drveta. umske tete su velike, broj prijava je sve vei, a sudski postupci su prespori i preblagi za poinielje. Velik je broj krupne stoke te ovaca i koza koje se ne hrane na jaslama, ve u umi. Za njihovu zimsku pre hranu puk sprema brsnik u ogromnim koliinama, dok okresana hrastova stabla upotrebljava za stoine. Takvi dogaaji i odnosi prema umi poveavali su devastaciju uma, te su se u gospodarenju umama morale donositi i primjenjivati zakonske odredbe.

X. L O V S T V O , V O A R S T V O I U G L J E N A R S T V O Lovstvo je u povoju, lovakih udruga nema, niti se lov iznajmljuje, ve je kao besplatna zabava preputen namjetenicima, asnicima i dr. Od korisne divljai najvie ima srna, zeeva, divokoza i raznih ptica. Od grabeljivaca ima dosta med vjeda, vukova, lisica, divljih maaka, jazavaca i kuna. Od ptica jastrebova, velikog tetrijeba. Zanimljivo je da je tetrijeb bio uvrten u grabeljivce. Lugarsko osoblje zadueno je i za lovstvo. Meu tim, osoblje je prezauzeto umskim tetama i kraama te ne progoni zvijerokradice. O lovstvu ne postoje za konski propisi, a za lovostaj nitko ne mari. Takvim ne kontroliranim lovom broj divljai se stalno smanjuje. Veliku korist i vie reda u lovstvu donio je tkzv. "Lovski zakon" te zakon o porezu na puke i lov. OSTALA SAZNANJA O DJELOVANJU OTOKE IMOVNE OPINE Otoka imovna opina kao gospodarstveni ured dje lovala je pune 62 godine ( 1879 - 1941 ). Uz sve nedae koje su pratile ovu Imovnu opinu od njenog osnivanja, taksator 11 i j i (1889) u svom lanku opisuje stanje uma otoke imovne opine. Prema nje govom opisu ume stradaju od velikih umskih teta. Za takvo stanje ne snose krivnju gospodarske osnove. Broj puanstva stalno raste, kao i vee potrebe na graevnom i ogrijevnom drvetu, to uzrokuje degrada ciju i unitenje uma. Neracionalno gospodarenje umama dovest e u pi tanje i mogunosti opskrbe pravouitnika. Svaka kua troi 48 prm ogrijeva, dok brojna stoka zatire umu. Taksator I l i j i (1889) zakljuuje: "Do kle god na graniar svoje blago bude u umi hranio, a ne na jaslama polja svojih, dotle nae ume niti gospo darstvo zeleniti se nee". Spomenuti taksator dalje opisuje loe stanje lugarske slube s velikim revirima, nestruno osoblje, slabe plae, te nisko obrazovanje i moral osoblja. Uz sve ne dae posebno istie potrebu za prosvjeivanjem puan stva na uzgoju, zatiti i uvanju uma. 542 Imovne opine iscrpile su svoju mo, ime su pre stale udovoljavati svim obvezama. Zastupstvo imovnih opina 1941. godine donosi odluku o ukidanju Imovnih opina, koje postaju vlasni tvo drave. Konano 17. 5. 1945. god. Sabor NR Hrvatske Zako nom proglaava ume Imovnih opina openarodnim dobrom, ime je prestala s radom otoka imovna opina. Iz obimnih tablica statistikog opisa, u prilogu je obavljen izbor podataka u izvornom ili skraenom obli ku kako slijedi: Prilog "A" - Razdieljenje posjeda imovne obine na umarije, te ureajne razrede s naznakom povrine, drvne gromade i razmjera dobnih razredah Prilog " B " - Prihod od doznaka uz podpunu cienu od osnutka imovne obine, mjeseca studena godine 1879. do konca godine 1895. Prilog " C " - Prihod od doznaka uz snienu cienu od osnutka imovne obine, mjeseca studena godine 1879. do konca godine 1895. Prilog " D " - Prihod od drabenih zapisnicih od go dine 1880. do konca godine 1895. Voarstvo nije bilo napredno i tadanje vlasti nasto jale su osnivati voarske rasadnike radi besplatne po djele. Tako je u Otocu 1895. godine osnovan rasadnik kruaka i jabuka na povrini od 6 k.j. U rasadniku se proizvodio velik broj vonih sadnica, pa je uskoro i za tvoren. Ugljcnarstvo je bilo razvijeno samo za potrebe kovaija, dok prirodnih ugljenokopa nije bilo. Statistiki opis Imovne opine Otoac napisan je 1896. godine. Njegov autor . Pere na kraju zakljuuje da e drugi biti bolji, ako ga bude pisao. Jedan primjer ak bio je pohranjen u arhivi umarije Otoac, mjeseca travnja 1896. godine, koji je eto, sluajno sauvan.

M. Vukclic: OTOKA IMOVNA OI'CINA

umarski list br. 9 10, CXXIV (2000), 533-547

Prilog "E" - Izdatak na kulture i umske puteve od godine 1882. do konca godine 1895. Prilog "F" - Iskaz o plai i inih berivih inovnika i slubenika Prilog "G" - Iskaz o vrsti uplaenih i odraenih umskih teta od godine 1882. do konca godine 1895.
Prilog "B"

Razdoblje 1879-1895. Sveukupno

Prilog "C"

etinjae m 152151,41
3

Listae m 124055,00
3

Ukupno forinti 237336,94 m 270206,41

3

forinti 398467,20

forinti 635.804,14

Razdoblje 1879-1895. Sveukupno

Prilog "D"

etinjae forinti m3 46.751,21 18.357,53

Prilog "E"

Listae m3 forinti 2.871,78 32.019,56

Ukupno m3 forinti 78.770,77 21.229,31

Razdoblje 1880-1895. Svega:

Prilog "G'

forinti 81.558,51

Razdoblje 1882.-1895.god. Sveukupno

Kulture forinti 27.661,19

umski putevi forinti 29.809,96

Ukupno forinti 57.441,15

Razdoblje 1882.-1895.god. Sveukupno

Uplaeno forinti 90.967,92

Odraeno forinti 45.346,61

Ukupno forinti 136.314,53

543

M. Vukeli: OTOKA IMOVNA OPINA

umarski list br. 9 10. CXX1V (2000), 533-547

Prilog "H" - Iskaz o broju i vriednosti umskokvarnih prijava od godine 1879. do konca godine 1895. (vidi tab. na str. 540.) Prilog "I" - Stanje mirovinske zaklade lugara otoke imovne obine koncem 1895. godine Stanje 1895. godine Primitak Izdatak Ostatak Gotovina forinti 3.149,61 2.973,96 175,65 Efekti forinti 20.659,10 450,00 20.209,10

Prilog "J" - Pregledni iskaz o proizvodnji i ukupnoj povrini pojedinih ureajnih razredah, njihovoj ukup noj drvnoj zalihi, te godinjem sjeivom prihodu (vidi tab. na str. 539.) Prilog "K" - Iskaz puanstva i povrine obinskih panjaka otokog okruja Prilog "L" - Iskaz okruja otokog o mnoini gospodarskih ivotinja po obinama 1895. godine U 16 obina od 5.529 komada kopitara bilo je: pas tuha 40, paripa 3.513, kobila 1.219, drebadi do 4 go dine 368, mazga 365 i magaraca 24. Od dvopapkara bi lo je: bikova 91, krava 9.739, volova 9.896 i teladi do 3 godine 7.529 komada. Prilog "M" - Iskaz o dunosti i uplati umskih teta za vrieme od godine 1879. do konca godine 1894. Prilog "N" - Inventar otoke imovne obine osim uma procjenjenih kod diobe na vriednost od 14,230.73 1,73 forinti Ukupna vrijednost inventara iznosila je 1895. godi ne 94.182 forinta.
Prilog "L"

Broj komada

Kopitari 5.529

Dvopapkari 27.255

Ovce 59.901

Koze 8

Svinje 6.675

Sveukupno 99.368
Prilog "M"

Propisana dunost do konca 1894.g. 1 forinti 197.216,07

Otplata do konca 1894.g. 2 forinti 87.296,02

Odraeno do konca 1894.g. 3 forinti 42.088,64

Ukupna odradba i otplata do konca 1894. g. 4 forinti 129.384,66

Razlika 5-1-4 forinti 67.831,41

LIKA IMOVNA OPINA Prema zakonu o ustanovama 1873. godine u Hrvatskoj je bilo predvieno osnivanje 11 imovnih opina. 544 Meutim, jedna od njih, Lika imovna opina nije nikada konstituirana. Temeljem segregacijskog elaborata i

M. Vukeli: OTOKA IMOVNA OPINA

umarski list br. 9 10, CXXIV (2000), 533-547

diobene odluke 1880. godine Lika imovna opina do bila je u vlasnitvo 89.707 k.j. (51.623,20 ha) uma i drugih zemljita u vrijednosti 5,772.513,86 forinti ( O j u r o v i 1998.). Segregacijski postupak za ovu opinu nikad nije za vren iako su ume kartirane i inventarizirane. Lika imovna opina nije nikada osnovana zbog nekvalitetnih i nedostupnih uma. Zastupstvo Like imovne opine nije htjelo prihvatiti i potpisati diobenu odluku central ne komisije, jer nije moglo ispuniti prava pravouitnika. Uz to nije mogla osigurati niti sredstva za poslovanje iz svojih vlastitih prihoda. U izvjeu Trgovake obrtnike komore u Senju 1876. god. pie da su ume ove imovne opine nepristupane. Prostiru se u vrletnoj Velebitskoj planini, dok samo manji dio Mazinske planine lei na 500 - 800 m n.m. Lika imovna opina traila je subven ciju od drave, koju nikada nije dobila. Zbog toga njeno zastupstvo nije pristalo na diobenu odluku. Liki pravouitnici - krajinici zadrali su i dalje svoja servitutna prava u dravnim umama prema pro

pisima iz 1860. godine. Prava pravouitnika bila su ta da administrativno ograniena samo na one ume koje su diobenom odlukom iz 1880. god. trebale pripasti li koj imovnoj opini. Podjela dravnih uma likog okruja (pukovnije) na ume imovne opine i dravne ume imala su samo administrativni karakter radi lake administracije i nji hovog koritenja i servitutnih prava. ume like pukov nije ostale su i dalje dravne bez obzira na njihovu po djelu u Segregacijskom elaboratu. Pravouitniki katastar nije sastavljen, nego samo liste likih krajikih mjesnih opina, koje su obavljale krajiku dunost. Na temelju liste mjesnih opina, pra vouitnici su stekli pravo servituta u dravnim uma ma. Tako je zadnja lista sastavljena 1904. godine. P e r u i (1929) je prikazao osnovno ureenje po dataka za ume like imovne opine kako slijedi:

Visoke ume 37.219,73

Niske ume 13.449,99

Povrina Panjaci 3.175,24

ha Neplodno 1.665,93 Svega 55.510,89

Navedene povrine vie su za 3.887,69 ha (55.510,89 - 51.623,20 = 3.887,69) nego to su bile odreene diobenom odlukom. Naime, naknadno se usDrvna Visoke ume etinjae 301.947,00 Listae 5.732.277,00

tanovilo da su povrine pojedinih katastarskih estica vee od prikazanih u diobenoj odluci,

z a l i h a m! Niske ume 188.300,00

Sveukupno 6.222.524,00

Kraljevski umarski ured u Otocu za dravne u me, ujedno je upravljao i umama like imovne opine. Dravnim umama upravljale su dravne uprave u Gospiu, Karlobagu, Sv. Roku i D. Lapcu. Preseljenjem Kraljevskog umarskog ureda iz Otoca u Suak 1907. god. nita se bitno nije promije nilo sve do 1930. godine. Tada su od 44 sreza formirane gospodarske jedinice koje su bile oznaene velikim slovima abecede. Tako su nastale gospodarske jedinice A, B, C, D i E, koje su bile bez servitutnih optereenja (dravne) dok su G i H gospodarske jedinice bile izluene za pokrie potreba pravouitnika - krajinika. Postojee dravne uprave Gospi, Karlobag, Sveti Rok i Donji Lapac nisu posveivale veliku pozornost uvanju servitutnih umarija, jer su smatrale da takvo rjeenje ima privremeni karakter. Glavni krivac za nezadovoljavajue stanje bila je odgovorna vlast, jer izmeu ostalog blago je kanjava-

Slika 2. Zgrada biveg Kraljevskog umarskog ureda u Otocu do njegovog preseljenja u Suak 1907. godine. Izgraena je u sreditu grada nasuprot sadanje umarije Otoac. Sada je u njoj Gospodarska komora Liko-senjskc upanije. (Foto: M. Vukeli)

545

M. Vukcli: OTOKA IMOVNA OPINA

umarski list br. 9-10. CXXIV (21)0(1), 533-547

la poinitelje umskih teta. Poveanje umskih teta i puanstva odluno je utjecalo na devastaciju uma i postanak ikara. Direkcija uma u Suaku 1925. godine zapoela je radove melioracija likih ikara, provoenjem resurekcijskih sjea i poumljavanjem goleti.

Osnova za podizanje ikara i goleti likih uma izra ena je u Suaku i odobrena 1933.godine. U takvim degradiranim sastojinama treba favorizirati bukvu kojoj stanite najbolje odgovara. Ona inae dolazi od prirode pa je treba vratiti na povrine gdje je nestala i nekad bila. Kod poumljavanja uglavnom se preporua sadnja obinog bora.

ZAKLJUAK: Dosadanja publicirana graa o povijesti likog u marstva vrlo je skromna, pa svako novo saznanje pred stavlja prilog njezinu boljem i potpunijem saznanju. Zahvaljujui spletu sretnih okolnosti sauvan je u u mariji Otoac originalni dokument o djelovanju otoke imovne opine za razdoblje od poetka njezinog djelo vanja 1879. do 1895. godine. Uz to su u ovom radu ko riteni i drugi podaci, kako bi se kompletirao rad otoke imovne opine od 1896. godine do njezinog ukidanja 1941. godine, zajedno sa likom imovnom opinom. Navedene dvije imovne opine zauzimale su znatne povrine Like i to u pravilu degradiranih uma. Nji hovim ukljuivanjem u imovne opine nastavljen je djelomini trend devastaacije od mnogobrojnih pravouitnika i stoke. Uza sve propuste uvjetovane takvim prilikama, ipak su imovne opine odigrale po zitivnu ulogu u sveukupnom gospodarenju svojih uma. Pronaeni detaljni podaci visoko strunog stati stikog opisa umarstva otoke imovne opine u opir nom tekstu i nekoliko postojeih tablica, doprinijeli su boljem upoznavanju likog umarstva, ali i sveukup nog naeg umarstva. Otoka imovna opina zauzimala je 79.357 ha, a od toga 73.629 ha (93 %) ume, 4.660 ha (6 %) istina i 1.068 ha (1 %) neproduktivnog tla. Od 8.970.057 m3 ukupne drvne zalihe ili 122 m3 /ha bilo je 608.301 m 3 (7 %) mladog drvea starosti do 40 godina, 1.921.930 m3 (21 %) srednjeg drvea starosti od 40 - 80 godina, te 6.439.826 m3 (72 %) starog drvea iznad 80 godina. Prosjena drvna zaliha je 122 m3 /ha i u est umarija kree se u rasponu od 75 m3 /ha (umarija Perui) do 174 m3 /ha umarija Zavalje. Procijenjena vrijednost uma je 14.230.732 forinti, a inventara samo 94,182 fo rinti. Godinji sjeivi prihod je 159.971 m3, od ega pravouitnici troe 91.415 m3, pa preostaje 68.556 m3 za ostale potrebe i prodaju. Prosjena je cijena m3 tehni kog drva jele i smreke 3 forinta, bukve 2,5 forinti, hra sta kitnjaka 5 forinti, javora 4 forinta i bukovog ogrijeva 0,6 do 1,2 forinta/prm. Na podizanje kultura utroeno je 27.661 forinti, ana izgradnju umskih komunikacija 29.810 forinti. Na prostoru otoke imovne opine ivi 83.540 sta novnika. Od ukupne povrine panjaka 44.091 ha to je 546 svega 0,52 ha po stanovniku, to nije dovoljno za ivot 99.368 kom. gospodarskih ivotinja, kojima treba osi gurati pau i sijeno. U tome su najbrojnije ovce, koje ine gotovo 60% (59.901 kom) ukupnog broja gospo darskih ivotinja. umske tete su znatne, jer je podneseno 211.225 prijava u vrijednosti 334.536 forinti. Senj i Sv. Juraj su glavne izvozne luke za razliite drvne Sortimente (kla de, grede, vratila, vesla, jarbole, duge, imlu, daske, let ve i ostalo). Uz postojeu pilanu u tirovai, rade jo 32 vodene pile na rijeci Gacki ijedna ciglana. Lovstvo jo nije organizirano, pa je zbog toga bez naknade prepu teno pojedincima za zabavu. umarski strunjak andor Pere i ostali ukazuju na propuste u gospodarenju umama otoke imovne opi ne. Veliki je pritisak na ume, jer graniar smatra da se blago moe iskljuivo hraniti u umi. Dok je tako, zakljuuju umarski strunjaci, uma se zeleniti nee. Osim toga loe je stanje lugarske slube, koje je slabo plaeno. Na kraju najvee tete ini stanov nitvo, jer vrlo slabo poznaje umarstvo. U tom po gledu tek predstoje krupni zadaci na njegovom prosvje ivanju. Lika imovna opina naprosto nikada nije osnovana zbog nekvalitetnih i neotvorenih uma. Meutim, kod diobene odluke 1880. godine dodijeljena joj je sveuku pna povrina od 55.511 ha, odnosno 50.670 ha uma sa sveukupnom drvnom zalihom od 6,222.524 m3 u vrije dnosti od 5,772.514 forinti. Pravouitnici na podruju like imovne opine zadrali su i dalje svoja servitutna prava u dravnim umama. Iako je gospodarenje u otokoj imovnoj opini bilo popraeno mnogim nedostacima, ipak se treba zapita ti to bi se dogodilo da uope nije bilo nikakve u marske organizacije. U tom kontekstu gospodare nje tim umama svakako je odigralo pozitivnu ulo gu. Nastavak gospodarenja nakon [I. svjetskog rata tim umama znaio je novi kvalitetni pomak, koji je zasi gurno poivao, izmeu ostalog, i na temeljima dotada njeg rada otoke imovne opine.

M, Vukeli: OTOKA IMOVNA OPINA

umarski lisl br. 9-1(1, CXXIV (2000). 533-547

LITERATURA I l i j i , D . , 1899: Memorandum upravljen na kralj. vel. upana Liko-krbavske upanije u pogledu stanja uma otoke imovne opine, umarski list br. 2,45-61, Zagreb G o li a, A., 1917: Uredovna zbirka umarskih propisa, Zagreb K e s t e r a n e k , F., 1882: Prilozi za povijest uma i umskog gospodarstva kod Hrvata, umarski list 2, 13-24, 57-67, 117-134, 165-181, 279-301, K o s o v i , B., 1914: Prvi umarski struni opis i nacrt uma na Velebitu, Velikoj Kapeli od dalmatinske mede do Mrkoplja i Ogulina, umarski list 4-16, 68-86, 133-145, 170-189, 208-223, 250-266, 305-319, 356-376,476-488, Zagreb O j u r o v i , R., 1998: Povijesni razvoj ureivanja bukovih uma i Lici, Magistarski rad 1998. godine p e r c , . , 1895: Otoka imovna opina, 1895. godine, Statistiki opis uprave i gospodarenja umah od 1879.-1895. godine P e r u i , A., 1929: Krajike imovne opine u Hrvats k o j , umarski list 58-65, Zagreb Vojna krajina, Opa enciklopedija leksikografskog zav o d a i s t r a n a 6 5 o , izdanje 1969., Zagreb

SUMMARY: There has been very little research into the history of forestry in Lika so far. The exhaustive and expertly devised "Statistical analysis of fo rest administration and management in the Muncipality of Otoac from its begining in 1879 to this end in 1895" by Sandor Perc, head forester and a renowned forestry expert, offers an insight into an important period in the his tory of forestry in Lika. A brief survey of forestry in Lika during the period of the Millitary Border, complemented with other data on the activities and work of its muncipalities is also given. The "Statistical analysis of the Muncipality of Otoac "gives a detailed de scription of geographical, vegetative, silvicultural, property-rights, organisa tional and social conditions as well as overall management, and is accompa nied with several tables. Only some most imporant data will be given here. The Otoac muncipality covered 79,375 ha, of which 73,629 ha (93 %) were fo rests 4,660 ha (6 %) clear land, and 1,068 (1%) unproductive land. The gro wing stock amounted to 8.970,057m3 (122 m'/ha), the annual prescribed yield was 159,971 m\ and the value of forests was estimated at 14,230,732 forints. Annually, 91,415 m3 or 132,485 prm were given to usfruct, leaving 68,556 m' for sale and other needs. Although the Muncipality of Lika was never actually established, an area of 55,511 ha was allotted to it by the share decree of 1880, of which 50,670 ha were forests containing a growing stock of 6,222,524 m3 (123 m'/ha), and the estimated forest value was 5,772,514 forints. Extensive rights to the usufruct of the forests in the Otoac Muncipalities had a decisive influence on the management of these ties. Still, the period of the muncipalities in Lika was successful. Second World War a new unified forestry organisation in Lika was based on the muncipalities and benefiting from their successes. and Lika muncipali After the established

Key words : muncipality, area, annual presceibed yield, estimated value of forests, usufruct.

547

STRUNI LANCI PROFESSIONAL PAPERS UDK 630* 431 + 432.1

umarski list br. 9-10, CXXIV (2000). 549-560

VREMENSKE PRILIKE I UMSKI POARI U PRIOBALJU REPUBLIKE HRVATSKE U 1999. GODINI WEATHER CONDITIONS AND FOREST FIRES IN THE COASTAL AREA OF THE REPUBLIC OF CROATIA DURING 1999. Marko VUETI i Tomislav DIMITROV*

SAETAK: U radnje dana analiza vremenskih uvjeta tijekom razdoblja lipanj-rujan 1999. godine, znaajnih za poveanje/smanjenje potencijalne opa snosti od izbijanja i irenja umskih poara. Pokazuje se da su ei frontalni sustavi ili visinske ciklone prekidali suna razdoblja, ne dozvolivi formiranje lanca bezoborinskih dana duljeg od 32 dana, koliko je zabiljeeno na Lastovu. U radu se po prvi puta prikazuju vrijednosti sezonske procjene estine poara SSR (Seasonal Severity Rating) za dio Hrvatske, kao sezonskog pokazatelja potencijalne estine umskog poara i broj dana s velikom i vrlo velikom kla som opasnosti od umskog poara. Ijedan i drugi prikaz je u skladu s vremen skim uvjetima tijekom razdoblja lipanj-rujan 1999. Autori predviaju nastavak istraivanja na problematici preventivne zati te mediteranskih uma od poara i konano klima-poarno kartiranje medite ranskog i submediteranskog podruja Hrvatske. K Ij une r ij e i : Sezonska procjena estine poara, umski poar, me teoroloki indeks poara. 1. UVOD umski poari, koji su osobito u priobalju i otonom podruju esto katastrofalni te osim uma unitavaju i poljoprivredne kulture, ugroavaju naseljena mjesta i ljudske ivote, izazivaju opravdanu zabrinutost naeg drutva. Stoga je u poarnoj problematici potrebno sus tavno pratiti prirodne i ostale uvjete za to djelotvornije preventivne i represivne mjere. Povijest naih priobalnih uma zapravo je ciklus ra zaranja i obnavljanja vatrom. Svako mjesto ima svoj po arni reim (ili strukturu poarne aktivnosti) s obiljeji ma poput poarnog intervala (godinama izmeu poara najednom mjestu), prosjenog godinjeg spaljenog po druja i estine (inteziteta) poara. Poarni reim uklju uje puno prirodnih i uzgojnih utjecaja. On se mijenja samo s vanim pomacima u klimi, poarnim politikama ili kada ljudi temeljito mijenjaju strukturu goriva.
* Marko Vueti, dipl. ing., Dravni hidrometeoroloki zavod Gri 3, Zagreb Tomislav Dimitrov, dipl. ing., Vladimira Rudjaka 9c, Zagreb

Prilog poznavanju poarne problematike su radovi i spoznaje pojedinih ili skupine autora, koji su 1983. do 1993. godine strunoj i ostaloj javnosti pisali strune lanke o vremenskim prilikama i umskim poarima u priobalju, uglavnom za proteklu poarnu sezonu. Ana lizirane su vremenske prilike (prikaz sinoptikih situa cija, sunih razdoblja, oborinskog reima, kao i analize pojedinih meteorolokih elemenata) koje su utjecale na pojavu umskih poara. S obzirom da je utjecaj vre menskih prilika na pojavu umskih poara iskazan kla sama meteorolokog indeksa poara (FWI), prikazane su i korelacije izmeu klasa opasnosti i broja nastalih poara, spaljene povrine te prosjeka spaljene povrine po jednom poaru za proteklo razdoblje prema eviden ciji umskih poara iz "Biltena o poarima" MUP-a Republike Hrvatske. Budui da su vremenske prilike i umski poari usko povezani, izostajanjem vremenskih analiza od 1993. do 2000. onemoguena je usporedba izmeu vre menskih prilika i pojave umskih poara. Stoga je nova 549

M. Vuetic I I. Dimilrov: VRKMKNSKK PRII.IKM I UMSKI POARI U PRIOBALJU RHPUBLIKE HRVATSKI-:

umarski list br. 9 10, CXXIV (2000), 549-560

grupa autora odluila nastaviti godinje analize i pokre nuti nova istraivanja, kako bi upozorilajavnost i odgo vorne osobe na irinu poarnog problema. U naoj bi zemlji trebale poeti rasprave o mogu nosti uspostavljanja prototipnog procesa za praenje kriterija i pokazatelja (C&I) za umske poare na na cionalnoj razini, to e s obzirom na uee u procesu globalizacije dovesti do meunarodnog uspostavljanja C&l, i konano sve to ukljuiti u C&I procese odrivog umarstva diljem svijeta. Jedan od kriterija, na temelju sustava poarnog vremena FWI koji je primijenjen u ovom r a d u j e dnevna (DSR), mjesena (MSR) i sezon

ska (SSR) vrijednost estine (inteziteta) umskih poara (D i m i t r o v, 1998). Od pokazatelja mogu se predlo iti: spaljeno podruje, prosjena veliina poara, tro kovi upravljanja poarom i upravljanja umom, kolii na drvnog gubitka i drugo. Ovo e ukljuivati i ocjenu uspjenosti vatrogasnih postrojba u suzbijanju umskih poara glede vremenskih prilika. Nadalje, zatita od poara trebala bi openito poku ati uravnoteiti trokove suzbijanja s vrijednostima iz loenim riziku, i postii da vatra ima prirodniju ulogu u upravljanju krajolikom.

2. U M S K I P O A R I U 1999. I U S P O R E D B A S 1998. G O D I N O M Prema prikazu podataka o poarima MUP-a RH za 1999. godinu (Vatrogasni vjesnik, 4/2000.) u proloj 1999. godini, u Hrvatskoj je evidentirano 386 umskih poara s 3 915 ha spaljene povrine. U usporedbi s Tablica 1. GODINA 1998. 1999. Broj umskih poara 711 386 Spaljena povrina u ha 17691 3915 Prosjeno spaljena povrina po 1 poaru u ha 24.9 10.1 vrlo velike opasnosti od nastanka poara (tablica 2). Za razliku od toga u 1998. godini za isto razdoblje zabilje eno je 165 dana velike i 107 dana vrlo velike opasnosti od nastanka poara ( V u e t i , 1998). Otuda proizlazi da su 1998. godine vremenski uvjeti za lipanj, srpanj, kolovoz i rujan bili povoljniji za pojavu umskih poa ra, nego za isto razdoblje u 1999. godini. 1998. godinom broj umskih poara je manji za 325 poara, dok je spaljena povrina manja za 13 777 ha. Prosjena spaljena povrina po 1 poaru smanjena je za 14.8 ha (tablica 1).

Ukupno spaljena povrina na vie vrijedne sastojine uma crnogorice i bjelogorice otpada povrina od 2 816 ha ili 43.4 %, a na manje vrijedne vrste raslinja (makija, garig, ikara i ibljak) otpada 1 059 ha ili 17.0 %. Na os talo umsko zemljite otpada 39.6 %. Tijekom lipnja, srpnja, kolovoza i rujna 1999. godi ne na podruju priobalja s otocima zabiljeeno je ukup no 222 dana u klasi velike opasnosti i 38 dana u klasi

Tablica 2. Broj dana s klasom opasnosti od umskog poar (VM - vrlo mala opasnost, M - mala opasnost, U - umjerena opasnost, V - velika opsnost i VV - vrlo velika opasnost) za priobalje s otocima tijekom razdoblja lipanj-rujan 1999. godine. MJESECI 1999. VM M U V VV VM M U V VV VM M U ISTRA 4 15 11 5 23 3 1 7 SJEVERNO HRVATSKO PRIMORJH 5 10 15 3 20 8 2 4 SJEVERNA DALMACIJA 7 19 4 2 15 12 2 2 2 DALMATINSKO ZALEE 1 7 20 2 6 14 11 3 9 SREDNJA DALMACIJA 1 6 14 9 4 18 9 3 5 JUNA DALMACIJA 1 2 20 7 2 12 17 2 -

LIPANJ

SRPANJ

KOLOVOZ 550

M. Vueti I T. Dimilrov: VREMENSKE PRILIKE 1 UMSKI POARI U PRIOBALJU REPUBLIKE HRVATSKE ...

umarski list br. 9 10, CXXIV (2000). 549-560

V VM M U V VV

vv

RUJAN

21 2 4 4 15 7 -

24 1 6 8 8 8 -

16 11 4 3 19 4 -

11 8 5 6 15 4 -

21 2 3 10 16 1 -

17 12 7 17 6 -

3. VREMENSKE PRILIKE TIJEKOM 1999. GODINI Prema analizi WMO-ovog centra za klimatska istra ivanja NOAA (National Oceanic and Atmospheric Administration - National Climatic Data Center) 1999. godina ocijenjena je kao peta najtoplija godina od 1880. godine od kada postoje instrumentalna mjerenja. U ni zu najtoplijih godina, prva je 1998., a druga 1997. godi na. est najtoplijih godina u razdoblju 1880- 1999. pa daju u dekadu 1990 - 1999. tovie, sve godine ove de kade spadaju u petnaest najtoplijih godina ovoga stolje a. Openito je procijenjeno daje 1999. godina nastavi-

Slika 1. Sinoptika karta od 23. 7. 1999. u 00 UTC (prizemlje)

551

M. Vueti I T. Dimitrov: VREMENSKE PRILIKE I UMSKI POARI U PRIOBALJU REPUBLIKE HRVATSKE

umarski lii br. 9-10, CXXIV (2000), 549-560

la trend globalnog zatopljenja posebice izraenog na kraju ovoga stoljea ime je i dobilo naziv "Globalno zatopljenje krajem 20. stoljea". Ocjena 1999. g. na podruju Hrvatske, posebice za obalni i otoni dio, ukazuje na ekstremno toplo ljeto i to zapadno od linije abar, Bakar, Mali Loinj, Zadar, Hvar i Ston ( K a t u i n i S r n e c , 2000). Procjena, s ob zirom na koliinu oborina je raznolika. Primjerice na splitskom se podruju lipanj javlja kao ekstremno kini mjesec, ili kao mjesec s iznadprosjenim koliinama oborina (Hvar, Dubrovnik), ali i s ispodprosjenim ko liinama na veem dijelu obale i otoka. Slina situacija je i u srpnju, kolovozu, a najmanje izraena raznolikost je u rujnu. Treba naglasiti da se uglavnom kine epizo de kroz ove mjesece javljaju na pojedinim postajama u srednjoj i junoj Dalmaciji. Prikazanoj klimatolokoj ocjeni 1999. godine, od nosno razdoblja lipanj-rujan, odgovara i sinoptiki pri kaz toga razdoblja. Naime, uestali prolazi oslabljenih

frontalnih sustava ili stvaranje plitkih ciklona iznad Jadrana, mjestimino su uzrokovali pljuskove praene grmljavinom. Tipini primjer frontalnog poremeaja i stvaranje plitke ciklone prikazano je na prizemnoj sinoptikoj karti od 00 UTC i na plohi AT 500 hPa od 23. 7. 1999. u 12 UTC (slike 1 i 2). Takvi poremeaji, na veini meteorolokih postaja uzdu obale i na otocima, prekidali su suna i topla razdoblja te smanjivali opas nost od izbijanja i irenja umskih poara. Frontalni po remeaji uzrokovali su naglo mijenjanje smjera i brzine vjetra stoje u biti poveavalo opasnost od izbijanja i i renja umskih poara. Pri prolazu ovakvih poremeaja poveava se takoer, opasnost i zbog mogueg udara groma. Meutim, povoljni vremenski uvjeti koji su smanjivali opasnost od izbijanja i irenja umskih po ara bili su izraeniji, te su broj poara kao i spaljena povrina bili manji nego prethodne godine. Iz tablice 3. vidi se daje najdulje suno razdoblje za biljeeno na Lastovu u trajanju od 32 dana (od 27. 7. do

Slika 2. Sinoptika karta od 23. 7. 1999. u 12 UTC na plohi AT 500 hPa

552

M. Vuelic I T. Dimitrov; VKKMHNSKK PRILIKE I UMSKI POARI U PRIOBALJU REPUBLIKE HRVATSKE ...

umarski list br. 9 I. CXXIV (2000), 549-560

27. 8.), zatim u Ploama od 30 dana (od 24. 6. do 23. 7.). Jo se jedno znaajno suno razdoblje pojavljuje u Plo ama i Hvaru u trajanju od 30 dana, ali izvan promatra nog razdoblja lipanj-rujan (od 10. 3. do 8. 4. za obje po staje). Iz analiza vremenskih prilika i umskih poara iz ranijih godina zna se da se veliki pa i katastrofalni um ski poari javljaju u godinama s 50 i vie uzastopnih da na bez oborine ili u godinama kada se javljaju dva ili vi e sunih razdoblja s 30 i vie bezoborinskih dana (D i m i t r o v i J u r e c , 1986, 1989). Iz tablice 4 vidiljivo je da Lastovo ima najmanju ko liinu oborine za razdoblje lipanj-rujan od 134.9 mm. Na postaji Hvar izmjereno je 226,4 mm oborine i goto-

vo idealno rasporeeno na ova etiri mjeseca. Zanimlji vo je da postaja Rab ima 240.1 mm oborine u istom raz doblju, ali treba uvaiti daje 150.7 mm zabiljeeno u rujnu. Ukupno gledano analiza za sve 22 meteoroloke postaje uzdu obale i na otocima pokazuje dobar sklad s prikazanim vrijednostina na slikama 1 i 2. Osim koliine oborine iz tablice 4. vidljiv je velik broj dana s grmljavinom tijekom razdoblja lipanj-rujan uzdu cijele obale. Ovi podaci ukazuju na eu pojavu vremenskih nepogoda, pljuskovitu narav oborine i sva kako poveanu opasnost od udara groma, to u odree nim okolnostima moe biti izvor umskog poara.

Tablica 3. Prikaz sunih razdoblja (broj uzastopnih dana, 10 i vie s < 0.1 mm oborine) za 1999. godinu.
HVAR dana razdoblje 15.1.-27.1. 13 10.3.-8.4. 30 29.4.-8.5. 10 24.6.-8.7. 10.7.-23.7. 27.7.- 12.8. 15.8.-27.8. 8.10.- 18.10. 25.10.-5.11. 24.11.-5.12. ZADAR razdoblje 30.3.-8.4. 24.5.-7.6. 24.6.-8.7. 12.7.-24.7. 30.7.- 12.8. 15.8.-27.8. 5.9.-18.9. 8.10.- 18.10. 23.11.-2.12. 14 14 17 13 11 12 12 DUBROVNIK LASTOVO razdoblje dana razdoblje dana 13.1.-27.1. 15 15.1.-27.1. 13 10.3.-8.4. 30 9.3.-22.3. 14 11 24.4.-4.5. 22.5.-16.6. 26 22.5,- 1.6. 11 24.6.-9.7. 16 24.6.-8.7. 14 11.7.-23.7. 13 10.7.-23.7. 14 27.7.-12.8. 17 27.7.-27.8. 32 14.8.-29.8. 16 6.9.- 17.9. 12 3.9.-19.9. 17 7.10.-18.10. 12 8.10.-18.10. 11 25.10.-6.11. 13 25.10.-7.- 11. 14 24.11.-5.12. 12 24.11.-5.12. 12 IBENIK razdoblje dana 15.1.-26.1. 10.3.-22.3. 23.4.-4.5. 24.5.-7.6. 11.7.-23.7. 28.7.- 12.8. 15.8.-27.8. 8.10.-18.10. 25.10.-5.11. 12 13 12 15 13 16 13 11 12 KNIN razdoblje dana 15.1.-25.1. 30.3.-8.4. 23.6.-8.7. 12.7.-22.7. 30.7.- 12.8. 15.8.-28.8. 8.10.- 18.10. 11 10 16 11 14 14 11 SPLIT razdoblje 15.1.-27.1. 10.3.-22.3. 30.3.-8.4. 24.5.-7.6. 11.7.-23.7. 28.7.- 12.8. 15.8.-27.8. 3.9.-17.9. 8.10.- 18.10. 25.10.-5.il. dana 13 13 10 15 13 16 13 15 11 12 MAKARSKA razdoblje dana 15.1.-27.1. 9.3.-22.3. 24.5.-8.6. 31.7.- 12.8. 14.8.-27.8. 3.9.- 17.9. 8.10.- 18.10. 25.10.-5.11. 13 14 16 13 14 15 11 12 PLOE razdoblje dana 14.1.-27.1. 10.3.-22.3. 25.5.-7.6. 24.6.-23.7. 27.7.- 13.8. 15.8.-29.8. 7.9.-17.9. 8.10.-18.10. 25.10.-5.11. 23.11.-6.-12. 14 13 14 30 18 15 11 11 12 20

dana 10 15 15 13 14 13 14 11 10

PULA razdoblje 15.1.-7.2. 12.2.-22.2. 8.3.-22.3. 23.5.-7.6. 30.6.-10.7. 12.7.-22.7. 28.7.- 10.8. 7.10,- 18.10. 23.11.-4.12.

dana 24 11 15 16 11 11 12 12 12

RAB razdoblje dana 15.1.-26.1. 29.1.-7.2. 12.3.-22.3. 23.5.-8.6. 12.7.-22.7. 27.7.- 10.8. 18.8.-27.8. 8.10.-18.10. 23.11.-4.12. 12 10 11 17 11 13 10 11 12

4. SEZONSKI POKAZATELJI Najprikladniji pokazatelj sezonske potencijalne opa snosti od poara je tzv. sezonska procjena estine (Sea sonal Severity Rating, SSR). Procjena estine umskog poara dobiva se primjenom kanadske metode Meteo rolokog indeksa opasnosti od umskog poara (Fire Weather Index, Vue t i e , 2000), prema rezultatima Williams-a i Wan Wagnera ( D i m i t r o v , 1998), a pre ma relaciji: DSR = 0.0272 (FWI) 177 DSR je dnevna procjena estine poara iz koje se on da izraunava srednja mjesena (MSR) ili srednja sezon ska (SSR) procjena estine poara. Openito, vrijednosti SSR iznad 7 predstavljaju ekstremni potencijal ponaa nja poara, vrijednosti izmeu 3 i 7 predstavljaju visoki do vrlo visoki potencijal, vrijednosti izmeu 1 i 3 ine umjereni potencijal, a vrijednosti manje od 1 jednake su niskom poarnom potencijalu (Dimitrov, 1998). U ovome se radu veliina DSR po prvi puta odreu je za neko podruje u Hrvatskoj. Stoga izostaje uspo redba SSR-a sa srednjim viegodinjim vrijednostima ili nekom od ekstremnih sezona (najmanjim/najveim vrijednostima SSR). Sveobuhvatna istraivanja iz ar hivskih podataka tek predstoje, kako bi se dobio klimat ski prikaz poarnih podruja mediteranskog i submediteranskog dijela Hrvatske.

M. Vueti I T. Dimitrov: VREMENSKE PRILIKE I UMSKI POARI U PRIOBALJU REPUBLIKE HRVATSKE

umarski list hr. 9-10, C X X I V (2000). 549-560

>6.00 4.01 - 6.00 3.01 -4.00 < 3.01

Slika 3. Procjena srednje sezonske ( VI - IX mjesec) estine poara, SSR, za 1999. god.

Iz prikazane karte s vrijednostima SSR (slika 3.), vi di se dobro slaganje s opim vremenskim uvjetima koji su vladali nad ovim podrujem tijekom razdoblja lipanjrujan 1999. godine. Treba uoiti da su na karti prikazana dva potpuno strukturalno razliita klima-poarna po druja. Juno podruje, zahvaa junu i srednju Dal maciju te vei dio dalmatinskog zalea, na kojem os novnu "podlogu" ine vrijednosti SSR vee od 6.00, a uoava se "klin" s manjim vrijednostima koji ulazi u ovo podruje s juga koji je dakako, ovisan o koliini oborine tijekom razdoblja lipanj-rujan 1999. (tablica 4). Sjeverno podruje, koje zahvaa Istru i Hrvatsko primorje, ima obrnutu situaciju. Vrijednosti SSR su manje od 3.01 i postupno se poveavaju prema Rabu, gdje su koliine oborine bile manje u odnosu na okolno podruje u razdoblju lipanj-rujan 1999. (tablica 4).
554

Ovakva situacija, dva strukturalno razliita klimapoarna podruja, odgovaraju spoznajama o tipovima klime koji vladaju na tim podrujima, ali za pretposta viti je daje atipino stvaranje "kinog klina" u junom klima-poarnom podruju i da se ovakva situacija rijet ko uspostavlja. Na slici 4 prikazan je ukupni broj dana s velikom i vrlo velikom klasom opasnosti za razdoblje lipanj-ru jan 1999. godine, a prikaz je uvelike u skladu s slikom 3. Ipak razlike koje su uoljive treba pripisati veem ut jecaju stanju vlanosti goriva, BUI, koji u odreenim omjerima s FWI ini odreenu klasu ( V u e t i , 2000). Daljnja istraivanja bit e usmjerena na otkri vanje najboljeg mogueg prikaza "poarne klime", in terpretacije i iskoritenja u preventivne svrhe zatite mediteranskih uma od poara.

M. Vueti I T. Dimitrov: VREMENSKE PRILIKE I UMSKI POARI U PRIOBALJU REPUBLIKE HRVATSKE ...

umarski list br. 9-10, CXXIV (2000), 549-560

<40 41 -60 >60

Slika 4. Ukupni broj dana s velikom i vrlo velikom klasom opasnosti od umskih poara za razdoblje od VI do IX mjeseca 1999. god.

TABLICA4. Prikaz meteorolokih elemenata za 1999. godinu za postaje Pula, Rab, Zadar, Split-Marjan, Hvar i Dubrovnik. = Srednja mjesena temperatura zraka [ C ] t sr. = Najvia mjesena temperatura zraka [ C J taps. max. = Najnia mjesena temperatura zraka [ C J taps. min. = Mjesena koliina oborine [ mm ] RR = Srednja mjesena relativna vlaga zraka [ % ] RH h = Srednja mjesena relativna vlaga zraka u 141' [ % ] RH u 14 = Najnia mjesena relativna vlaga zraka [ % ] RH aps. m. = Broj dana s najniom dnevnom relativnom vlagom zraka manjom od 30 % RH < 30 % = Broj dana s najviom dnevnom temperaturom zraka veom od 30 C t >30C max = Broj dana s najniom dnevnom temperaturom zraka veom od 20 C t >20"C
L

mm

*"u

grmljavina nadnevak jaki vjetar olujni vjetar max. Vx nadnevak

= Broj dana s grmljavinom i pripadajuim nadnevkom u mjesecu = Broj dana s jakim vjetrom [ > 6 Bf ] = Broj dana s olujnim vjetrom l > 8 Bf ] = Najvea mjesena jaina vjetra f Bf ] s pripadajuim smjerom i nadnevkom

555

M. Vueti I T. Dimitrov: VREMENSKI': PRILIKE I UMSKI l'O/.ARI U I'RIOHAI.JU Rl l'UHI IKh HRVATSKI- ...

umarski list br. 9 11). (.'XXIV {21)00), 549-560

556

M. Vuclic 1 T. Dimilrov: VREMENSKE PRILIKE I UMSKI POARI U PRIOBALJU REPUBLIKE HRVATSKE ...

umarski list br. 9 10. C.XXIV (2000), 549-560

557

M. Vueli I T. Dimitiov: VREMENSKE PRILIKI I UMSKI POARI U PRIOBALJU REPUBLIKE HRVATSKU ...

umarski list hr. 9 H), CXXIV (2000). 549-560

558

M. Vueti 1 T. Dimitrov: VREMENSKE PRILIKE I UMSKI POARI U PRIOBALJU REPUBLIKE HRVATSKE ...

umarski listbr.9-10, CXXIV (2000). 549-560

Jedan od uzroka nastanka poara i izgled opoarene povrine. Slika 1. i 2. Hvar, Brusje 1998. godine Slika 3. i 4. Hvar, kod Sv. Nikole 1997. godine 559

M. Vuclic I T. Dimitrov: VRhVIHNSKI: PRILIKK I UMSKI PO/ARI U PRIOBALJU REPUBLIKU HRVATSKI

umarski list br. 9 10, t'XXI V (2000). .M9-5M)

5. Z A K L J U A K Godina 1999. je prema analizi WMO-ovog centra za klimatska istraivanja NOAA (National Oceanic and Atmospheric Administration - National Climatic Data Center) ocijenjena kao peta najtoplija godina od kada postoje instrumentalna mjerenja. Podruje Hrvatske zapadno od linije abar, Bakar, Mali Loinj, Zadar, Hvar i Ston, tijekom ljeta 1999. go dine ocijenjeno je kao ekstremno toplo. Koliina obori ne u lipnju 1999. bila je iznadprosjena, a na nekim po drujima bio je ak i ekstremno kini mjesec. Slina si tuacija bila je u razdoblju srpanj-rujan. Ovakva klimat ska odstupanja u ljeti 1999. rezultat su makrovremenske situacije nad Europom. Uestali prolazi oslabljenih frontalnih sustava ili stvaranje tzv. plitkih ciklona iznad Jadrana, mjestimi no su uzrokovali pljuskove praene grmljavinom. Takvi poremeaji prekidali su suna i topla razdoblja te smanjivali opasnost od izbijanja i irenja umskih po ara. Najdulje suno razdoblje zabiljeeno je na Lasto vu u trajanju od 32 dana, a iz analiza vremenskih prilika i umskih poara iz ranijih godina zna se da se veliki i katastrofalni umski poari javljaju u godinama s 50 i vie uzastopnih dana bez oborine ili u godinama kada se javljaju dva ili vie sunih razdoblja s 30 i vie bezoborinskih dana. Prikaz analize sezonske ocjene potencijalne estine umskog poara na priobalju i otocima pokazala je dva potpuno strukturalno razliita klima-poarna podruja. Juno podruje (srednju i junu i dalmatinsko zalede) s atipinim "kinim klinom" uz pretpostavku da se ovak va situacija rijetko uspostavlja. Za razliku od toga sje verno podruje, koje zahvaa Istru i Hrvatsko primorje ima obrnutu situaciju. Prikaz ukupnog broja dana s velikom i vrlo velikom klasom opasnosti dobro se poklapa sa analizom sezon ske procjene estine poara, SSR, a razlike koje su uo ljive treba pripisati veem utjecaju stanju vlanosti ukupnog goriva, BUT, koji u odreenim razmjeru s me teorolokim indeksom opasnosti od umskog poara, FWI odreuje klasu opasnosti. Dakle, povoljni vremenski uvjeti tijekom ljeta 1999, ponajprije este oborine, dovele su do smanjenja poten cijalne opasnosti od izbijanja i irenja umskih poara, stoje konano i rezultiralo manjim brojem poara i ma njom spaljenom povrinom. Daljnja istraivanja povezanosti klime i poarne ugroenosti mediteranskog i submediteranskog podru ja Hrvatske mogla bi pridonijeti razvoju strategije i utjecati na politiku upravljanja i gospodarenja umskim poarima u naoj zemlji.

LITERATURA D i m i t r o v , T. i J u r e c , V. 1986: Izvanredne meteo roloke prilike i umski poari na Jadranu u 1985. godini, umarski list, CX (1986), Hrvat sko umarsko drutvo, Zagreb, 453-465. D i m i t r o v , T. i J u r e c , V. 1989: umski poari i vremenske prilike na Jadranu u 1988. godini, u marski list, 11-12 / 1989, Hrvatsko umarsko drutvo, Zagreb, 617-629. D i m i t r o v , T 1998: Gorenje globalne biomase, u marski list, 9-10, Hrvatsko umarsko drutvo, Zagreb, 443-455 K a t u i n , Z . i S r n e c , L. 2000: Praenje i ocjena kli me u 1999. godini, Prikazi br.9, Dravni hidromcteoroloki zavod, Zagreb, 42. Vu e t i , M. 1998: Vremenske prilike i opasnost od umskih poara tijekom razdoblja lipanj-kolovoz 1998., Vatrogasni vjesnik, 9/1998, Hrvatska vatrogasna zajednica, Zagreb, 23-25. V u e t i , M. 2000: Meteoroloki indeks opasnosti od umskih poara, Vatrogasni vjesnik, 3/2000, Hr vatska vatrogasna zajednica, Zagreb, 38-40.

SUMMARY: In this paper analysis of the weather conditions during the period June to September 1999 is presented which were essential for rising or diminishing potential danger of developing and spreading forest fires. It was shown that the more frequent frontal systems or upper lows were discontinuing dry periods not al lowing to form a sequence of days without percipitation longer than 32 days what was recorded on Lastovo island. In the paper the SSR (Seasonal Severity Rating) values are presented for a part of Croatia as a sesonal indicator of the potential wildfire danger class. Both presentations are in concordance with the weather con ditions during the period June to September 1999. Authors are expecting continuing reserch on problems of preventive protection against fire of Mediterranean forests and finally fire climate mapping the Mediter ranean and Submediterranean region of Croatia. Key 560 words : Seasonal Severity Rating, forest fire, Fire Weather Index.

PRIZNANJA UMARSKIM ZNANSTVENICIMA

HRVATSKO UMARSTVO PRED NOVIM TISULJEEM Nastupno predavanje akademika Duana Klepca u povodu dodjele poasnoga doktorata Sveuilita J. J. Strossmayera u Osijeku Potovana gospoo rektorice! Potovane kolegice i kolege! Potovane gospode i gospodo! S velikim ponosom i posebnim zadovoljstvom pri hvaam danas (26. svibnja 2000.) veliku ast poasno ga doktorata znanosti koju mi dodjeljuje Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku. Svoju zahvalnost elim izraziti Vama, potovana gospodo rektorice, sveuilinom Senatu, Povjerenstvu za dodjelu poasnoga doktorata znanosti u sastavu: prof. dr. sc. Marijan Seruga, prof. dr. sc. Slavko Mati, prof. dr. sc. Csaba Matyas, prof. dr. se. Tomislav Bai i prof. dr. sc. Draenka Jurkovi, potom fakultetima koji su poduprli moju kandidaturu, te akademiku Milanu Moguu, inicijatoru postupka za dodjelu poasnoga doktorata Sveuilita u Osijeku. ast poasnoga doktorata doivljavam kao veliko priznanje za svoj znanstveni rad. Istovremeno osjeam veliku obvezu prema Vaem Sveuilitu pa, eto, danas po drugi put obeavam da u se boriti za znanstvenu isti nu. Prvi sam put to obeanje dao 24. oujka 1951. pred rektorom Zagrebakoga Sveuilita prof. dr. Antunom Barccm, a danas 26. svibnja 2000. inim to pred Vama, potovana rektorice prof. dr. sc. dr. h. c. Gordana Kralik. Nastojat u usmjeriti svoj znanstveni i struni rad na prirodne resurse Republike Hrvatske, koja na sreu nji ma obiluje. To su ume i umska zemljita u povrini od 24.856 km2 i poljodjelska zemljita u povrini od 27.530 km2, to znai da na ume i umska zemljita ot pada oko 44 %, a na poljodjelsko zemljite oko 50 % te ritorija Republike Hrvatske od 56.538 km2. Povrina uma i umskoga zemljita ovako je ras poreena: umom obrasle povrine 2,078.289 ha neobraslo umsko zemljite 345.952 ha neplodno umsko zemljite 61.370 ha Ukupno 2,485.611 ha Drava posjeduje 81 %, a privatnici 19 % uma i umskoga zemljita. S obzirom na umskouzgojni oblik, ume u Hrvatskoj iz sjemena dolaze u iznosu od 64 %, a na ume iz panja otpada 32 %. Ostalo su degradacijski oblici uma: makije, garizi, ikare itd. ume iz sjemena veim su dijelom jednodobne (ta kozvane visoke regularne ume) u iznosu od 74 %. Na raznodobne (takozvane preborne ume) otpada 26 %. U Republici Hrvatskoj ima oko 250 autoktonih umskih vrsta drvea; ezdesetak ih ine bogatstvo na ih uma. Glede vrsta drvea, ume u Hrvatskoj su listopadne (84 %) i crnogorine (16 %). Najzastupljenije vrste drvea su: bukva (35 %), hrastovi (27 %), obini grab (8 %), obini jasen (3 %), ostale tvrde listae (7 %), meke listae (4 %), jela i smreka ( 13 %), borovi (2 %) i ostala crnogorica ( 1 %). Osnovno obiljeje uma u Republici Hrvatskoj lei u tome da su one prirodne, uz izuzetak kultura i planta a bjelogorice i crnogorice ija povrina iznosi oko 1 % svih povrina obraslih umom. Unato injenici to se nae ume sastoje od autok tonih vrsta drvea, trpe i propadaju zbog oneienja zraka, vode i tla. Procjenjuje se daje oteenje stabala u umi veliko: bjelogorica ima oko 21 %, a crnogorica ak 38 % znaajno oteenih stabala. Sve su ume u Republici Hrvatskoj podijeljene na gospodarske jedinice. Ima ih 941. Za svaku gospodar sku jedinicu postoji posebna umskogospodarska osno va, koja je izraena na temelju naela potrajnosti, uva avajui umu kao obnovljiv prirodni izvor, s time da se obnova uma ubrza, nadopuni i pobolja gdje je to po trebno. Gospodarenje umama u Republici Hrvatskoj moe se otprilike ovako obiljeiti: oplodne i preborne sjee u umama iz sjemena (sjemenjae) s njegom uma, ienjem i proredama na povrini od oko 1 milijun ha visokih uma; pretvorba degradiranih uma u visoke i srednje u me na oko 900.000 ha; poumljavanje neobrasloga umskoga zemljita, koje je produktivno, na povrini od 345.952 ha (go dinje oko 10.000 ha). U nekim podrujima Republike Hrvatske gospoda renje je intenzivnije, a u drugima manje intenzivno, to ovisi o brojnim imbenicima, ali najvie o gustoi um skih putova i opem razvoju regije.
561

U nekim umama ima ak preko 20 km prometnica na 1.000 ha ume (npr. Gorski kotar), a u drugima samo nekoliko km na 1.000 ha. Prosjek za Republiku Hrvat sku je oko 7 km prometnica na 1.000 ha ume. Drvna zaliha na panju u umama Republike Hrvat ske iznosi 324,257.000 m3. Sastav drvne zalihe: 84 % listopadnih i 16 % crnogorinih vrsta drvea. Sveukupni godinji volumni prirast procjenjuje se na 9,643.117 m \ Izraunani godinji etat (tj. drvni volumen koji se u umama moe trajno uivati) iznosi 5,354.017 m3. To je bruto etat. Na pilansku oblovinu i ostalo industrijsko drvo otpada oko 46 %, na ogrjevno drvo oko 37 % i na otpad oko 17 %. Najvrednije su ume hrasta lunjaka {Querem robur L.). Njihova povrina u Hrvatskoj iznosi 201.739 ha s drvnom zalihom od 41,500.000 m3 na panju. Najvei dio tih uma nalazi se u Slavoniji i Srijemu, u dana njim upanijama Vukovarsko-srijemskoj i Osjeko-baranjskoj. A samo pedesetak km daleko od Osijeka pro stire se najvea cjelovita uma hrasta lunjaka u Europi, zvana od davnina Spava. Njezina je povrina 400 km2 (ili 40.000 ha), dakle Spava ima istu povrinu kao i na najvei otok Krk. Prema tomu nije udno to su ume hrasta lunjaka odavno zaokupile pozornost naih umara, pisaca, umjetnika i mnogih znanstvenika, i daje na tom podru ju umarstvo organizirano ve preko 125 godina, s po znatim imenima Slavonaca kao to su bili Antun Tomi, Mijo ordai, Josip Kozarac i moj potovani profesor dendrometrije Antun Levakovi, znanstvenik svjetsko ga glasa. Spomenuh pritom samo najvea imena. A velik je niz zaslunika i uitelja, koji su ustrajno i marljivo is traivali, usavravali teoriju i razvijali praksu. Pridru uje im se cijela legija vrijednih umara koji su odnjegovali slavonske hrastike i sauvali ih dolazeim nara tajima. Na tako asnu i bogatu batinu bilo je zado voljstvo nastavljati i suoavati se s ve poluenim us pjesima i rezultatima, nadograivati djelo velikana u tako svijetloj i uspjenoj tradiciji, crpsti spoznaje iz obi lja prouenoga i spoznatoga, uiti iz vrijedne literature. Imao sam sreu stoje Hrvatska akademija od osnutka uz mudroslovlje, filologiju, pravoslovlje i umjetnost imala i Odjel za prirodoslovlje, koji je pod svoje okrilje stavio i umarsku znanost, gdje sam mogao nesmetano djelovati i posvetiti se istraivanju svega to me u u marstvu privlailo i to sam u njemu volio. Tako se Hr vatska akademija na najbolji nain oduila svojemu utemeljitelju biskupu Strossmayeru, koji je velebno Akademijino zdanje, izgraeno u stilu florentinske re nesanse, podignuo ba novcem dobivenim od slavon skih hrastika. U same je dakle temelje i hrvatske znano 562

sti i njezinih hramova ugraena slavonska hrastovina i trajna je, neraskidiva veza najvie hrvatske institucije Hrvatske akademije sa Strossmayerovom zaviajnom Slavonijom i njezinim sredinjim, a biskupovim rod nim gradom Osijekom. Sve su to zagonetni i duboki razlozi to smo danas ovdje i to govorimo o tome. Hrast je lunjak meu mojim ljubavima i interesima bio pri samome vrhu. Jezgrovito sam u uvodu mono grafiji Hrast lunjak u Hrvatskoj (Vinkovci - Zagreb, 1996.) zapisao: "U Hrvatskoj su ume najvredniji ob novljivi prirodni resurs. One zauzimaju dva milijuna hektara ili 35 % Hrvatske. Jedna desetina uma otpada na hrast lunjak. To je naa najvrednija vrsta drvea, koja raste diljem Hrvatske, a optimum joj je u istonom dijelu nae zemlje (...), u Slavoniji i Srijemu." Danas dodue vie nemamo prolostoljetne hrasto ve praume, nema ni orijakih stabala kojima su se divi li na svjetskim izlobama od Pariza do Budimpete, i od Trsta do Bea, ali smo zato naslijedili njegovane i struno ureene i ouvane hrastove ume, kojima se primjereno gospodari i koje su naa najvea prirodna glavnica koju treba dalje promiljeno i na znanstvenim istinama umnoavati i obogaivati. Ta glavnica utjee vie nego to mislimo i vie nego to smo spremni priz nati na na svakidanji ivot i rad, jer ume uvaju nae klimatske i atmosferske prilike, proiuju zrak koji udiemo, tite nas od vjetrova i nevremena, brane od poplava, pruaju siguran zaklon od neprijatelja u rato vima. uvajui danas i njegujui ume svjesni smo nji hove slojevite i vieznano korisne uloge u naemu i votu, tovie, brinui o umama, brinemo o samoj sup stanciji vlastita opstanka. Dananja je sveanost slavonskoga Osjekoga Sve uilita ve sada upisana u bogatu umarsku tradiciju na ovim prostorima, u knjigu povijesnicu ove bogate hrvatske regije, kao jo jedan dokaz da ovdje prepozna jete pitanja koja postavlja nadolazee doba i nalazite odgovore u skladu s bogatstvima prirode i njezinim za konima. S ponosom sam danas isticao svoje prethod nike, znajui da umarska znanost na naem umarskome fakultetu u Zagrebu odgaja vrijedne nasljednike da umarstvo imamo na kome s pouzdanjem ostaviti. Na alost, umarstvo je u Republici Hrvatskoj suo eno s razliitim problemima. Na prvom je mjestu pro padanje i suenje uma. umari ulau velike napore da to sprijee i da saniraju poremeene ekosustave. Openita pojava nelikvidnosti u gospodarenju nega tivno se odraava, jer umari ne mogu u cijelosti i na vrijeme ostvariti planove razvoja, pogotovu u pogledu njege uma, jednostavne i proirene reprodukcije. No, najvie pogaa nae umare injenica to su danas neke ume u Hrvatskoj izuzete iz umarske ingerencije. Ta spomenuta tri problema zasluuju veliku pozornost i ozbiljan znanstveni i struni pristup u rjeavanju.

Na temelju svoje dugogodinje umarske prakse u naoj zemlji i u svijetu, te nakon svjetskih i svojih znan stvenih saznanja o umarstvu, slobodan sam s ovoga sveanoga skupa - u Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku - uputiti umarskoj i cijeloj hrvatskoj javnosti ovu poruku: 1. uma je obnovljivi prirodni resurs koji se moe sam obnoviti ako se njime pravilno gospodari na temelju umskogospodarske osnove po naelima umarske znanosti. Meunarodna unija umarskih instituta (IUFRO) usvojila je naelo samoobnovljivosti uma kao devizu na meunarodnom kongresu 1976. godine u Oslu (Norveka). 2. Gospodarenje umama poiva na naelu potrajnost i potrajnosti proklamiranom Zakonom o uma ma jo 1852. godine. Danas je ono evoluiralo u naelo vienamjenske progresivne potrajnosti. Sastoji se u tome da se ne samo ouvaju i odre um ski ekosustavi, nego da se oni proire, ozdrave, poboljaju u pogledu njihove produktivnosti, zatitne, ekoloke, hidroloke i socijalne uloge. Time ne samo da e biti zadovoljeno naelo odrivoga razvoja nego i vie od toga. 3. ume imaju istodobno razliite uporabe i razliite koristi. Svaka uma istovremeno ima gospodar sko, ekoloko, hidroloko i socijalno znaenje. To je bio slogan na Svjetskom umarskom kongresu u Seattlu u SAD-u 1960. godine. 4. Razliite vrste drvea s razliitim oblicima umsko ga gospodarenja osiguravaju stabilnost umskog ekosustava. To je naelo raznolikosti, izmeu osta loga, preporuila UN-ova Meunarodna konferenci ja o zatiti okolia 1992. godine u Rio de Janeiro-u.

5. Bez iste vode, bez zdrave hrane, bez istoga zraka, bez plodnih oranica i bez zdravih uma ivot bi bio vrlo teak. U tome nam mogu pomoi poljoprivreda i umarstvo. 6. Honeste vivere neminem laedere, suum cuique tribuere - Poteno ivjeti, nikoga ne ozlijediti i sva kome svoje dati. Dananji dan Osjekoga Sveuilita, 26. svibnja 2000., sveani je dan za Vae Sveuilite, za grad Osi jek, za cijelu Slavoniju i Srijem, pa i za cijelu Hrvatsku, jer slavimo 25. godinjicu uspjenoga rada u obra zovanju mladih ljudi. Posebno estitam Vama, potovana gospodo rekto rice Kralik, jer ste sa svojim suradnicima postigli veliki uspjeh. Uz obnovu i razvoj Sveuilita poveanje i broj studenata kojih danas na Vaem Sveuilitu ima vie od 9.000. Time omoguujete obrazovanje mladom nara taju, to je hvalevrijedno, jer samo u Vae dvije upa nije (Osjeko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj) ivi danas preko pola milijuna ljudi. Svoje estitke i dobre elje upuujem svim pro fesorima, nastavnicima, asistentima, laborantima, teh niarima i svim djelatnicima i studentima Sveuilita u Osijeku. Na kraju, potovana gospodo rektorice, molim Vas primite moju novu knjigu Najvea cjelovita uma hrasta lunjaka u Hrvatskoj Spava, ovogodinje iz danje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (Za greb - Vinkovci, 2000.), kao znak mojega potovanja i panje prema Vama.

Prof. dr. sc. Mladenu F i g u r i c u DODIJELJEN POASNI DOKTORAT {Dr. Honoris TEHNIKOG UNIVERZITETA U ZVOLENU, R. SLOVAKA Na kraju milenija, ulaskom u novo tisuljee, ponos je biti umarski znanstvenik iz Hrvatske, te biti nazoan sveanoj dodjeli poasnog doktorata. tovanim itate ljima umarskog lista s radou objavljujemo daje dr. se. Mladenu Figuricu, sveuilinom profesoru Organi zacije rada u drvnoj industriji, Pripreme rada, Ekono mike, Ekonomike umarstva i Ekonomike umskoprivrednih organizacija na umarskom fakultetu Sveuili ta u Zagrebu, dodijeljeno znanstveno priznanje poas nog doktora znanosti doctor honoris causa na Tehni kom Univerzitetu u Zvolenu. Rektor Tehnikog Univeverziteta u Zvolenu (Slova ka) prof. RNDR Milan Marok, Dr. Sc. na ceremoni jalnoj sveanoj sjednici Znanstvenog savjeta Univerzi teta i Znanstvenog savjeta Drvarskog fakulteta, a uz na-

causa)

zonost svih rektora slovakih univerziteta i hrvatskog veleposlanika u Slovakoj dr. se. Gjure Deelia, te prodekana umarskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu izv. prof. dr. sc. Nikole Lukia, dodijelio je 8. rujna prof. dr. sc. Mladenu Figuricu, redovitom profesoru u marskog fakulteta, Sveuilita u Zagrebu naziv doctor honoris causa. Tom prigodom prof. dr. sc. dr. h. c. Mla den Figuri odrao je prigodno predavanje u sveanoj dvorani, pred velikim brojem slovakih i meunarod nih znanstvenika i gostiju. Poasni doktorat znanosti dodijeljen je prof. dr. sc. Mladenu Figuricu zbog niza visoko vrijednih objavlje nih znanstvenih radova u meunarodnim publikacija ma na podruju ekonomike gospodarenja, posebice u drvnoj industriji. Takoer je naglaeno da se poasni 563

jektima za potrebe prerade drva, proizvodnje namjeta ja te proizvodnje celuloze i papira. Ue podruje rada u Institutu za drvo mu je studij i mjerenje rada, projekti ranje makro i mikro organizacije poduzea te upravlja nje proizvodnjom i poslovanjem. U tom vremenu najz naajniji utjecaj na formiranje njegovih stavova imao je dr. se. Zvonimir Ettinger, koji gaje uveo u znanstveno-istraivaki rad. 1972/73. upisuje poslijedi plomski studij na umarskom fakultetu u Zagrebu iz podruja: organizacija rada u drvnoj industriji. Mentor i voditelj u znanstvenom radu mu je prof. dr. sc. Roko Beni, koji je ostavio velik trag na njegov daljnji znanstveno-istraivaki rad te filozofiju pristupa orga nizaciji proizvodnih sustava u drvnoj industriji. 1975. godine magistrira, a 1978. godine doktorira na umar skom fakultetu Sveuilita u Zagrebu iz podruja Or ganizacija proizvodnje. 1978. godine, prelazi na rad na umarski fakultet, kao asistent, gdje poinje oblikovati dananju Katedru za organizaciju proizvodnje u drvnoj industriji. 1978. godine postaje docent, 1982. izvanred ni profesor, a 1987. izabran je za redovitog profesora. Od 1983. do 1988. obnaa funkciju predstojnika Zavo da za istraivanja u drvnoj industriji, 1990-1992. i 1994-1996. prodekan je Drvnotehnolokog odjela, od 1991. do danas predstojnik je Zavoda za organizaciju proizvodnje u drvnoj industriji. Dunost dekana u marskog fakulteta obnaa 1992-1994., a ponovno je izabran za dekana za kol. godinu 1996/97-1997/98. U nastavnom radu poznat je kao vrstan predava i pedagog. Predaje na dodiplomskom i poslijediplom skom studiju na umarskom fakultetu na oba odjela (umarskom i Drvnotehnolokom), te povremeno na poslijediplomskom studiju na Biotehnikoj fakulteti u Ljubljani i Ekonomskom fakultetu u Splitu. Svoje ogromno znanje i iskustvo nesebino prenosi svojim studentima i suradnicima ne samo u R Hrvatskoj. Objavio je preko 130 znanstvenih radova, preko 100 strunih radova, est knjiga samostalno, sedam sa suradnicima te niz skripata. Uz to napisao je velik broj domaih i meunarodnih recenzija.

doktorat dodjeljuje i zbog njegova doprinosa razvoju znanosti u Europi i Slovakoj, te mogunosti primjene rezultata u praksi. Uz to naglaen je i njegov doprinos na promicanju pedagoke suradnje izmeu profesora i studenta zagrebakog umarskog fakulteta i Drvar skog fakulteta u Zvolenu. Istaknut je njegov doprinos u osnivanju INTERNA TIONAL ASSOCIATION TEHNOLOGY MANAGE MENT - WOOD, iji je jedan od osnivaa i prvi pred sjednik. Posebno je naznaka dana i na suradnju Zavoda za organizaciju proizvodnje umarskog fakulteta u Za grebu i Katedre za podnikoveho hospodarstvo Drevarske fakulte Tehnickeje Univerzity u Zvolenu. Prof. dr. sc. dr. h. c. Mladen Figuri roen je 25. travnja 1943. u Zagrebu. Maturirao je na zagrebakoj V. gimnaziji 1962. godine. Diplomirao je na umar skom fakultetu Sveuilita u Zagrebu 1966. godine na Drvnotehnolokom odjelu. Nakon toga zapoljava se u DIP-u "Zagorje" - Krapina, gdje radi prvo na poslovi ma tehnologa u pilanskoji finalnoj proizvodnji, a kasni je upravitelja tvornice stolica. 1971. prelazi na Institut za drvo - Zagreb, u odjel za tehnoloku organizaciju, gdje radi na znanstveno-istraivakim i razvojnim pro564

Posebno ima suradnju sa fakultetima u Zvolcnu (Slovaka), Sopronu (Maarska), Skoplju (Makedo nija), Ljubljana (Slovenija), Poznanu (Poljska), Sofiji (Bugarska) i Bologni (Italija). Bio je na studijskim bo ravcima u Velikoj Britaniji, Njemakoj, Slovakoj, Francuskoj, Italiji i SAD. Odrao je niz predavanja na domaim i meunaro dnim simpozijima te raznim savjetovanjima i seminari ma. Uz to obnaa sljedee znaajnije funkcije: Clan je Vijea za poljoprivredu i umarstvo Hrvat ske Akademije znanosti i umjetnosti i proelnik je sek cije za uporabu uma, redoviti je lan Hrvatske tehni ke Akademije i podpresjednik i redoviti lan Akade mije umarskih znanosti. Podpresjednik je Hrvatskog umarskog drutva, a takoer je bio podpresjednik a sada je lan Matinog povjerenstva za biotehnike znanosti. Uz to bio je i pod presjednik Znanstvenog podrunog Vijea za bioteh nike znanosti pri Ministarstvu znanosti i tehnologije. Odlukom Predsjednika R. Hrvatske 27. svibnja 1997., odlikovan je Redom Danice Hrvatske s likom Blaa Lorkovia za zasluge u razvoju gospodarstva. Svoj viegodinji znanstveno-istraivaki rad u po druju organizacije i ekonomike u preradbi drva kroz koordinaciju ili sudjelovanje u istraivakim projekti ma, koji su se odnosili na probleme prepoznavanja, strukturiranja, funkcioniranja, organizacije, ekonomike i razvoja proizvodnih sustava u preradi drva i proizvodnji namjetaja, prof. dr. sc. dr. h. c. Mladen Figuri usmjerio je svoj rad na etiri osnovna podruja istraivanja: 1. Voenje reima proizvodnje i poslovanja, u prvom redu kroz nastojanja pronalaenja objektivnih im benika koji utjeu na kvantifikaciju rjeenja prili kom oblikovanja i voenja proizvodnih sustava u preradi drva i proizvodnji namjetaja. Kao plod re zultata istraivanja nastalo je niz originalnih znan stvenih metoda koje imaju aplikaciju u zemlji i ino zemstvu. 2. Ekonomika obnovljivih prirodnih resursa, kroz is traivanje nove filozofije ekonomike prirodnih re sursa. U tom podruju posebice je istraivao podru je ekonomike umaskih resursa, gdje je izradio ne koliko zapaenih studija o obnovljivom razvoju. 3. Studij, mjerenje i voenje rada, ponajprije kroz pro uavanje standardnih vremena rada, utvrivanje normalnih uinaka u preradi drva i proizvodnji na mjetaja i utvrivanje koeficijenata sloenosti rado va karakteristinih u preradi drva i proizvodnji na mjetaja. Na osnovi dugogodinjih rezultata istrai vanja izradio je specifinu znanstvenu originalnu metodu mjerenja rada. Metoda pod nazivom "MI FF" (zajedno s Mikuli, J.) ula je u sve suvremene ekonomske udbenike koji prouavaju ovo podru je rada.

4. Upravljanje trokovima, kroz izradu dinamikog sustava ekonomskih pokazatelja kao osnove za ra cionalizaciju proizvodnje i poslovanja. Uz to je izradio velik broj aplikativnih rjeenja kroz projektanski rad u preradi drva i proizvodnji namjetaja te manje u umarstvu, tako da ne postoji znaajnije po duzee u R. Hrvatskoj u kojemu nije radio na podruju organizacije, ekonomike ili upravljanja proizvodnim sustavima. Takoer je sudjelovao samostalno ili kao su radnik u nizu meunarodnih projekata i studija. Kao posebno podruje rada treba istai rezultate ko je je postigao u nastavnom radu. Na postdiplomskom studiju predavao je na tri fakulteta u zemlji i dva u ino zemstvu. Odgojio je est doktora znanosti, od toga tri docenta, preko dvadeset kandidata vodio je kao mentor na poslijediplomskim studijama u Zagrebu, Ljubljani i Splitu. Mentor je preko stotinu diplomiranih inenjera umarstva i drvne tehnologije. Uz to je osnovao i Zavod za organizaciju proizvodnje u drvnoj industriji, te je od gojio est asistenata u istome Zavodu. lan je ili je bio lan urednitva asopisa: umarski list, Drvna industrija i kvaliteta i Acta Facultatis Xylologiae. Statistiki gledano, prof. dr. sc. dr. h. c. Mladen Figu ri dvanaesti je poasni doktor znanosti na Univerzitetu u Zvolenu, a prvi iz podruja ekonomike gospodarenja. Ujedno je drugi Hrvat koji je dobio to visoko priznanje u Slovakoj (prvi je bio prof. dr. sc. dr. h. c. Branimir Prpi). Uz to on je peti doktor honorus causa u povijesti umarskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu (akademik M. Vidakovi u opronju - Maarska, prof. dr. se. dr. h. c. B. Prpi u Zvolenu - Slovaka, akademik D. Klepac u Osijeku - Hrvatska i prof dr. sc. dr. h. c. S. Mati u Brnu - eka). Potrebno je istai da je prvi doctor honorus causa u povijesti na Drvnotehnolokom odsjeku u marskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu. Ova poast koju je dobio prof dr. se. dr. h. c. Mladen Figuri poast je i R. Hrvatskoj, Sveuilitu u Zagrebu i umarskom fakultetu u Zagrebu, kao i cijeloj struci. Slavljenik je u svojoj zahvali istaknuo, da je ovaj njegov uspjeh zasluga i dugogodinje suradnje hrvat skih i slovakih umara, prvo kroz kolovanje u Ban skoj avnici - Slovaka, a zatim kroz izuzetno bogatu suradnju Katedara za uzgajanje uma, Katedara za zatitu uma, Katedara za ureivanje i Katedara za organizaciju i proizvodnju u drvnoj industriji s Univer zitetom u Zvolenu. Na kraju jo jednom estitamo prof. dr. se. dr. h. c. Mladenu Figuricu na zasluenom priznanju, uz elju da nastavi s uspjenim radom, koji e ga bez sumnje svrs tati meu najznaajnije drvnotehnoloke strunjake od njegovane na umarskom fakultetu Sveuilita u Za grebu u drugoj polovici dvadesetoga stoljea. Izv. prof dr. se. Nikola Luki 565

AKTUALNO

CERTIFIKACIJA U EUROPI Izvadak iz prvog broja Novosti - umarstvo i certifikacija uma - od 1. srpnja 2000. u izdanju Svjetske zaklade za ouvanje prirode (World Wide Fund, WWF) Dvanaest posto vicarske proizvodnje drva potvrdit e FSC do kraja 2000. Svjetska zaklada za ouvanje prirode (WWF) naja vila je 10. srpnja, zajedno sa predstavnicima nekoliko vicarskih saveznih drava, kako e 70 000 hektara u ma koje daju 12 % ukupne godinje proizvodnje drva u vicarskoj, do kraja godine certificirati umarsko nad zorno vijee (FSC). Nekoliko dravnih, javnih, te privatnih uma odnedavno je certificirano u etiri savezne drave. Iduih tjedana provest e se certifikacija novih umskih hol dinga u jo tri savezne drave. Prema iekivanjima V V WF-a, za sljedee etiri do pet godina vie e od 40 % drva posjeenog u vicarskoj nositi FSC logo. Ovaj je napredak posljedica usvajanja vicarskih na cionalnih normi za certifikaciju uma u lipnju 1999. go dine. Norme ukljuuju odlunost za uspostavljanje za tienih podruja sa 10 % ukupno certificiranih uma. "Mogunost nezavisne procjene i nadgledanja nacr ta za certifikaciju, podrka od strane nevladinih udruga za zatitu okolia, te prisutnost diljem svijeta, odlike su zbog kojih su vlasnici uma u Solothurnu svoje ume odluili certificirati prema uvjetima FSC-a", izjavio je Thomas Wallner, ministar gospodarstva drave Solothurn. "FSC e ojaati na poloaj na tritu drva. On e nam, isto tako, osigurati sadanje kupce i udio na tritu, te omoguiti osvajanje novih trita i novih kupaca."

Certificiranje dravnih uma u Latviji Poduzee u dravnom vlasnitvu, "Latvijske drav Ovo se najvie odnosi na Veliku Britaniju, u koju odlazi ne ume", odluilo je certificirati 50 posto ukupne po 41 % ukupnog drva za izvoz. Latvija je trei najvei op vrine dravnih uma (oko 1,4 milijuna hektara) prema skrbljiva drvom u Velikoj Britaniji. Njezini proizvodi uvjetima FSC-a do 2002.godine. To je najavljeno 6. lip predstavljaju 20 % ukupne koliine drva koju uvozi Ve nja u Londonu, na milenijskoj konferenciji WWF-a lika Britanija. Odluku o certifikaciji pozdravile su La "ume za ivot". tvijske ume i industrija za preradu drva. Upravitelj Latvijskih dravnih uma: "Oekujemo Izvjee s Milenijske konferencije WWF-a proua provoenje certifikacije prvih kljunih podruja u raz va ulogu koju nezavisna certifikacija uma moe imati doblju od 18 mjeseci. To e uvelike olakati kupovanje u borbi za zatitu uma u svijetu. Od 1990. WWF je raz kompanijama iz Velike Britanije u Latviji, te na taj nain vio globalnu mreu s vie od 600 kompanija koje podr jamiti uspjenu trgovinu i kontinuitet latvijskih uma." avaju FSC u nastojanju da usavri gospodarenje uma Europa je Latviji najvanije trite za izvoz drva. ma diljem svijeta. Prva lovaka udruga u svijetu kojoj je odobreno lanstvo u FSC-u vedskoj udruzi za lov i gospodarenje divljai (SAHWM), najveem lovakom drutvu u vedskoj, slubeno je odobreno lanstvo u FSC-u. Ovo je od veli kog znaenja, budui da lovci imaju vrlo vanu ulogu u provedbi kvalitetnog upravljanja umama. SAHWM osnovana je 1830, ima 196 000 lanova, od kojih su 40 % vlasnici privatnih uma.

Austrija: Prve ume certificirane prema uvjetima FSC-a - Certificirani proizvodi od drva najveeg DIY trgovinskog lanca Prva tri austrijska umarska pogona u privatnom austrijskih vlasnika uma. Smatra to znaajnim kora vlasnitvu izjavila su 30. lipnja ove godine, kako e kom prema napretku i kvalitetnom gospodarenju uma svoje ume (oko 3 500 hektara) certificirati prema uvje ma. bauMax e aktivno podravati ovaj projekt, te e tima FSC-a. Istoga dana bauMax - najvei lanac trgovi svojim kupcima sve ee nuditi proizvode od drva s na "uradi sam" (do-it-yourself- DIY) najavio je svojim logom FSC-a", kae Martin Essl, predsjednik Uprav kupcima ponudu proizvoda od drva s oznakom FSC-a. nog odbora bauMax-a. "bauMax pozdravlja opskrbu certificiranim drvom od 566

Projekti usporedbe certifikacija sustava FSC i PEFC U njemakoj pokrajinskoj oblasti Ostwestfalen- sektoru, dravnom i privatnom vlasnitvu, koje se certiLippe obavlja se usporedba dva razliita sustava certifi- ficiraju prema uvjetima obaju sustava. kacije - FSC i PEFC (Pan European Forest Certifica Cilj je projekta usporedba nacrta certifikacije susta tion - Sveeuropska certifikacija uma) u okviru pilot va FSC i PEFC, te procjena odjeka na tritu na spome projekta. nute nacrte, a pripremljen je kako bi ulagaima i trgo Projekt zahvaa oko 75 000 hektara uma u javnom vinskim partnerima jasno ukazao na razlike. Vlade njemakih saveznih drava Ministri umarstva triju njemakih saveznih drava Bavarske, Baden-Wirtenberga i Turingena pokuali su u oujku ove godine zastraiti gospodina Manfreda Mausa, generalnog direktora najveeg lanca trgovina "uradi sam" (DIY) - OBI, kako bi prestao prodavati proizvode koji nose FSC logo. Njemake udruge za zatitu okolia: BUND (lan udruge Friends of the Earth - Prijatelji planeta Zemlja), Greenpeace (Zeleni), NABU (lan Bird Life Internatiopokuavaju ucijeniti trite drva nal-a - Meunarodnog drutva za zatitu ptijeg svije ta), te udruga Robin Wood i WWF, zajedno sa sindika tom djelatnika u graditeljstvu, poljoprivredi i zatiti okolia (IG BAU) i sindikatom metalaca (IG Metall) uputile su otvoreno pismo trojici ministara umarstva. Od vlada triju saveznih drava zatraili su suzdravanje od daljnjeg tetnog uplitanja u trinu privredu. Vlade bi, naprotiv, trebale podupirati kompanije koje zastupa ju certifikacijski sustav FSC.

PEFC ne zadovoljava osnovne uvjete pouzdanosti Nevladine udruge u Europi ne prihvaaju PEFC PEFC jo uvijek manjkav: Predstavnici svih znaajnih nevladinih udruga u Eu 1. PEFC mora dokazati da e osigurati znaajan napre ropi koje rade na ouvanju uma, sastali su se 8. travnja dak u gospodarenju umama u Europi. 2000. u Antwerpu, Belgija. U zajednikoj izjavi sve su 2. PEFC mora u potpunosti potivati UNCED - United nevladine udruge izrazile ozbiljnu zabrinutost zbog glo Nations Commission for Economic Development balnih i regionalnih prijetnji umama i znaaju uma: (Komisiju ujedinjenih naroda za ekonomski razvoj) Certifikacija uma provodi se posljednjih godina s - tj. agendu 21, i osigurati ravnopravnu zastuplje ciljem ouvanja preostalih uma, te njihove zasebne nost svih ulagaa i omoguavanje njihova sudjelo bioloke raznolikosti. Ona je sredstvo koje ini mogu vanja u donoenju odluka. im prepoznavanje na tritu onih koji su spremni pro voditi kvalitetno gospodarenje umama. Udruge supot- 3. Sustav PEFC mora osigurati meunarodnu kompa tibilnost. pisnice pozdravljaju injenicu da su drutva vlasnika uma u Europi poetno potpuno odbijanje certifikacije Meu supotpisnicama nale su se i udruge WWF, zamijenila pozitivnijim aktivnim stajalitem. Unato Fiends of the Earth, Greenpeace, Pro Regenwald i tome, otkrivaju najmanje tri zahtjeva u kojima je sustav Robin Wood. Oujak 2000 - Certificiranje uma u francuskoj pokrajini Gascogne Poljskoj Povrina europskih uma certificiranih po sustavu zatitu okolia, kao i ostalim ulagaima. WWF potvrdi FSC-a znaajno je poveana u oujku 2000. Certificira- la je kako su ove certificirane ume od iznimnog znae ne su sve dravne ume u pokrajini Bialystok u Poljskoj nja za Europu. (osim okruga Bialowieza, Browsk i Hajnowka) s ukup I Francuska je sudjelovala u certifikaciji uma: u po nom povrinom od 524 780 hektara. Certifikator- SGS krajini Gascogne certificiranaje povrina od 1 050 hek uprava za umarstvo, obratio se raznim udrugama za tara. Certifikaciju je i u ovom sluaju proveo SGS. Suradnjom do smanjenja trokova U Nizozemskoj je pronaen novi nain za smanje oba loga ocjenjuju se istovremeno. Ovakva suradnja ne nje trokova kompanijama koje se odluuju na istovre podrazumijeva meusobno priznavanje dva razliita menu certifikaciju i to pod uvjetima FSC-a i Fundacije sustava, no ipak je uinkovit nain smanjenja trokova i Keurhout. pojednostavljenja procesa lanca praenja-certifikacije Oba su se tijela sloila da se certifikacija dodijeli za u Nizozemskoj. jednikom certifikatom. Za vrijeme procjene standardi FSC - rjeenje za drutveno odgovorno ulaganje Predstavnici WWF-a podsjetili su 3. srpnja Miro- titi okolia, te njihovo poticanje na certifikaciju pod vinske fondove u Velikoj Britaniji na mogunost ulaga- uvjetima FSC-a. nja novca u umarske kompanije koje vode brigu o zaTJ i z j a v i Goefa p ea rsona, upravitelja zajednikog 567

mirovinskog fonda u poduzeu Sainsbury, golemom britanskom trgovcu na malo i dugogodinjem lanu u marske i trgovinske mree WWF-a stoji: "Nama je ko risno ulagati u kompanije koje koriste FSC logo, one doprinose ouvanju okolia. Od sada emo FSC koristi ti kao uvjet za suradnju sa umarskim sektorom, kako bismo provodili dokazanu politiku odgovorne poslov ne suradnje."

Sve vei broj ljudi u Velikoj Britaniji eli znati u to ulau mirovinski fondovi, navodei kako bi se barem dio investicija trebao odnositi na sektore koji doprinose drutvenom, ekolokom i etikom napretku. WWF po ziva i druge kompanije da slijede primjer poduzea Sainsbury, te da ukljue FSC kod donoenja mjerila za ulaganje.

Certifikacija u svijetu Milenijska konferencija i trgovaki velesajam WWF-a Vie od tisuu delegata iz 50 zemalja i udruga, po sjetilo je 6. i 7. lipnja u Londonu Milenijsku konferen ciju WWF-a "ume za ivot", te dosad najvei Svjetski trgovaki velesajam certificiranog drva i celuloze. Oko 90 kompanija i udruga postavilo je tandove s velikim brojem izloenih proizvoda od certificiranog drva. Predstavnici vlada, od Bolivije do Vijetnama, vlas nici i upravitelji uma od Latvije do Argentine, te vjer ski predstavnici od vedske do Indije, sudjelovali su na ovom dogaaju. Tamo su se nale i delegacije mjesnih zajednica iz Meksika i Brazila kao i udruga drvorezaca iz Tanzanije. Svi su oni, iz prve ruke svjedoili o pred nostima FSC certifikacije. Na velesajmu je istaknuto kako je FSC postao glavna tendencija, te da postavlja norme umarskim sektorima irom svijeta. Devedeset izlagaa pokazalo je na dojm ljiv nain daje certifikacija jednako dostupna malim lo kalnim zajednicama, privatnim vlasnicima uma, kao i velikim proizvoaima i svjetskoj industriji prerade dr va, celuloze i papira. Mogli su se vidjeti razliiti proiz vodi: graevno drvo, drvene ploe i zidne tapete, namje taj i podne obloge, te runo izraene drvene rezbarije.

Brazil: Rastua mrea FSC uma Poetkom lipnja 2000. WWF najavljuje odluku o najnovijoj certifikaciji uma u Brazilu, donesenu na Milenijskoj konferenciji "ume za ivot" u Londonu. Gospodin Jorge Viana, guverner brazilske drave Akre, objavio je odluku vlade o certifikaciji 25 % ukup ne povrine uma (4 milijuna hektara), prema naelima i normama FSC-a. Drava e, isto tako, iskoristiti svoju kupovnu mo kako bi provela certifikaciju uma. kol ski namjetaj, kao i drugi drveni proizvodi u javnim us tanovama, izradivat e se samo od certificiranog drva. Prema rijeima g. Viane, certifikacija uma u Akri osigurat e dravi ekoloku, ekonomsku i drutvenu dobrobit. " Drvo iz Akre trenutno nije konkurentno dr vu iz susjednih drava. FSC certifikacija proizvode iz Akre uinit e konkurentnim kako na domaem, tako i na svjetskom tritu."

Osnivanje Brazilskih uma i Trgovake mree U Brazilu koji biljei najviu godinju stopu propa danja tropskih prauma u svijetu kompanije kreu u akciju. U gradu Sao Paolo, 11. travnja 2000. odrana je konferencija na kojoj su osnovane udruga Brazilske ume i Trgovaka mrea za certiflcirano drvo. Konferenciju je programom Amazona pokrenula udruga za zatitu okolia Prijatelji planeta Zemlja. Na njoj su se nale 42 kompanije: od trgovaca i proiz voaa namjetaja do tiskarskih poduzea i predstavni ka izdavakih kua.

Zaklada za ouvanje tropskih uma dobiva ubrzanje

Zaklada za ouvanje tropskih uma (The Tropical Forest Trust - TFT) - udruga koju je 1999. osnovala skupina velikih europskih kompanija koje se bave pro dajom vrtnog namjetaja - odluila je poduprijeti u marski projekt u Maleziji, kojim e ova zemlja do kraja ove godine zapoeti s isporukom certificiranog drva. lanovi TFT-a stavljaju na stranu odreeni dio zara de na proizvodima od tropskog drva. Ovaj se novac po tom koristi za financiranje projekata kojima je svrha unapreenje umarske uprave na odreenim umskim podrujima, i to po naelima i normama FSC-a. Broj lanova TFT-a u stalnom je porastu. Udruzi je pristupilo novih 18 kompanija. Dodatna podrka stie od britanskog DIY ("uradi sam") giganta - B&Q.

Lansiranje ruskih udruga ekoloki osvijetenih proizvoaa drva Konferenciju "Certifikacija: mehanizam potpore u Rusiji kao polazite s kojeg e potei ruske udruge upravljanju umama", odranu u Moskvi krajem ekoloki osvijetenih proizvoaa drva. travnja 2000., organizirao je WWF-ov Ured za projekte 568

Na konferenciju su pristigli predstavnici 60 kompa nija iz itave Rusije, ruski ministar gospodarstva i pred stavnici Trgovake komore i industrije, banaka investi tora, kao i zainteresiranih kupaca iz zapadne Europe medu njima i predstavnici jedne od najveih izdavakih kua u Njemakoj: Axel Springer Verlag, te predstavni ci drugih njemakih, belgijskih i amerikih kompanija.

Bilo je govora i o nunosti olakavanja izravnog po slovanja ruskih kompanija s kompanijama umarske i trgovake mree WWF-a iz drugih dijelova Europe. Udrugu ekoloki osvijetenih proizvoaa drva danas ini 10 kompanija. Sljedee 23 pridruit e se nakon odobrenja svojih upravnih odbora. Osnivanje udruge financirao je Savez WWF-a i Svjetske banke.

Nada za ume u Rusiji Khosinsky Leskhoz, umski kombinat u pokrajini Altay dobio je 17. oujka 2000. prvi certifikat u Rusiji, na inicijativu britanske drvne trgovake kompanije Pricebatch i trgovakog lanca The Body Shop. Nakon uspjeno provedene slubene kontrole, Soil Association odobrio je certifikaciju 32 800 hektara bje logorine ume na jugoistoku Rusije. Certifikat obu hvaa itav lanac praenja: od uzgoja, sjee, prijevoza i prerade drva, do izvoza robe.

Kanadske kompanije prestat e kupovati proizvode nepoznatog porijekla nainjene od drveta iz starih uma esnaest kanadskih kompanija obealo je prestati koristiti proizvode od papira dobivenog preradom drva iz starih umskih nasada. "Ovo je prvi put da su kanad ske kompanije pristale potraiti alternativne materijale za proizvodnju papira i ambalae.", rekao je Nicole Rycroft, upravitelj Trine inicijative, koalicije udru enja za zatitu okolia kanadske zapadne obale. Ovom su suglasne i kompanije The Body Shop, Roots Canada, Nike Canada, Citizens Bank of Canada i Bell Canada. Dogovor znai upotrebu alternativnih vlakana u proizvodnji - npr. slame preostale nakon etve penice, odnosno drva iz uma nastalih prirodnom obnovom.

Uspjeh FSC-a u Britanskoj Kolumbiji Fundacija The Silva Forest certificirala je prve ume u kanadskoj pokrajini Britanska Kolumbija. Certificirano je 670 hektara ume The Cariboo Woodlot of Rod Blake, istono od jezera Williams, te 130 hektara um ske povrine na otoku Vancouver u vlasnitvu poduzea Allen Hopwood Logging Operations. Silva je, osim toga, certificirala i proizvode etiriju kompanija koje se bave preradom drveta. Zirnhelt Brot hers, Sawmilling, Spokin Mountain Timbers, Fiesta Barbeques i Ornamentum Furniture predstavljaju raz novrsnost posla koji podrazumijeva FSC certifikacija.

Koritenje jele za izgradnju kolske zgrade Za izgradnju konstrukcije dvokatnice povrine 1 600 etvornih metara, proirenja kole Ross u Kaliforniji, is koritena su 22 000 metra certificirane drvene grade. Drvo jele koja je iz kalifornijskog EcoTimber of Berkley stigla posredstvom kompanija The Collins Companies i Hardwood Products, posluila je za izradu dijelova poput zidnih obloga, poprenih greda u podu, te zabatnih krovnih greda. "Korisno bi bilo da arhitekt kod izrade nacrta zgrade drvene konstrukcije tono naznai vrstu certificirane dr vene grade" izjavio je Scott Shell, direktor arhitekton skog ureda Esherick Homsey Dodge and Architects u San Francisku. Scott procjenjuje da dodatni trokovi upotrebe certificirane drvene grade iznose priblino tre inu od 1 % ukupnih trokova izgradnje, tj. oko 10 000 USD. "Uvidjeli smo kako certificirano drvo nije puno sku plje od ostalih", rekla je Catherine Townsley - ravnate ljica kole Ross.

Prijevod: prof. Divna uri

Jela Bilandija Ministarstvo poljoprivrede i umarstva Projekt obnove i zatite obalnih uma

569

DOBITNICI REKTOROVE NAGRADE S T U D E N T I U M A R S K O G FAKULTETA Z A G R E B Povodom Dana dravnosti, 30. 5. 2000., u prostori jama Rektorata zagrebakoga Sveuilita podijeljeno je prestino priznanje zagrebakoga sveuilita - Rekto rova nagrada. Nagrada je dodijeljena za najbolje stu dentske radove, odnosno umjetnika ostvarenja u 33 1. akademskoj godini 1999/2000. Ove je godine podije ljeno 100 nagrada te tri posebne nagrade za timske ra dove studenata koji su postigli uspjeh na inozemnim natjecanjima i smotrama. Diplome i skromnu novanu potporu uruio je rektor zagrebakoga Sveuilita, prof. dr. sc. Branko J e r e n . U svom je govoru istaknuo kako je ove godine na natjeaj stigao velik broj iznimno kvalitetnih radova, pa su se povjerenstva za ocjenu ra dova susrela s potekoama pri rangiranju i nagraiva nju pristiglih radova. Svrstavi ovogodinje dobitnike u elitu zagrebakoga sveuilita, poelio im je uspjeh u nastavku studija te u kasnijem znanstvenom djelova nju, naglasivi vanost ove nagrade i kao moguu pred nost pri zapoljavanju. Dotaknuvi se fenomena globalizacije i budueg ulaska R. Hrvatske u europske i svjetske integracije, istaknuo je kako je nagrada rektora zagrebakoga Sveuilita priznata u Europi i u Svijetu. U skupini biotehnikih fakulteta je i umarski fa kultet, ija su dva studenta, Marko p r i i i Stjepan D e k a n i , svojim radovima izborili mjesto meu 100 nagraenih studenata. Dodjeli nagrada bio je nazoan i prof. dr. se. Nikola L u k i , prodekan umarskoga fa kulteta. Oba nagraena rada svrstana su u kategoriju znanstvenih radova s aktuelnim i atraktivnim temama, te ocijenjeni kao iznimno kvalitetni. Marko S p r i i , student 4. godine umarskog fa kulteta Zagreb, umarskoga odsjeka, nagrauje osvo jio radom pod naslovom: "Pomlaivanje sastojina polj skog jasena (Fraxinus angustifolia Wahl)". Rad je izra en pod mentorstvom prof. dr. sc. Slavka M a t i c a i mr. se. Igora A n i a na Zavodu za uzgajanje uma. Rad sa dri 13 grafikona, 9 tablica, 2 karte te 22 naslova upo trijebljene literature. Sastojine poljskoga jasena s biolokog, ekolokog i gospodarskog gledita pripadaju meu najznaajnije u Hrvatskoj. Rasprostranjene su na oko 27 600 ha u po plavnim podrujima Posavine, Podravine, pokupske i bjelovarske zavale s oko 6,3 milijuna m ! drvne zalihe i godinjim prirastom od oko 220 000 m'. Temeljni nain pomlaivanja regularnih sastojina poljskoga jasena je prirodno pomlaivanje pod zastorom kroanja starih stabala. Zbog specifinih staninih prilika, a i zbog no vih utjecaja kao to su bujno irenje evitnjae (Amorpha fruticosa L.) koja zakorovljuje stanite, te nepo voljnih promjena vodnoga reima zbog hidrotehnikih zahvata, oteano je pomlaivanje sastojina poljskog ja 570 sena. Imajui to na umu, autor je kao temeljni cilj istra ivanja usporedio dvije najee metode pomlaivanja sastojina poljskog jasena (oplodna i ista sjea), te utvr ivanje optimalnog naina obnove. U radu su prikazane ekoloko-bioloke znaajke vrste, sinekoloke znaaj ke sastojine te temeljne znaajke stanita (mikroreljefa, hidropedoloke znaajke, vodnoga reima). Terenski dio istraivanja obavljen je u g.j. "Josip Kozarac" u marije Lipovljani, odsjek 18b. Za pokus je odabrana sastojina koja je u fazi pomlaivanja i to istim sjeama u obliku pruga irine 40 m. Pokusne plohe postavljene su pod neposjeenom prugom i na pruzi na kojoj je ma tina sastojina posjeena istom sjeom. Rezultati po kusa nedvojbeno pokazuju kako se poljski jasen bolje pomlauje pod zastorom kroanja matine sastojine, gdje je mladi narataj brojniji i vitalniji, bez obzira da li je nastao prirodnim pomlaivanjem ili je dobiven ne kom od metoda prirodnog pomlaivanja. Najbolje re zultate od primijenjenih metoda pomlaivanja pod zas torom kroanja pokazuje metoda umjetnog pomlaiva nja sadnjom sadnica. Stjepan D e k a n i , apsolvent umarskog fakulteta Zagreb, umarskoga smjera, nagrauje osvojio radom pod naslovom: "Biomasa alepskoga bora (Pimis halepensis Mili.) kao dodatni izvor energije u priobalnom podruju Hrvatske". Rad je izraen pod mentorstvom prof. dr. sc. Ante P. B. K rp an a na Zavodu za iskorita vanje uma. Rad je opsega 32 stranice, a sadri 6 tablica podataka i rezultata, 35 slika (1 kartu, 16 fotografija, 18 grafikona) te 53 naslova upotrebljene literature. U Hrvatskoj sastojine alepskog bora (Pimis halepensis Mili.) zauzimaju 40 000 ha povrine, ija ukup na drvna zaliha iznosi 3 853 000 m3 ili oko 1,3 % ukup ne drvne zalihe R. H. Mogui godinji sjeivi etat ovih sastojina je oko 120 000 m3. umarska se struka s ja dranskoga dijela Republike Hrvatske, na ijem se po druju nalaze sastojine, susree s problemom prodaje drva alepskog bora koje pilanari, i lokalno stanovnitvo izbjegavaju zbog sadraja smole u drvu. Jo nedavno se alepski bor izvozio u Italiju, a vee koliine preraivala je i tvornica celuloze u Maglaju. Meutim, tvornica u Maglaju je zatvorena, a promjene na europskom tritu celuloznog drva prekinule su izvoz u Italiju. Zbog ovih razloga, mogui godinji sjeivi etat se ne realizira, ili se realizira u vrlo malom dijelu. U isto vrijeme kada se javlja problem plasmana drva alepskog bora na trite, dolazi i do krize energije koja je u Dalmaciji izbila istodobno s poetkom Domovinskog rata. Sagledavajui globalne trendove u proizvodnji energije, ija je glavna smjernica naputanje konvencio nalnih izvora energije (donedavno smatranih neiscrpni-

ma) i okretanje prirodnim (obnovljivim) energentima, autor povezuje problem neiskoritene biomase alepskog bora s problemom nestaice energije u Dalmaciji. Da bi se to tonije ocijenile proizvodne mogunosti sastojina alepskog bora kao izvora biomase, potrebno je poznavati strukturu biomase stabla alepskog bora. Ovaj rad je jedan korak u tom smjeru. U uvodnom dijelu rada prikazan je alepski bor kao vrsta, njegove morfoloke i ekoloke znaajke s naglas kom na njegovu ulogu pionirske vrste, te je prikazano podruje u kojem je istraivanje obavljeno. Ukratko je prikazana tehnologija uporabe umske biomase u pro izvodnji energije te svjetska i domaa iskustva na tom podruju. Nadalje se iznose podaci dobiveni detaljnom obradom modelnih stabala razliitih starosti i prsnih promjera oborenih na tri pokusne plohe postavljene u g.j. "Nin-Koino", odjel 80b, lc i 54a. Ukupna masa nadzemnog dijela stabla alepskog bora ralanjena je na mase debla, grana 3 do 7 cm promjera, grana do 3 cm promjera, iglica i eera. Posebno je promotren odnos masa u kronji i masa u deblu. Kao zakljuak, namee se miljenje kako bi se naj vea korist od biomase alepskoga bora, koja trenutno

propada u sastojinama, mogla ostvariti njenom upora bom za proizvodnju toplinske i elektrine energije u kogeneracijskim postrojenjima. Osnivanjem kultura alepskoga bora na nepoumljenim podrujima povea le bi se umske povrine u Hrvatskoj. Pravilnim gospo darenjem sastojinama alepskoga bora, velike se kolii ne biomase mogu ostvariti u proredama. Aktiviranjem pilana na tom podruju preraivali bi se sortimenti koji dolaze iz starijih sastojina. Drvni otpad iz tih pilana ta koer predstavlja biomasu iskoristivu za proizvodnju energije. Vano je naglasiti potrebu za daljnim istraivanjima ovoga tipa, kojima bi se to tonije utvrdile koliine raspoloive biomase alepskoga bora na podruju nje gove rasprostranjenosti, te potrebe i mogunosti njenog koritenja u postrojenjima za proizvodnju energije. Proirenje istraivanja podrazumijeva i obradu imbe nika ekonomske isplativosti ovakvoga projekta, te rje avanje nekih problema kod pridobivanja i transporta biomase u skladu s razvojem vrhunskih tehnologija.

Mr. sc. eljko Zei

PARK P R I R O D E HRVATSKO Z A G O R J E " - da ili ne? 1. U prijedlogu prostornoga plana Krapinsko-zagorske upanije, predlau se Macelj i Strahinjica za zatitu u kategoriji Parka prirode (te spominje Rav na Gora na podruju Varadinske upanije i Uprave uma Koprivnica). Prijedlog zatite obuhvaa gospodarsku jedinicu "Macelj" koja pokriva 3077,64 ha dravnih uma s drvnom zalihom 792647 m3 i etatom 15567 m \ U prijedlog je ukljuena i glavnina gospodarske jedi nice "Strahinica-Trnovec" koja pokriva povrinu 963,10 ha, drvnu zalihu 176087 m \ etat 3487 m \ S ovim gospodarskim jedinicama neposredno uprav lja umarija Krapina, Uprava uma Zagreb, JP "Hr vatske ume" p.o. Zagreb pod ingerencijom Mini starstva poljoprivrede i umarstva. Granice predlo enog parka prirode nisu usaglaavane s Poduzeem za ume. Zacrtano je preteno dravno umsko zem ljite, na kojemu je i do sada postojalo gospodarenje u skladu sa zakonom i umarskom praksom. Zati tom je predvien umski masiv Macelja, koji pred stavlja normalne gospodarske ume i lovite. To je pogranino podruje pod posebnim reimom uprav ljanja, tako da ga ne smatramo prikladnim za odmor, rekreaciju i razvijanje drugih sadraja parka prirode. Osim toga, to je izrazito depopulacijsko podruje s trendom iseljavanja i emigracije stanovnitva. U podruju je evidentan nedostatak nekih segmena ta infrastrukture kao uvjeta za postizanje razvoja, a prema Strategij i ' "park prirode se osniva da bi se za titilo odreeno prirodno podruje od izrazitije gos podarske eksploatacije ili izgraivanja koji su na prostoru ve prisutni". Goluboveki kamenolomi i kamenolom Oura ostavljeni su izvan granica pri jedloga zatite. 2. U naem prilogu prostornom planu Krapinsko-zagorske upanije (ur. br. 9-404/2-2000 od 3. 4. 2000.) dali smo pregled od JP "Hrvatske ume" p.o. Zagreb za tienih povrina osnovama gospodarenja. Taj pre gled moe predstavljati osnovicu za zakonsku zatitu glede uma i umskog zemljita, a iznosi 7,12 % za titnih uma i uma s posebnom namjenom u drav nim umama. Ako uzmemo u obzir da se Parkom prirode Medvednica takoer gospodari kao umom s posebnom namjenom, podruju Krapinsko-zagorske upanije to bi donijelo postotak od preko 21,86 % zatiene dravne ume, to je daleko iznad pred vienih 15 % zatiene prirode po Programu pros tornog ureenja Republike Hrvatske. S obzirom da upanija ima svega 8 % dravnih uma u odnosu na

Strategija i Program prostornog ureenja Republike Hrvatske

571

27 % privatnih od 35 % uma na svom podruju (77 % privatnih naprama 23 % dravnih uma), proizlazi da su dravne ume dovoljno zatiene, ali ih nema dovoljno. U upanijskom prostornom planu se na alost ne predvia poumljavanje novih povrina, niti okrupnjavanje umskih podruja na najugroenijim dijelovima, a to su rubna i gradska podruja, industrijske zone, uz ceste, vodotoke, ve like infrastrukturne objekte, golf igralita, odlaga lita komunalnog otpada i slino. Ne predvia se ni otkup niti subvencioniranje umskog gospodarenja, iako uma na lokalnoj razini, ima vrlo veliku i zna ajnu ulogu, posebice glede vie puta isticane velike naseljenosti podruja upanije. Mislimo da je svrsishodnije primjenjivati Zakon o umama i ostale zakonske, pravne i druge mehanizme, za zatitu cje lokupnog prostora (ume, voda, zraka, morske oba le), nego formalno poveavati postotak zatite, ne vodei rauna o njegovoj provedivosti i rjeavanju stvarnih problema te podizanju kvalitete zatite ve i u svjetski priznatim parkovima. 3. U naem prilogu zalaemo se za ovjeku primjere nije mjerilo zatite uma; podizanje i ureenje parkuma oko zagorskih dvoraca i kurija, zdravstvenih ustanova, gradova, uz termalne vode-toplice i druge posebnosti kojima Hrvatsko zagorje obiluje te pro glaavanje zatitnih uma na strmim i nepristupa nim terenima, kao i podrujima gdje uma ima po najprije zatitnu ulogu u sprijeavanju erozija, po plava i dr. U odnosu na ukupnu povrinu dravnih uma dali smo pregled 597,35 ha (6 %) zatitnih u ma i 111,72 ha (1,12 %) uma s posebnom namje nom, koji bi se stupnjevi zatite trebali po potrebi proiriti i na povrine privatnih uma. Sto se tie pri jedloga prostornog plana da se zatite preteito um ska podruja kategorijom parka prirode, smatramo da Zakon o umama dovoljno taksativno titi umu. Tek bi uz uvoenje nadzora nad privatnim umama i obvezu sufinanciranja umskogospodarskih osnova od lokalne samouprave te stimulacije vlasnicima i posjednicima ume i umskog zemljita, parkova, park-uma i slino, mogli stvoriti pretpostavke za njihovu stvarnu valorizaciju kao obnovljivih i po eljnih resursa u prostoru. Ono to nedostaje u pro vedbi Zakona o umama su sredstva za izradu pro grama gospodarenja, uz osiguran nadzor nad provo enjem i subvencioniranje, a sve to se moe provesti kroz postojeu strukturu "Hrvatskih uma" uz doda tno zapoljavanje. 4. Predlaemo da se uvedu poticajne mjere zatite i ouvanja uma. Pri tomu nije toliko vano formalno zatititi preostale umske komplekse Macelja i Strahinjice, koji su ionako neotvoreni i teko dostu pni. Ekoloki ugroena podruja nalaze se eventual572

no na vrnim dijelovima i u podnoju planina, ali jo vie su ugroene preostale rascjepkane privatne u me u sredinjem dijelu upanije, koje imaju tradicij sku, kulturnu, estetsku, ekoloku, rekreacijsku, edukativnu i druge vrijednosti, ali nemaju stvarnu zati tu niti su odgovarajue valorizirane. 5. Predlaemo da se najprije uredi stanje i odnosi u po stojeim parkovima prirode i nacionalnim parkovi ma, od kojih su neki zatieni kao svjetska batina, a stanje u njima nije na razini statusa i postavki zatite okolia. S obzirom da znatan dio zatienih dijelova prirode pokrivaju ume, potrebno je usklaivanje zakona (Zakona o umama i Zakona o zatiti priro de) i odgovarajuih podzakonskih akata. 6. Nedostatkom jasnih kriterija smanjuje se nadzor nad ukupnim bogatstvom Republike Hrvatske, kao i nad pojedinim lokalnim specifinostima. U sluaju umarstva to znai izuzimanje velikih umskih po vrina iz umskog gospodarenja pod ingerencijom strune umarske organizacije i preputanje odluke pojedincima u upravnim vijeima i javnim ustano vama. Ostaju manje, rascjepkane ume koje nemaju dovoljno potencijala biti uporita u prostoru niti is hodita strune organizacije. Predloenim formira njem parka prirode "Hrvatsko zagorje" zakljuuje se zateeno (dobro) stanje u dravnim umama, a ne ide se na unapreenje gospodarenja, pronalaenje novih poduja interesa i sadraja u prostoru ili rjea vanje problema. Smatramo da u odabiru ove lokacije za reprezentant parka prirode "Hrvatsko zagorje" nisu primijenjeni je dinstveni kriteriji zatite prostora i okolia. Najmanje to je potrebno uiniti u sluaju eventualnog parka pri rode "Hrvatsko zagorje" je stavljanje u ravnopravnu poziciju itavog podruja, te odluiti o najsvrsishodnijem rjeenju.

Tatjana urii-Kuric, dipl. ing. um.

IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA

ZATO OBRAST KAO JEDINSTVENI POSVUDASNJE RASPROSTRANJENI U R E A J N I P O K A Z A T E L J O D R E U J E M O P R I M J E N O M DVAJU RAZLIITIH TAKSACIJSKIH ELEMENATA 1. Jedna izmeu najteih, a istodobno i najodgovorni jih zadaa ureivanja uma pri sastavu osnova gospo darenja, sastoji se u tome da u vremenskim razmacima, u granicama strunih propisa, posredstvom optimalnih odrednica gospodarenja to tonije prognozira razvoj svih jedinica prostorne razdiobe od umskih sastojina do cijele ume. Svaka prognoza budueg trenda razvoja bilo koje jedinice prostorne razdiobe ume, svojevrsni je neodre eni integral koji treba rijeiti pomou brojnih parame tara raznovrsne znanstvene odreenosti, tonosti i upo trebljivosti. Stoje vie poznatih na osnovi izmjerenih taksacijskih elemenata pridobivenih i brojano izrae nih ureajnih parametara primijenjeno pri rjeavanju tih integrala, prognoze e - naravno uz pretpostavljene normalne uvjete razvoja umskih sastojina - biti realni je i svrhovitije. Usprkos brojnosti parametara potrebnih za uspjeno rjeavanje ove i inih zadaa, ureivanje uma donosi vie-manje zadovoljavajue prognoze razvoja, i sukla dno tome pridobiva pridjevak "ureivanje uma je umijee mogueg". U svrhu to uspjenijeg provoenja odrednica budu eg gospodarenja kao rezultante prognostikih parame tara, ureivanje uma uvijek daje prednost parametrima prognoze izvedenim iz taksacijskih elemenata koji se mogu izravno izmjeriti i nakon jednostavne obrade iz mjerenih podataka, a dobiveni razultati, kao objektivni ureajni pokazatelji trenda razvitka, svrhovito pri mijeniti. Medu brojnim parametrima prognoze kao pokazate ljima trenda razvoja i prirodne obnove umskih sastoji na, znaajno mjesto zauzima i jedan od najstarijih te meljnih ureajnih pokazatelja - obrast. Na ovaj osvrt o obrastu kao univerzalnom i u u marskoj struci ustaljenom, posvudanje rasprostra njenom jedinstvenom ureajnom pokazatelju, po taknule su nas promjene naina njegova odreivanja u pozitivnim strunim propisima. Ovim osvrtom hoemo ukazati na upitnu svrhovi tost promjena. "Pod obrastom sastojine razumijeva se odnos stvarne i normalne temeljnice za jednodobne i raznodobne sjemenjae, a iskazuje se u stotinkama cijelog broja, i to: 1. kod normalnog obrasta iznad 0,76; 2. kod obrasta ispod normale od 0,46 do 0,76; 3. kod degradiranog obrasta ispod 0,46. Obrast u dvoslojnim (dvoetanim) sastoji nama utvruje se za svaki sloj posebno" (ostale stavke ne na vodimo; u novim Pravilnicima nisu mijenjane). Prema stavku 1. lanka 10, obrast se za umske sas tojine visokog uzgojnog oblika, bez obzira na tip ume vrstu drvea i nain gospodarenja, odreuje primjenom jednog taksacijskog elementa - temeljnicom: obrast = stvarna temeljnica (izmjerena) / normalna temeljnica (tablice). Nastavno je propisano iskazivanje obrasta u stotin kama cijelog broja po ha ali samo za sjemenjae. Za niske ume - panjae propis je izostao. Vjerojatno zbog toga to jo ni danas nemamo odgovarajuih tabli ca, pa obrast za taj uzgojni oblik nije mogue objektiv no izraunati. Pokuaji subjektivnog smanjivanja podataka iz ta blica za sjemenjae i primjena u panjaama nije primje rena suvremenom umarstvu, iako je u praksi ureiva nja privatnih uma - panjaa, lokalno prisutna. Ova injenica upuuje na potrebu izrade tablica za panjae, koje su prema umskogospodarskoj osnovi podruja ( str. 180), 1996 god. zauzimale 504.901 hek tar ili oko % obrasle povrine (252.137 ha - dravne, 250.360 - privatne i 2.404 ostale). Nakon donoenja novog Zakona o umama (Naro dne Novine br. 52/1990) trebalo je propise postojeeg Pravilnika od 1985. god. uskladiti s novim temeljnim naelima Zakona. Poslije niza peripetija oko naina promjena postoje ih propisa Pravilnika i sastava strunog tima, donesen je novi Pravilnik o ureivanju uma (Narodne Novine br. 52/1994) - u daljnjem tekstu Pravilnik - 1994. lankom 13. Pravilnika od 1994. god. propisan je sljedei nain odreivanja obrasta: "Obrast sastojine iskazuje se u stotinkama cijelog broja kao kolinik odnosa: u jednodobnim sastojinama uporedbom stvarne s normalnom temeljnicom; 573

U lanku 10 "Pravilnika o nainu izrade " (Naro dne Novine br. 42/1985) - u daljnjem tekstu Pravilnik 1985, propisano je:

u raznodobnim sastojinama uporedbom stvarne drv ne zalihe odreene prema visinama dominantnih stabala i normalne drvne zalihe. Normalna temeljnica, odnosno drvna zaliha odreu je se primjenom prirasno-prihodnih tablica domaih autora ( u daljnjem tekstu: prirasno prihodne tablice). Obrast se iskazuje kao: 1. normalni obrast, iznad 0,80; 2. ispod normalnog, od 0,50 do 0,80; 3. slab, od 0,31 do 0,50; 4. vrlo slab, ispod 0,31 " Ubrzo se tijekom inkorporacije propisa ovog Pravil nika u praktinu primjenu pojavljuje novi "Pravilnik o ureivanju uma" (N.N. br. 11/1997) - u daljnjem tek stu Pravilnik- 1997. U tom su Pravilniku, ne samo kod obrasta koji emo detaljnije komentirati, izvrene naoko kozmetike a stvarno bitne korekcije nekoliko ishitreno donijetih pa radoksalnih "novih znaajnih promjena" iz Pravilnika od 1994. god.. Korigirani propisi lanka 13. Pravilnika od 1994. u novom Pravilniku od 1997. (isti lanak) glase: "Obrast sastojine iskazuje se u stotinkama cijeloga broja kao kolinik odnosa: u jednodobnim sastojinama usporedbom stvarne s normalnom temeljnicom; u raznodobnim sastojinama usporedbom stvarne drvne zalihe i normalne drvne zalihe; Normalna temeljnica odnosno drvna zaliha odreu je se primjenom prirasno-prihodnih tablica domaih autora (u daljnjem tekstu: prirasno-prihodne tablice). Obrast se iskazuje kao: 1. normalni obrast, iznad 0,80; 2. manji od normalnog, od 0,50 do 0,80; 3. slab, do 0,50 " 3. Po uestalosti donoenja i ishitreno izvrenim - da se posluimo citatom jednog od sastavljaa - "novim zna ajnim promjenama" strunih propisa o ureivanju i gospodarenju umama, posljednja dva Pravilnika ( 1994, 1997) odudaraju od ustaljenih probitanih postu paka izmjena i dopuna istih u zemljama naprednog u marstva (Francuska, Njemaka). Hrvatsko umarstvo utemeljeno je na naelima kola ovih dviju zemalja, pri lagoenih naim uvjetima. Pridravajui se poznatog pravila ureivaa: "sve stoje dobro, zadri, upotrijebi i samo u prijekoj nudi mijenjaj," u tim se zemljama ne izrauju novi Pravilnici. Mijenjaju se samo neadekvatni propisi pojedinih lanaka ili stavaka. U razrjeenju dile me oko postupaka donoenja zadnja dva Pravilnika ( 1994, 1997), suglasni smo sa stajalitem g. T. Starevia, pom. direktora "Hrvatskih uma" p.o. Zagreb, izni jetim u ovom strunom umskom glasilu. 574

4.
Prirodni razvoj pojedinih vrsta drvea i umskih sastojina je za svaki entitet postojano i znanstvenim is traivanjima utvreno prepoznatljivo obiljeje. Zbog toga, propise o ureivanju i gospodarenju umama po naelima oponaanja prirodnih zakonitosti razvoja, nije probitano uestalo mijenjati. Temeljni ureajni i gospodarski pokazatelji inkor porirani u naela oponaanja prirodnog razvoja, pred stavljaju za gospodarsku umu cjelovite i uravnoteene modele prognoze za donoenje valjanih odrednica gos podarenja. Postojanost i uravnoteenost prognostikih modela je nuna zbog toga, to kratkoronim odrednicama pri lagouju gospodarenje stanju ume u vrijeme ureiva nja, a istovremeno ih kao segmente dugoronih progno za usklauju s dugoronim, dapae trajnim procesima prirodnog razvoja stabala i umskih sastojina. Svaka promjena bilo kojeg ureajnog parametra kao sastavnice inkorporirane u postojei uravnoteeni pro gnostiki model oponaanja prirodnog razvoja, mora biti znanstveno dokazana, struno opravdana i u pri mjeni svrhovita. U protivnom, promjene strunih pro pisa ne postiu svrhu zbog kojih su donijete i ne prido nose unapreenju ureivanja i gospodarenja umama. U ovom osvrtu iznosimo jedan takav primjer dvoj benih promjena propisa i naina odreivanja obrasta u Pravilnicima od 1994. i 1997. god. Osvrt nije posljedica konzervativizma autora ovog napisa ili proturjeja s prenoenjem novih suvremenih znanstvenih spoznaja u praktino umarstvo, ve nesla ganje s dvojbenim propisanim naelom dualiteta odre ivanja istog ureajnog pokazatelja - obrasta. Osvrt se ne odnosi samo na obrast. Zbog cjelovitog poimanja posljedica promjena, uz Pravilnicima taksativno nave dene obuhvaa i ostale postupke vezane uz propise odreivanja obrasta.

5.
Prva promjena propisa u Pravilniku od 1994. god. u odnosu na prethodni od 1985. god., na koju se osvre mo, je raunanje obrasta zamjenom temeljnice konkret nom drvnom zalihom, odreenom prema izmjerenim visinama dominantnih stabala. Visine dominantnih stabala su u normalama g. akade mika D. Klepca ("Novi sistem ureivanja prebornih u ma", Zagreb 1961; reprint Zagreb 1997) osnovni taksacijski elementi koje treba izmjeriti i na temelju Hdum kon struirati odgovarajue normale po korelacijama Susmela (jela) i Coletta (bukva) ili izabrati gotove normale iz navedenog djela. (Normale po tipovima uma u ovom dijelu izostavljamo. Zbog razlike u ustroju i nefleksibil nosti u primjeni, ovaj postupak se ne odnosi na njih). Ova "nova znaajna promjena"odreivanja obrasta pri ureivanju uma prebornog uzgojnog oblika je

ubrzo korigirana. U Pravilniku od 1997. god. je "no vum" primjene visina dominantnih stabala izostao. I sa mi sastavljai uvidjeli su nesmisao tako sroenog propi sa. Meutim, zamjena temeljnice drvnom zalihom kao elementom obrauna obrasta je kao propis zadrana. Druga promjena na koju se osvremo je izbor nor malne temeljnice odnosno drvne zalihe. U oba Pravilni ka (1994. i 1997) se za izbor normalne temeljnice ili normalne drvne zalihe odreuje primjena prirasno prihodnih tablica domaih autora. Iz propisa su izo stavljene tablice normala domaih autora. U Pravilnicima je preutno propisano, a u "Priruni ku za ureivanje uma", Zagreb, 1995. bjelodano potvr eno poistovjeivanje dviju, po sadraju i uzgojnim oblicima primjene oigledno razliitih tablica. Izostavljanje primjene normala iz propisa Pravil nika sinkronizirana je s propisom umskogospodarske osnove podruja (Zagreb 1996) o smanjenju povrina uma prebornog uzgojnog oblika u vremenu vaenja osnove od 1996. do 2005. god. od 454.000 ha na 200.000 ha i prevoenju u sastojinski uzgojni oblik (1996. str. 174, 534 i 547). Ova podudarnost ne iznenauje. U oba sluaja odra ava stav istih predlagatelja promjena. U Srednjoj Europi je trend promjena obrnut. Svojevremeno mi je bio upuen poziv voditelja na sastanak grupe IUFRO S 4.04. Kao glavni motto ras prave navodi se problem destrukcije jednodobnih um skih sastojina izazvane naruavanjem ekosustava, zbog suenja pojedinih vrsta. Sudionici su zamoljeni da na plenumu izloe sustave grupiminog naina gospo darenja, koji se primijenjuju u njihovim zemljama. Veliki zagovornici sastojinskog gospodarenja odluili su promijeniti jedini po njima priznati uzgojni oblik ume i prijei na grupimino gospodarenje. Dijelovi sastojina s oteenim stablima i njihov po vrinski raspored nalikuju grupiminom nainu gospo darenja. tete izazvane suenjem mogu se sanirati brzo i dje lotvorno istovjetnim nainom gospodarenjem - po na elima oponaanja prirode - na koji je izazvano suenje. Zbog istovjetnih pojava suenja u nas i moguih po stupaka sanacije oteenih sastojina, ovaj primjer za vreuje pozornost. Zbog pravilne primjene unificiranog propisa Pravil nika, neophodno je istaknuti razlike izmeu prirasno prihodnih tablica i tablica normala, uvjetovanih razli kama u konstituciji i prognostikim modelima primje ne izmeu jednodobnih i prebornih sastojina. U prirasno - prihodnim tablicama, srednje vrijed nosti i zbirni podaci za temeljne taksacijske elemente prikazani za jednodobne sastojine kao cjeline po dob nim razredima, su funkcije starosti (na osnovi koje se izabiru i primijenjuju - ovisno o vrsti drvea, bonitetu, vrsti proreda ili tipu ume). S obzirom daje starost sas

tojina prebornog uzgojnog oblika zbog heterogenosti dobne strukture stabala neodrediva, prirasno-prihodne tablice su za ovaj uzgojni oblik neprimjenljivc. U obzir dolaze samo tablice normala. Tablice normala "Novog sistema" za raznodobne sastojine visokih prebornih uma, sadre strukture te meljnih taksacijskih elemenata kao funkcije prsnih pro mjera, po debljinskim stupnjevima, vrstama drvea i zbirno po bonitetima. Izabiru se na osnovu izmjerene srednje visine dominantnih stabala (Hdom) kao indikato ra potencijala stanita (boniteta) ili konstruiraju po ko relacijama spomenutih autora na temelju Hllom. (Nepri lagoenost u primjeni izazvat e francuski debljinski stupnjevi koji nisu za ovu svrhu preraunati na propisa ne njemake - lanak 11, stavak 2). Osim navedenih, mogua je primjena normala po tipovima uma prebornog uzgojnog oblika. Po bazi podataka ove su normale znanstveno utemeljene, no zbog naina ustroja previsoke, iako su pri konstrukciji kao temeljni ulazni podaci koriteni parametri normala "Novog sistema" D. Klepca. I sami autori zakljuuju: "Sadanji obujam proizvodnje u svim istraivanim umskim zajednicama je manji od normalnog." (Rado vi br. 26., str. 89). To ne znai da iste treba eliminirati iz upotrebe, ve je u primjeni normala po tipovima uma, do izrade novih za praktinu primjenu prihvatljivo us trojenih rekonstruiranih normala na bazi postojeih po dataka i znanstvenih spoznaja, potreban oprez. Promjena graninih vrijednosti kategorizacije obra sta iz Pravilnika od 1985. u Pravilniku od 1994. i potom korekcija istih u Pravilniku od 1997., ukazuje na nedo statak znanstvene odreenosti u domeni obrasta u naim uvjetima. Primjerice, eliminacija kategorije obrasta: vrlo slab, ispod 0,31, dovodi provoditelja radova u nedo umicu o postojanju kritinog obrasta (u Pravilniku od 1985. neprimjereno nazvanog degradirani obrast), iako je kao pokazatelj loeg stanja sastojina jedan od kljunih parametara za donoenje pravilnih odrednica gospodarenja. Razliite granine vrijednosti kategorizacije ovog obrasta za pojedine vrste drvea ne mogu biti glede znaenja razlogom eliminacije iz propisa. Statine granine vrijednosti Pravilnikom odree nih kategorija obrasta su prema Assmannovoj teoriji re lativnih odnosa obrasta i prirasta promjenljive. Rezul tati Assmanna odraz su spoznaje da je "normalni ob rast" veliina ovisna o vrsti drvea, cilju gospodarenja, intenzitetu proreda ili prebornih sjea, starosti sastojine i nagibu terena. Iz istih razloga D. Klepac ukazuje na njemako is kustvo odreivanja obrasta primjenom redukcijskog imbenika po vrstama drvea, za redukciju normalnog obrasta prema konkretnom stanju sastojina (1963., str. 109-112). 575

Zbog toga je prije razvrstavanja sastojina u propisa ne kategorije i donoenja odrednica gospodarenja, neophodna visokostruna prosudba rezultata o izrau natom obrastu. Nedoreenost znanstvenih spoznaja o kategori zaciji obrasta treba znanstvenim istraivanjem ot kloniti i ustrojiti na sustav kategorizacije. 6. Obrast je brojani ureajni pokazatelj odreen kvo cijentom stvarne i normalne veliine istog taksacijskog elementa. Izmjereni taksacijski elemenat je pokazatelj stanja sastojina, a njegova normalna vrijednost je znanstveno utvrena i tabelirana te zajedno s ostalim normalnim taksacijskim elementima tvori optimalni model sastojinc. Po veliini razlike izmeu stvarnog i normalnog stanja sastojinc prosuujemo popunjenost sastojinskog prostora uzraslim stablima iznad taksacijske granice (> 10 em p.p.). Obrast odreen kvocijentom stvarnog i normalnog broja stabala, stvarne i normalne temeljnice ili stvarne i normalne drvne zalihe je ovisno o svrsi daljnje primje ne jednako upotrebljiv. Meutim, zbog znakovitih raz lika u varijabilnosti, jednostavnosti izmjere i tonosti rezultata navedenih osnovnih elemenata obrauna, iz bor najpovoljnijeg taksacijskog elementa za rau nanje obrasta u iroj praksi pretpostavlja sjedne stra ne elemenat s najmanje moguih izmjera i raunskih operacija obrauna, a s druge strane raspon upotreblji vosti i znaaj u primjeni izraunatog obrasta. Razlike u izmjerama i ostalim postupcima u prido bivanju objektivnih rezultata o obrastu odgovorit e na pitanje opravdanosti alternacije u primjeni razliito de terminiranih obrasta kao komplementarnih ureajnih pokazatelja prognostikih modela u iroj praksi. U iznalaenju najpovoljnije alternacije obrasta po sluit emo se komparativnom analizom temeljnih obi ljeja triju moguih taksacijskih elemenata za njegovo raunanje. Rezultati analize e glede razlike u racionalnosti izmjere i tonosti odreivanja pojedinog elementa za obraun, i njegovog znaaja kao sastavnice prognosti kog modela, izdvojiti najpovoljniji. Ovo istiemo zbog toga, to kompleksnost i razno vrsnost potrebitih podataka za sastav osnova gospoda renja zahtijeva kod svih ureajnih radova, ukljuivo i obrast, racionalne postupke izmjere, obrade, izbora (tabeliranih) normalnih vrijednosti te jednostavnost i svr hovitost u primjeni. 7. Propisom dvojakog odreivanja istog ureajnog po kazatelja, temeljnicom u jednodobnim a drvnom zali hom u prebornim sastojinama, dosadanji racionalni 576

postupci odreivanja obrasta primjenom temeljnice od najstarijih "Uredbi", "Naredbi", "Instrukcija" itd. do zakljuno s Pravilnikom od 1985., su u Pravilnicima od 1994. i 1997. god. djelomino promijenjeni, po naelu "od jednostavnijeg ka sloenijem". Temeljnica kao najjednostavniji no vieznani indi kator brojnih manifestacija procesa razvoja i priro dne obnove umskih sastojina prebornog uzgojnog oblika, zamijenjena je drvnom zalihom, sloenijim te meljnim taksacijskim elementom za raunanje obrasta i pokazateljem drugih obiljeja sastojina prebornog uz gojnog oblika. U daljnjem tekstu osvremo se detaljno na preborne sastojine, a samo u nunoj usporedbi na jednodobne, gdje propis nije promijenjen. Temeljnica i drvna zaliha ume prebornog uzgojnog oblika su komplementarni ureajni pokazatelji raz liitih obiljeja ume. Temeljnica je pokazatelj reproduktivnih uvjeta prirodne obnove, a drvna zaliha kvantitativni poka zatelj reproduktivnih mogunosti prirasnog potenci jala. Istovremeno je i supstrat reprodukcije prirasta. U opisu stanja sastojina i prognostikom modelu gospodarenja ova dva taksacijska elementa se meusob no dopunjuju (poput kuteva u pravokutnom trokutu). Supstitucija obrasta odreenog pomou temeljnica okrnjit e postojanost prognostikog modela. Na mjes tu eliminiranog obrasta kao pokazatelja potencijalnih uvjeta prirodne obnove bez alternative, ostat e "siva zona". Obrast odreen iz odnosa drvnih zaliha ne moe svrhovito nadomjestiti obrast odreen iz temeljnica. Navedena obiljeja istaknuta su zbog sljedeih vieznanih razlika izmeu predloenih taksacijskih eleme nata za raunanje obrasta i njegovog znaaja u primjeni. 8. Jedan od tri mogua taksacijska elementa za raunanje obrasta je broj stabala po jedinici povrine. U Pravilnicima od 1994. i 1997. nije obuhvaen propi som, jer se ne primjenjuje u iroj praksi. Nije stekao "graansko pravo" zbog toga to je broj stabala veo ma varijabilni taksacijski elemenat, pa se izraunati obrasti nisu mogli odgovarajue primijenjivati. Stoga je za osvrt dovoljna samo kratka retrospekcija. U primjeni je zadrana debljinska struktura broja stabala kao temeljno razlikovno obiljeje uzgojnih ob lika uma, a broj stabala kao elemenat za raunanje obrasta zamijenjen stabilnijim taksacijskim elementom - temeljnicom, zbirom krunih ploha debala u prsnoj visini stabala. Taj je postupak posvuda rasprostranjen, u praksi usvojen i u primjeni zadran sve do naih dana, budui da se ovako odreen obrast pokazao kao svrhovit ure ajni pokazatelj, posebice u umama prebornog uzgoj nog oblika.

9.
Temeljnica je prvi od dva propisana taksacijska ele menta za raunanje obrasta. To je jednostavna, a istovre meno relativno tona raunska veliina. Pouzdano se odreuje na temelju samo jednog dostupnog i izravno mjerljivog taksacijskog elementa - prsnog promjera. Rauna se kao povrina kruga ili oita kao kruna ploha (zajedno ili vie stabala istog prsnog promjera) iz samo jedne tablice, tzv. tablice temeljnica u m2, s prs nim promjerom kao ulazom za koritenje. Tablica temeljnica je primjenljiva za sve uzgojne oblike uma, tipove uma, bonitete, starosti sastojina, vrste drvea i ostala razlikovna obiljeja uma opepoznata koje je usvojila umarska praksa. (Izostavljamo mjerenja promjera nepravilnih po prenih presjeka debala kao i mjerenja opsega u svrhu odreivanja temeljnice za raunanje obrasta, jer se ne primijenjuju u iroj praksi). Vrlo znaajno obiljeje temeljnice, koje jami sigur nost i tonost u odreivanju obrasta, je znanstveno utvr ena pogreka odreivanja temeljnice. Uzevi u obzir sve mogue pogreke pri odreivanju temeljnice, M. Prodan je utvrdio, da kod izmjere po debljinskim stu pnjevima od 5 cm (koji se primijenjuju u naoj praksi), ukupna relativna pogreka iznosi 0,5 - 1,0 %. U ne povoljnim uvjetima moe se udvostruiti do 2,0 %. (Holzmesslehre, 1965., str. 171-2).

Na temelju rezultata kalkulacija dobivenih pomou utvrenih razlika konkretne i normalne uravnoteenos ti sastojinskih odnosa s naglaskom na odnosu drvna za liha - prirast - etat, u prognostikim modelima se pro pisuju optimalne odrednice gospodarenja sa ciljem os tvarenja vienamjenske progresivne potrajnosti priho da i zadovoljavajue prirodne obnove, uz istovremeno podizanje produktivnog potencijala stanita i ouvanja stabilnosti ekosustava. Izbor atributivnog obiljeja za volumen drvne tvari ne moe biti rezultat subjektivne proizvoljne pro sudbe. Struno je jasno odreena distinkcija. Naalost, navedena distinkcija je u Pravilnicima 1994. i 1997. god. izostala. 11. Glede prikazane razlike strukovnog nazivlja za vo lumen drvne tvari, naziv drvna zaliha kao neprimjeren pri obraunu obrasta, treba zamijeniti izrazom drvna masa. Volumen drvne tvari ili drvna masa je sloeniji taksacijski element od temeljnice. Za njeno odreiva nje treba izmjeriti i izraunati nekoliko meusobno raz liitih osnovnih taksacijskih elemenata. To oigledno pokazuje i najjednostavniji postupak odreivanja drvne mase stabala ili umske sastojine primjenom formula: v = g x h xf(v = g x h;V= GxHxF(V= G x HF)

10.
Drugi, propisom odreen taksacijski element za ra unanje obrasta je drvna zaliha. No, prije komparativne analize duni smo, zbog proizvoljne alternacije, odnosno dvojne i esto pogre ne upotrebe strukovnog nazivlja za volumen drvne tvari (arhainog naziva drvna gromada), ukazati na bitnu razliku izmeu atributivnih obiljeja: drvna masa - drvna zaliha. Drvna masa je atributivno obiljeje za konani rezultat mjerenja i obrauna volumena drvne tvari jednog stabla, grupe stabala, skupine stabala ili niih tzv. tehnikih jedinica prostorne razdiobe uma (od sjek, odjel), izraena u m \ Drvna zaliha je atributivno obiljeje za zbroj volu mena drvne tvari, odnosno drvnih masa po ustroje nim viim jedinicama prostorne razdiobe uma (Gos podarske jedinice, Uprave uma, umskogospodarsko podruje) ili viih jedinica dogovorno oblikovanih od niih po strunim naelima istovjetnih karakteristika (dobni razred, ureajni razred, tip ume, uzgojni oblik ume). Ove jedinice zovemo raunske jedinice. Drvna zaliha je prema tomu zbroj (ve izrau natih) drvnih masa, po raunskim jedinicama, us trojenih ili oblikovanih kako i samo ime kae - u svrhu bio-ekonomskih kalkulacija.

(drvna masa = temeljnica x visina x oblini broj ili temeljnica x oblikovisina). Temeljnica je - kao to vidimo -jedan od tri potre bna lana formula, koji pri raunanju drvnih masa razli itim ponderom utjeu na tonost rezultata. Prsni pro mjeri su dostupni, mjere se izravno i koriste za rauna nje krunih ploha (temeljnica) s pogrekom od 1-2 %, kako je netom navedeno. Visine stabala se zbog izravne nedostupnosti vrho va odreuju daljinskim mjerenjem. Na tonost rezul tata utjee srednja pogreka mjernog instrumenta, uvje ti mjerenja samih visina kao i optiko odreivanje uda ljenosti stajalita motritelja od stabla. Pogreka izmje rene visine razmjerna je s pogrekom rastojanja. Ovdje moramo - u svezi s visinama - ukazati na raz liku izmeu "PP tablica" i "Normala", kao jo jednu potvrdu o nunosti distinkcije izmeu ovih dviju vrsta tablica (l. 17). U PP - tablicama, visina je indikator boniteta kao funkcija starosti. U normalama visina je indikator bo niteta kao funkcije prsnog promjera. Visina je funkci ja prsnog promjera, dok je veza sa starou nuna po sljedica konstrukcije i upotrebe tablica zbog ulaznog parametra, pa to treba imati na umu u primjeni. Ovoj spoznaji pridodajemo jo jednu razliku. Visinska krivu lja kao grafika slika pojave je u prebornim sastojinama 577

manje-vie stabilnog poloaja, uz neznatne razlike ob lika u odnosu na teoretski. Visinske krivulje jcdnodobnih sastojina su stabilnog oblika, ali mijenjaju poloaj grafike slike pojave usporedo s poveanjem vrijedno sti apscisa i ordinata (starosti i visina). Ideja o ustroju standardnih visinskih krivulja je pri hvatljiva ako e pridonijeti racionalizaciji ureajnih ra dova i jamiti poveanje tonosti krajnjih rezultata. Trei lan formula, oblini broj, je raunska velii na odreena omjerom volumena debla i volumena valj ka iste povrine baze i iste visine. Pomou (razliitim postupcima) izraenih tablica oblinih brojeva, kon struirane su tablice volumena drvne tvari, tzv. tablice drvnih masa (drvnogromadne tablice) ili tarife (ureajne tablice). Ne ulazei u teoriju konstrukcije tablica (tarifa) i analitikih postupaka raunanja drvnih masa, neopho dno je istaknuti uvijek prisutnu mogunost pogreke iz mjerenih "ulaznih" podataka za izbor ili obraun lokal nih tarifa i upitnu tonost izraunatih drvnih masa po izabranim tarifama. Zbog neizbjeno mogue vee ili manje razlike iz meu tablinih ili algoritmom odreenih i stvarnih drv nih masa, za ovaj je postupak uvrijeen struni naziv procjena drvne mase na panju. Ni analitiki obraun drvne mase na panju nije dovo ljno jamstvo za sanaciju pogreke prouzroene izabra nom tarifom, zbog nepodudaranja poloaja i oblika za konstruiranu tarifu analitiki odreene i mjerenjem pridobivene visinske krivulje, to rezultira razlikom po loaja, oblika i nagiba teoretske i konstruirane linije. Ova pojava je izmeu ostalog i posljedica poveanja broja tarifa za pojedine vrste drvea. Donedavno je taksator mogao, na primjer za jelu, izabrati jednu od devet tarifa (za devet boniteta), odreenih s devet visinskih pojascva (visinskih koridora). Sada, za izbor ili izraun lokalnih tarifa, za isti raspon podataka o izmjerenim visinama, taksatoru je propisan izbor jedne od 24 tari fe, odreene s 24 visinska koridora. Osjetno suene i rine koridora su - obzirom na pogreke izmjerenih "ulaznih" podataka i navedene razlike poloaja, oblika i nagiba tarifnih linija - limitirajui imbenik tonosti izbora i obrauna drvnih masa. U praktinom radu se - prema Zakonu o gomilanju pogreaka - od 232 konstruirane i praktiarima ponu ene tarife, moe u odnosu na jednu tablicu temeljnica, oekivati i do deset puta vea srednja pogreka izraunane drvne mase od srednje pogreke temeljnice. Obzirom na navedene spoznaje, prednost temelj nice kao ureajnog pokazatelja za raunanje obra sta je u odnosu na drvnu masu neupitna. Upitno je meutim, moemo li uzgojni oblik u me usvojiti kao svrhovito kljuno razlikovno obilje 578

je odnosno kriterij za odreivanje obrasta temelj nicom ili drvnom masom?

12.
Temeljnica je u Pravilniku od 1997. god. zamijenje na drvnom masom upravo u uzgojnom obliku sastojina, gdje je pri obraunu obrasta ne moe svrhovito nado mjestiti bilo koji drugi taksacijski elemenat, ne samo zbog racionalnosti i tonosti odreivanja ve i objektiv nosti ocjene uvjeta prirodne obnove. Radovi Assmanna, Susmcla, Coletta, Klepca, Cestara i dr. to nepobit no potvruju. Ovaj jednostavan a probitaan ureajni pokazatelj ponukao je nae stare taksatore da u svrhu unapreenja ureivanja sastojina prebornog uzgojnog oblika kon struiraju "normale" zasnovane na temeljnicama, uz raz liite uvjete normaliteta (A.Tchy, L. Hufnagl, Tvrdony, Kern, Jovanovac). Osnovne postavke prvih "normala" su jednake temeljnice po debljinskim razredima i bonitetima, a po veliini se temeljnica od 50 - 53 mVha smatra normal nom, bez obzira na njenu strukturu. Tijekom vremena i sami autori priznaju nerealnost osnovnih postavki "normala". Kada se uvidjelo, da zbog prejake zastrtosti kroanja slojevi nerazgradenog etinka sprjeavaju pojavu, a preveliki obrast opsta nak biljaka prirodne obnove, osnovne postavke o nor malnim temeljnicama su postupno mijenjane i do danas svedene na prihvatljive optimalne veliine. Iako neuspjeni, pokuaji definiranja normaliteta prebornih sastojina temeljnicom ukazuju na stremljenja tadanjih strunjaka, koji uoavaju znaaj obrasta i optimalizacijom najjednostavnijeg ureajnog pokaza telja hoe unaprijediti ureivanje i gospodarenje toga uzgojnoga oblika umskih sastojina. Zbog nedoreenih znanstvenih spoznaja, a posebice nepoznavanja optimalnog obrasta kao uvjeta uspjene prirodne obnove umskih sastojina prebornog uzgoj nog oblika, taj se problem tridesetih godina prolog sto ljea nastojao rijeiti golom sjeom u "krugovima", kao inaicom obnove jednodobnih sastojina i sadnjom bi ljaka smreke. Ovaj nain obnove je zbog prejakog naruavanja prirodne uravnoteenosti ekosustava naputen. Isti pos tupci obnove su, pretpostavljamo, iz istih razloga pono vno primijenjeni ezdesetih godina s jaim intenzite tom osnivanja i veim povrinama "krugova". Postupnom primjenom "normala" D.Klepca (Novi sistem ureivanja prebornih uma, 1961), u praksi je ovaj neprimjeren nain obnove zamijenjen prirod nom obnovom. O "krugovima" kao neprihvatljivom nainu umje tne obnove izneseno je dovoljno kritikih primjedbi pa je daljnji komentar nepotreban.

13. Od ostalih komparativnih prednosti i nedostataka izmeu temeljnice i drvne mase kao elemenata za rau nanje obrasta i znaaja njegove uloge kao ureajnog pokazatelja pri ocjeni uvjeta prirodne obnove, navodi mo nekoliko znanstvenih spoznaja i strunih postupaka upitne objektivnosti u primjeni, kada obrast u prebornim sastojinama odreujemo po drvnoj masi. U znanstvenoj i strunoj literaturi svi su autori je dnoglasni u ocjeni temeljnice kao najstabilnijem taksacijskom elementu. Prema ovom kriteriju, temeljnica nije samo stabilniji nego i sigurniji i realniji taksacijski elemenat za raunanje obrasta i praenje njegovih pro mjena od drvne mase. Progresivno rastui broj sastojina tzv. "nepravil nih" ili "prijelaznih struktura broja stabala" koje se nalaze izmeu dviju bitno razliitih normalnih distribu cija: Gaussove i Liocourtove, razlikuju se ne samo po konstituciji, uzgojnom obliku, nainu gospodarenja i vrstama drvea, nego i po strunim postupcima prirodne obnove. U primjeni propisa lanka 13. Pravilnika od 1997. god., dilema oko objektivnosti izbora temeljnice ili drvne mase kao moguih taksacijskih elemenata za raunanje obrasta je neizbjena, a pri ureivanju ovih sastojina tonost postupka odreivanja obrasta upitna. Kod sastojinskog gospodarenja, cijele sastojine se kao sastavni dijelovi gospodarske jedinice odreenim vrstama sjea i uzgojnih radova pripreme za prirodnu obnovu neposredno prije naploenja na tono ogra nienim pomladnim povrinama. U pravilu to su sas tojine najstarijeg dobnog razreda u kojima je postignut cilj gospodarenja. U tom uzgojnom obliku, propisana temeljnica kao elemenat za raunanje obrasta (izuzev donje etae) nema isti ponder pri ocjeni uvjeta za priro dnu obnovu kao kod prebornog gospodarenja, gdje je slijed i nain primjene strunih postupaka razliit od prethodnog. Pomladna povrina je cijela povrina gospodarske jedinice, a svi struni radovi, ukljuivo i radovi u vezi s prirodnom obnovom, sjedinjeni su u jed nom strunom postupku - prebornoj sjei. Sjee se obavljaju na cijeloj povrini ume, ali se stabala u vezi s prirodnom obnovom sijeku samo na onim dijelovima povrine, gdje se nakon ocjene brojnosti i stadija razvo ja biljaka u obliku manjih ili veih grupa donosi odluka o uspjenosti prirodne podmlaenosti i potrebi sjenih zahvata. Sjee se, prema tomu, obavljaju nakon us pjene prirodne obnove. Samo u izuzetnim sluajevima, na dijelovima povri ne gdje zbog suvisle pokrovnosti kroanja nema priro dne obnove, treba prebornim sjeama inicirati pojavu, a potom reguliranjem stupnja obrasta posrednim utjeca jem na zastrtost kroanja i naknadnim uzgojnim radovi ma u grupama osigurati opstanak i daljnji razvoj biljaka do taksacijske granice. Kad stabalca u obliku priliva pri

jeu u mjereni dio sastojine, postupak obnove je zavren i u kontinuitetu se nastavlja preborno gospodarenje. Propisom lanka 13. Pravilnika od 1997. god., liili smo u tom uzgojnom obliku prevoditelje strunih rado va objektivno najsigurnijeg pokazatelja promjena uvjeta prirodne obnove - obrasta odreenog temelj nicom. U prethodnom lanku napisanom za istu rubriku "Izazovi i suprotstavljanja" ukazali smo na znaaj temeljnice kao posrednog redukcijskog imbenika obrasta u ulozi korektora indeksa kroanja, pri odre ivanju pokrovnosti kroanja u vezi s objektivnou ocjene uvjeta prirodne obnove. Kako u primjeni zamijeniti taj brojano u mVha iz raen ureajni pokazatelj objektivnih uvjeta za pojavu i opstanak biljaka prirodne obnove, kad je obrast odreen po drvnoj masi? Koje rezultate o promjenama obrasta izmeu dviju inventura usvojiti kao vjerodostojnije, ako je u prvoj inventuri obrast odreen temeljnicom a u drugoj drvnom masom, s obzirom da se ta dva obrasta i u is toj inventuri ponekad znaajno razlikuju? Kako razrijeiti istovjetan problem u prognostikim modelima razvoja sastojina, odreenih raunskom revizijom? Kako primjenom drvne mase zamijeniti praktiki prihvatljiv obrast odreen jednostavnom izmje rom temeljnice metodom Bitterlicha (relaskopom ili tapiem)? Prema lanku 60., stavak 2. toka 2. Pravilnika od 1997. godine: "Propisani etat obvezan je po povrini, a doputena su odstupanja po drvnoj masi u odsjeku: 1. u jednodobnim sastojinama: 2. u raznodobnim sastojinama 20 posto:" Ovo tolerantno odstupanje negativno e utjecati na veliinu, a posebice na vrijeme ostvarenja propisanog optimalnog obrasta u svakom konkretnom sluaju, ako je odreen po drvnoj masi. U sastojinama gdje je tijekom gospodarenja ostvaren ovaj propis, smatramo drvnu ma su neprimjerenim elementom za raunanje obrasta. U svezi izbora i primjene tarifa, u lanku 16. Pravil nika od 1997. god. izostao je propis o nainu upotre be sadrajno razliitih dvoulaznih tablica. Za poje dine vrste drvea postoje tablice koje iskazuju drvnu masu do 3 cm i do 7 cm debljine. (Poznate su i tabli ce za drvnu masu granjevine, no nemamo tablica za ukupnu biomasu). Kako nema upute ili propisa kojim bi tijekom prove dbe odrednica osnove gospodarenja bila zajamena je dnoobraznost primjene, neophodno je propisom obve zati prevoditelje radova, da u osnovi gospodarenja uz 579

autore tablica upiu i podatak o upotrebljenoj dvoulaznoj tablici. Ovaj podatak je neophodan zbog neizbjene alternacije prevoditelja radova pri izradi osnova gospo darenja, doznaci, realizaciji propisa osnove i voenju evidencija o izvrenim radovima. Uzrok subjektivno pogrenog izbora tarife zbog neodgovarajueg "ulaz nog" podatka ne bi smio biti objektivno nedoreen pro pis, stoje u ovom sluaju neizbjeno. Na prednost temeljnice pri raunanju obrasta u od nosu na drvnu masu ukazuje i slijedea usporedba.

Temeljnica bilo kojeg stabla prsnog promjera D = 57,5 cm iznosi g = 0,25967 m2 (0,26 nv oitano iz tablica). Drvna masa stabala istog prsnog promjera je, ovisno o izmjerenim visinama, u istoj tablici razliita. U dvoulaznim tablicama (Pravilnik za ureivanje uma, 1995) drvna masa do 3 cm i do 7 cm debljine, za bukvu (str. 199 i 239) i hrast (str. 201 i 241 ) za iste prsne promjere (D = 57,5 cm), ovisno o visini iznosi:

Bukva do 3 cm v = 3,108 - 5,644 m3 Av = 2,536 m3 Hrast do 3 cm v = 2,512 - 5,629 m3 Av = 3,117 m3

Ove razlike, ovisno o izabranom "ulazu" za izbor ta rife, neminovno utjeu na tonost rezultata izraunatog obrasta po drvnoj masi u odnosu na obrast odreen te meljnicom, koju smatramo svrsishodnijom za obraun obrasta. (U sve etiri navedene tablice, pogreno iskazane drvne mase za D = 57,5 cm i h = 34 m, treba prije kori tenja i eventualnog reprinta tablica ispraviti.) 14. Nije nuno posebno isticati ulogu obrasta pri dono enju valjanih prognoza razvoja i prirodne obnove, i u tom smislu upitnu svrhovitost dualistikog pristupa odreivanju obrasta, zamjenom temeljnice, drugim taksacijskim elementom, drvnom zalihom (masom). Zamjena temeljnice drvnom masom u sastojinama prebornog uzgojnog oblika-kako je to propisano lan

do 7 cm v = 2,996 - 5,562 m3 Av = 2,566 m3 do 7 cm v = 2,537 - 5,545 m3 Av = 3,008 m3

kom 13. Pravilnika od 1994. i 1997. god., nije prih vatljiva. Rezultati komparativne analize ukazuju na nunost promjena oigledno neprimjerenih propisa. Uvjereni smo, da e obrast odreen temeljnicom kao dugogodinjim ustaljenim i u praksi provjerenim svrhovitim pokazateljem reproduktivnih uvjeta priro dne obnove sastojina prebornog uzgojnog oblika - optimalizirati usklaenost odrednica gospodarenja u pro gnostikim modelima razvoja s naelima oponaanja prirodnog razvoja. Sve izneseno govori u prilog obrauna obrasta primjenom temeljnice i u sastojinama prebornog uzgojnog oblika. Dr. se. Radovan Krianec Izv. sveu. prof, u mirovini

OBLJETNICE

NAJSTARIJI T A K S A T O R HRVATSKE, U M A R S K I S A V J E T N I K U M. Milan D r n d e l i , dipl. ing. um. N A V R I O J E 2 3 . L I S T O P A D A 90 G O D I N A umarski savjetnik u m. Milan D r n d e l i bio je odlian taksator, i kao takav izradio velik broj umsko gospodarskih osnova za mnoge gospodarske jedinice u Podravini, Bilogori, Moslavini i drugdje. Drao se znanstvenih naela umarske struke i uvijek pred oima imao naelo potrajnosti. Tome moemo zahvaliti daje dananje stanje uma na podruju U. . Bjelovar u do brom stanju i ne samo to, ve je struktura umskih sas tojina povoljna. Pozitivan trag Drndelievih umsko gospodarskih osnova vidi se i danas u esmi, Jantaci580 ma, Ilovskom i Trupinskom gaju, Garjevici i drugdje. Zato e ime taksatora Milana Drndelia biti upisano zlatnim slovima u povijesti ureivanja uma Hrvatske. Ing. Milan Drndeli odgojio je velik broj umarskih strunjaka iz podruja ureivanja uma, pa je upravo njegova zasluga daje tzv. bjelovarska taksacija uvijek bila medu prvima u Hrvatskoj. Imao sam sreu i veliko zadovoljstvo suraivati sa starijim kolegom Milanom Drndcliem, stoje bilo vrlo

korisno, pogotovo za moje nekadanje studente koji su imali mogunosti da na terenu vide kako se izrauje umsko gospodarska osnova. Danas se sjeam tih lije pih dana, provedenih na podruju U. . Bjelovar. Pono sim se time da sam imao priliku upoznati naeg najsta rijeg taksatora Hrvatske i koristiti njegova iskustva i znanja. estitam kolegi i prijatelju, potenom ovjeku, odlinom umaru Milanu Drndeliu sretan 90. ro endan. O njemu je Hrvatski umarski ivotopisni leksikon u I. knjizi na str. 274 napisao ovo: "Drndeli Milan, (Golubovac, Divua, Dvor na Uni, 23. X. 1911.), dipl. ing. um., umarski savjetnik. Sin Ilijin. Potjee iz seoske obitelji. Osnovnu je ko lu zavrio u Divui 1922., a realnu gimnaziju u Osijeku 1938. g. umarstvo je studirao na Poljoprivredno-umarskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. Apsolvirao je kol. god. 1934-35., a diplomirao je 1935. g.

im je apsolvirao zaposlio se kao procjenitelj uma zemljine zajednice sela Desinia. Poslije diplome od lazi na dunost u poduzee "Sipad" u Drvaru (BiH). Vojni rok odsluio je 1936. u Zemunu u koli za re zervne interdantske oficire, a zatim u Banja Luci. Na kon odsluenja vojnog roka dobiva u Direkciji uma u Banja Luci mjesto efa Odjela za ureivanje uma, gdje ostaje do 1939. g. Iste godine poloio je i struni ispit u Beogradu. Tijekom rata bio je pozvan u domobransku vojsku, gdje se zadrao do 9. V. 1945. Nakon toga bio je neko liko mjeseci u JNA u Bjelovaru. U rujnu 1945. g. po stavljenje za upravitelja uma u Direkciji uma Bjelo var. Najdue je bio ef ureivanja uma. Od 1961. g. u zvanju je savjetnika. G. 1945., nakon 4L g. aktivne slube, otiao u zaslu enu mirovinu. lan je umarskog drutva od 1939. g." Akademik Duan Klepac

IZ L O V S T V A

75. O B L J E T N I C A P R V E O P E L O V A K E I Z L O B E U Z A G R E B U Godina 1925. jedna je od najznaajnijih godina u povijesti razvoja hrvatskog lovstva 20. stoljea. Spo znavi da vie ne moe uspjeno promicati interese lo va i ribarstva u tadanjoj Hrvatskoj i Slavoniji, Hrvat sko drutvo za gajenje lova i ribarstva u Zagrebu (osno vano 1892) poduzima sve kako bi kod sve veeg broja lovaca, od kojih je njih samo manji broj ulanjen u Dru tvo1, "pobudilo veu volju za ovaj ponajbolji port", kako bi stvorilo novu uinkovitiju organizaciju unutar koje bi se temeljitije i sveobuhvatnije nego do sada "raspravljala sva pitanja i zadaci lova i ribolova, uz goja divljai i riba, lovnog i ribolovnog zakonodavs tva ". A da bi se to postiglo, zakazavi predhodno "kon ferenciju delegata svih lovakih drutava u Hrvatskoj i Slavoniji ", Drutvo organizira Prvu opu lovaku iz lobu u Zagrebu, koja je, kako e to ustvrditi kr. um. nadsavjetnik Ivo C e o v i , "bila samo vabac lovci ma " da dou u Zagreb, i da kao delegati svojih lova kih drutava budu nazoni radu konferencije.
1 U Zagrebu je u to vrijeme (1925) ve bilo oko tisuu lovaca i ribia, a u Hrvatskoj i Slavoniji nekoliko tisua. Istodobno u Hrvatskom drutvu za gajenje lova i ribarstva, jedinom te vrste u Hrvatskoj, bilo je ulanjeno samo 600 lovaca.

4000 izloaka u dvorani Zagrebakog Z b o r a Nakon uspjene organizacije etiriju svojih "izlobi rogovlja i lovakih trofeja" u razdoblju od 1899. do 1907. god., Hrvatsko drutvo za gajenje lova i ribarstva ovu petu po redu lovaku izlobu organizira u suradnji sa Zagrebakim Zborom, preteu dananjeg Zagreba kog Velesajma. Izloba je bila postavljena u "velikoj industrijskoj palai " na poetku Savske ulice, a bila je otvorena od 8. do 20. rujna 1925. Impresioniran majstorskom postavom samih ekspo nata znanih preparatora brae Ivana i Pavla A11 i n g e r a , nastojanjima organizatora da prikae "stanje, na predak i vanost lova u cijeloj dravi ", a nadasve s go tovo 4000 izloaka, od kojih je na slubene lovake tro feje otpalo preko polovice, tadanji ministar trgovine i industrije dr. Ivan K r a j a , kojem je pripala ast da iz lobu proglasi otvorenom, u svom je istupu prikazao znaenje lova kao znaajne gospodarske grane, a samoj manifestaciji podario epitet "prve i najvee lovake iz lobe u dravi". "Svojim vanrednim kolekcijama trofeja i plastinih preparata divljai te statistikim tabelarnim prikazi ma, kartogramima i diagramima, nadalje izlocima iz 581

lovnoga obrta i industrije, ona nam je dala jedinstveni pogled na sve, stoje u vezi sa racionalnim ureenjem lovita i uzgojem divljai, a tako i sa lovstvom u naji rem smislu rijei. Donosei podjedno sliku lovne jaune u naoj dravi, koja je sa obilja divljai i uzornih lovi ta na glasu, ona je, pored privredne svrhe lova i lovst va, imala i svoju eminentnu naunu svrhu. Bilo je u toj naoj lovakoj izlobi, koja bi doista sluila na ast i najveem narodu svijeta, mnogo dragocjenih izloaka, napose je bilo medju trofejama i dermatoplastinim preparatima curiosa i unica, koja mogu da poslue kao predmeti studija znatnih naunih problema... Moe da se sigurno ustvrdi, da seje u malo kojoj izlobi ove vrs te nalo na okupu toliko mnotvo vanrednih, rijetkih i dragocjenih izloaka; i u tom eto idealnom naunom momentu leala je dominantna vrijednost nae zagre bake izlobe " (M. H i r t z , 1925.). Dok su lovake trofeje mahom izlagali pojedinci, ugledni lovci i lovozakupnici, glavnina dcrmoplastikih preparata divljai i ptica potjecala je iz muzeja ta danjeg umarskog udruenja u Zagrebu (pravni slijednik Hrvatsko umarsko drutvo), dok je manji dio po suen od Drutva za zatitu divljai na Marjanu iz Spli ta, Sreskog lovakog udruenja iz Nove Gradike i dr. Uz veliku dioramu koja je zauzimala sredinje mje sto dvorane okolo naokolo u posebnim izlobenim odjelcima, razvrstane po geografskim regijama, izloene su bile lovake trofeje, lovako oruje, umjetnike sli ke i predmeti, a na galerijama proizvodi obrta i indu strije namijenjeni lovu i lovcima. Na izlobi je bio pri kazan i "pradavni lov u naoj dravi ", kojega su vjerno doaravali izloci geoloko-paleontolokog odjeljenja tadanjeg Narodnog muzeja u Zagrebu. Kako su uz Hrvatsku i Slavoniju te Dalmaciju, na izlobi sudjelovale Slovenija, Bosna i Hercegovina, Vojvodina i Srbija, to je, dakako, ovo bila prva lovaka izloba novo ustanovljene Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (1918-1929). Vezano uz sudjelovanje na iz lobi, valja odmah istai da Crna Gora nije bila zastup ljena ni s jednim izlokom, dok pak zbirka iz Srbije niji bila ni spomena vrijedna, a budui daje "sadravala samo nekoliko prinosa, kao dokaz, od koje je ogromne tete slobodni lov, kakav jote danas postoji u tom dije lu nae zemlje". Nasuprot tomu isticala se Dalmacija, tretirana kao posebna geografska regija sa svojim pose bnim lovnim zakonodavstvom, zastupana po ve spo menutom Drutvu za zatitu divljai na Marjanu iz Splita, koje je "postigavi velik napredak u poveanju broja divljai u krevitom primorskom kraju pruilo neoborive dokaze u prilog zakupnom sistemu lova ".

ja, Like i dr. "vladala je tolika utakmica dobrog materi jala, da se teko bilo odluiti za prvenstvo ove ili one glavne zbirke ". A tih je "zbirki " bilo toliko koliko i iz lagaa, njih preko 50, od Prvostolnog kaptola zagrebakog, Hrvatskog drutva za gajenje lova i rib arstva, Lovakog drutva "Brezovica" Sisak i Lovakog drutva Bjelovar do znanih pukara brae B o r o vn i k iz Zagreba, dr. MilovanaZori i a i, na ma pripadnicima "zelene bratovtine" najbliih, umarnika Julija B o n e la iz akova, Karmela pl. Z a j c a iz Zagreba i Pavla W i t t m an na iz Komara, da nabrojim samo neke. Grof Josip B o m b e l l e s iz Opeke izloio je vie odlinih rogova srnjaka, 2 lopatara i jelena te "prerijedak egzemplar orla-kanjca"2, ubijenog 1903. god. u okolici Zclcndvora. Kao povijesni raritet na izlobe nom prostoru A. baruna R u k a v i n e bilo je izloeno rogovlje jelena odstrijeljenog u okolici Bele u Hrvat skom zagorju oko godine 1800. Uz vie rogovlja lopa tara V pl. V u c h e t i e h iz Martijanca izloio je rogove srnjaka stupnja "osamnaesterca" te dermopreparat "kapitalnog kurjaka iz Mouna u Lici ". Zbirci jelenskog rogovlja Direkcije dravnih dobara Belje nije bilo premca. Na njihovu izlobenom pros toru bile su izloene i kljove veprova, do tada rijetke lo vake trofeje u nas, zajedno sa "svlakom jednog kapi talnog vepra, koji je za ivota sigurno teio najmanje 300kg"(Slika 1).

Slika 1. Na lovakoj izlobi u Zagrebu 1925. godine po prvi su pu ta u nas izlagana krzna medvjeda te dermopreparati glava s koom divljih svinja - veprova; izlobeni prostori Vuka pl. Vucheticha i Amona baruna Rukavine.

Hrvatskoj i Slavoniji nije bilo premca

Na izlobenom prostoru Hrvatske i Slavonije meu pedesetak izlagaa iz Hrvatskog zagorja, Slavonije, Po dravine, Pokuplja, Gorskog kotara, Hrvatskog primor 582

Od umjetnikih predmeta spomenut emo namje taj jedne lovake sobe, iji su svi predmeti, stol, stoli ce i dr., preteito izraeni od otpalih grana jelena lopa tara. Prema nekim saznanjima taj je skupocjeni lovaki
Rije je o riem kanjeu (Buteo rufinus), danjoj ptiei grabljivici, rie boje perja sa svjetlim prsima i glavom, poneto veim, duih krila i dueg jednobojnog repa od obinog kanjca miara (Buteo buteo).
1

namjetaj, nekad u vlasnitvu austrijskog nadvojvode Friedricha, i danas u fukciji i uva se u Samoboru. U toj sobi visjelo je na zidu trofejno najjae rogovlje zagre bake izlobe teko 18,5 kg, kojem se naalost nije znalo ni porijeklo, ni godina sticanja, kao ni ime sret nog lovca odstrelitelja. Prema ocjeni meritornih stru njaka, zabiljeite M. Hirtz, nedvojbeno je da se radilo o tipinom primjerku obinog (velejjelena, koje ima "samo jednog takmaca, a to je poznati Moricburki je len ", ravno 19 kg tekog rogovlja s elenkom. Od velikog broja rogova srnjaka (na cijeloj izlobi bilo ih je tono 1715!), "koji su zasjenjivali raritete i kapitalce ", na izlobenom prostoru Hrvatske i Slavo nije isticali su se "srnci" iz akova, estina, Opeke, Delnica..., od kojih je "najljepeg, najkrupnijeg i naj teeg" izloio Josip L o n a r i iz Skrada. Na izlobi u Zagrebu Sloveniju je, uz nekoliko sa mostalnih izlagaa, zastupalo Slovensko lovsko dru tvo iz Ljubljane, u ijoj su zbirci poglavito dominirale kuke divokoza, u kolekcijama brae T a v a r i Janeza R a b i a. Odreeno zanimanje pobudili su rogovi alp skog kozoroga iz lovita Sv. Ana, odstrjel K. baruna B o r n e iz Sv. Katarine kod Tria, jedini do tada loka litet u dravi gdje je uspjeno naseljen ovaj krupan upljoroac' (Slika 2)

Od desetak izlagaa iz Bosne i Hercegovine isticale su se kolekcije trofeja Alfreda pl. M a k a n c a iz Trav nika i znanog lovakog pisca Milana K n e e v i a iz Teslica. Medu mnotvom rogova srnjaka te kuka divo koza s Prenja i vrsnice, pozornost posjetitelja plijenili su dermopreparati "vie tamnih i posve crnih medvjeda ijedan vuk zlatan ", zbirke skupocjenog starog bosans kog oruja, mramorova s bogumilskih steaka i dr. Kao pravi raritet slovili su tu izloeni rogovi jednog srnjaka, kojemu je na lijevoj grani, na zrnom ozlijeenoj grani rogaubastu, formirana zdjelica! Napunivi je zemljom (pri ienju roga) u nju je dospjelo sjeme neke biljke "koja je u zdjelici proklija/a i izrasla, pa je srnac s tom rijetkom troje/om i njenim neobinim zelenim ukrasom tako i ubijen ". Izlagai iz Vojvodine nastupili su pod okriljem u njih ve ustanovljenog Saveza lovakih udruenja za Vojvodinu, a uz trofeje jelenske i srnee divljai izloe no je bilo vie rijetkih vrsta ptica vodenih stanita, poput utve (Tadorna tadorna), velike guskolike divlje patke, patke gogoljice (Netta rufina) ili "tripolske vrste patke", iji se mujak istie crvenim nogama i kljunom i dr. Vrednovanje trofeja prije CIC-ovih formula Zahvaljujui podacima Statistikog ureda u Zagre bu, na izlobi su u obliku tablica i grafikona predstav ljeni "iskazi ubijene divljai i zvjeradi" u pojedinim gospotijama i lovakim udruenjima (drutvima) i u upanijama. Sto se potonjih tie u razdoblju od 1901. do 1910. god. "moe se razabrati veliko bogatstvo lova u upanijama varadinskoj i virovitikoj, a jedno siro matvo u upanijama modrukoj i likoj". U cjelini, primijeena je tendencija porasta odstrijeljene divljai sve do poetka Prvog svjetskog rata 1914. god., kada je zabiljeen nagli pad, da bi od 1919. god. ulov ponovno stao rasti. Interesantno je pripomenuti da su prikazi "Statistike lova" autora r. Rudolfa S i g n j a r a , ravna telja Statistikog ureda Zagreb, nakon izlobe pohra njeni u muzej umarskog udruenja (HD). Po uzoru na svoju Prvu drutvenu izlobu rogovlja i lovakih trofeja iz 1899. god.4 i Prva opa lovaka izlo ba u Zagrebu imala je svoju "porotu ", prosudbeno po vjerenstvo, koje je na temelju vlastitih normi, naputaka i mjerila za ocjenjivanje i vrednovanje trofeja, punih 12 godina prije donoenja slubenih meunarodnih CIC formula, uspjeno obavila taj nimalo lak, golem i neza-

Slika 2. Uz rogove divokoza u zbirci Slovenskog lovskog drutva iz Ljubljane nali su se i rogovi alpskog kozoroga iz Begunjice. ' Kolonija alpskog kozoroga (Capra ibex) na Bcgunjici nastala je u razdoblju od 1890. do 1896. godine, kad je tadanji vlasnik lovita, Julius Born, unio kozoroge nabavljene u Italiji i vicarskoj. Frkovi, A. (1999): 100. obljetnica Prve drutvcne izlobe rogov lja i lovakih trofeja u Zagrebu. umarski list 9-10, s. 492-494.
1

583

hvalan posao. Ocjenjivanje i nagraivanje preko 2000 rogova srnjaka, jelena, lopatara, divokoza i muflona te kljova veprova povjereno je 15-lanoj "poroti", medu kojoj je njih 7 bilo iz redova umarskih strunjaka. Evo njihovih imena: umarnik Julije Bnel (akovo), Mi lan Kneevi (Tesli, BiH), um. savjetnik Koloman M a h r (Belje), umarnik Koloman S c h a l 1er (Belje), umarnik Rikard S c h m i d i n g e r (Zelendvor), um. upravitelj Fran S o n n b i c h l e r (Tri) i um. nadsavjetnik Z. Z i e r e n f e l d (Ljubljana). Ukupno je nagraeno 245 ( 12 %) trofeja, od kojih je njih 88 (36%) osvojilo zlatna odlija, 101 (41 %) srebr-

na i 56 (23 %) bronana odlija. Najvie je nagraeno trofeja na izlobenom prostoru Hrvatske i Slavonije, koja je "regija" kao domain izlobe i izloila daleko najvei broj trofeja. Smatrajui krupnou i teinu rogo vlja najvanijim elementima pri mjerenju i ocjenjivan ju, zlatnom izlobenom medaljom nagraeno je ukup no 20 najboljih jelenskih trofeja (Slika 3). Od tog broja rogovlje dvaju jelena teilo je 9 i vie kilograma, a rogovlje 6 jelena 8 i vie kilograma. Tri zlatne nagrade dodijeljene su i jelenima iz ograenih lovita ("zvjerinjaka"), steenim u Novom Marofu, Opekama i Sv. Ka tarini kod Tria.

Slika 3. Deset trofejno najjaih jelena na izlobi u Zagrebu 1925. god. Kod ocjenjivanja "porota" je smatrala odluuju im za nagraivanje krupnou i teinu rogovlja.

Formula za ocjenjivanje jelenskih rogova, koju je usvojila "porota", vie je nalikovala M e r a n o v o j for muli" nego dananjoj meunarodnoj CIC formuli. Po lovici zbira duljine grana rogova valjalo je pribrojiti dvostruki opseg vijenca, dvostruki opseg grana rogova ispod srednjaka, dvostruki opseg grana rogova u sredi ni izmeu srednjaka i krune, broj paroaka, sadanju teinu rogova i konano toke za ljepotu, kojih je ukup no bilo predvieno 10 (kruna se maksimalno vrednova la s dvije toke!).

Prema formuli grofa Johanna Merana iz 1895.god. kao osnovne mjere za ocjenjivanje rogovlja jelena obinog uzimala se duina i debljina grana rogova iznad nadonjaka i ispod krune, mjereno na najdebljim mjestima.

Kao posebnost ove, kao i svih dosadanjih lovakih izlobi koje je organiziralo Hrvatsko drutvo za gajenje lova i ribarstva, bilo je nepisano pravilo po kojem "po rota" nije smjela vrednovati trofeje "za koje se nije znalo, tko je dotinog jelena ubio ili za koje se znalo da potie od jelena ubijenog po zvjerokradici". Robujui tom pravilu na izlobi u Zagrebu 1925.god. nije ocije njeno ni nagraeno "najkrupnije, najtee i najljepe ro govlje "jelena 14-erca iz lovita Meustrugovi U. C o r o n e n i-a iz 1920. (Slika 4). Da se uvjerimo o kak vom je zaista monoj trofeji rije, donosimo mjere ro govlja tog jelena s mjerama rogovlja jelena prvaka Iz lobe hrvatskog lovstva iz 1992. god. (. M i t r o vi , Bilogora, 242,341.) i rogovlja novog nacionalnog prva ka iz 1999. god. (I. T o d o r i , Garjcvica, 250,86 t.) (Tablica 1 ).

584

"srnci ", u kolekcijama izlagatelja J. P a l m e (Ljublja na), A. pl. M a k a n c a (Sarajevo), M. Kneevia (Tesli), I. baruna O e g o v i a (Bela), J. Bnela (ako vo), K. pl. Zajca (Zagreb), S. S c h n e l l e r a (Dobra), D. C z e r n i t z k y a (Delnice), M. K u l m e r a (esti ne), J. Bombellesa (Opeke) i dr. Kod kuka divokoza koristila se modificirana njemako-austrijska formula koja je uzimala sve mjere kao i postojea CIC-formula, ali bez upotrebe koeficijenta. Umjesto utvrivanja opsega jae kuke i mnoenjem is tog s konstantom 4 prosudbeno povjerenstvo zagreba ke izlobe mjerilo je opsege obaju kuka, a njihov pro sjek uzimala dvostruko. Dvostruko je uzeta i visina ro gova. Zlatnim izlobenim kolajnama nagraivane su kuke s ocjenom od preko 115 toaka, srebrnim od 110 do 115 i bronanim od 100 do 110 toaka. Po tim krite rijima ukupno je dodijeljeno 8 zlatnih, 10 srebrnih i 15 bronanih medalja, a dobili su ih mahom slovenski izlagai. Naalost, uz samo nekoliko rogova divokoza iz Hrvatske umarnika K. pl. Zajca posve su izostale trofeje ove divljai s Velebita (gdje je u to vrijeme divo koza s te planine posve istrjebljena). Kako je ocjenjivano ono malo prispjelih rogova muflona, koje su izloili M. Khner, P. Wittmann i V. Vuchetich, ostaje nepoznanica. injenica je daje zlatna kolajna pripala grofu Kulmeru za muflona iji su rogo vi "sve do oiju kao spualina bilipovijeni ". U divljih svinja - veprova, lovakom trofejom sma trane su kljove ali i dermopreparati glave s kljovama! Pri ocjenjivanju kljova mjerena je duina i irina jaeg sjekaa. Brusai nisu uzimani u obzir. Zlatna odlija dodjeljivana su kljovama sa duinom sjekaa od 23 cm navie, srebrna od 21 do 23, i bronana sjekaima od 19 do 21 cm duine. Ukupno su dodijeljene 4 zlatne, 3 sre brne i 3 bronane medalje. Dermopreparati glave ve prova ocijenjeni su tako daje mjerena duljina od oka do vrha njuke i od uha do vrha njuke, pri emu je jakost kljova uzeta samo djelomino u razmatranje. Zlatnu kolajnu dobio je kapitalni vepar iz Belja umarnika K. Schallera. Osnivanje Saveza lovakih drutava za Hrvatsku i Slavoniju Zagrebaka lovaka izloba iz 1925. god. "koja je svojom ljepotom i bogatstvom prekrasnih trofeja zapa njila ne samo domae, ve i strane lovce ... koja je zor no pokazala kakovo bogatstvo lova lei u naoj dravi " postigla je i svoj drugi cilj. Na sam dan otvorenja iz lobe 8. rujna 1925. u Zagreb su pristigli delegati 22 lovaka drutva iz Hrvatske i Slavonije, odravi svoju dugo pripremanu konferenciju na kojoj su razmotrili samo jedno pitanje: da lije bolje da se svi lovci zalane u dananje Hrvatsko drutvo za gajenje lova i ribarstva, ili da se osnuje nova organizacija u koju bi unila sva 585

Slika 4. Kapitalni jelen "etrnaesterac" iz lovita Mcdustrugovi, odstrjcl iz 1920.god. U suhom stanju i na kratkoj elenci rogovlje je teilo 11,25 kg. Izloeno izvan slubene kon kurencije.

Tablica 1. Mjere rogovlja jelena obinog (u em) iz Meustrugova (I), Bilogore (II) i Garjevice (III) utvrene na lovakim izlobama u Zagrebu 1925., Zagrebu 1996. i Kamenici 1999. godine
I Duina grane rogovlja Duina nadonjaka Duina srednjaka Opseg vijenca Donji opseg grane Gornji opseg grane Teina rogovlja Raspon rogova Broj paroaka lijeve desne lijevog desnog lijevog desnog lijevog desnog lijeve desne lijeve desne 109 III 35 38 51 53 29 30 17 17 20 20 12.25 111(3) 14 II 117 116 39 43 47 47 29 29 19 18 17 17 11,70 84(2) 18 111 121 121 48 43 56 56 29 29 18 18 16 17 12,89 115(3) 21

U jelena lopatara uz duinu grana rogova i teinu od vanosti je pri vrednovanju izgleda bila duina i irina lopate. Zlatnu izlobenu medalju osvojilo je tako ro govlje lopatara iz zvjerinjaka Novi Marof grofa J. Bombellesa, ije su lopate mjerile u duinu 76,5 cm i irinu 16,0 cm. Rogova srnjaka, kako rekosmo, bilo je najvie na iz lobi, "golemi bedast suvinog obinog materijala", zbog kojeg su i dobro postavljena naela vrednovanja dovedeni u pitanje. Zlatnim kolajnama, uz ve spome nutog srnjaka J. Lonaria iz Skrada, nagraeni su

udruenja ukljuujui i samo Drutvo iz Gajeve 6? Pri hvaen je posljednji prijedlog i tako gotovo aklamaci jom (samo dva delegata su bila protiv) dato zeleno svje tlo osnivanju nove organizacije koja e djelovati pod imenom Savez lovakih drutava za Hrvatsku i Sla voniju. Na temelju tog zakljuka 10. prosinca 1925. odrana je glavna skuptina delegata svih lovakih dru tava na kojoj su prihvaena pravila i izabrana glavna uprava saveza. Ovim inom ve premoreno hrvatsko Drutvo za gajenje lova i ribarstva prestaje i formalno

biti slubeni predstavnik lovaca Hrvatske i Slavonije, iz ega pak proizlazi da dananji pravni slijednik Hrvatski lovaki savez djelujui pod raznim imenima, "vepre ma upravnoj podjeli zemlje", djeluje od 1925. godine to jest punih 75 godina. Bilo bi stoga mudro i za oeki vati da, kada to nismo uinili ranije, da se pri ovogodi njem obiljeavanju 75. "roendana" saveza donese odluka, da se danom osnutka Saveza lovakih drutava za Hrvatsku i Slavoniju 10. prosinca obiljeava Dan Hrvatskog lovakog saveza.

LITERATURA: e o v i , I. (1925): Organizacija lovaca. Lovaki vjesnik 8-9, s. 225-234. C e o v i , I. (1925): Osnutak Saveza lovakih drutava za Hrvatsku i Slavoniju. Lovaki vjesnik 10-12, s. 254-255. F r k o v i , A. (1989): Lovake izlobe u Hrvatskoj i Jugoslaviji. U: Lovake trofeje-obrada, ocjenji vanje, vrednovanje. LSH Zagreb, s. 110-123. H i r t z , M. (1925): Lovaka izloba u Zagrebu (8. IX do 20. IX 1925.). Lovaki vjesnik 10-12, s. 298-218. J. (1953): Rijedak jubilej. Lovaki vjesnik 6, 139-140. J a g i , R. (1953): Hrvatsko drutvo za gajenje lova i ribarstva. Lovaki vjesnik 7-8, s. 150-157. S t a r z y k, A. (1962): Osamdesetgodinjica Hrvatskog drutva za gajenje lova i ribarstva. Lovaki vjes nik 8-9, s. 185-189. Alojzije Frkovi

ERRATA C O R R I G E U lanku N. Potoi, I. Seletkovi: STANJE O T E E N O S T I U M A U R E P U B L I C I HRVATSKOJ 1 998. G O D I N E , tiskanom u umarskom listu br. 1 -2/2000. str. 51-56, u tekstu na str. 54 potkrala se greka, pa is pravan tekst glasi: Dok je kod obine jele oteenost u Hrvatskoj procjenjena viom (a ne niom kao to je grekom napisano)

U broju 5-6/2000. u lanku: T R E N D O V I D J E L O V A N J A P R E K O G R A N I N O G O N E I E N J A Z R A K A , autora Graana, J., na str. 303, redak 13 Saetka, umjesto (Prpi, Glava, Koenies, 1985) i na str. 311 drugi stupac, prvi redak, umjesto Prpi, B., Glava, V, Koenies, H., 1987. treba pisati (Glava, Koenies, Prpi, 1985) i Glava, V., Koenies, H., Prpi, B 1987.

Molimo itatelje da uvae ove ispravke.

586

KNJIGE I ASOPISI

HRVATSKI U M A R S K I Z I V O T O P I S N I L E K S I K O N Sveobuhvatno vrelo podataka o hrvatskim umarima i umarstvu UVOD Objavljivanjem Hrvatskoga umarskoga ivotopisnoga leksikona (dalje; Leksikon) zaokruuju se cjelovita socioloka istraivanja u umarstvu, koja je kroz desetak proteklih godina provodio prof. dr. sc. Josip B i s k u p na umarskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu uz potporu J.P. "Hrvatske ume". nosti, popis radova i literature. Najzastupljeniji su ivotopisi umara koji su se kolovali na Gospodarskoumarskom uilitu u Krievcima (GU), apsolvenata umarske akademije (A) u Zagrebu, dipl. ing. umar stva koji su studirali na Gospodarsko-umarskom od nosno Poljoprivredno-umarskom fakultetu (PF) i umarskom fakultetu u Zagrebu (F) i njihovih uitelja i profesora. Objavljeni su i ivotopisi dipl. ing. um. koji su studirali na podruju bive Jugoslavije (Beograd, Lju bljana, Sarajevo, Skopje), a radili su u Hrvatskoj, i onih koji su samo magistrirali i doktorirali na PF i F u Zagrebu. Za povijest umarst va Hrvatske znaajni su i ivo topisi umara koji su se kolovali na umarskim uilitima (kolama, zavodima) u Europi preteito tije kom XIX. i poetkom XX. stoljea (Mariabrunn, Be, B. tiavnica ...), a objavljeni su i ivotopisi 50-tak umara za koje nismo pronali po datke o kolovanju, ali su zasluili svoje mjesto u Leksikonu (D. K o s , I. Z e z u l k a ...). Leksikon je obogaen i objavljivanjem i votopisa znanstvenika i strunjaka drugih struka, koji nisu radili u hrvatskom umarstvu, ali su utjecali na razvoj umarstva u Hrvatskoj ( I . H o r v a t , F . K u a n , J. S c h l o s s e r , B. u l e k , Lj. V u k o t i n o v i ...), kao i zaslunih za osnutak i rad Hrvatskoga umarskog drutva (1846) 2 , GU u Krievcima (1860) i A u Zagrebu (1898). Idejni zaetnik, glavni urednik i nakladnik (Tutiz leksika, Zagreb) je prof. dr. sc. Josip B i s k u p , a ure dnici prof. dr. sc. Josip B i s k u p , prof. dr. sc. Stjepan B e r t o v i , dr. sc. Alojz a m p a , dipl. ing. um. Alojzije F r k o v i i dipl. ing. um. Mladen S k o k o , koji su, izmeu ostalih bili i suradnici. Leksikon je B5 formata na finom papiru, tvrdo uvezan s koricama u
U Leksikonu je uvrteno 3887 imena, od kojih oko 160 dva puta (tehniki razlozi, osobe enskog spola, opirniji ivotopisi u Dodatku, S. Ruff obraen i pod I. Abonyi i dr.). 2 U daljnjem tekstu: um. drutvo (kao struno i staleko drutvo hrvatskih umara od osnutka 1846. tijekom postojanja djelovalo je pod razliitim imenima).
1

U Leksikonu su objavljeni ivotopisi umarskih strunjaka koji su se kolovali u Hrvatskoj ili su djelo vali u hrvatskom umarstvu, te znanstvenika i strunja ka drugih struka. Obuhvaeno je razdoblje od tridesetih godina XIX. stoljea ( R. V i s i a n i , J. R e s s e l , F. p o r e r , A. T o m i , D. K o s ...) do godine zakljui vanja pojedine knjige Leksikona (1995. do 1999.). Plan da se ivotopisi objave u 5 knjiga ostvarenje u razdoblju od 1996. do 2000. god., odnosno objavljiva njem jedne knjige godinje. Kako osim prikaza prve knjige (O. P i s k o r i , um. list 1996., str. 529-531) i druge knjige (V. V o n d r a , um. list 1997., str. 550551) u um. listu nisu objavljivani prikazi ostalih knji ga, smatramo da je prigodom objavljivanja pete i po sljednje knjige Leksikona (svibanj 2000.) potrebno u um. listu dati cjeloviti prikaz Leksikona. Ukupno je objavljeno preko 3700 ivotopisa1, koji veinom sadre osobne podatke, podatke o kolovanju i kretanju u slubi, dostignua, priznanja, ostale aktiv

587

zlatotisku. Prva knjiga (A - F) objavljena je u Zagrebu 1996. a ima 10 uvodnih stranica (proslov, izvori po dataka, kratice) i 356 stranica teksta (s 216 osobnih fo tografija); druga knjiga (G-K), Zgb, 1997., str. I-XVI, 1-464 (295 fot); trea knjiga (L-P), Zgb. 1998., str. IXVI, 1 -384 (202 fot.); etvrta knjiga (P-), Zgb. 1999., str I-XVI, 1-448 (251 fot.); peta knjiga (-, Dodatak A-Z), Zgb. 2000., str. I-XVI, 1-382 (228 fot.). Ukupan

broj stranica iznosi LXXIV + 2034 s 1192 crno-bijele osobne fotografije s uvodno objavljenih 5 fotografija u boji lanova urednitva i 5 fotografija znanstveno-nastavnih objekata. Podatke, dobivene osobnim pretraivanjem, prika zat emo u nekoliko zasebnih cjelina s osobitim naglas kom na povjesne sadraje.

G O S P O D A R S K O - U M A R S K O U I L I T E U K R I E V C I M A (1860-1898) umarska nastava u Hrvatskoj zapoela je 1860. na tada osnovanom GU u Krievcima, ime su postavlje ni temelji obrazovanja um. strunjaka u Hrvatskoj na hrvatskom jeziku, s ciljem da se smanji priljev stranih umara u ve tada dobro organizirano umarstvo u Hr vatskoj, lako organizirano kao srednja kola uilite je svojim kvalitetnim nastavnim programom i osobljem nadilazilo rang srednje kole, to su svojom djelatnou u praksi dokazali um. strunjaci kolovani na umar skom odjelu uilita. Njihov je doprinos razvoju hrvat skoga umarstva bio znaajan. Do 1899., kada je i po sljednja generacija umara zavrila kolovanje, ukupno je apsolviralo umarstvo oko 450 uenika'. U Leksi konu je objavljen ivotopis njih 156, te ivotopis apsol venta gospodarske (N. V e i ) i ratarske struke (A. C r e p i ) . Objavljenje i 31 ivotopis uitelja i profeso ra ostalih struka, dok su umarski profesori obuhvaeni u prikazu pojedinih um. uilita-fakulteta na kojim su zavrili umarstvo (vid. Mariabrunn, Be). Prema objavljenih 158 ivotopisa krievakih ue nika 149 ih je bilo iz Hrvatske (tada upravno-politiki razjedinjene, ukljuivo sa Srijemom), zatim 3 iz Ma arske, 3 iz Srbije te po 1 iz Slovenije (P. B e 1 i a ), e ke (B. H a j e k ) i Poljske (Lj. B r o s i g ) . Prema podacima o slubi oko polovica, odnosno njih 75, vei dio radnog vijeka proveo je u slubi kod krajikih imovnih opina (osnovanih 70-ih godina XIX. st. po ukinuu Vojne Krajine), kod kojih je potre ba za umarskim osobljem tada bila velika. Preteito kod Brodske imovne opine bilo ih je 13, Petrovaradinske 12, Otoke 10, Krievake 8, Ogulinske 7, ure vake 6, 1 i II Banske 8, Gradike 3, Slunjske 1, te kod vie imov. opina 7. Due vrijeme na poslovima kotar skoga umara radilo je 25, a u vlastelinskoj slubi 14 umara (akovo 4, Zagreb, nadbiskupija - Kaptol 3, Valpovo-D. Miholjac 2, Thurn-Taxis 2, te po 1 kod vla stelinstva Kutjevo, Virovitica i Vukovar). U Hrvatskoj su radila jo 32 umara krievake kole: na raznim po slovima 12, kod upanijske upravne slube 8, kao taksatori 3, kao opinski umari 2, a pojedinano ih nalazi mo kod um. ravnateljstva u Zagrebu, Nadumarskog ureda u Vinkovcima, Banske uprave Zagreb i Zemalj ske vlade (um. odsjek, raunarski ured), dok je V. K i s e l j a k bio uitelj umarstva, a J . P r u g o v c k i ui telj gospodarstva na GU u Krievcima. Manji dio rad nog vijeka provelo je u hrvatskom umarstvu 7 umara (4 su preteito radili u Srbiji, od kojih 2 u Ministarstvu uma i rudnika, a 3 u BiH, od kojih 1 na poslovima ri barstva). Za 5 umara nema podataka o slubi, ve ne koliko informacija o njima. Po poloaju u inovnikoj ljestvici bilo je 40 uma ra, 13 nadumara, po 8 umarnika i nadumarnika, dok ih je na poloaju savjetnika bilo 21, vieg savjetnika 32, nadinenjera 3 i inspektora-nadzornika 14, to takoer govori o njihovoj strunosti. Spomenimo nekoliko poznatih i manje poznatih imena: P. B e 1 i a, zasluan za poumljavanje otoka Ra ba; Lj. B r o s i g , rodom Poljak, 54 godine u slubi Vla stelinstva Thurn-Taxis, lan um. drutva od 1876 do 1940 (!), jedan od trojice sinova Poljaka A. Brosiga, kolovanih u Krievcima; I. i p i k o , umar-knjievnik, zaljubljenik u umu i prirodu; M. D r n i , zavrio i teaj ribarstva, radio na poslovima ribarstva u Hrvat skoj i BiH, suradnik um. lista i Lovako-ribarskog vjesnika (LRV), objavio "Ribogojstvo"; S. Frki, 42 godine u slubi Slunjske imov. opine, zasluan za odr avanje i napredak opine; B. H a j e k , um. procjeni telj, konstruktor zaokrubenc "Hajekove" promjerke, suradnik um. lista (dendrometrija, ureivanje uma); V K i s e l j a k , uitelj umarstva u Krievcima, autor prvog hrvatskog udbenika o zatiti uma - "Nauk o uvanju umah" (1883); . K o a , taksator, biolog i zasluan entomolog, suradnik um. lista; Vladoje K r s k e n y i, tajnik um. drutva (1876), urednik prvog broja um. lista (1877), autor "Obeg umarstva" (1873), prvog djela na hrvatskom jeziku koje obuhvaa sve grane umarstva; J. M a j n a r i , zasluni umar, Gorskog kotara: ureivanje prebornih uma zemljinih zajednica metodom normala, revizija segregacije, eks proprijacija vlastelinskih uma; J. P r u g o v e k i , ui telj gospodarstva u Krievcima, kasnije oslijepio i stra-

MJ literaturi nalazimo ove podatke: 442 (Boroi: cmatizam i sta tus ..., Zagreb, 1933, sir. 15-20; um. list 1955, str. 547 i 1986, str. 136; umarska nastava u Hrvatskoj I 860-1960, Zgb. 1963., str. 4754); 398 (um. enciklopedija, svezak 2, 1983, str. 101; Glas. za um. pokuse br. 26, 1990, str. 161); 447 (ume u Hrvatskoj, Zgb. 1992., str. 257); 445 (Sveu. um. nastava u Hrvatskoj 1898-1998, knjiga l.Zgb, 1998, str. 156)itd.

588

dao kao rtva zloina; V. R a k i , prvi pobornik znan stvenog umarenja, obnovitelj um. drutva (1876), urednik um. lista, Lugarskog vjesnika i Hrv. um.-lo vakog kalendara, autor knjiga "O sjeenju i gojenju uma" ( 1870) i "Luba u umarstvu" ( 1872) te strunih rasprava; E. S l a p n i a r , taksator Krievake imovne opine (43 umskogospodarske osnove); N. V e i , zavrio gospodarski smjer, zasluan za poumljavanje kra drnikog kraja, puki pisac, propagator obnove uma na kru. Djelovanjem u um. drutvu isticali su se M. P r o k i , D. T r t z e r (vie od 50 godina!), G. Vac i dr. U um. listu i LRV suraivali su, izmeu ostalih, J. A u c , V. D o j k o v i i G. V a c , od suradnika um. lista spo menimo P. B a r i i a , V . B e n a k a , D . N a n i c i n i j a i M. P r o k i a , a o d umara-lovaca K. Z a j ca i J. B o li e 1 a (istraivao postojanje risa u Hrvatskoj).

Iz ivotopisa uitelja i profesora Krievakog uilita spomenut emo nekoliko podataka. Predavanja, koja su zapoela 1860. na GU u sklopu predmeta "Nauk o tlu i podneblju", odnosno "Klimatologija i meteorologija" (D. H l a v a , . . . I. P o t o n j a k ) bila su prva iz meteoro logije u Hrvatskoj4, a udbenik I. P o t o n j a k a "Nauka o podneblju i zranih pojavah" (1878) meu prvima iz tog podruja. Meu prvim udbenicima na hrvatskom jeziku su i "Geodezija" (1874) Vjekoslava Krskenyija, prvog profesora geodezije u Hrvatskoj' te "Zemljoznanstvo obzirom na umarstvo i gospodarstvo" ( 1877) Mije K i s p a t i a . Prof. dr. M. U r b a n i suraivao je u um. listu, a A. V i c h o d i 1, dr. h. c , autor prvih udbe nika s podruja ekonomike poljoprivrednog gospodarst va, inae protivnik prenoenja um. nastave iz Krievaca u Zagreb, bio je odbornik um. drutva.

U M A R S K A A K A D E M I J A U Z A G R E B U (1898-1919.) Kao rezultat nastojanja um. drutva o ostvarivanju visokokolske um. nastave u Hrvatskoj i potreba za obrazovanjem um. strunjaka na sveuilitu (Zakon iz 1894. o ureenju um.-tehnike slube) otvorena je 1898. um. akademija prislonjena uz Mudroslovni fa kultet Sveu. u Zagrebu. U poetku studij je trajao 3, a od 1907/08. k. god. 4 godine. U Leksikonu je objavljeno ukupno 166 ivotopisa i to svih 165 studenata koji su apsolvirali u razdoblju od 1901. do 1919., kao i ivotopis M . M o n t e c u c c o l i j a , koji je takoer pohaao A u Zagrebu (um. list 1924., str. 319), iako ga drugi izvori podataka ne spominju. Najvie studenata, njih 138, bilo je iz Hrvatske (tada Dalmacija, Hrvatska i Slavonija sa Srijemom), zatim 13 iz Bugarske, 5 iz Srbije, 5 iz BiH, 2 iz Poljske (J. P r u s k o v s k i , F . U b i s ) i 1 iz eke (A. J o o v e c ) dok za dvojicu to nismo mogli utvrditi. (A. B o g i e vi,M.Montccuccolli). Prema podacima o slubi 114 um. inenjera'', na kon poloenih ispita, radilo je u hrvatskom umarstvu. Oni su vei dio radnog vijeka radili: kod upravnih slu bi 27 (kotar, upanija, banska uprava); kod um. rav nateljstva, odnosno direkcije uma 19; pri Krajikim imovnim opinama 26; u raznim slubamal5; kao upravitelji umarija 10; u ministarstvu umarstva 5; kao taksatori kod imov. opina i dravnih uma 4; kao profesori umarstva na A i PF u Zagrebu 3 (A. L e v a k o v i , . N e n a d i , A . P e t r a i ) ; kao profesori na PF u Zagrebu 2 ( V. k o r i , A. Ugrenovi ml.), zatim u vlastelinskoj slubi 2 ( S . P h i l i p o v i , F. P u c h e s )
Spomenica Prirodoslovno-matem. fakulteta (1874-1974), Zgb. 1974, str. 47. 5 Monografija Geodetske tehnike kole, Zgb., 1995., str. 91-95 ''O podjeli prava na upotrebu naslova "inenjer" apsolventima A u Zagrebu vidi um. list 1922. str. 35. 183-185,261-262,761.
4

te A. K a u d e r s kod Inspektorata za poumljavanje kra u Senju. Izvan Hrvatske radila su 34 um. in. i to preteito na podruju Jugoslavije u upravnoj slubi 5, u Vojvodini 10, u Srbiji 7 (npr. . IVI i 1 e t i prof na F u Beogradu), zatim u Bugarskoj 77, BiH 4, te Poljskoj 1 (F. U b i s ). Nakon dueg slubovanja u Hrvatskoj, nakon II svjetskog rata emigrirali su u Argentinu 1. F r k o v i i J. P e t r a k , koji je sudjelovao u osnivanju prvog F u Argentini, na kome je predavao ureivanje uma. Za 18 um. in. nema podataka o kretanju u slubi. Veina umara kolovanih na A u Zagrebu napre dovala je u slubi do visokih poloaja, tako je, prema podacima u Leksikonu, bilo viih um. savjetnika 50, um. savjetnika 40, nadzornika-inspektora 20 itd. Mnogi su se iskazali u praksi i postigli zapaene uspje he u poumljavanju kra, uzgajanju i ureivanju uma, izgradnji um. komunikacija i objekata, ali i na znan stvenom, obrazovnom i knjievnom podruju. Dobro su poznata imena prvih doktora um. znanosti A. P e t r a i a , . N e n a d i a , A. U g r e n o v i a ml., te prvog Hrvata doktora beke "Bodenkulture" A. L e v a k o v i c a , svjetski poznatih um. znanstvenika. M. C r n a d a k , M. M a r k i i P. M a n o j l o v i poznati su uredivai uma; dr. h. c. A. K a u d e r s zasluan je za poumljavanje kra; . K n e e v i bio je tehniki urednik um. lista; D. G j u k i ureiva uma i pobornik zatite prirode; A. P e r u i , umar i pravnik, struni pisac iz umarstva i pelarstva, prof
'estorica bugarskih umara bili su lanovi um. drutva i nakon povratka u Bugarsku. G. Petroff bio je naelnik Odjela za umarst vo u Sofiji, urednik Gorskog pregleda i suradnik um. lista i LRV (Zgb); H. Popov bio je oblasni um. inspektor, a V. Stojanov prof, na F u Sofiji i urednik asopisa Lesovodska misi. Tada je suradnja hrvatskih i bugarskih umara bila dobra.

589

pelarstva na PSF; A. P r e m u i poznati projektant i izvada um. cesta i planinarsko-turistikih staza na Velebitu ("Premuieva staza"), poznavalac kra i uvjeta ivota na tom podruju, zasluan za razvoj turiz ma i planinarstva u Hrvatskoj, predava tehnikog cr tanja na PF; F. Pu eh e s , osniva Udruenja um. akademiara 1903; Petar-Pecija P e t r o v i , uenik u Krievcima i apsolvent SA, bio je umar-knjievnik itd. Doprinos razvitku lovstva dali su I. e o v i , J. G r n w a l d ml. i Z. Turkalj. eovi je bio osniva i tajnik Saveza lovakih drutava za Hrvatsku i Slavoniju, strunjak za lovstvo i lovnu privredu, pisac strunih knjiga iz podruja lovstva, predava lovstva na PSF; J. Grnwald ml. takoer je predavao lovstvo na PF dok je Z. Turkalj, zaljubljenik u rodni Ogulinski kraj, bio vrstan i plodan suradnik LRV i um. lista, au tor knjiga o divljai na visokom kru, poznavatelj ve likog tetrijeba posebno iz kapelskih stojbina. Objavljeno je i 30 ivotopisa profesora A koji nisu imali umarsko obrazovanje. Predmete temeljnih zna nosti predavali su redoviti profesori Mudroslovnog fa kulteta. Oni su dali znaajan doprinos nastavi na A. Matematiku su predavali O. K u e r a , M. Ki s e l j ak i V. V a r i a k , botaniku A. F o r e n b a c h e r i A. H e i n z , kemiju S. B o n j a k o v i i M. M e t e l k a , geo logiju F. an d o r (predavao i tloznanstvo) i D. G o r j a n o v i , meteorologiju i klimatologiju A. M o h o POLJOPRIVREDNO-SUMARSKI FAKULT

r o v i i , p r a v o M. S t r a z n i c k y i J . V r b a n i , um. zoologiju i entomologiju M . H i r t z , A . K o r l e v i i A. L a n g h o f e r , ope gospodarstvo O. F r a n g e , za kone A. G o g i i a, melioracije tla A. L e n a r i itd. Tehnike predmete predavali su V H l a v i n k a (geo deziju, gradnju cesta i eljeznica), P. H o r v a t (geodez iju, graditeljstvo, komunikacije), V. S e t i n s k i (teh. i grad. mehanika), J . S t a n i s a v l j e v i (graditeljstvo) i dr. Spomenimo i doktora biolokih znanosti E. R s s l e r a koji je predavao ribogojstvo i lovstvo. Bio je prvi upravitelj Hrvatske ornitoloke centrale, urednik LRV (1910-1928.) i suradnik tog asopisa s preko 90 priloga iz lovstva i ribarstva. Kasnije su na PF u Zagrebu predavali: J. Belobrk, A. Goglia, M. Hirtz, P. Horvat, M. Kiseljak, A. Langho fer, E. Rssler, V. Setinski, M. Straznicky i F. andor. Utemeljitelji um. nastave na A F. Kesteranek i I. Parta iskazani su kod prikaza umara kolovanih u Beu. Zaslugom prof. V. H l a v i n k e na A osnovan je 1908. dvogodinji Geodetski teaj, a predavali su i pro fesori S A ( 0 . Kuera, M. Kiseljak, D. Segen, V Hlavin ka, P Horvat, V Filkuka, O. Frange, A. Lenari, A. Petrai, A. Levakovi i dr.). Teaj je 1918/19. postao sastavni dio tada osnovane Tehnike visoke kole u Za grebu, na koju prelazi i dio profesora i nastavnika A i Geodetskog teaja. Iz ovih podataka vidimo da je A utjecala na razvoj tehnikih struka u Hrvatskoj. SVEUILITA U Z A G R E B U (1919-1960.) Poljske, Italije i SAD, te po 1 iz eke, Belgije (drv. ind.), Albanije i Japana. Za 38 dipl. ing. podaci o mjes tu ili dravi roenja su nepotpuni ili ih nema. Prema podacima o slubi u Hrvatskoj radilo je 616 dipl. ing. (od toga u drv. ind. 54, izvan struke 23), u Slo veniji 139 (od toga drv. ind. 19), BiH 80 (drv. ind. 2), Srbiji 11 (drv. ind. 2), Makedoniji 10, Vojvodini 8, Cr noj Gori 4, Kanadi 4, Argentini 4, Francuskoj 2 (drv. ind.), SAD 2 (drv. ind. 1, izvan struke 1 ), te po 1 u Bu garskoj, SSSR-Li, Italiji (drv. ind.), Maarskoj i Nje makoj. Za 293 dipl. ing. nema podataka o slubi (u marstvo 275, drv. ind. 18). U ovom dijelu prikaza Leksikona, koji se odnosi na studente umarstva koji su diplomirali na PF u Zagre bu, zbog opsenosti podataka, nije mogue dati detalj niji pregled njihovog djelovanja u hrvatskom umarstvu (um. operativa, znanstveno-nastavni i znanstveno-istraivaki rad i dr.) kao i o njihovom djelovanju u me unarodnim organizacijama te inozemnim fakultetima, institutima i dr." Spomenimo da su 42 dipl. ing. um. (od toga 8 drv. ind. smjera) bili kasnije profesori na PF i F u Zagrebu, dok ih se 48 due ili krae vrijeme bavilo
" Djelatnost um. strunjaka koji su diplomirali na PF i F u Zagrebu, kao i njihovih profesora umarske i ostalih struka nismo detaljnije obradili. Prenoenjem podataka iz Leksikona na CD (kompakt disk) omoguit e se pretraivanje sadraja.

GU u Krievcima i A u Zagrebu znaajne su eta pe u razvoju um. nastave, ali i tehnikog obrazovanja u Hrvatskoj. Profesori A F. Kesteranek i I. Parta za sluni su stoje A ostvarila svoju samostalnost pri Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu. Do potpune samosta lnosti um. nastave, zaslugom profesora A dr. A. Petraia i dr. . Nenadia, dolazi 1919. osnivanjem Gospodarsko-umarskog (kasnije Poljoprivredno-umarskog) fakulteta Sveuilita u Zagrebu. Prvi profesori na umarskom odjelu, kao nastavku A, bili su A. Petrai i . Nenadi. U Leksikonu je objavljeno 1126 ivotopisa stude nata koji su od 1919. diplomirali na umarskom odjelu, odnosno od 1950-1960. na umsko-uzgojnom i umsko-gospodarskom odsjeku*, te 52 ivotopisa studenata koji su od 1950-1960. diplomirali na um.-industrij skom i drvno-industrijskom odsjeku. Iz Hrvatske je bilo 705 dipl. ing. um. (od toga 27 drv. ind. smjera), iz Slovenije 156 (15 drv. ind.), BiH 132 (6 drv. ind.), Vojvodine~45 (1), Crne Gore 28 (1), Rusije 26, Srbije 11 ( 1 ), Bugarske 9, Makedonije 6, Austrije 5, Rumunjske 3, po 2 iz Kosova, Ukrajine,
umarski odjel razdvojio se 1947. u dva odsjeka: um.-uzgojni i um.-industrijski. Druga bifurkacija obavljena je 1951. U razdoblju od 1920-1958/59. registrirano je 1255 apsolvenata umarstva (bez drvno-ind. odsjeka), dok podatke o broju studenata koji su diplomi rali nismo pronali (Vidi biljeku 10).
8

590

znanstvenoistraivakim radom u Institutu za um. is traivanja, kasnije um. institutu Jastrebarsko. Njihovi su ivotopisi takoer objavljeni u Leksikonu. Iz ivotopisa ove generacije um. strunjaka sazna jemo da su se lovstvom bavili: D. Andrai, Z. Car, R. Chylak, P. Dragii, V. Jurdana, L. Lovri, . Marman st., J. Pordan, D. Srdi, S. Srni, J. Trohar i dr. Umjetnou su se bavili: N. Cveji (operni pjeva), D. Kabalin i M. Matijaevi (knjievnici), D. Ki (sli kar akvarelist), K. Posavec (likovna umjetnost), V. Mutak (glazbenik i glazbeni urednik) i A. Weiler (akadem ski slikar). Od umarskih strunjaka koji su radili u Sloveniji treba spomenuti profesore umarstva na fakultetu u Ljubljani: M. okla, R. Erkera, A. Kriveca, D. Mlineka, I. Moinu (osniva drvarskog smjera, kasnije Dr varski odsjek na BTF), F. Sevnika (zasluan za ustroj um. odjela na Agronomskom fakultetu u Ljubljani, kasnije u sklopu BTF) i F. Sgerma (bavio se i povijeu pilanarstvau Sloveniji). D. Mlinek bio je predsjednik i dugogodinji suradnik u YUFRO, a F. Sevnik povijesniar umarstva i pokreta "Gozdarskog vestnika". Za razvoj umarstva u Sloveniji posebno je zasluan V. Klanjek, dok je A. umer cijenjen kao umarski i drvno-industrijski strunjak itd. Na umarskom fakultetu u Sarajevu djelovali su B. Begovi (iskoritavanje uma), D. api (ekonomika i organizacija), M. Potkonjak (pilanska prerada drva), P. Fukarek (dendrologija, fitcenologija), K. Pintari (uz

goj uma), M. Jovanevi (oplemenjivanje um. drve a) i V. Mati (ureivanje uma), na F u Beogradu M. Kneevi (predmeti drv.-ind. struke) i D. Oreanin (tr govina drvetom i ekonomika drv. ind.). Nekoliko um. strunjaka radilo je i u izvaneuropskim zemljama u umarstvu, drv. industriji i dr. U umar stvu Argentine djelovali su I. Asanai i M. Hranilovi na inventarizaciji i ureivanju uma, S. Hranilovi na poumljavanju, uzgajanju i zatiti uma, a L. Poduje kao profesor na raznim fakultetima, zasluan za osnivanje prvog F u Argentini (sa J. Balenom i J. Petrakom), ra dio i u Chileu kao profesor ured. i zatite uma na F. U Kanadi su radili F. Gimbrazevsky (tvornica celuloze, minist, um.), B. Klotranec (ureivanje uma, iskori tavanje uma, graev. poslovi), M. Zajc (pakiranje, predava na kolama i fakultetu) i L. Zsuffa (profesor na F Toronto, predsjednik Teh. komisije za genetiku; eks pert FAO). Od iseljenika u SAD nalazimo podatke za Lj. Vidasa, koji je bio predstavnik Exportdrva, i K. Mirtha, publiciste i nakladnika, doivotnog poasnog pred sjednika Hrvatske Akademije Amerike, autora radova o I. Metroviu. R. Cividini radio je u Italiji u Institutu za drvo u Firenci i Trentu, te kao sveuilini profesor, a V. Glava kao sveuilini profesor u Njemakoj. I. Abonyi (diplomirao pod imenom S. Ruff) nakon II. svjetskog rata radi u Maarskoj preteito kao voditelj um. grupa pri Ministarstvu poljoprivrede (sa umarstvom), vrstan i zasluan um. djelatnik, suraivao sa hrvatskim umari ma (B. Kralji, O. Pikori, V. Ivanevi).

U M A R S K I FAKULTET S V E U I L I T A U Z A G R E B U (1960-1995.) Pod pritiskom razvoja znanosti i struke iz PF u Za U Hrvatskoj je radilo 1100 dipl. ing., od toga na po grebu izdvajaju se 1960. godine umarski fakultet i Po druju umarstva 1028, drvne industrije 35, a izvan stru ljoprivredni fakultet Sveuilita u Zagrebu. Osamosta ke 37, u Sloveniji 22 (um. 19, Dl 3), BiH 6 (um.), Srbi ljeni F dijeli se i dalje razvija u dva samostalna odsje ji 2 (um.), Kanadi 6 (um. 3, Dl 1, izvan struke 2), Nje ka: umsko-gospodarski i Drvno-industrijski, danas makoj 2 (um.l, izvan struke 1), Austriji 1 (izvan stru umarski i Drvnotehnoloki odsjek. ke), Italiji 1 (izvan struke) i Ugandi 1 (um.). Za 552 dipl. ing. um. i 2 dipl. ing. drvne tehnologije nema podataka. U Leksikonu je objavljeno 1695 ivotopisa stude nata koji su diplomirali na F od 1960. do 1995. godine (izuzetno i kasnije). Na um. odsjeku diplomiralo ih je 16621", ana Drvnotehnolokom odsjeku 33. Iz Hrvatske je bilo 1437dipl. ing. (od toga drvnotehnoloke struke 26), iz BiH 127 (drvnoteh. 3), Slovenije 28 (drvnoteh. 3), Vojvodine 16, Srbije 12 (drvnoteh. 1), Makedonije 7, Crne Gore 5, Kosova 4, Njemake 7, te po 1 iz Francuske, Etiopije i Ugande, dok za 49 nema podataka ili su nepotpuni. Na F u Zagrebu u odnosu na PF studiralo je os jetno manje studenata iz Slovenije, Vojvodine i Crne Gore te europskih zemalja, posebno iz Rusije i Bugar ske, odakle ih je na PF bilo 35, a na F ih nema.
"U razdoblju od 1960. do 1995. registrirano je na um. odsjeku 1860 apsolvenata. Podatke o broju diplomiranih ing. umarstva do 1995. nismo pronali u dostupnoj literaturi. U umarskom listu 1986. str. 102-103 daje se grafiki prikaz i ukupni broj dipl. ing. um. i drvne tehnologije (3051) koji su studirali od 1919-1985. Slika: Nakon izlaska iz tiska 5. knjige Leksikona, direktor "Hrvat skih uma" dipl. ing. . Lcdinski primio je urednike prof. dr. se. J. Biskupa, dipl. ing. M. Skoku i dipl. ing. A. Frkovia (nije na sliei). Snimio: A. Frkovi

591

Detaljniji prikaz djelovanja nismo uinili iz ve na vedenih razloga. Donosimo samo nekoliko podataka. U Leksikonu je objavljen 21 ivotopis dipl. ing. um. i 3 ivotopisa dipl. ing. drvne tehnologije koji su radili ili rade kao profesori na F i 45 dipl. ing. um. znanstveno-istraivakih djelatnika u um. institutu Jastrebarsko. Lovstvom su se bavili ili se bave A. Frkovi, M. Grubei, B. Ivick, D. Kapec, J. Knepr, T. Kovaevi, J. Malnar ml., B. Novakovi, . tahan i dr., a ribars tvom I. Stevi. Od umara-knjievnika spomenimo M. Krmpotia i A. Vrgoa. Novinarstvom se bavi I. Tomi, a likovnom umjetnou C. tamfelj.

Doprinos kanadskom umarstvu dali su S. Horvat (is koritavanje uma, hortikultura), Z. Majcen (magistrirao i doktorirao u Kanadi, radi u Upravi za um. istraivanja, pridrueni je profesor F terenske nastave uzgoja prebornih uma), A. Stipanii (Uprava za um. istraivanja - genetsko oplemenjivanje aria i obine smreke), M. Trnski (vlasnik tvornice za proizvodnju montanih ku a) dok za A. Stembergera i J. VVeissa nema podataka. U Njemakoj je V Lchert rukovoditelj Odjela za njegu i odravanje javnog zelenila grada Niirnberga.

U M A R S K I FAKULTETI U BIVIM J U G O S L A V I J A M A Poljoprivredno-umarski fakultet osnovan je u Beo Od pojedinaca iz podruja lovstva spomenimo N. gradu 1920., Skopju 1947., Sarajevu 1948., a umarski Fiedlera, kinologa, organizatora lovakih izlobi u odjel na Agronomskom fakultetu u Ljubljani 1949. Kas Gorskom kotaru i ilustratora; M. Forgia, koji se uspje no bavio uzgojem jelena lopatara; M. Kljajia, stru nije dolazi do osamostaljenja umarskih fakulteta, a u Ljubljani um. odsjek djeluje u sklopu Biotehnikog fa nog suradnika i savjetnika Hrvatskog lovakog saveza (HLS), suradnika Lovakog vjesnika i M. Muinia, di kulteta. rektora LG Koutnjak, tajnika Lovakog saveza Hr U Leksikonu je objavljeno 128 ivotopisa umara vatske; . Nikolandia, eksperta CIC-a za krupnu div koji su radili u Hrvatskoj, a diplomirali su umarstvo u lja i lovake trofeje; F. ulentia, suradnika Lovakog Beogradu (76), Sarajevu (47), Skopju (3) i Ljubljani vjesnika, pripovjedaa i pisca, koji u autobiografskom (2). Prema mjestu roenja iz Hrvatske ih je bilo 77, BiH djelu "Na umarskim i lovakim stazama" donosi bo 19, Vojvodine 18, Slovenije 4, Srbije 3, te po 1 iz Make gatstvo informacija posebno o lovcima, lovovima i lov donije, Kosova, Crne Gore, Poljske (E. Demokidov), stvu u Baranji prije i nakon II. svjetskog rata; D. RaguRusije (B. Giperborejski), Austrije (V Pavlica) i Italije a, prof, lovstva na F u Zagrebu, lana Strunog savje (D. Jedlowski). ta HLS i Lj. elapa zaslunog za razvoj lovstva i lov Vei dio radnog vijeka u hrvatskom umarstvu pro nog turizma na otoku Loinju. velo je 110 dipl. ing. um. (od toga 4 u drvnoj industri Vrijedno je zabiljeiti i ime D. ue koji je svoje slo ji), dok ih je krae vrijeme radilo 18 (oni su preteito ra bodno vrijeme posvetio kazalinoj djelatnosti i KUD-u dili u BiH, Srbiji, Sloveniji, Vojvodini i Makedoniji). "umari" u Vinkovcima, a bio je i vrsni zagoneta. E U R O P S K E U> IARSKE K O L E Obrazovanje umara do pred kraj XVIII. stoljea bi lo je empiriko i odvijalo se uz rad starijih umara. U XVIII. stoljeu osnivaju se najprije privatne kole u ekoj, Austriji, Njemakoj i Francuskoj. Njemaki umarnici osnovali su prve umarske ko le u Europi (Wurtemberg 1807., Tharandt 1816.). Slije di osnovanje ostalih poznatih europskih kola: Mariabrunn (1813.), Stockholm ( 1828.), Nancy ( 1824.), Ban ska tiavnica ( 1846.), Krievci ( 1860.), Be ( 1872.). U tom su razdoblju utemeljene i moravsko-leske um. kole Eulenburg i Aussee (Usov), te eka um. kola Weisswasser (Bijela voda)." kola u Mariabrunnu kod Bea djelovala je od 1866. kao A a 1875. studij umar stva ukljuen je u Visoku kolu za kulturu tla u Beu. Akademija u B. tiavnici (Slovaka, tada Ugarska) od 1904. djeluje kao Visoka um. i rudarska kola.
1 Podaci o osnivanju i radu tadanjih um. kola (uilita, zavoda, akademija) mogu se nai u umarskom listu: 1878., str. 236; 1881., str. 212;' 1882., str. 53; 1884.. str. 46; 1885., str. 68-71, 284; 1897.. str. 540-549; 1904., str. 700-702; 1900.. str. 331-345: 1919., str. 377 itd.

U Mariabrunnu, Beu i B. tiavnici kolovali su se i umari iz Hrvatske koji imaju vanu, intelektualnu, stru nu i domoljubnu ulogu u javnom ivotu tadanje Hr vatske. Svoja znanja i iskustva primijenjuju na razvoj umarske struke u svojoj domovini. Godine 1843. A. Tomi pie prvu strunu um. ras pravu na hrvatskom jeziku. Zaslugom D. Kosa, F. porera, A. Tomia i dr. 1846. osniva se umarsko drutvo (kao um. odsjek Hrvatsko-slavonskog gospodarskog drutva), 1860. zapoinje radom prva umarska kola pri GU u Krievcima, a 1877. izlazi prvi broj znanstveno-strunog glasila "umarski list". U Leksikonu je objavljeno 125 ivotopisa umara kolovanih u Europi, koji su radili u Hrvatskoj. Mariabrunn. Objavljeni su ivotopisi 20 umara. Iz Hrvatske ih je bilo 14, Austrije 2, eke 2, te po 1 iz Voj vodine i Rumunjske. Preteito su bili umari Vojne Kra jine (F. ordai, M. Durst,, J. Ettinger, Lj. Mingazzi, A. Soreti, F. porcr, A. rankovi, A. Tomi, M. Vrbani, M. Zanner), a manje ih je radilo kod um. ureda (Otoac,

592

Fuine, Gospi ...), kod vlastelinstava, na poumljavanju kra i ureivanju bujica. Nakon ukinua Vojne krajine radili su kao um. izvje stitelji Zemaljske vlade, zemaljski um. nadzornici i u panijski nadzornici, zatim kod zemalj. financijskog rav nateljstva, katastarskog um. nadzornitva, um. rav nateljstva, krajike um. uprave dravnih uma, te kod krajikih imovnih opina. Radom u umarskom drutvu istakli su se M. Durst, V. Maliin, A. Soreti, F. porer, A. Tomi. M. Vrbani, F. Zikmundovsky, a kao suradnici umarskog lista A. Danhelovsky, J. Ettinger, A. Tomi, F. Zikmundovsky i M. Vrbani. O djelovanju pojedinih umara potrebno je dati ne koliko odabranih podataka. F. ordai je bio profesor umarstva na GU u Krievcima, prvi um. izvjestitelj Zemaljske vlade, autor udbenika "Nauka o sadenju i gajenju uma" (1881.); M. Durst zasluan je za osniva nje Nadzornitva za poumljenje primorskog krasa u Senju (1878.); J. Ettinger izuavao je dendrofloru Hr vatske, prvi je hrvatski zoolog; F. Kadi, taksator sla vonskih uma Vojne krajine, utemeljitelj poumljavanja kra u Hrvatskom primorju; Ivan Kolar bio je prvi um. nadsavjetnik; J. Ressel, um. nadzornik, mornari ki um. intendant, izumitelj (brodski vijak), djelovao je u Istri (Motovun), objavio "Plan ponovnog poumljavanja opinskog zemljita u Istri" (1842.) i "Povijest mornarikih uma" (1855.); F. porer, utemeljitelj znanstvenog umarstva, utjecao je na razvoj umarstva, zagovarao osnivanje um. zavoda, autor prvog umar skog djela u kome obrauje cjelokupno umarstvo (1841-1843), osniva umarskog drutva (1846.), po kreta godinjaka "Trudovi" pretee umarskog lista; A. Tomi, osniva racionalne metode ureivanja uma; M. Vrbani, zemaljski um. nadzornik, istaknuti umar ski strunjak u drugoj polovici XIX. stoljea, urednik umarskog lista, redaktor Nacrta zakona o umama; J. Wessely, istaknuti austrijski um. strunjak, osniva um. uilita Aussee, ravnatelj A u Mariabrunnu, au tor djela "Kras hrvatske krajine i kako da se spasi ..." (1876.); S. Wrth bio je poznavatelj mediteranske flo re, lovac, a F. Zikmundovsky, kr. odsjeni savjetnik i zem. um. izvjestitelj, bio je reformator hrvatskog u marstva i autor vie zakona iz podruja umarstva (1894, 1895). Visoka kola za kulturu tla, Be. U Leksikonu je objavljen 51 ivotopis. Iz Hrvatske je bilo 28 apsolve nata, iz Srbije 5, iz Slovenije 4, eke 3, Crne Gore 2, te po 1 iz Vojvodine, BiH, Austrije, dok za estoricu nema podataka. Studij umarstva na bekoj "Bodenkulturi" prvi iz Hrvatske zavrili su R. Fischbach i M. Maslek (1876), F. . Kesteranek (1877), M. Drenovac (1878), J. Kozarac (1879), M. Puk (1880), I. Parta (1883) itd. H. Sacher uz to zavrio je i kulturnu tehniku, a B. Kosovi i ispit iz bujiarstva. Beki apsolventi djelo

vali su u umarstvu Hrvatske do sredine XX. stoljea u razdoblju promjena dravnih ureenja (od Austro ugarske do socijalistike Jugoslavije) to je utjecalo i na organizaciju umarstva. U uvjetima nepovoljnim za Hrvatsku znaajno su unaprijedili hrvatsko umarstvo. Preteito su radili kod krajikih imovnih opina (O. Agi, M. Maslek, J. Metla, V Muk, P. Prpi st., R. Ru kavina, A. Tropper, J. Viale i dr.) te Direkcija uma u Vinkovcima, Zagrebu i na Suaku. Neki su radili kod um. ravnateljstva Zagreb, Nadumarskog ureda u Vin kovcima i umarskog ureda u Otocu, odnosno od 1907. na Suaku, osnovanih prigodom reorganizacije uprave dravnih uma 1885. (nakon I. svjetskog rata postaju direkcije uma u istim sjeditima). Desetak u mara djelovalo je pri umarskom odsjeku Zemaljske vlade u Zagrebu (osnovanom 1894.) kao zem. um. nadzornici, povjerenici ili izvjestitelji (A. Boroi, M. Bona-Buni, . Cesari, R. Fischbach, A. Jovanovac, S. Petrovi, M. Puk), raunarski savjetnici (L. ipek), zatim ih nalazimo na dunosti kotarskih umara, kotar skih i oblasnih um. referenata, upanijskih um. nad zornika i izvjestitelja, te kod Odsjeka za umarstvo kr. banske uprave u Zagrebu. Nekoliko ih je bilo u slubi pri umarskom odsjeku beogradskog Ministarstva u ma u Zagrebu (D. Matizovi, S. Petrovi i dr.), zatim kod vlastelinstava (F. Goger, J. Hefner, R. Rukavina, H. Sacher, V Siruek, J. Vraniar). Na poloaju ministar skog savjetnika pri Direkciji uma Zagreb nalazimo J. Metlaa, S. Petrovia i D. Polaeka. Dio svog radnog vijeka ureivanjem bujica bavili su se L. Haueise, A. Jovanovac, R. Koliba, S. Petrovi, K. Rubbia, A. trancar; poumljavanjem kra A. Jovano vac, J. Puci, K. Rubbia; ureivanjem uma O. Agi, M. Bona-Buni, A. Jovanovac, A. Kern, D. Matizovi, P. Prpi st. te izgradnjom um. cesta D. Polaek. Dopri nos razvoju lovstva dali su F. Kesteranek, I. Parta, J. Schreiber, V Siruek, A. Tropper i dr. Od umara-umjetnika spomenimo V. Anderlea, koji je u Beu zavrio i Akademiju likovnih umjetnosti i bio ilustrator putopis nih djela D. Hirca. Iz ivotopisa pojedinaca prenosimo nekoliko oda branih podataka. A. Boroi, um. povjerenik, autor je Naputka za sastav gospodarskih osnova i programa za ume pod osobitim javnim nadzorom (1903.); V Cmelik zasluan je za unapreenje umarstva i ouvanje u ma u Hrvatskoj; V. Hlavnika bio je profesor geodezije i drugih tehnikih predmeta na A i Geodetskom teaju i autor skripata; J. Kozarac zasluan je za uzgajanje sla vonskih uma, bio je struni pisac, istaknuti knjievnik hrvatskog realizma (Mrtvi kapitali, Meu svjetlom i tminom, antologijska pripovijest Slavonska uma i dr.); F. . Kesteranek, velikan hrvatskog umarstva, profe sor umarstva na GU u Krievcima i A u Zagrebu, tajnik, odbornik i potpredsjednik umarskog drutva, urednik i suradnik umarskog lista, osniva i tajnik Hr593

vatskog drutva za gajenje lova i ribarstva, osniva urednik i suradnik LRV, znanstveni i struni pisac u podruju umarstva i lovstva, autor prvih udbenika i knjiga Dendrometrije (1881.) i Lovstva (1896.); B. Kosovi, zasluan je za poumljavanje likih vritina, istraiva povijesne dokumentacije o hrvatskom u marstvu, suradnik umarskog lista (Prvi um. struni opis i nacrt uma na Velebitu i V. Kapeli, Red i instruk cija ...) i urednik, odbornik i predsjednik umarskog drutva; 1. Parta, profesor u Krievcima i A u Za grebu, zasluan za unapreenje nastave (ureivanje uma, dendrometrija, raunanje vrijednosti uma), tajnik umarskog drutva, suradnik i urednik umar skog lista, lovac i lovni strunjak, suradnik LRV; S. Petrovi, prof, ureivanja bujica na A; R. Sarnavka, um. inspektor, suradnik umarskog lista i autor veine priloga u umarskom priruniku II (1946.). Osim spo menutih u umarskom drutvu bili su aktivni i A. Boroi, V. melik, R. Fischbach, P. Prpi st., J. Vraniar i dr., a suradnjom u umarskom listu isticali su se O. Agi, A. Boroi, . Cesari, V. melik, A. Kern, J. Kozarac, M. Puk, A. Rui, J. Metla i P. Prpi st., od kojih su A. Kern, J. Kozarac i P. Prpi st. bili i urednici. Banska tiavnica. Na A, odnosno Visokoj umar skoj i rudarskoj koli u B. tiavnici ukupno su studij u marstva zavrila 33 studenta, kojih su ivotopisi objav ljeni u Leksikonu. Iz Hrvatske ih je bilo 7 (J. Balen, .1. Boroi, I. Lonar, B. Maier, M. Marinovi, V. Nagy i S. olc), iz Maarske 3 (A. Karolyi, V Tlg, M. Tordony), Slovake 2 (S. Bevelakva, I. Krajnjak), Vojvodine i Srijema po 1 (M. Finke, J. Havas), dok za 19 um. ing. nema podataka. Veina je studij zavrila na kraju XIX st. i poetkom XX. st. i djelovala istovremeno s apsol ventima beke Bodenkulture. Preteito su slubovali na podruju um. ravnatelj stva Zagreb, um. ureda na Suaku i Otocu, te kod Nadum. ureda u Vinkovcima. Takoer su bili u slubi kod Direkcije uma u Zagrebu, Vinkovcima i na Sua ku, odnosno dravnih umarija. Nekoliko ih je odree no vrijeme slubovalo i kod Nadzornitva za poumlja vanje primorskog krasa u Senju (J. Balen, O. Nyitray, S. olc), Odsjeka za umarstvo Banske uprave u Zagrebu (A. Kopri ml.), Direkcije uma Otoke imovne opine (M. Ljutina), vlastelinstva D. Miholjac (B. Maier), Dr avnog dobra Belje (K. aler, lovstvo). Za vrijeme NDH u Ministarstvu umarstva radili su J. Balen i S. olc, kod Ravnateljstva uma u Zagrebu S. Bevelakva, a nakon II svjetskog rata I. Lonara nalazimo u Odsjeku za ureivanje uma pri Minist, umarstva i Institutu za um. istraivanja u Zagrebu. O pojedincima nekoliko podataka: J. Balen, izvan redni um. strunjak, prvi doktorant na PF u Zagrebu (1923), bio je prof, umarstva na PF u Beogradu i Za grebu, emigrirao u Argentinu (osniva i prof. F), radio 594

u Chileu na SF, rehabilitiran 1995, struni pisac, odbor nik i predsjednik um. drutva; J. Boroi, diplomirao u Zagrebu (?), upravni slubenik u Hrvatskoj i pri Mini starstvu uma i rudnika u Beogradu, organizator um. slube, uredio "ematizam i status osoblja u resoru Mi nistarstva uma i rudnika" (1933), koji je znaajan izvor podataka za Leksikon (apsolventi GU, A, PF Zagreb i Beograd, Be, B. tiavnica i dr.; osobni i slubeni po daci o umarima djelatnim 1933. u bivoj Kraljevini Ju goslaviji); J. Havas, ministarski savjetnik, kao predstoj nik um. ravnateljstva u Zagrebu zasluan za uspjeno gospodarenje umama i izgradnju zgrade ravnateljstva u Zagrebu; I. Lonar strunjak za uzgajanje i ureivanje uma, lovstvo i pelarstvo, suradnik um. lista, LRV, um. novina i dr,; M. Marinovi, dr. se. sveu. profesor (F Bgd, Ekonom, fak. Zgb), bavio se umarskom, drvnoindustrijskom i drvnotrgovinskom politikom, umskoprivrednom i lovnoprivrednom statistikom i propa gandom umarstva, autor je oko 360 znanstvenih i strunih radova (Privredni znaaj lova u Jugoslaviji 1930, um.-privredna geografija - 1934), lovni strunjak i lovac, urednik i suradnik um. lista, suradnik LRV; M. Tordony, jedan od starih taksatora, ureivao perborne ume u Gorskom kotaru primjenom normale (Fuine, Mrkopalj, Ravna Gora,...), suradnik um. lista. Doprinesli su napretku um. drutva: J. Balen, J. Havas, I. Lonar, M. Marinovi i dr. Izmeu suradnika um. lista vrijedno je zabiljeiti A. Karolyia koji je prvi obradio Panievu omoriku sa um.-gospodarskog sta novita (1921) i objavio raspravu o mogunosti primje ne biometrike u umarstvu (dendrometriji) uz ocjenu urednika M. Marinovia da se radi o (tada) novim i ori ginalnim idejama ( 1922). Weisswasser, Aussee, Eiilenburg. Objavljeno je 13 ivotopisa umara kolovanih na tim umarskim kola ma, od kojih su 12 bili iz eke, a E. Malbohan iz leske. U Hrvatskoj su djelovali u drugoj polovici XIX st., dijelom i poetkom XX st. um kolu u Weisswasseru zavrili su D. Hlava (prof, umarstva na GU u Kriev cima od 1861-1891, aktivan u um. drutvu, suradnik um. lista, vjetak kod segregacija, procjenitelj i sas tavlja um. gospodarskih osnova); J. Pfister (civilni um. inenjer, slubovao na Vlastelinstvu Thurn-Taxis i dr., izumitelj, uredio jubilarnu izlobu 1891); A. Ruika (ministarski savjetnik, djelovao kod um. ureda Ogulin i um. ravn. Zagreb); J. Sacher (vlastelinski umarnik, utjecao na razvoj umarstva i lovstva, suradnik LRV i bekih asopisa), H. Straszak (ureivao krajike dravne ume, ef taksatorskog ureda pri Nadumarskom uredu Vinkovci), P. Wittmann (lovni strunjak i pi sac, dugogodinji umar Vlastelinstva Opeka - Zelendvor, zasluan za ureenje uzornih lovita na vlastelin stvu, posebno uzgoja fazana, autor monografije "Der Edelfasan ..." - 1891., suradnik LRV i stranih asopisa,

odlikovan Zlatnim kriem za zasluge u razvoju lovstva u Hrvatskoj i tadanjoj monarhiji). Na uilitu Aussee umarstvo su zavrili: J. Anderka (umar Vojne krajine, zatim u dravnoj um. upravi); E. Malbohan (taksator Vojne krajine, upravitelj Nadzornitva za poumljavanje krasa u Senju, predstojnik um. ureda Otoac); G. Pausa (upravitelj Gospod, ureda II banske imov. opi ne, plodni suradnik um. lista iz raznih podruja, akti van u um. drutvu) i I. Salzer (ministarski savjetnik, umar Vojne krajine, graditeljski mjernik i taksator u Fuinama, kao um. savjetnik u Trstu dao upute za poumljavanje primorskog kra rijeke upanije). U Hr vatskoj su radila i trojica umara kolovanih u Eulenburgu: A. Renner (dugogodinji umar II banske imo vne opine, taksator i upravitelj Gospodar, ureda, zaslu an za unapreenje umarstva i lovstva); A. Rosmanith (upravitelj Nadzornitva za poumljenje primorskog krasa u Senju, zasluan za poumljavanje tog podruja, djelo: Opis poumljavanja hrvatsko-maarskog kra) i F. Rossipal (taksator i upravitelj uma Zagrebake nad biskupije, vjetak kod segregacije uma). Ostale kole u Europi. Od apsolvenata A u Tharandtu Leksikon sadri ivotopise H. Grunda iz Aus trije (umar Vojne krajine, zatim u dravnoj slubi, lov

ni strunjak) i M. Radoevia iz Hrvatske (sastavio pr vu umskogosp. osnovu za ume Brodske imovne opi ne, zasluan za gospodarski razvoj Kutjevakog vlaste linstva, ali i rodnog goranskog kraja, plodan suradnik um. lista, aktivan u um. drutvu). Visoku um. kolu u Nancy-u zavrili su T. uri (o uzrocima suenja hrastovih sastojina na vinkovakom podruju pisao u um. listu 1932) i V. Tregubov iz Rusije (pionir i nosi telj suvremenih fitocenolokih i tipolokih istraivanja i kartiranja). U Sopronu (Maarska) apsolvirao je u marstvo vojvoanski Slovak L. Kohut (taksator Brod. imov. opine i na Suaku, zatim djeluje u Senju na poumljavanju kra), a F u Brnu (eka) zavrio je D. Bura iz Hrvatske (umar, kola Split, Jugoslav, savjeto davni centar za poljopr. i umarstvo - Sluba um. pro izvodnje, struni pisac, urednik edicije "Kr Jugoslavi je" i dr.). Na Sveu. u Padovi doktorirao je 1922 botani ku ibenan R. Visiani (sveu. prof, botanike i direktor Botanikog vrta u Padovi, istraivao dalmatinsku floru, ivotno mu je djelo "Flora Dalmatica", hortikulturni strunjak i dr., poasni lan JAZU), a umarstvo na Po litehnici u Pragu sluao je Ceh F. Tvrznik (taksator I banske pukovnije u Glini, sastavljao umskogosp. os nove, zatim kod um. ravnateljstva u Zagrebu).

PODACI O KOLOVANJU NEDOSTUPNI U Leksikonu je objavljeno 49 ivotopisa umara za koje podaci o kolovanju u umarskoj struci nisu iska zani ili su ti podaci nepotpuni. a) Vei broj ivotopisa (40) odnosi se na umare koji su djelovali u Hrvatskoj u drugoj polovici XIX. i poet kom XX. stoljea, a krae informacije o njima objav ljene su veinom u umarskom listu (nekrolozi, osobne vijesti, lanovi umarskog drutva i dr.). Iz eke ih je bilo 8, iz Hrvatske 4 te po 1 iz Maarske (A. Urban), Poljske (A. Brosig) i Slovenije (A. ufar) dok za ostale tih podataka nema. Za F. Biskupa i I. Troppcra postoji podatak da su ispit za um.-tehniko osoblje poloili u Moravskoj. Preteito su radili na podruju um. ravnateljstva Zagreb, Nadumarskog ureda Vinkovci (kasnije direk cije uma), umarskog ureda u Otocu, kod krajikih imovnih opina, te kod vlastelinstava abar, D. Miholjac, Thurn-Taxis, Valpovo, Virovitica i dr. Npr. nadumar A. Urban slubovao je kod vlastelinstava u Slavo niji 58 godina, od toga 47 kod Valpovakog vlastelin stva baruna Prandaua. Za neke nalazimo samo podatak da su djelovali kao umari, nadumari, umarnici i u panijski um. nadzornici. U Istri su radili: A. Bogner kao um. intendant i upravitelj um. rezervata austrij ske mornarice, A. ufar kao upravitelj Dobra Brijuni i A. Rossipal na poumljavanju kra. Ureivanjem uma bavili su se G. Pichler, E. Rossipal i I. Zezulka, a lov stvom S. Matolnik. Suradnici umarskog lista bili su V Mller, A. Ugrenovi st., Ivan Zezulka i dr. Doprinos djelovanju umarskog drutva dali su F. Biskup, A. Brosig, G. Pichler, E. Rossipal, A. Ugrenovi st., I. Ze zulka i dr. Za osnivaa umarskog drutva Dragutina Kosa nema podataka o strunom kolovanju, ali se zna da nije polazio um. zavod u Mariabrunnu (O. Pikori, umarski list 1997., str. 35). Radio je u vlastelinskoj i dravnoj umarskoj slubi. Uz F. porera i A. Tomia osniva je (1846) i aktivni lan umarskog drutva. Kao struni pisac u raspravi Das Forstwesen in Kroa tien (1847) opisuje slabosti u hrvatskom umarstvu, is tie potrebu zapoljavanja domaih sinova u um. slu bi i ustrojstva hrvatskog umarskog zavoda (kole). b) Manji dio ivotopisa odnosi se na dipl. ing. um. koji su radili (P Rupert, M. ojat) ili danas rade u hrvat skom umarstvu, ali nema podataka o tome gdje su di plomirali umarstvo.

OSTALI IVOTOPISI a) Profesori i suradnici drugih struka djelatni na PSF i F u Zagrebu. U Leksikonu je objavljeno 90 i votopisa znanstvenika i strunjaka koji nisu umarske struke, a sudjelovali su u obrazovanju umarskih stru595

njaka na PF i F u Zagrebu ili su djelovali kao dekani i struni suradnici. U suradnji sa umarskim profesori ma svojim djelovanjem utjecali su na razvoj umarske nastave, znanosti i struke u Hrvatskoj. Njihova djelat nost zbog velikog broja podataka ne moe se detaljnije prikazati. Ovdje donosimo samo pregled profesora po predmetima (osim ve spomenutih kod A u Zagrebu). Botanika: I. Pevalek (dekan), N. Plavi-Gojkovi, I. Trinajsti i V. Vouk; kemija: M Biffl, M. Hus, M. Kai, M Mohaek, V. Njegovan, I. Opai, B. Rogina (dekan); matematika: S. Bohnick, R. Cesarec, V. Hitrec, M. Kuglcr, K. egoti, R. Verni i V. Vrkljan; petrografija i geologija: P. Raffaeli, F. uklje, M. Tajdcr i V. Zebec; deskriptivna geometrija: J. Boievi; meteo rologija s klimatologijom: A. Gili, B. Makjani, B. Maksi, I. Penzar i S. kreb; pravo: P. Rastovan, D. Sremac (tajnik), F. ili; pedologija: M. Graanin (de kan), V. Neugebauer, A. Seiwerth i A. kori; um. zoo logija i entomologija: B. Hergula, Z. Lorkovi i . Kovaevi (dekan); um. fitopatologija: J. Kipati; statis tika: R. Signjar; teorijska mehanika: M. Prejac i S. Flgl; tehnika mehanika: J. Vesely, S. Flgl; osnove socijalne filozofije: A. Bazala; strojarstvo: M. Biljan, V. ehovin, R. Fantoni (dekan), . Hamm i D. Horvat; um. komunikacije: S. Flgl (dekan); um. graevinar stvo: Z. Crnokrak, J. Holjac, P. Jui; ureivanje bujica i vodogradnje: J. Petras, V. Verner; lovstvo: M. Zorii; mehanika: Z. Kostrcni, N. Vrankovi; um. i lovni zakoni: .1. Stefanovi; ribarstvo: J. Plani; encikl. gos podarstva: A. Ogrizek (dekan); zatita na radu: D. Domainko; nacionalna ekonomija i financije: M. Ivi; ob likovanje prirodnih i parkovnih rekreacijskih objekata: M. Obad-itaroci; sociologija; J. Biskup i A. ajkovi. Osim ve spomenutih profesora koji su obnaali i du nost dekana, dekani su bili i I. Rittig, N. Serman, A. Tavar i S. Ulmansky, dok je struni suradnik S. Babi. b) Djelatnici ostalih struka u umarstvu Hrvat ske. U Leksikonu su objavljeni ivotopisi 6 djelatnika drugih struka koji su radili ili rade u hrvatskom umar stvu: M. Janu kao geodetkinja u U Osijek; B. Ranogajec, prof, psihologije, strunije suradnik za kadrove; J. Bogdanovi, dipl. o e c , magistrirao na SF u Zagrebu - znanstveno podruje umarstvo, radio u Beliu i Bilju; Z. Fukar, magistrirao na SF u Zagrebu iz organi zacije rada u drv. industriji, radio u Institutu za drvo Za greb; O. Rohr, dr. veterine, znanstveni suradnik iz po druja lovstva u Institutu za um. i lovna istraivanja u Zagrebu, savjetnik HLS, specijalist lovne veterine, obradio problem bonitiranja lovita (sa D. Srdi i Z. Car), kinoloki sudac, ocjenjiva lovakih trofeja, sura dnik Lovakog vjesnika i raznih edicija iz podruja lov stva i lovne kinologije i Z. Graanin, dr. agronomije, pedolog i geoekolog, radio u Institutu za eksperimen talno umarstvo JAZU i Institutu za um. i lovna istra 596

ivanja Zagreb; zatim znanstveni suradnik i sveuilini profesor u Njemakoj (Giessen). c) Znanstvenici i strunjaci drugih podruja. U Leksikonu je objavljeno 25 ivotopisa botaniara, geofiziara, kartografa i dr. koji su djelovali u XIX. i XX. stoljeu, ne izravno u umarstvu Hrvatske, ali je njihov utjecaj na razvoj um. znanosti i struke bio znaajan. Najzastupljeniji su botaniari: I. Horvat, sveu. prof. (floristika istraivanja i prouavanja vegetacije, pionir fitocenologije, autor "Nauke o biljnim zajednicama" 1949., vegetacijska kartiranja, osniva NP Risnjak); S. Horvati, sveuilini profesor, akademik (floristika i fitocenoloka istraivanja vegetacije, opisi i kartiranje biljnih zajednica hrvatskog kra); F. Kuan, sveu. prof, (razliita botanika podruja, lihenologija, zatita pri rode, osniva planinskih botanikih vrtova Medvedni ca, Modri - dolac, te Bot. vrta ljekovitog bilja u Zagre bu); J. Pani, akademik, lijenik, prirodoslovac (ot krio i opisao oko 100 svojta od kojih i balkansku ende minu svojtu Picea omorika); M. Wraber, sveu. prof, (slovenski biolog-geobotanik, botaniar i fitocenolog, suraivao sa hrvatskim umarskim strunjacima na vegetacijskom kartiranju); R. Domac, sveu. prof, (floristika i fitocenologija, istraivao ume dalmatinskog cr nog bora na Biokovu, Brau i Hvaru, autor prirunika za odreivanje bilja); T. Brzac, veterinar i botaniar (veget. istraivanja i kartiranja Gorskog kotara i Hrvat skog primorja). Istraivanjem biljnog pokrivaa Hrvat ske bavili su se i lijenik J. Schlosser i pravnik, akade mik, prirodoslovac, knjievnik i preporoditelj Lj. Vukotinovi, koji su autori priznatih botanikih djela Syl labus Florae Croaticae, Flora Croatica i Bilinar. Akade mik B. Sulek, polihistor i preporoditelj, autor je djela "Korist i gojenje umah" (1886.) i "Jugoslav, imenika bilja" (1879). Djelovanje geofiziara, sveu. profesora .1. Goldberga i B. Kirigina i fiziara F. Margetia, kao i njihova su radnja sa um. strunjacima viestruko su vani za u marsku, ali i druge gospodarske struke. Biolog B. Klapka - Bertovi, suradnica prof. dr. F. Kuana, sudjelovala je u mnogim terenskim istraivanjima i laboratorijskim poslovima kao vrsni florist, a A. . Lovri, dr. biolokih znanosti, znanstvenik instituta "R. Bokovi" Zagreb, doprinesao je hrvatskom umarstvu opsenim djelova njem (hrv. endemi, halofiti, flora jadranskih otoka, ekologija primorskog kra, florno-fitocenoloki pregle di, suradnja u um. edicijama, poredbena analiza narod nih dijalektalnih naziva za floru i faunu i dr.). U Leksikonu su objavljeni i ivotopisi banskog sa vjetnika I. Mallina, zaslunog osnivaa A u Zagrebu, zaslunog kartografa Z. Petelina, novinara i publicista M. Neffa (suradnika Leksikona), knjievnika i lektora M. Taritaa i fotografa A. Soria. Doprinos napretku umarskog drutva dali su durtveni predsjednici M.

Bombelies (predsjednik od 1896-1912), grof M. Pejaevi (1913-1918), M. Turkovi (1919-1924) i J. Lenari ( 1926-1928) pa zasluuju mjesto u Leksikonu. d) Magistri i doktori znanosti. U Leksikonu je ob javljeno i 36 ivotopisa strunjaka koji su magistrirali (24) i doktorirali ( 12) na F u Zagrebu, ali nisu studirali na tom fakultetu niti su (uz iznimke) radili u hrvatskom PRIKUPLJANJE PODAT; Pri radu na Leksikonu koriteni su dostupni izvori podataka koji su navedeni u svakoj od pet knjiga. Me utim do nekih se umara i podataka o njima dolo upornim traganjem uz pomo obitelji, kolega umara, telefonskog imenika, ali i sluajno. Donosimo ilustra tivno samo nekoliko primjera. Podatke o pok. Lj. Stjepanoviu dobili smo od supruge ge Marije Stjepanovi iz Dubrovnika (rod. 1902!) jedine ive od sedmoro djece F. . Kesteraneka, a Monografija Dubrovnika primljena od obitelji Stjepanovi uputila nas je na auto ra monografije prof. A. Travirku iz Zadra, koji nam je za Vinka Travirku (djelovao poetkom XX. stoljea) poslao podatke i do sada neobjavljenu fotografiju12. Od kolega umara saznali smo da Z. Novak ivi u Karlovcu, F. To u Samoboru, Z. Gudek u Sisku, M. ipu u Kanadi itd. Zahvaljujui kolegi dipl. ing. um. B. Ivananu iz Koprivnice u Domu umirovljenika Centar u Zagrebu pronali smo jo uvijek dobrog zdravlja kolegu Ivana avora (rod. 1901 !) koji je prije vie od 60 godina radio na poumljavanju urevakih pijesaka. Kraj imena Kester Ota u Boroievom "ematizmu i statusu ..." (1933) rukom dopisan podatak "dr. prof. vet. fak." uputio nas je na Veterinarski fakultet u Zagrebu, gdje smo saznali da je O. Kester uz umarstvo diplomirao agronomiju, te diplomirao i doktorirao veterinu. O leksikonu i pojedinim knjigama objavljeno je vie prikaza u novinama i asopisu "Hrvatske ume" (J. Bis kup, A. Campa, Z. Lonari), "Lovakom vjesniku" (A. Frkovi), "Mehanizaciji umarstva" (V Vondra), "Gozd vestniku" (A. Campa) i dr. uglavnom o sadraju i znaa ju Leksikona, ne samo za hrvatsko umarstvo, koji su bili poticaj urednitvu i suradnicima da, unato svim po tekoama, posebno financijskim, ustraju u radu. Za rad na Leksikonu bio je posebno znaajan dobro namjerni kritiki prikaz prve knjige (A-F) dipl. ing. O. Pikoria u um. listu 1996, str. 529-531. U prvom redu to se odnosilo na izostavljanje ivotopisa veeg broja umara Krievana, koji su u svoje vrijeme bili nositelji hrv. umarstva, mnogobrojni suradnici um. lista i zaslunici za djelovanje um. drutva. Ostale primjedbe odnosile su se na nedovoljnu uporabu postojeih izvora
: Fotografija A. ufara (Zuffar) pronaena je u hrv. magazinu za turizam i rekreaciju VISTA, br. l,Zgb. 1996.

umarstvu. Izmeu ostalih magistrirali su zasluni um. strunjaci Z. Otrin i F. Penik iz Slovenije i R. Rizovski iz Makedonije. Od doktora um. znanosti spomenimo A. ampu, Z. Kosira, J. Kovaa i I. VVinklera iz Slove nije, V. Guzinu i I. Kopia iz BiH, I. Jodala, A. Urbanovskog i S. Vasiljevia iz Srbije te I. Mihajlova koji je radio u Bugarskoj i Makedoniji. A , PRIKAZI, PROPUSTI informacija posebno Boroievog "cmatizma i statusa ..." iz 1933, te um. lista, koji je, osim biografija (nekro loga, godinjica, portreta) due vrijeme (do 1945) dono sio i podatke o kretanju u dravnoj slubi, iskaze la nova um. drutva, te nekoliko stotina kraih biljeaka i biografija koje je trebalo traiti izlistavanjem cijelih go dita". Upozoreno je i na izostavljanje ivotopisa za slunih um. strunjaka (S. Baun, V melik) uz na pomenu da navedene propuste treba ispraviti ve u dru goj knjizi "jer Leksikon ima znanstveno znaenje po sebno po tome stoje polazni dokument na osnovi kojeg e se kasnije razmatrati i prolost hrvatskog umarstva". Navedene primjedbe su prihvaene, uvrtavani su u Leksikon apsolventi GU u Krievcima, za koje je pro naen bar poneki podatak, ivotopisi izostavljenih um. strunjaka objavljeni su u dodatku 5. knjizi, a koriteno je i sve vie izvora podataka. Upotreba podataka o kre tanju u slubi, objavljenih u um. listu od 1877-1945, ponajvie iz financijskih razloga, obavljena je volon terski samo za podruje L-P (M. Skoko). Naime, prema procjeni, ukupno bi se trebalo pretraivati oko 10.000 informacija esto vrlo nepregledno objavljivanih. Tijekom rada na Leksikonu objavljivanje sve pot puniji popis literature uz pojedine ivotopise, to Lek sikonu daje dodatnu vrijednost. Pogreke su neizo stavni dio svakog posla, pa ih nije poteen ni ovaj Leksikon, to se preteito odnosi na prvu knjigu. Kako se zbog male tirae Leksikona planira prenoenje sadraja svih pet knjiga na jedan CD (kompakt disk), u tijeku je korektura, znanstvena obrada i dopune, ime e utvrene pogreke biti uklonjene. Spomenimo daje i u koritenoj literaturi uoen niz manjih i veih pogre aka, to je zahtijevalo dodatno pretraivanje izvorne dokumentacije (uvid u izvorne zapisnike o djelovanju um. drutva, starija godita um. lista i dr.), pa su u Leksikonu objavljeni toni podaci. Uporabom zem ljopisnih atlasa i dr. obavljena je i korektura pogreno navedenih naseljenih mjesta i gradova, kao i utvrena poblia lokacija pojedinih mjesta. Urednitvo posjedu je pregled gotovo svih uoenih pogreaka.

Npr. biljeka o P. Agjiu u L 1982., str. 405 i M. Drniu u L 1941., str. 394.

597

VRIJEDNOST I ZNAAJ LEKSIKONA Shvaajui znaaj Leksikona, najveu potporu za njegov tisak dale su "Hrvatske ume" p.o. Zagreb kup njom dijela naklade i drugim oblicima pomoi. Poje dinci, posebno mlada generacija um. strunjaka, nisu u potpunosti prepoznali i prihvatili pravu vrijednost svog Leksikona kao sveobuhvatnog vrela podataka o hrvat skim umarima i umarstvu, posebno o stotinama ma nje poznatih umara kojima hrv. umarstvo duguje za hvalnost za dio svog razvoja. Posebna je vrijednost Leksikona to po prvi puta objedinjuje biografsku i bibliografsku gradu najednom mjestu, pa e se tako sauvati od zaborava djela i osobi tosti ivih i pokojnih um. strunjaka koji su djelovali ili djeluju u hrv. umarstvu. Leksikon donosi ivotopisne podatke, prikazuje razvoj um. struke, nastave, znanosti i knjievnosti, do nosi povijesna i politika zbivanja i druge elemente, te predstavlja vrijedno izvorite podataka za razdoblje od proteklih 170. godina. U proslovu 3. knjige Leksikona akademik D. Klepac napisao je "Hrvatski umarski ivotopisni leksikon je od neprocjenjive vrijednosti za umarsku struku uop e. Mislim da ima malo zemalja u svijetu koje imaju ta kvu knjigu s kompletnim podacima o um. strunjaci ma", dok je prof. dr. sc. V. Vondra u "Mehanizaciji u marstva" (br. 1-2, 1999) izmeu ostalog napisao: "Hr vatski umarski ivotopisni leksikon je znanstveno ute meljen prirunik i vano djelo za popularizaciju i pro micanje umarske znanosti i struke. On zasluuje oso bito mjesto, jer spajanjem ljudi i djela u odreenom vremenu pridonosi potpunijem upoznavanju umarstva kao jednog od prvih, najstarijih i najuglednijih podruja u hrvatskoj duhovnoj, okolinoj i materijalnoj batini, kulturoloki pothvat na ouvanju mnogih nacionalnih vrijednosti i njihova prenoenja u budunost". Planirani dodatak na kraju izdanja s ispravkama i kazalom imena s podacima o razdoblju i podruju dje lovanja uz svako ime, koji bi sadrajno obogatio Leksi kon, nije bilo mogue objaviti iz tehnikih i financij skih razloga. Ovaj prikaz prelazi granice uobiajenog predstav ljanja strunih edicija na stranicama um. lista. Trebalo bi ga prihvatiti kao opirniji pregled, posebno povijes nih sadraja, u obradi jednog od urednika Leksikona, bez upotrebe raunala. Konanu strunu ocjenu HS Leksikona preputa mo u prvom redu um. strunjacima u nadi da e i stroi kritiari (ako ih bude) moi prepoznati njegovu vrijed nost za strukovnu i drutvenu sredinu ne samo u Hrvat skoj nego i irem geografskom prostoru.

Mladen Skoko,'dipl. ing. um.

U S U S R E T OBILJEAVANJU ZNAAJNIH U M A R S K I H OBLJETNICA 235. godina umarije K r a s n o i 110. godina od roenja prof. dr. Josipa Balena ( 1 8 9 0 - 2 0 0 0 ) Pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske gospodina Stjepana M c s i a, u orga nizaciji Hrvatskoga umarskog drutva ogranka Senj, JP "Hrvatske ume", Uprave uma Senj i Hrvatskoga umarskog drutva Zagreb - sredinjica, obiljeit e se 235. obljetnica umarije Krasno, najstarije umarije u naoj zemlji i 110. obljetnica roenja prof. dr. Josipa Balena, jednog od najistaknutijih umarskih znan stvenika i strunjaka. Tim povodom odrat e se u Krasnu 24. studenog jednodnevno savjetovanje uz na zonost mnogobrojnih predstavnika umarske struke i ostalih uzvanika. Bit e podneseno nekoliko referata autora prof. dr. sc. Slavka M a t i c a , prof. dr. sc. Milana G l a v a a , prof. dr. sc. Jose V u k cl i a i dr. sc. Vice I v a n e v i a , otkrivena spomen ploa, dok e u kulturnom programu sudjelovati vie knjievnika, a meu njima i na poznati pjesnik umar Milan Krmpoti, dipl. ing. um. Osnutkom umarije Krasno postavljeni su temelji hrvatskoga umarstva, dok lik i djelo prof. dr. Josipa Balena jo do danas nije dovoljno vrednovano. Zbog toga treba ispraviti taj propust. Sadanje generacije umara s pravom se ponose postignutim rezultatima umarske struke i istaknutih pojedinaca. To je isto dobno i poticaj sadanjoj generaciji umara za bolji i kvalitetniji rad od svojih prethodnika. Dr. sc. V. Ivanevi 598

MONTI E BOSCHI (Talijanski asopis za ekologiju i tehniku primijenjenu na umu i planinski ambijent) U dvobroju 3/4 - svibanj-kolovoz, ak etiri priloga obraduju problematiku poara u Italiji. Dajemo kratke osvrte na te lanke: Giovanni B o v i o umski poari: preventiva ili gaenje? U uvodnom lanku asopisa autor upozorava na sve veu uestalost poara, poveane aktivnosti na gaenju poara te na jo uvijek nedovoljnu brigu za poduzima nje preventivnih mjera. Razlog tomu je to se sve do ne davno, po zakonskim odredbama, umski poar sma trao problemom civilne zatite, a ne dijelom gospodare nja umama i zemljitem. Za uspjeno sprovoenje akcije gaenja poara po trebna su mona sredstva, jer se poari u pravilu doga aju i kratkim vremenskim razmacima (najee u pr vim posljepodnevnim satima). Ubrzo nakon maksimal ne uestalosti poara dolazi razdoblje sa sporadinim pojavama, a sredstva ostaju u stanju ekanja. Takva si tuacija nije samo u Italiji, ve i u drugim zemljama. Gaenje na klasian nain ogranieno je uglavnom na rubove uma, a za prodiranje dublje u umu ostaje jedina mogunost - primjena namjenskih zrakoplova. Ta mogunost nailazi na dosta iroku podrku, iako bi po autoru gaenje vatre trebala biti posljednja solucija. Potrebno je prije predvidjeti tip poara koji se moe pojaviti na nekoj odreenoj povrini i utvrditi potrebne preventivne mjere. Gaenje ne moe biti lieno preven tive i potrebnih uzgojno-tehnikih mjera u cilju protu poarne slube. Preventiva moe znatno smanjiti posljedice poara. Ovo je osobito vano u zonama koje granie s urbanim sredinama, gdje je opasnost od izbijanja poara vea, a tete mogu biti irokih razmjera. Poari imaju tekoer vrlo negativan uinak na emi siju plinova koji doprinose zagaivanju atmosfere, koja je ionako ve ugroena velikom koliinom tetnih in dustrijskih plinova. Za ograniavanje zagaenosti atmosfere predvieno je da Europa u razdoblju od 2008 - 2012. g. reducira emisiju tetnih plinova na 8 % od vrijednosti iz 1990. g. Osobito veliku emisiju tetnih plinova imaju poari ve likih razmjera, te preventivne mjere upravo moraju ii na sprjeavanje takvih velikih poara. Autor preporua sprovoenje svih potrebnih uzgojno-tehnikih mjera, a ne iskljuuje mogunost primje ne programirane (kontrolirane) vatre kao preventivne mjere, koju talijanski zakon za sada zabranjuje. Francesco C a r b o n e : Mjere za zatitu uma od poara: jedan primjer Autor u ovom lanku eli upozoriti na poare kao prirodnu pojavu, koja s ekolokog stajalita nije odgo vorna za degradiranje ambijenta. Poput vlage, tempera ture, svjetla i ostalih ekolokih imbenika, svi oni utjeu na raspored i cikluse vegetacije. Ovo se odnosi na po vrinske poare prirodnog porijekla. Oni imaju svoje po zitivno ekoloko djelovanje u odabiru organizama otpor nih na viu temperaturu, integriraju djelovanje bakterija biljnih i ivotinjskih ostataka, poveavaju aktivnost or ganizama koja obogauju tlo duikom iz atmosfere. Djelatnost ovjeka utjee na modifikaciju obima poara, njihov intenzitet i uestalost. Snani poari ra zaraju svu vegetaciju i organsku supstancu i onemogu uju obnovu ekosustava za due razdoblje. Kao primjer je obraena regija Lazio, gdje od ukup ne povrine 85 % otpada na poljoprivredno-umske po vrine (uma oko 25 %). Od povrine uma 60 % je u vlasnitvu javnih poduzea, a 40 % je privatno vlasni tvo. Posebnu vanost autor daje otvorenosti uma, ko ja je osnovni preventivni imbenik. S druge strane pro metnice koje su bez nadzora, omoguuju ulazak u umu raznim osobama i poveavaju mogunost poara, bilo sluajnog bilo zlonamjernog. Struktura uma je: 25 % visoke ume, 70 % panjae i 5 % makije. Ocjenjuje se da 68 % visokih uma i 62 % panjaa spadaju u kategoriju "lako zapaljive", a 14 % visokih i 10 % panjaa u kategoriju "teko zapaljive". Zone neposredno vezane za prometnice su podruja ve likog rizika. Regija Lazio ima od prije dvije godine vlastite zako ne ( 1. R. - 5/74 - Mjere zatite od poara i obnova opoarenih povrina). Predvieni su poticaji do 75 % za obnovu opoarenih povrina. Nakon donoenja regionalnog protupoarnog plana i plana rekonstrukcije uma, strategija preventive i bor be protiv poara utjecali su na smanjenje broja poara, izuzev godine 1985. kada je povrina zahvaena poa rom bila najvea u posljednjih 15 godina kao i broj po ara (7.700 ha i 1260 sluajeva). Pored pootrenih zakonskih regulativa, autor suge rira poduzimanje intenzivnih preventivnih mjera uklju ujui i potrebu za verificiranje mogunosti primjene "programirane vatre", koja je na nekim podrujima da la dobre rezultate. Gaetano S e n a t o r e : Kontrolirana vatra u gospoda renju biljnim zajednicama: teoretski pogledi i pro uavanje konkretnih sluajeva Problem poara na povrinama pod vegetacijom po primio je svjetske razmjere: oko 70 milijuna ha povri ne godinje je obuhvaeno vatrom (NASA, 1999). S tehnikim sredstvima i gaenjem, ovaj se problem ne moe rjeiti, ve se mora puno vie initi na razini pre ventivne zatite. 599

Autorica upuuje na primjenu kontrolirane vatre t.j. svjesnu primjenu vatre na prirodni zapaljivi materijal u odreenim uvjetima (vlanost i meteoroloko stanje) u cilju smanjenja njegovih koliina. Ta se tehnika uspje no primjenjuje u SAD-u, Kanadi, Junoj Africi, Aus traliji i N. Zelandu, a njena primjena u Europi tek je u zaetku. Uobiajenja je tehnika da vatra napreduje u suprot nom smjeru vjetra brzinom 20 - 60 m/h, a podrava se niski plamen. U ovom lanku opisana su dva primjera u panjol skoj: jedan u plantai eukaliptusa, a drugi na panjaku obraslom grmljem. U prvom pokusu odabrane su 4 parcele 10 x 14 m sa razliitim koliinama zapaljivog materijala (48 t/ha, 28 t/ha, 23 t/ha). Mjereni su svi vani podaci: visina i pro mjer stabla, debljina kore, vlanost tla, vlanost zapa ljivog materjala i temperature tla i debla za vrijeme pokusa. Pregled nakon paljenja pokazao je da su tete zane marive na plohi s malom koliinom zapaljivog materi jala. Maksimalna visina opaljenosti bila je 88 cm, a kro nja nije bila izloena kritinoj temperaturi (60 C). tete na plohi s velikom koliinom zapaljivog mate rijala (48 t/ha) bile su znaajne. Drugi pokus na panjaku obraslom grmljem na po vrini od 16 ha, dao je razliite rezultate ovisno o vla nosti i koliini materijala. Na dijelovima gdje je mala vlanost i velika koliina materijala, temperature su bile iznad kritine toke od 60 C mjerene na 2 cm dubi ne tla. Daniele N o r d i e l l o : Preventivne aktivnosti protiv umskih poara s kartografskim prikazom ri/ika: primjena viestruke analize terena u slivu rijeke Agri (Basilicata) Zadatak je odrediti tehniko-informativnu procjenu prioriteta u obrani od poara u ruralnom prostoru pri mjenom raznovrsne analize terena.

Teoretska osnova bazira se na sustavu za odreiva nje prioriteta zatite od vatre, koja je izdana 1980. g. za pokrajinu Alberta (Kanada). Nastoji se pokazati, da jedan postupak analiza stvo renu stvarno jednolinoj sredini, moe biti primjenjiv u raznovrsnom kontekstu u odnosu na ambijent i antro poloke imbenike. Naelo voditelja programa je planiranje preventiv nih mjera, priprema za obranu od poara i raspored in tervencija, vodei rauna o vrijednosti struktura koje su izloene opasnosti od vatre. U primarnu zatitu uvrtavaju se podruja od velike vrijednosti za ljudsku populaciju. Ocjenjuju se vrijed nosti resursa koji se nalaze u promatranoj sredini i zbroj ocjena (bodova) odreuje razinu zatite. Ocjenjuju se sljedei resursi: zalihe drvne mase ume; vodeni tokovi (vatra moe nepovoljno djelovati); turistiko-rekreativni potencijali; ivotinjski svijet (divlja i njihov ambijent); infrastrukture (dalekovodi, vodovodi, plinovodi) te imovina malih posjeda. Svi se ovi elementi boduju, i konaan zbroj bodova odreuje razinu prioriteta zatite, to se unosi u kartu u obliku uobiajenih znakova (toke, kruii, crtice itd.). Ova je metoda primijenjena za sliv rijeke Agri, gdje je teren dosta heterogen. Ta se raznolikost najvie oi tuje u fitoklimatskim i geomorfolokim karakteristika ma, to odreuje i razliitu uporabu tla. U umskim kompleksima toga podruja, pojava po ara je ozbiljna, ali ne kritina, iz razloga stoje umovitost relativno mala, tako da veliko bogatstvo prirode, umjetnosti i kulture sliva rijeke Agri i cijele Basilicate nije jako ugroeno - zakljuuje autor. Frane Grospi, dipl. ing.

ITALIA F O R E S T A L E E M O N T A N A (asopis o ekonomskim i tehnikim odnosima - izdanje talijanske akademije umarskih nauka - Firenze) Iz broja 2, oujak travanj 2000. dajemo osvrt na sljedee lanke: Lorenzo A r c i d i a c o , Oracio C i a n z i o , Vittorio G a r f i , Francesco l o v i n o , Vittorio M e n d i e i n o , Giuliano M e n g u z z a t o : Uzgoj drvea u podruju Mediterana - objekat prouavanja posjed Malitano (Cosenza) Grupa autora izradila je (na osnovu Projekta A29 Marboleg) uzorak za uzgoj drvea, koji je primijenjen uvjetima Meditarana, a realiziran 80-ih godina na po600 sjedu Malitano u Calabriji. Cilj projekta bio je uzgoj vrsta brzog rasta na rubnim i naputenim poljoprivred nim povrinama, te proizvodnja to vee drvne mase u kratkom razdoblju. Glede injenice da naputenih po ljoprivrednih povrina ima sve vie, analizirani su re zultati ve uinjenih zahvata te stvorena solidna osnova za realizaciju projekta veih razmjera u sklopu Progra ma 2080 - Europske zajednice za razvoj june Italije. Posjed Malitano ima povrinu od 182.000 ha, a na lazi se na nadmorskoj visini od 850 - 1250 m. Sastoji se

od ravniastog, blago nagnutog i strmog dijela. Tlo je uglavnom duboko i plodno, ak i na strmim terenima, jer vegetacija titi tlo od erozije. Godinje oborine su u prosjeku vee od 1200 mm, a srednja godinja tempera tura je 11,7 C s apsolutnim minimumom od -14,5 C. Snijeg se javlja od prosinca do oujka, ali u pravilu tra je kratko. Kako ekstenzivna poljoprivreda i stoarstvo nisu omoguili uspjeno poslovanje posjeda, vlasnik je 1980. g. dao zemlju u zakup na 25 g. firmi Cal. For SPA, koja je izvrila plantairanje s brzorastuim vrstama. Teren je u ravniastom dijelu obraen dubokim oranjem od 80 120 cm, a u nagnutom su napravljene stepenaste terase iroke dva metra u razmacima od oko 10 m, a ukupne duine od 78.714 m. Na dijelu terena gdje nije bilo mogue primjenjivati mehanizaciju iskopane su rupe 40 x 40 x 40 cm, u koje su pasaene biljke (31.846 sad.). Plantairanje je obavljeno iste godine ujesen i proljee sadnicama duglazije, korzikog crnog bora i topolovim klonom I - 214. Ukupno je utroeno 135.000 sadnica duglazije, 90.000 sadnica bora i 3820 sadnica topole. Razmaci sadnje ovisili su o vrsti i tipu sadnje, za bor i duglaziju 2,5 m, a za topolu 5 m na ravnom terenu, a na terasama je razmak sadnica 2 m, a redova 1 m. U prve tri godine obavljeni su radovi na ienju te rena (frezanje i tanjuranje), a takoer su postavljene i protupoarne pruge (12,4 km) i potrebne prometnice (14,7 km). Analizirani su svi relevantni imbenici: broj posaenih sadnica, gubitak, promjer, drvna masa i pri rast, po vrstama i nainu sadnje. Takoer su snimljeni i analizirani svi trokovi. Izravni trokovi sadnje iznose oko 2,5 mil. ITL/ha, a godinje odravanje iznosi oko 160.000 ITL/ha. Znaenje ovog projekta nije samo u proizvodnji drvne mase, iako je to sa stajalita financiranja i te kako vano. Prostrana podruja naputenih i marginalnih po vrina daju mogunost, uz primjenu mehanizacije, za relativno brz preobraaj krajolika, osiguravaju proizvo dnju sirovine za potrebe industrije, te zapoljavaju ka pacitete mahanizacije i radne snage. Rezultati postignuti na ovom uzorku pokazuju daje objektivno racionalno koristiti slobodno poljoprivre dno zemljite za proizvodnju drvne mase za potrebu in dustrije, kako to predvia "Posebni program br. 24". Mauro B e r n a b e i , Martino N e g r i , Claudio P o l l i tt i : Juvenilno drvo etinjaa: Stanje istraivanja Ovaj lanak prikazuje stanje istraivanja nastajanja, uea, svojstava i upotrebe juvenilnog drveta etinjaa. Dosadanja istraivanja u Italiji bila su ograniena na malo vrsta i to uglavnom listaa. Prisutnost juvenilnog drveta vrlo je vana to se tie uporabe drveta, kako za primarnu i finalnu preradu, tako i za proizvodnju papira. Juvenilno drvo je rezultat proizvodnje kambija u njegovoj fazi nezrelosti. Anatomija, volumna masa, sa

draj vlage i neke druge karakteristike, mogu biti vrlo razliite izmeu zrelog i juvenilnog drveta unutar jed nog stabla. Kod nekih borova taje razlika vea nego ra zlika izmeu zrelog drveta dvije razliite vrste. Svoj stva i koliina juvenilnog drveta promjenjiva je od vrste do vrste, a nalazi se u sredinjem dijelu stabla i u viim dijelovima kronje i grana. Prelaz iz juvenilnog na zrelo drvo, nastupa kada kul minira visinski prirast. Tada zapoinje stvaranje zrelog drveta na bazi debla, a proizvodnja juvenilnog drveta nastavlja se u viim dijelovima stabla. Doba kada visin ski prirast kulminira ovisi o raznim imbenicima stani ta, i zbog toga proces nastajanja juvenilnog drveta va rira. U pravilu visinski prirast kulminira kasnije kod vrsta koje bolje podnose zasjenu, a proces stvaranja ju venilnog drva traje due (Kuera, 1994; Kennedy, 1995). Kod borova brzog rasta proizvodnja juvenilnog drva prestaje ve nakon 7 - 8 godina, a kod jele moe prelaziti i razdoblje od 30 g. Starost stabla ne utjee iz ravno na karakteristike drveta, to je u suprotnosti s ope rairenim miljenjem da je juvenilno drvo produkt mladih stabala, a zrelo drvo proizvod stabala u fazi zre losti. Praktiki, u dijelu debla i u kronji stabala svih starosti, nalazimo tkiva nezrelog meristema koji stvara juvenilno drvo. Broj godova koje obuhvaa juvenilno drvo u prosje ku se kree od 5 - 20 ali moe, kao na primjer kod smre ke, dosei i do 30 (Torelli, 1998). Juvenilno drvo unutar jednog debla koje ima priblino stoast oblik zauzima sredinji valjkasti dio. Osobine juvenilnog drveta nisu ujednaene, ve se mijenjaju od sri prema van. Prelaz iz juvenilnog u zre lo drvo je postepen i teko je odrediti tonu granicu. U svakom sluaju karakteristike juvenilnog drveta, fizi ke i mehanike, nisu stabilne kao kod zrelog drveta. Juvenilno drvo javlja se kod vrsta brzog i sporog rasta i ima gotovo iste karakteristike. Pogreno je misli ti daje juvenilno drvo rezultat velikog prirasta u blizini sri, gdje su godovi iri. Uee kasnog drva kod juve nilnog drva je malo (Zobel, 1984; Kuera, 1994). Vo lumna masa juvenilnog drva je mnogo manja, stjenke stanica su tanje, a traheide su krae. Ti elementi kao i kemijske osobine slue za odreivanje uea juvenil nog drva. Kod stabala koja rastu u prirodnom sklopu juvenil no drvo ima malo uee i ne utjee bitno na kvalitetu grae, ali kod plantanog drveta je uee veliko i ne gativno djeluje na kvalitetu sortimenata. To drvo ima loa mehanika svojstva, a prilikom suenja pojava ko lapsa je mnogo ea. Zbog toga se ovo drvo ne preporua za nosive konstrukcije. U proizvodnji papira uporabom juvenilnog drveta dobivaju se listovi glatki i elastini, otporni na savija nje, ali skloni paranju i bez sjaja. Drvna pasta dobivena 601

termodinamikim ili kemijskim putem od juvenilnog drveta visoke je kvalitete. Marko P a c i , Franko C o z z i : Doivljavanje ume u suvremenom drutvu: rezultati ankete sprovedene u provinciji Prato i Firenze. Autori su u ovom lanku obradili odnos suvreme nog ovjeka i ume koja ga okruuje u njegovom ivo tnom okruju. Jasno je da ume i gospodarenje umama nemaju samo bioloko tehniki aspekt, od velike je vanosti i emocionalni odnos ovjeka i prirode koja ga okruuje. Oduvijek su se odnosi ovjeka i ume odvijali u dva pa ralelna smjera: praktina potreba i imaginarni odnos (osjeajnost prema umi). U cilju to boljeg saznanja o emotivnom odnosu ovjeka prema umi, poznavanju i doivljavanju pojava vezanih za umu, organizirana je anketa u provinciji Prato i Firenze. Anketa je sastavlje na od 29 pitanja u jednostavnom obliku, s tri mogua odgovora.

Cilj je dobiti informacije raznih kategorija ljudi o od nosima prema umi, stupnju naturalistike kulture, te es tetskim, etikim i emocionalnim doivljavanjima ume. Podijeljeno je 250 upitnika raznim kategorijama lju di, vodei rauna o spolu, dobi, zanimanju i stupnju obrazovanja. Odgovori su statistiki obraeni po svim kategorijama sudionika. U anketi se razlikuju dvije kategorije pitanja: one na koje se moe odgovoriti sa tono ili netono (npr. papir se moe dobiti iskljuivo sjeom uma: tono - neto no) i one gdje se daje miljenje (npr. to e spasiti ume od unitenja). Iz ankete se mogu izdvojiti tri oita zakljuka: potreba bolje edukacije o prirodi, velika emotivna povezanost sa umom, zahtjev za ouvanje prirode. Po onome to anketa sugerira, gospodarenje uma ma u budunnosti mora biti ne samo kvalitetno, ve i drutveno prihvatljivo. Frane Grospi, dipl. ing.

Mladen Stjepan F i g u r i : P R O I Z V O D N I I P O S L O V N I P R O C E S I U P R E R A D I DRVA I P R O I Z V O D N J I N A M J E T A J A , umarski fakultet u Zagrebu, 2000., 16,8 x 24 cm, 389 str. teksta, 193 slike i 20 tablica. (recenzija knjige) Poslije skripata nedavno preminulog prof. dr. Roke Benia, jednog od osnivaa Drvnotehnolokog odsjeka umarskog fakulteta, objavljenih pod naslovom Racio nalizacija rada u drvnoj industriji davne 1962. godi ne i udbenika Organizacija rada u drvnoj industriji 1971. godine, prof. dr. sc. de. h. c. M. Figuri objavljuje svoja skripta: Organizacija rada u drvnoj industriji I. izdanje 1981. godine, a II. izdanje 1982. godine. 1987. godine objavljuje prof. dr. se. dr. h. c. Figuri knjigu Organizacija rada u drvnoj industriji, koja je po svom sadraju, nainu obrade problematike i iscrpnosti te praksi bliske didaktinosti, bila gotovo preokre tom i poticajem drugima da obogate nau nastavu i praksu sve boljom i brojnijom strunom literaturom. Konano, pred nama je danas djelo, po materiji jed nako onom iz 1987., ali sadrajem i pristupom potpuno nov udbenik, a rekao bih i prirunik, uzmemo li u obzir daje autorov mladi suradnik g. ing. Kreimir Greger iz radio knjigu zadataka na temu knjige g. prof. Figurica. Knjiga je podijeljena u 14 poglavlja. Obrada tee u neprekinutom nizu: od uvoda u kojem se promatra po vijest organizacije rada i daju pregledi evolucije gleda nja na nju, u drugom i treem poglavlju prikazuje se dr602 vopreradivaka grana, namjetaj posebice. Djelo je bo gato ilustrirano. U treem poglavlju date su vrlo ilustra tivne slike stilova, to studentima i inim itateljima omoguuje snalaenje pri prepoznavanju umjetnike strane posla graditeljstva pokustva. U 4. poglavlju autor daje vrlo dobro obraen opis osnova suvremenih koncepcija industrijskog poduzea-proizvodaa pokustva, a u 5. poglavlju razrauje, analizira i sintetizira proces upravljanja procesima u proizvodnji pokustva. Kao stoje to uinio u 4. poglavlju, u 5., 6., 7. i 8. po glavlju radi to isto s procesima u marketingu, istraiva nju i razvoju te u logistici. Poglavlja 9. do 12. obrauju teoriju proizvodnje, kontrolu i odravanje kakvoe (proizvoda, proizvodnje i poslovanja), te u financijama i raunovodenju. 13. poglavlje posveeno je vanom problemu reinenjeringa, a u 14. poglavlju autor daje jasne i potrebne zakljuke, kojima se eliminiraju i zadnje dileme ove kompleksne materije, koju je autor uspjeno obradio ovom knjigom. Ustvari, itajui ovu knjigu jo prilikom recenzije, pitao sam se da lije ita ostalo od problematike organi

zacije proizvodnje i poslovnih procesa to nije u ovom izvrsnom djelu bar dotaknuto. I onda a i sada, ne mogu se oteti dojmu daje ovo knjiga koja omoguuje i nestru njaku da prema konkretnim prilikama i problemima stvori za svaku priliku potreban software proizvodnje, kojoj omoguuje da racionalno i s visokom produktivnou postigne sanjani cilj: visoko proizvodna i racio nalna proizvodnja pri pojedinanim narudbama.

Uvjeren sam da e ova knjiga, osim stoje obogatila nau strunu drvarsku literaturu, postati nezaobilaznim dijelom biblioteke svakoga koji se bavi proizvodnjom drva i drvnih proizvoda. Na kraju, iako nisam strunjak za to, rnoram rei da sam uivao u lijepom jeziku i estetskom slogu ove vri jedne knjige, koju preporuujem svim kolegama iz drv ne i umarske struke. Prof. drsc. Rudolf Sabadi

Kreimir G r e g e r : P R O I Z V O D N I I P O S L O V N I P R O C E S I U P R E R A D I DRVA I PROIZVODNJI NAMJETAJA (ZBIRKA ZADATAKA) (recenzija knjige) Naa struna literatura obogaena je novim, vrlo vrijednim djelom mladog znanstvenika gospodina K. Gregera, koji je napisao ovu knjigu sa zadacima, a isti su nadopuna izvrsnom udbeniku prof. dr. sc. dr. h. c. M. Figurica: Proizvodni i poslovni procesi u preradi drva i proizvodnji namjetaja. Knjiga obuhvaa 283 stranice, podijeljena je u 9 po glavlja, a izdava joj je Sveuilite u Zagrebu, umar ski fakultet. U zadacima i rjeenjima dati su problemi, njihova ralamba i prikazane metode i postupci rjeavanja tih problema. U poglavlju 2. npr. praktinim primjerima iz proiz vodnje pokustva prikazani su problemi i dana rjeenja za odreivanje vijeka proizvoda, pripremu prodaje, utvrivanje prodajnih kvota, kontrola prodajnog poslo vanja i upravljanje zalihama gotovih proizvoda. Na kraju su dati najrazliitiji zadaci iz opisanih podruja. Na isti su nain obraeni zadaci, odnosno prikazani problemi i dana rjeenja za (pogl. 3) Procesi u istraiva nju i razvoju, (pogl. 4) Procesi u nabavi, uskladitenju i logistici, (pogl. 5) Utvrivanje kapaciteta, (pogl. 6) Po stavljanje tehnolokih procesa, (pogl. 7) Proizvodni procesi i (pogl. 8) Procesi u osiguranju i kontroli kvali tete proizvoda, proizvodnje i poslovanja. U poglavlju 9 dana su rjeenja zadataka postavljenih na kraju svakog poglavlja, tako daje itatelju omogueno utvrivanje i usporedba s vlastitim rjeenjima. Osim popisa oznaka i kratica, na kraju su dani izvori koji se sastoje iz 20 naslova literature na hrvatskom je ziku. Osim stoje ova odlina knjiga obvezni udbenik za studente drvno-tehnolokog odjela umarskog fakulte ta, za vjerovati je da e isto tako pridonijeti boljoj stru noj izobraenosti i uvjebanosti mladih drvno-tehnolokih inenjera. Ona se moe preporuiti i praktiari ma u operativi, jer daje mnotvo odgovora na svako dnevne probleme i njihovo rjeavanje metodama koje su analitiki besprijekorno koncipirane. Na kraju, autoru, kao i predstojniku katedre prof. dr. de. dr. he. M. Figuricu, estitam na trudu. Prof. dr sc. Rudolf Sabadi

603

ZATITA PRIRODE

BJELOUSKA (Matrix natrix Z.) Zmija neotrovnica koja naraste do 160 cm duljine. Sigurni znak raspoznavanja ove vrste su utobijele polumjeseaste pjegc s obje strane stranjeg dijela glave, po emu je i dobila ime. Rasprostranjena je po itavom podruju Europe osim krajnjeg sjevera. Nastanjuje vlana i movarna podruja pa se zbog meliorativnih zahvata smanjuje njezina kvaliteta stanita i brojnost. Cesto je susreemo u naim nizinskim umama. Hrani se abama, punoglavcima, vodenjacima, ribama, gutajui ivi plijen i tav. Nakon hladnih zimskih dana pojavljuje se ve pot kraj oujka pa sve do listopada. Pari se tijekom travnja i

Bjelouka pri pokuaju ulova zelene abe.

3. Mala (kao i velika) bjelouka je bezopasna za ovjeka.

svibnja, jaja polae u srpnju i kolovozu ponekad i u rujnu. Mlade enke odlau 11-25 jaja, a starije i do 40 jaja iz kojih izlaze mladi za 8-10 tjedana. Jaja su bijele boje s elastinom lupinom zbog male koliine vapna, a unutar jaja umanjak okruuje tek tanki sloj bjelanjka. Bjelouka je zatiena vrsta u Republici Hrvatskoj.

Tekst i fotografije: Krunoslav Ara, dipl. ing. um.

2. Cesto palucanje jezika.

604

N A C I O N A L N I PARK " M L J E T " pet biljnih vrsta zabiljeenih objektivom fotoaparata Arbutus x andrachnoides obine planike Porodica: Ericaceae Link. - krianac pitome i Karakteristike: gusto snijeno bijela stabljika u gor njem dijelu bez listia, ovojni listii blijedozeleni, listovi bijelopustenasti. Cvjeta u svibnju, cvjetovi sumporasto uti. Euphorbia dendroides L. Porodica: Euphorbiaceae drvenasta mljeika

Rijetka vrsta koja ima nekoliko nalazita na otoku Mljetu; kod Proure, Sut Mihajlo, Brezina, Stupe.

Rijetka vrsta koja ima nalazite na Mljetu u uvali Polac, lokalitet Kusarski rat, otoi Tajnik. Nalazite na stijenama na kojima nema izrazitog utjecaja juga, juna izloenost.

Pronaena u makiji, na junoj izloenosti. Uvijek u nekoliko grana koje su u prolosti obnovljene iz panja, nakon sjee ili poara. Karakteristike biljne vrste: listovi koasti, zeleni, sjajni, jajoliki. Krianac fertilan, ima bijele cvjetove koji vise prema dolje, pojavljuju se u listopadu. Plodovi crvene bobe, meginje. Centaurea ragusina L. - dubrovaka zeina Porodica: Asteraceae Rijetka vrsta, hrvatski endem. Ima nalazite na Mljetu, u predjelu Biskup, na visokim stjenama, uvali Male Blace uz obalu.

Karakteristike: grm; grane pri vrhu s listovima (u donjem dijelu samo brazgotine), viliasto razgranjenje, bez trnja, listovi lancetasti, cjeloviti. Biljka ujesen lis ta, cvjeta u svibnju, cvijet je cvat ute boje, a ljeti ostaje bez lia. Limonium anfractum (Salmon) Mill. - mriica Porodica: Plumbaginaceae Rijetka vrsta, ilirsko jadranski endem. Ima nalazite na Mljetu, u Solinama, Kri. Nalazite na obali u puko tinama stijena u zoni prskanja mora. 605

Nalazite na rubu ume alepskog bora, na junoj iz loenosti, gdje je velik utjecaj juga i sunca (predio Bis kup) - velika populacija, u Malim Blacama na sjever noj izloenosti pojedinano.

' Karakteristike: Trajnica sa snanim korijenjem u pukotinama stijena. Stabljika i grane mreasto amo-tamo savijene, a grane stre gotovo pod pravim kutom. Stabljika napadno savijena, grane gole, listovi goli. Nestaje oneienjem mora i obale. Moltkeapetraea (Tratt.) Gris. - modro lasinje Porodica: Boraginaceae Rijetka vrsta, ilirsko-jadranski endem. Ima nalazi te na Mljetu, Veliki grad, Maranovii. Nalazite u pukotinama stijena, juna izloenost. Ima je obilno. Karakteristike: razgranjeni viegodinji polugrm, listovi duguljasto linealni. Cvjeta u svibnju, ospe se sit nim plavim cvjetiima. Mr. se. Marija Nodilo, dipl. ing. um.

EKOLOKA AKCIJA "ZELENO SRCE RENAULTA" U ostvarenju akcije sudjelovalo J.P. "Hrvatske ume", Uprava uma Senj Na tiskovnoj konferenciji u Zagrebu krajem ve ljae, Renault Hrvatska d.o.o. objavio je poetak svoje najvanije akcije u ovoj godini pod nazivom "Zeleno srce Renaulta". Prema zamisli njegovih autora, svakom vlasniku registrinarnog vozila bilo koje marke i starosti iznad deset godina, bit e omoguena zamjena za novo vozilo Renault. Pri tome e svakom kupcu biti priznata naknada za staro vozilo u iznosu od 2000 DEM s PDVom, koja e se prilikom kupnje novog vozila odbiti od cijene novog vozila. Ovisno o mogunostima kupca, novo vozilo se moe kupiti gotovinom, na kredit ili lea sing. Vano je naglasiti da e stara vozila nakon preuzi manja od Renaulta biti pretvorena u otpad, mobilnim ureajima za preanje specijaliziranog poduzea CIOS u nekoliko njegovih skladita za otpad, diljem Hrvat ske. Ova akcija Renaulta, po prvi puta se odrava u naoj zemlji prema uzoru na sline akcije, koje se ve dui niz godina provode u zapadnoj Europi. Predstavnici Renaulta Hrvatska d.o.o. koje je vodio generalni direktor Jean Michel Sicre upoznali su novi-

Slika I. Naslovna stranica prospekta akcije "Zeleno srce Renaulta"

606

nare na spomenutoj tiskovnoj konferenciji s poslova njem svoje firme i akcijom "Zeleno srce Rcnaulta". Po vlaenjem izvjesnog broja neispravnih i neprikladnih starih vozila iz prometa svakako utjee na poveanje sigurnosti prometa svih sudionika. Inae prema na jnovijim statistikim podacima vozni park u naoj zemlji broji 1,151.778 osobnih i lakih dostavnih vozila. Od toga je najvie vozila "Zastava" (18.32 %), a naj manje vozila "Audi" (2.34 %). Vozila "Renault" su na etvrtom mjestu, s udjelom od 8.33 %. Porazna je in jenica daje 616.432 vozila ili 53.52 % od sveukupnog broja starije od deset godina. Od ukupnog broja vozila pojedinog tipa, najvie je vozila "Zastava" (88.82 %), najmanje "koda" (12.88 %), dok se "Renault" nalazi na 5. mjestu (53.65 %). Radi dodatnog isticanja ekoloke komponente ove akcije, "Renault Hrvatska" d.o.o. osigurao je sredstva za sadnju jednog stabla ("sadnice") za svako proda no vozilo. U tu svrhu obavljeni su razgovori s J.P. "Hr vatske ume", Upravom uma Senj, te je odreena lo kacija za poumljavanje na otoku Rabu (Sorinj). O dosadanjem poumljavanju na poluotoku Sorinju i vanosti uma, s posebnim osvrtom na opekorisne funkcije uma, govorio je na konferenciji za tisak dr. se. Vice Ivanevi, rukovoditelj Odjela za ekologiju, Uprave uma Senj. U svome izlaganju ukratko je opi sao najvanije prirodne znaajke Raba, kao i vrlo ambi ciozne planove Uprave uma Senj, umarije Rab na poumljavanju poluotoka Sorinja. Na tom potpuno golom poluotoku SZ dijela Raba, preko 700 ha povrine, negativnim antropogenim utjecajem nestala je krajem 19. stoljea skoro potpuno ouvana uma hrasta crnike i crnog jasena. Zahvaljujui J.P. Hrvatske ume, Upravi uma Senj, umariji Rab zapoela su 1994. g. sustavna poumljavanja na 200 ha krajnjeg poluotoka Sorinja, koja e se nastaviti i u iduem raz doblju. Izdvojena povrina najprije je ograena ianom mreom radi zatite od pustopaice ovaca, a zatim je mehanikom obradom (podrivanjem - "riperanjem") pripremljena za poumljavanje. Preteno je saden primorski bor (Pinus pinaster Ait. sin. Pinus maritima Dur.) u kontejnerima starosti 1 + 0 s pro sjeno 1500 sadnica po hektaru, uz dodatnu sjetvu ira hrasta crnike od 60 kg po hektaru. U razdoblju od 1994. do 1999.god. posaeno je oko 300.000 komada sad nica, preteito primorskog bora (> 80 %), te zasijano oko 3.000 kg ira hrasta crnike. Dosadanji uspjeh po umljavanja kree se od 85-90 %, stoje odlian rezul tat. Na tiskovnoj konferenciji novinarima je razdijeljen propagandni materijal "Renaulta", koji je sadravao nekoliko poveanih fotografija poumljavanja Sorinja, a koje je izradio talentirani majstor fotografije Goran Novotny um. teh. umarije Rab. Iako je "Renault Hrvatska" d.o.o. bio skeptian gle de zapoete akcije krajnji rezultat nadmaio je sva nji hova, pa ak i ona najoptimistinija predvianja. Uku

pni zbroj akcije zaustavio se na 2300 vozila. Toliko je kupljeno novih vozila Renault, ime je istovremeno i povuen isti broj vozila razliitih tipova iz prometa te pretvoren u otpad. Rukovodei se naelom da se za svako novo prodano vozilo na akciji "Zeleno srce Re naulta" zasadi po jedno stablo na Sorinju, posaeno je 2300 komada sadnica primorskog bora. Takvom akci jom simbolinog karaktera, htjela se naglasiti briga "Renaulta" za zatitu okolia, koja se ukljuivanjem

Slika 2. Recikliranje starih vozila najednom od mnogih skladita poduzea CIOS diljem nae zemlje.

svakog novog vozila u promet sve vie pogorava. Toga su svijesni i predstavnici "Renaulta", ali njihova pionirska uloga u sveobuhvatnoj zatiti okolia svakako bi trebala biti poticajna i za sve ostale oneiivae, ve ozbiljno naruenog zemljinog at mosferskog omotoa. "Renault Hrvatska" d.o.o. podmirio je Upravi uma Senj raun za obavljeno poumljavanje 2300 komada sadnica na Sorinju. Podrana je sugestija Uprave uma Senj o tonom obiljeavanju spomenutih sadnica na te renu prigodnim tablicama, kao i na nekoliko mjesta na glavnoj cesti Rab - Lopar, na kojima bi se ukratko naz naile osnovne karakteristike akcije. Nakon zavretka ove proljetne akcije "Renault Hrvatska" d.o.o. najavio je skori nastavak suradnje s Upravom uma Senj i pri tome predloio promjenu lokacije na njezin primorski dio kra. Pozitivni primjer predstavnitva "Renaulta" u naoj zemlji svakako treba pozdraviti i podrati, jer otvara je dan novi odgovorni pristup u sveukupnoj zatiti naeg okolia. U ouvanju okolia uma ima prvorazredno znaenje, to su dalekovidno shvatili i predstavnici Re naulta. Pri tome su se vjerovatno prisjetili jedne vrlo poznate i poune francuske poslovice koja kae: "Umre li uma, umrijet e i ovjek". Ukoliko to to prije shvate i ostali oneiivai, te nastave ovakve i sline akcije, nae ovjeanstvo ima realne anse za nastavak podnoljivog ivota na naoj planeti. Dr. sc. Vive Ivanevi 607

ZNANSTVENI I STRUNI SKUPOVI

M E U N A R O D N I INTERKALIBRACIJSKI TEAJ ZA PROCJENU OTEENOSTI UMA - SREDINJA I ISTONA EUROPA Gohrisch, N j e m a k a , 14 - 16. lipnja 2000. U organizaciji Meunarodnog programa za procje nu i praenje utjecaja zranog oneienja na ume (ICP Forests) i Saske dravne uprave za ume, a pod pokroviteljstvom Europske komisije, odranje od 14. do 16. lipnja 2000. godine u Gohrischu (Njemaka), Meunarodni interkalibracijski teaj za zemlje Sredi nje i Istone Europe. Sastanak je okupio predstavnike Finske, Danske, Belgije, Njemake, Velike Britanije, eke, Italije, Austrije, Slovenije, Maarske, vicar ske, Moldavije, Hrvatske, Europske komisije i Centra za koordinaciju programa ICP Forests. umske povrine u Saveznoj dravi Saskoj zauzi maju 508 882 ha, tj. 27,6 % povrine. Od ukupne um ske povrine, 79 % zauzima crnogorica, a 21 % bjelogorica. Najzastupljenije vrste su obina smreka (udjel 44 %) i obini bor (udjel 28 %). Prosjena drvna masa iznosi 215 mVha. Godinje padaline iznose 700 - 1000 mm, u ovisno sti o nadmorskoj visini, koja se kree od 120 do 550 metara. Potencijalne prirodne zajednice podruja su Luzulo-Fagetiim i Luzulo-Abieti-Fagetum, meutim znatan dio povrina zauzimaju kulture obinog bora i smreke. Dominantna podloga su pjeenjaci. Zbog izuzetno velikog koritenja lignita, osobito za proizvodnju elektrine energije, u industrijskim podru jima Saskc ve nakon 1930. godine, a osobito nakon II svjetskog rata, imisije sumpornog dioksida i praine do vele su do vidljivih oteenja umskih sastojina koje su nakon 1980. godine poprimile katastrofalne razmjere. Procjena oteenosti uma u Saskoj provodi se od 1991. godine na 285 ploha 4 x 4 kilometarske mree, sa po 24 stabla na plohi. Prema procjeni iz 1999. godine, 22 % stabala svih vrsta drvea spada u znaajno otee na, 36 % stabala ima oteenost 11 - 25 %, dok je 42 % stabala svrstano u klasu 0, tj. 0 - 10 % oteenosti. Ti jekom 10 godina procjene, distribucija oteenosti po klasama nije se znatno mijenjala. Na teaju je procjenjivana oteenost 4 vrste drve a:, obine smreke, obine bukve, obinog bora i hrasta kitnjaka. Svaku vrstu predstavljala je jedna ploha sa 20 stabala za procjenu i 5 "pokaznih" stabala, ija je ote enost bila unaprijed procijenjena od domaina. Prvog dana procjenjivana je oteenost obine smreke, koja je bila zastupljena s dva tipa (eljasti i etkasti tip grana nja) i obine bukve, dok je drugog dana obavljena pro cjena oteenosti obinog bora i hrasta kitnjaka. Zavr nog dana prikazani su rezultati interkalibracijskog te aja. Odstupanje rezultata hrvatskog tima od sredine rezultata svih timova bilo je neznatno, a primijeeno je grupiranje rezultata susjednih zemalja. Tako su npr. re zultati Slovenije i Hrvatske bili vrlo slini, to govori o slinosti kriterija prilikom procjenjivanja. Osim pre zentacije rezultata, voena je rasprava i dane su smjer nice za osnivanje baze fotografija umskog drvea raz liitih stupnjeva oteenosti. Ivan Seletkovi, dipl. ing. Nenad Potoi, dipl. ing.
Priprcma za procjenu oteenosti obine smreke (Picea abies L.)

608

5. MEUNARODNI SAJAM PRIRODA, LOV, RIBOLOV, TURIZAM Povijesni grad Varadin, ije se ime prvi puta spomi nje daleke 1181. godine, kada je kao slobodni kraljevski grad od godine 1766. do 1776. bio metropolom trojedne Hrvatske, prvih dana listopada ove godine bio je u sredi tu pozornosti ljubitelja prirode, lovaca, ribolovaca i tu rista. Po peti put zaredom, u organizaciji Turistike zaje dnice grada Varadina, u ovome je gradu od 5. do 8. li stopada 2000. odran 5. meunarodni sajam PRIRODA, LOV, RIBOLOV, TURIZAM. Na toj do sada najrepre zentativnijoj priredbi ove vrste odranoj u naoj zemlji,

Slika 2. Tradicionalni nastup "Hrvatskih uma" ovje godine pro tekao u znaku rogova srnjaka i kljova veprova

Slika I.Tri nacionalna prvaka na izlobenom prostoru Hrvatskog lovakog saveza

iji su pokrovitelji bili Ministarstvo turizma, Mini starstvo poljoprivrede i umarstva, Ministarstvo zatite okolia i prostornog ureenja, Hrvatska turistika zajed nica, Hrvatski lovaki savez i grad domain, na vie od 70 izlagakih mjesta predstavilo se 164 izlagaa iz dva deset zemalja, predstavljajui opremu i pribor za lov i ri bolov najpoznatijih svjetskih proizvoaa. Stanje i perspektive lovnog turizma Kao popularne manifestacije Sajma biljeimo i ove godine 5. svjetsku izlobu karikature na temu lova i ri-

bolova1, po prvi puta u proteklih pet godina postavljenu Izlobu vrhunskih lovakih trofeja Hrvatske te organi zirani okrugli stol Stanje i perspektive lovnog turizma u Hrvatskoj odranog u lovakoj kui Zelendvor. Valja spomenuti uvijek atraktivan "Gastrolov", tree po redu meunarodno natjecanje kuhara u pripremanju jela od riba, divljai i umskih plodina, drugi sajamski kup u lovu ribe na plovak u organizaciji Hrvatskog portskog ribolovnog saveza i Sportske ribolovne udruge Vara din, te prvenstvo u gaanju na glinene golubove na strelitu Ljubeica. Na ovogodinjem Sajmu na svoje su doli i sami lovci i ribolovci koji su tijekom sajam skih dana u portskoj dvorani Graberje demonstrirali svoje umijee, natjeui se u pripremanju lovakog gu laa i/ili fi paprikaa. Od ostalih sadraja Sajma valja izdvojiti izlobu ljekovitog i aromatskog bilja (zamijenivi tako proloNa ovogodinjoj 5. svjetskoj izlobi karikature na temu lova i ri bolova Varadin 2000., jednu od prvih nagrada osvoji je na crta i karikaturist Davor tambuk (1934) poznat po karikaturama erotikog sadraja
1

609

godinju vrlo uspjenu izlobu gljiva s podruja sjeve rozapadne Hrvatske), izlobu medonosnih proizvoda:, zdravu hranu Drutva "iva zemlja" iz akovca i vie individualnih poljoprivrednika, nastupe zatitara priro de, ekologa, planinara i dr. Po prvi su puta nastupili i fi latelisti grada domaina (naalost bez prigodne potan ske marke), a domai ugostitelji su se i ovoga puta po brinuli za ve tradicionalno bogatu ponudu specijalite ta divljai. Uz ukusno postavljene "tandove" vie u-

panijskih lovakih saveza, "Hrvatskih uma", "Zelendvora" i dr., valja izdvojiti izlobeni prostor triju nagra enih lovakih drutava s podruja Primorsko-goranske upanije, LD "Lisjak" Kastav, LD "Lipov vrh" Severin na Kupi-Lukovdol i LD "Srnda" Pcrmani, kao najuspjenije portske lovake organizacije Hrvat skog primorja i Gorskog kotara, kojima je uz novane nagrade, upanija osigurala besplatan nastup na Sajmu. Tri nacionalna prvaka na izlobenom prostoru HLS-a Za lovce ljubitelje lova na krupnu trofejnu divlja, bez sumnje, najatraktivniji i povrinom najvei izlo beni prostor na Sajmu imao je Hrvatski lovaki savez, koji ove godine proslavlja 75. obljetnicu osnivanja i djelovanja. Uz komercijalni odjeljak na kojem su se, uz ostalo, prodavale odore hrvatskih lovaca, ali i veliki zidni lovaki kalendar HLS-a za 2001. godinu (po cije ni od 30 kn), priznanje zasluuje znalaki postavljena diorama s glavnim vrstama divljai i zatienim ivo tinjskim vrstama u prirodnom stanitu, u izvedbi djelat nika HLS-a um. teh. Mladena M i l a i n o v i a i pre

Slika 3. Ponuda ljekovitog i aromatinog bilja

slika 5. Jedna od uspjelih karikatura na 5. svjetskoj izlobi karikatura

Slika 4. Nastup rogista Lovakog saveza Primorskogoranske upanije

:

Na izlobenom prostoru pelara Mirka Frania iz Varadina, do bitnika vie pelarskih priznanja i nagrada, nali smo i podatak da za jedan kilogram meda 20.000 pela medarica (Apis meliffica) mo ra posjetiti dva milijuna cvjetova i preletjeti 50.000 km.

paratora dipl. ing. Ivice B u d o r a sa suradnicima. Dok je pred dioramom bilo najvie mlaih posjetitelja, djece i kolske mladei, postav vrhunskih lovakih tro feja bio je prava poslastica za lovce trofejistiare. Nakon ljetonjih lovakih izlobi u Nitri (Slovaka) i Senju, ovo je do sada trea izloba na kojoj su najed nom mjestu bila izloena tri naa nova nacionalna prvaka: u rogovlju jelena (I. Todori, Garjevica 1999., 250,861.), kukama divokoze (B. egota, Sjeverni Vele bit 1999., 114,02 t.) i kljovama vepra (M. Heimovi, Perui 1995., 149,25 t.). Od preostalih dvadesetak iz loenih trofeja istiemo kapitalnog srnjaka J. Tomia iz Lipovljana (165,20 t.), muflona A. Dundia iz Orebia (229,27 t.), jelena lopatara iz Iloka (205,09 t.) te jo

610

Slika 6. Maliani pred uspjelom dioramom Lovakog muzeja HLS-a

dvije snane jelenske trofeje iz Bilogore (. Mitrovi, 242,341.) i Kalinovca (. Kai, 242,01 t.). Jednom rije ju, na Sajmu se nalo ono to Hrvatska trenutno najbo lje ima. Ono pak stoje cijelom ovom prostoru s vrhun skim trofejama dalo poseban ugoaj, je izloeni namje taj, kompletna lovaka soba iz hrastovine, s motivima iz lova majstora rezbara Vlade K raj n o v i a iz Sla vonskog Broda. Novi Cjenici lova i usluga u lovu "Zelendvor" d.d. Varadin, koji slavi "130 godina lovne tradicije" i Javno poduzee "Hrvatske ume" p.o. Zagreb, koje gospodari sa etrdesetak ponajboljih dr avnih lovita Hrvatske, na svojim su uvijek dopadlji vim izlobenim prostorima ponudili iroki asortiman sitne i krupne divljai za odstrjel. Prema vaeem cje niku "Zelendvora" u tekuoj lovnoj 2000/2001. godini, odstrjel fazana stoji 89 kn, trke 118 kn, divlje patke 83 kn, ljuke 137 i zeca 344 kn, da nabrojimo samo neke cijene, na koje se jo obraunava 22% PDV-a. U gor skim lovitima "Hrvatskih uma" poetna cijena za od strjel medvjeda iznosi 2300 DEM, a za onog "zlatnog" (preko 300 C1C t.) 7000 DEM (preraunato u kune po srednjem teaju Narodne banke na dan obrauna). Za takvog jelena (od 210 CIC t.) lovac je duan izdvojiti 10.420 DEM, a za srnjaka do 70 CIC toaka 280 DEM. Za novu lovnu godinu koja poinje 1. travnja 2001. "Hrvatske ume" uvode posve novi sustav obrauna i naplate odstrjelnih taksi. Umjesto trofejnih vrijednosti dobivenih po CIC formuli odstrjelne takse e se u bu due za rogove srnjaka, jelena i jelena lopatara napla ivati po teini (kilogramima) dotinih trofeja, za mu-

Slika 7. Sokolar sa svojim lovnim pticama (Fotografije: A. Frkovi)

flona po duljini pueva u centimetrima, a u divlje svinje - vepra po duljini sjekaa u centimetrima na milimetar tono. Jedino u kuka divokoza i krzna medvjeda ostaje stari sustav naplate. Za sada je teko dokuiti pravu svrsishodnost ove novine, tim prije to se novim Pravilni kom o nainu ocjenjivanja trofeja divljai iz 1999. godine "rogovi jelena, jelena lopatara, aksisa, srnjaka, divokoze i muflona te kljove vepra, bez obzira na sta rost i trofejnu vrijednost, moraju ocjeniti po vaeim formulama CIC-a i za njih izdati trofejni list". Meunarodni sajam Priroda, lov, ribolov, turizam, to se ve petu godinu zaredom odrava u Varadinu, uistinu postaje sredite lovne i ribolovne ponude u nas. Izgradnjom novog treeg po redu paviljona u sklopu portskog centra "Graberje", ime je dobiveno ukupno 2500 etvornih metara zatvorenog i isto toliko otvore nog prostora, za koju e se godinu u sklopu Sajma moi organizirati i koja vea nacionalna priredba poput lova ke izlobe 2002. godine, kada hrvatsko lovstvo slavi 120 godinjicu organiziranog djelovanja. Alojzije Frkovi

611

S E D M I HRVATSKI B I O L O K I K O N G R E S (Kronika Kongresa) Hrvatski bioloki kongres tradicionalno je okuplja nje biologa, koje od 1981. godine svake tree godine organizira Hrvatsko bioloko drutvo, uz sudjelovanje biologa iz inozemstva. U razdoblju od 24. do 29. rujna 2000. godine odran je u Hvaru 7. Hrvatski bioloki kongres. Organizator Kongresa bilo je Hrvatsko bioloko drutvo iz Zagreba, a pokrovitelji su bili Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, Razred za prirodne znanosti Hr vatske akademije znanosti i umjetnosti, te Bioloki od sjek Prirodoslovno-matematikoga fakulteta Sveuili ta u Zagrebu. Sveano otvaranje Kongresa bilo je u Kongresnoj dvorani hotela "Amfora" u ponedjeljak, 25. rujna u 9 sati. Nakon toga Kongres je otpoeo znanstvenim pro gramom, koji se sastojao od 10 plenarnih predavanja, 19 uvodnih tematskih predavanja, 114 usmenih preda vanja, 169 posterskih prezentacija i dvije rasprave za okruglim stolom. U okviru Kongresa odrano je 11 znanstvenih sjednica sa sljedeim temama: Stanina biologija, Genetika i evolucija, Biljna biologija, Imu nologija i fiziologija, Razvojna biologija, Toksikologi ja, Zatita prirode, Ekologija, Bioloka raznolikost, Na stava biologije i Prirodoslovno istraivanje otoka Hva ra. Znanstvene sjednice odravane su istovremeno u tri dvorane, prema odgovarajuim tematskim cjelinama. U srijedu, 27. rujna 2000. godine odrana je cjelodnev na struna ekskurzija na Paklene otoke. Kongresu su svoj prilog dali umarski znanstvenici i strunjaci djelatnici umarskoga fakulteta iz Zagrebu, umarskoga instituta iz Jastrebarskoga i Javnoga po duzea "Hrvatske ume" iz Zagreba, koji su prezentira li devet referata i osam postera: Popis prezentiranih referata hrvatskih umarnika na Kongresu 1. Benko, M.: Hrvatska tipologija uma na pragu XXI. stoljea 2. Franji, J., kvorc .: Varijabilnost oblika ira hra sta kitnjaka {Querem petraea /Matt./ Liebl.) u Hrvatskoj 3. Frkovi, A., Huber, ., Kusak, J. : Veliine medvje ih legala u Hrvatskoj 4. Guvica, G., Huber, ., Frkovi, A.: Uestalost po jave drugog gornjeg prcdkutnjaka u populacije euroazijskog risa (Lynx lynx) u Hrvatskoj 5. Liovi, B., Pernek, M.: Abraxaspantarla na jasenu u NP Krka L. - tetnik 6. Ivanevi, V.: Utjecaj razliito uzgojenih sadnica i naina sadnje na uspjeh poumljavanja kra crnim borom (Pinus nigra Am.) 7. kvorc, ., Franji, J., arni, A.: Numerika analiza fitocenolokih snimaka u bukovo-jclovim umama (Abieti-Fagetum s. 1.) u Hrvatskoj 8. panjol, ., Lauri, V, Bari, D.: Prilog poznava nju sukcesije alepskog bora (Pinus halepensis Mili.) na poaritima u Hrvatskoj i Argentini 9. Vuleti, D.: Ekoloki i bioloki parametri u cjelovi tom vrednovanju uma Popis izloenih postera hrvatskih umarnika na Kongresu 1. Dubravac, T.: Utjecaj umskih poara na izgled oteenosti kroanja i mogunost njihove obnove 2. Frkovi, A.: Ris u Hrvatskoj - naseljavanje, odlov i brojnost (1974-1999) 3. Gradeki, M., Potenjak, K.: Morfoloke osobine ira hrasta medunca iz sjemenskih sastojina u Hr vatskoj 4. Pernek, M., Potoi, N., Seletkovi, I.: Mogunosti integriranih istraivanja oteenosti umskih sasto jina primjenom metoda koritenih u dijagnoznoprognoznoj slubi 5. Potoi, N., Seletkovi, I.: Koncentracija sumpora u iglicama crnog bora (Pinus nigra Arn.) u Istri 6. Topi, V.: Biomasa u panjaama i makijama planike (Arbutus unedo L.) na mediteranskom podruju Hr vatske 7. Vrbek, B., Pila, I.: Praenja talonih tvari u nacio nalnim parkovima u Hrvatskoj 8. Vrbek, B., Pila, I.: Struktura zemljinog pokrivaa ume utica Doc. dr. se. Josip Franji

612

MEUNARODNA SURADNJA

U P O S J E T I U M A R S K I M I N S T I T U T I M A SR N J E M A K E 20. do 24. lipnja 2000. godine Struna ekipa iz "Hrvatskih uma", p.o. Zagreb, koja se bavi problematikom rasadniarstva, sjemenarstva, te podizanja klonskih sjemenskih plantaa, u sas tavu Milan g e l a , dipl. ing. um., Ivan u m a n o v a c , dipl. ing. um., Marina An tu l o v , dipl. ing. um., Vlatko P o d n a r , dipl. ing. um. i Mato a r e v i , dipl. ing. um. predvoena dr. se. Davorinom K aj b a, dipl. ing. um., posjetila je dva umarska insti tuta u SR Njemakoj. gus sylvatica L.), malolisne lipe (Tilia cordata Mili.), gorskog javora (Acer pseudoplatanus L.), europskog aria (Larixdecidua Mili.), umske trenje (Prunus avi um L.) i obine zelene duglazije (Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco). Klonska sjemenska plantaa obine bukve (Fagus sylvatica L.) Osnovana je 1960. godine, s razmacima sadnje 5 x 5 m i s ukupno 25 klonova. Prema dananjim saznanjima plantaa bi trebala sadravati minimalno 30 klonova, ali bi zbog ouvanja vee irine varijabilnosti ove vrste tre bala imati 50 do 100 klonova. U plantai je ostvaren dobar rod bukvice. Klonska sjemenska plantaa malolisne lipe (Tilia cordata Mili.) Osnovana je 1959. godine s ukupno 19 klonova, a veliine je 1,6 ha. U plantai se pojavljuje problem razliitog vremena cvatnje klonova. Razmak sadnje iznosi 5 x 5 m, a tre balo bi biti 8 x 8 m ili 5 x 7 m. Hessische Landesanstalt Fr Forstienrichtung, Waldoforschung Und Waldkologie Han, Mnden Prvi struni posjet bio je u gradu Hannover Mndenu Instituttu Hessische Landesanstalt fr Forsteinrich tung, Waldoforschung und Waldkologie, a domain nam je bio dr. Rolf S c h u l z k e , voditelj Odjela za oplemenjivanje i ouvanje genetskih resursa. Institut ima vie Odjela, a nalaze se u gradovima Hann. Mndenu i Hessenu. Upoznati smo s laboratorijima u kojima se provode radovi vezani za istraivanje genetske vari jabilnosti umskog drvea pomou izoenzima, te raz mnoavanja pomou kulture biljnog tkiva. U rasadniku su nas domaini upoznali s razliitim metodama autovegetativnog i heterovegetativnog naina razmnoava nja vie vrsta umskog drvea. Institut je u razdoblju od 1954. do 1997. godine os novao vie od 200 ha klonskih sjemenskih plantaa, ve liine od 0,6 do 4,0 ha, s razliitim vrstama listaa i e tinjaa. U terenskom dijelu programa upoznati smo s klonskim sjemenskim plantaama: obine bukve (FaKlonska sjemenska plantaa gorskog javora (Acer pseudoplatanus L.) Razmak sadnje u plantai iznosi 5 x 5 m. Klonska sjemenska plantaa europskog aria (Larix decidua Mili.) Osnovano je ukupno 12,1 ha plantaa aria s razma cima 5 x 5 m. Klonska sjemenska plantaa umske trenje (Prunus avium L.) Plantaa je osnovana 1969. godine, sadri 20 klono va s razmacima sadnje 6 x 6 m. Budui daje osnovana nova plantaa, ova se vie ne odrava, neredovito cvate, a plodovi se ne sabiru. U plantai su koritene pelarske konice za poboljanje oplodnje. Klonska sjemenska plantaa obine zelene duglazi je (Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco) Ukupno ima 11,0 ha klonskih sjemenskih plantaa zelene duglazije, a razmak sadnje iznosi 6 x 5 m. 613

Rasadnik Wesserkamp (veliine 2 ha) U rasadniku nas je dr. A . J a n s s e n , voditelj projek ta pri Europskoj zajednici za selekciju brijestova glede otpornosti na holandsku bolest, upoznao s radovima na selekciji i primijenjenoj tehnici inokulacije klonova. Prikazane su nam metode razmnoavanja brijestova reznicama i cijepljenjem, priprema podloga za cijeplje nje, te nain inokulacije holandske bolesti na testirane cijepove i oiljeni rezniki materijal. Autovegetativno razmnoavanje obavlja se u plasteniku na temperaturi od 40" C i zranoj vlazi od 100 %, a primjenjuje se mo dificirani model automatiziranog navlaivanja (Speck - Billiffcld). Supstrat za oivljavanje reznica ima pH 5,5, a reznice se uzimaju s jednogodinjih jo neodrvenjclih izbojaka. Stratifikacija sjemena divlje trenje (Prunus avium L.) Prema istraivanjima uspjenosti stratifikacije sje mena umske trenje upotrebljava se metoda koja uklju uje vie tretiranja: 2 tjedna stratifikacije na + 20 C, 5 tjedana na + 5 C, 2 tjedna na + 20" C, 2 tjedna na + 5 C, 2 tjedna na + 200 C, te 12 do 15 tjedana na + 5 C. Sjetva sjemena obavlja se u mjesecu svibnju. Niederschsische Forstliche Versuchasanstalt Escherode Domain u Insitutu Niederschsische Forstliche Versuchasanstalt u Wscherodeu bio nam je ravnatelj dr. Hochen K.1 e i n s c h m i t . Radovi na oplemenjivanju i ouvanju genetskih resursa zapoeto je 1948 - 1949. godine, a prve klonske sjemenske plantae osnovane su 1959. godine. Institut je odgovoran i odrava 220 ha klonskih sjemenskih plantaa razliitih vrsta listaa i etinjaa, te ima ukupno 17,5 ha klonskih arhiva. Danas se sjeme umskih vrsta sakuplja s ovih klonskih plan taa, a ne vie sa ukupno 12 000 ha sjemenskih sastojina. Institut ima jo 272 ha testova provenijencija, 201 ha testova potomstva, te jo oko 300 ha hibridizacijskih testova, klonskih testova, te testova iz kulture tkiva. Budui da je struktura uma Donje Saske sada u omjeru 2/3 etinjaa (veinom kulture smreke), a 1/3 tvrdih listaa, njihov je plan da se taj omjer promijeni u korist tvrdih i plemenitih listaa. Od ukupno oko 1 mili jun ha uma donje Saske, oko 49 % je privatnih uma, 36 % dravnih i uma zajednice (pokrajinske), a jo 15 % pripada crkvenim zajednicama ili su zatiene. Upoznati smo sa razmnoavanjem hrasta lunjaka (Que/vus robur), kasnog hrasta lunjaka (Quercus roburssp. tardiflord) i obine smreke (Picea abies) putem reznica, te sa njihovim osnovanim matinjacima. Tako er smo obili pokuse provenijencija i klonske sjemen ske plantae hrasta lunjaka i kitnjaka, crvenog hrasta, obine bukve, te europskog aria i obine smreke. 614

Zbog ouvanja genetskih resursa plemenitih listaa izvrena je inventarizacija pojedinanih stabala i grupa stabala, umske trenje, divlje kruke i jabuke, te Sor bits sp. i Acer sp.. Takoder je znatan interes za razmno avanje ovih vrsta iskazan zbog potrebe trita koje za ove plemenite vrste plaa iznimne cijene. Na podruju saveznih Republika Njemake naputa se sabiranje sjemenskog materijala umskih vrsta drve a u sjemenskim sastojinama, a koristi se genetski po boljano sjeme iz testiranih klonskih sjemenskih plan taa. Intenzivirana su istraivanja izuavanja varijabil nosti i adaptabilnosti pojedinih vrsta umskog drvea, ouvanje genofonda ugroenih vrsta, proizvodnje re produkcijskog materijala iz klonskih sjemenskih obje kata, otpornosti na bolesti, te istraivanja razvoja i po boljanja metoda generativnog i vegetativnog razmno avanja. Nakon provedenih testova provenijencija i tes tova potomstva iz klonskih sjemenskih plantaa selek cioniraju se najbolje jedinke za osnivanje sjemenskih plantaa druge generacije, uz primjenu novihih tehnika kao stoje kultura tkiva. Radovi na ouvanju genetskih resursa npr. plemenitih listaa, ukljuuje mogunosti masovnijeg i jeftinijeg vegetativnog razmnoavanja ovih vrsta, zbog njihove dananje trine vrijednosti. Znatan je interes privatnih osoba za osnivanje novih privatnih klonskih sjemenskih plantaa, koje su u nad lenosti Centra za kontrolu sjemenskog i vegetativnog reprodukcijskog materijala. U terenskom dijelu programa upoznali smo: Rasadnik uz Institut u Escherode (veliina 5 ha) Razmnoavanje reznicama hrasta lunjaka (Quer cus robur) U sklopu rasadnika upoznati smo s nainima autovegetativnog razmnoavanja hrasta lunjaka. Rezniki materijal uzima se s jednogodinjih izbojaka sa cijepo va selekcioniranih plus stabala, te su pikirani u plasteni ku s zranom vlagom od 90 %. Nakon pet tjedana pre sauje se u staklenik u kojem se postepeno smanjuje zrana vlaga, kako bi se kontejnirane oiljenice prila godile vanjskim uvjetima, da bi postepeno dolo do su enja postranog korijenja izvan kontejnera. Supstrat za zakorijenjivanje sastoji se od 30 % pijes ka i 70 % treseta i perlita, a prihranjuje se sa po 3 kg/m3 hraniva, te ima pH vrijednost 4,8. Razmnoavanje reznicama obine smreke (Picea abies) Trendovi u prolim desetljeima zahtjevali su ma sovnu proizvodnju kvalitetnog klonskog materijala obine smreke, te je razvijen program autovegetativnog razmnoavanja. Zakorijenjivanje reznica obavlja uz 70 do 80 % zranu vlagu, a za sprjeavanje isuivanja sup strat je prekriven sitnim ljunkom.

Matinjak hrasta lunjaka (Quercus robur) Matinjak hrasta lunjaka osnovan je u plasteniku, kako bi se sa cijepova selekcioniranih plus stabala (ramcta) mogao uzimati rezniki materijal i kako bi se mo gla obavljati kontrolirana unutar i meuvrsna hibridizacija hrastova. Cijepovi su starosti 13 godina, te su prevravani da bi se po dimenzijama mogli odrati u plastenikim uvjetima. Reznice se uzimaju u veljai, a pikiraju se u supstrat do 4 cm dubine. Matinjak kasnog hrasta lunjaka (Quercus robur ssp. tardifloru) Matinjak kasnog hrasta osnovan je prije 15 godina, a cijepovi su posaeni u kontejnere veliine 8 1 i takoer se nalaze u plasteniku. Ovaj nain vegetativnog razmno avanja (reznicama) ispituje se kako bi bio jeftiniji od proizvodnje dvogodinjih sadnica hrasta, a ukljuivao bi i veu genetsku dobit, budui se radi o rametama (vege tativnim kopijama) od selekcioniranih adultnih stabala. Pokus provenijencija hrasta lunjaka (Quercus robur) i selekcija plus stabala U pokusu provenijencija hrasta lunjaka vri se se lekcija najboljih jedinki u proizvedenom potomstvu, te se takve najbolje jedinke cijepe i koriste za osnivanje druge generacije klonske sjemenske plantae. Takva sjemenska plantaa sadravala bi ukupno od 80 do 100 klonova. Pokus provenijencija obine bukve (Fagus sylvatica), umski predjel Bramwald Pokus provenijencija obine bukve osnovao je K r a h l - U r b a n 1959. godine. Uoena je znatna genotipska razlika u preivljavanju i produkciji razliitih provenijencija obine bukve, a takoer domae prove nijencije nisu bile meu najboljima. Razmak sadnje u pokusu je 6 x 6 m, kronje su priblinog promjera 10 m, a ove je godine uoen izniman urod. Sjeme se obino sabire pomou mrea koje se stavljaju ispod pojedinog stabla, a zbog jefitnijeg odravanja izmeu redova kori ste se ovce. Pokus provenijencija hrasta kitnjaka (Quercus petraea), umski predjel Bramwald Provenijencije hrasta kitnjaka iskazale su velike ra zlike u preivljavanju, zbog razliite otpornosti na oko line promjene koje uzrokuju suenje hrasta. Razmak sadnje iznosi 7 x 6 m. Danas se preporua sadnja s raz makom 5 x 4 m, s time da se kasnije svaki drugi red posjee, te ostaju razmaci 5 x 8 m. Ovaj pokus provenijen cija nije prevravan, budui je to skupo ulaganje, a po sljednjih deset godina u pokusu je zamijeen prosjean urod ira.

Klonska sjemenska plantaa europskog aria (Larix decidua), umski predjel Diekholzen Plantaa je osnovana 1955. godine, povrine je 2,9 ha i ima ukupno 23 klona. Razmak sadnje je 5 x 4 m. Ova sjemenska plantaa je prevravana, no utvreno je daje lake sjeme (pomou mehaniziranih ili hidrauli nih ljestava) kada se ostavlja vrni izbojak. Klonska sjemenska plantaa obine smreke (Picea abies), umski predjel Diekholzen Osnovanaje 1966. godine, veliineje 6,7 ha i sadri 74 klona. Slui za ouvanje genofonda ove vrste, a unu tar plantae utvrena je i vegetativna inkompatibilnost (odbacivanje cijepova) kod nekih klonova ak i kod starije dobi plantae. Klonska sjemenska plantaa crvenog hrasta (Quer cus rubra), umski predjel Diekholzen Plantaa ima 12 klonova, a saeni su u razmacima od 5 x 4 m. Djelatnici Instituta smatraju da bi se pove anjem stranih vrsta poveao odnos genetskog diverziteta koji e u budunosti biti znatno smanjen. U Europi se danas gospodari sa 40-ak vrsta, u sjevernoj Americi za 80-ak, dok u zemljama Azije taj broj iznosi oko 400 vrsta umskog drvea. Cijena crvenog hrasta, te njego va otpornost na bolesti u odnosu na podruje uzgoja u Americi, uvjetovali su i osnivanje ove plantae. Klonska sjemenska plantaa hrasta lunjaka (Quercus robur), umski predjel Diekholzen Ova plantaa osnovanaje 1957. godine s razmacima sadnje 8 x 8 m. Urod u plantai je bio dobar, iako se zbog trokova nije prevravala, te nije koriteno prihra njivanje niti stimulacija cvatnje. Plemenite listae (Prunus avium, Pyruspyraster, Malus sylvestris, Sorbus sp. Acer sp.) Zbog ouvanja genetskih resursa plemenitih listaa izvrena je inventarizacija pojedinanih stabala i grupa stabala, umske trenje, divlje kruke i jabuke, te Sor bus sp. i Acer sp. Takoer je znatan interes za razmno avanje ovih vrsta iskazan zbog potrebe trita koje za ove plemenite vrste plaa iznimne cijene. Licitacijom u vicarskoj ostvarena je cijena za Sorbus torminalis od 24 000 DEM za m\ dok se za divlju kruku dobiva oko 9 000 DEM, a za gorski javor oko 3 - 4 000 DEM za m \

615

NR. 144 MU INFORMATIONBESUCH

SAMSTAG, 24. JUNI 2000

13

Kroaten besuchen Forsteinrichtungen HRVATI U POSJETU UMARSKIM OBJEKTIMA (prijevod iz njemakog tiska)
Proteklih su dana lanovi hrvatske delegacije posjetili umarske pokusne objekte u Altkreis Miindenu, radi razmjene informacija i iskustava. U programu delegacije hrvatskih umara koja se nekoliko dana zadrala u posjeti Hann. Miindenu nije bio Expo, nego razmjene informacije u zemaljskom zavodu u Hessenu. Cilj posjeta bio je sakupljanje informa cija o tekuim istraivakim planovima, osobito o ureenju i njezi plantaa sjemena, rasadniku, aktivnosti oko ouvanja resursa umskih gena, te mjerama za usklaivanje radnih programa. U tijeku izleta pokazalo se da se u hrvatskome umarstvu provode slini programi i projekti. Razvila se ivahna razmjena iskustava, koja se nije zadrala samo na apstraktnome, ve je pokuala rijeiti konkretne probleme. Na primjer, otvore na su pitanja o prikladnoj tehnici razmnoavanja u rasadnicima zavoda u Hessenu. Istraivanje usmjereno na praksu i u Hrvatskoj ini vaan temelj potrajnog gospodarenja umama. Sastav de legacije jasno je pokazao koliko su usko povezana umska poduzea i znanstvena istraivanja. Davorina Kajbu, profesora na umarskom fakultetu u Zagrebu, pratili su vodei slubenici hrvatskog umarskog poduzea, kao i umari iz Slavonije. Turizam Njemake je kolege razveselila injenica da su Hrvati donijeli vijesti o pozitivnom razvoju turizma i umar stva. S druge strane, pomalo su zabrinjavajue bile vijesti o tetama opasnih razmjera u uvenim slavonskim hrastovim umama. Uzroci su toga, prema procjeni lokalnih umara, meu ostalim i sputanje razine pod zemnih voda. Slina se situacije moe pronai i u nekim dijelovima Njemake (na primjer, u podruju Raj na - Majna). Razmjena informacija na meunarodnoj razini bila bi u svakom sluaju primjerena i korisna. Pri susretu svi su se sloili oko toga da bi se mnogi problemi mogli smisleno rjeavati tek u okviru meuna rodne suradnje. Hrvatska je, poput Njemake, iz tih razloga potpisala Rezolucije Konferencije u Riju i Kon ferencija za zatitu europskih uma te se na taj nain obvezala na potrajno gospodarenje umama, kao i nji hovo ouvanje. Ovaj je posjet, dodue, tek malen korak u provedbi tih rezolucija, no zasigurno nee biti i zadnji, budui da su se ovom prilikom mogle ustanoviti brojne zajednike strane o kojima se ne moe raspravljati samo u ok viru velikih meunarodnih konferencija, nego i u strunim diskusijama. Dr. sc. Davorin Kajba, dipl. ing. um. Milan gela, dipl. ing. um.

IZ HRVATSKOGA UMARSKOG DRUTVA

EKSKURZIJE HRVATSKOGA UMARSKOG DRUTVA OGRANAK ZAGREB NA PODRUJU UPRAVA UMA VINKOVCI I BJELOVAR lanovi Hrvatskog umarskog Drutva, "Ogranak Zagreb" krenuli su 25. svibnja autobusom na podruje Uprave uma Vinkovci. Nakon 4 sata vonje, 27 putni ka ove ekskurzije prispjelo je u Vinkovce. Prema planu, prvo je obavljena posjeta Drvnoj industriji "Spava". Prije toga, pozdravne rijei sudionicima ekskurzije uputili su: Predsjednik HD, "Ogranak Vinkovci" ing. Ilija G re goro vi i tajnik ing. Stjepan Tu k a n . Slijedilo je razgledavanje industrijskog pogona, pr vo pilane gdje se danas godinje proreze 30.000 m3 oblovine manje od prijeratne proizvodnje. Dolazimo do 616 mjesta gdje se reu furniri, ponajprije hrasta. Iskorite nje iz trupaca je 35 % furnira. Godinja proizvodnja iz nosi 6,5 milijuna m2 furnira. Upoznati smo sa ukupnim prihodom, prosjenom plaom i drugim podacima u proizvodnji. Impresivno djeluje skladite kodiranih furnira koji su traeni na tritu Italije, Austrije, eke i Europe. Vidjeli smo proizvodnju lameliranih ploa za sjedita, lamel parketa, parketa bez utora i pera. Prema eventualnoj zainteresiranosti pojedinaca moglo se raz gledati tj. upoznati i ostale vrste proizvodnje. Nakon odmora i ruka put nas vodi u Vukovar. Uz-

budeni stiemo u ovaj grad, koji ima veliko znaenje za slobodu nae drave. Iz autobusa promatramo bolnicu, ruevine kua, zelenilo koje samo dijelom prikriva zlo djela "barbara" s Istoka. Zaustavljamo se u dvoritu umarije. Upravitelj ing. Branko T r i f u n o v i upoz naje nas s osnovnim podacima umarije. Okupator je posjekao drvne mase na 1600 ha. Danas je jedan od glavnih zadataka saniranje tih povrina. Opratamo se u umariji i dolazimo do spomenika Kria rtvama za

pomagai muki su ubili 200 ranjenika, medicinskog osoblja i civila iz Vukovarske bolnice". Na redu je grad Ilok. Tu nas eka upravitelj umari je ing. arko L o n a r , koji uz pozdrave daje osnovne podatke o umariji. Na podruju Uprave uma Vinkov ci to je najmanja umarija, povrine 1688,51 ha. Doz nali smo podosta o sadnji crnog oraha, kod kojega se mogu postii za izvjesne Sortimente vee prodajne cije ne od hrasta. U programu posjete Iloku je samostan i crkva sv. Kapistrana iz 14. i 15. stoljea. Ovdje nas doekuje fra Marko B a r t o 1 o v i , koji je opirno je govorio o sv. Kapistranu, koji je imao ve like zasluge u borbi protiv Turaka. Za tu borbu prikupljao je dobro voljce. Fra Marko pokazao nam je prostorije samostana, biblioteku, slike te smo tako dospjeli do vi soke kule, odakle se vidi Dunav i okolica. Na kraju smo obili i staru crkvu, koja je dijelom izvana u obnovi. Krenuli smo prema Spavi. Prolazimo kroz mjesta koja su di jelom bila prva linija obrane pro tiv okrutnog neprijatelja: Tovarnik, Uaa, idski Banovci (srpsko

Sudionici ekskurzije

(foto M. Stokovi)

slobodu Hrvatske, koji se nalazi na utoku Vuke u Dunav. Uz sjeanje na te dane i molitvu poloen je vi jenac na spomenik. Nakon fotografiranja dolazimo na "Ovaru". To je podruje izvan Vukovara na imanju Pik-a Vukovar. Ovdje na spomen ploi pie: "Na ovom mjestu dana 20. Studenog 1991. godine JNA i njihovi

selo), eletovci, Nijemci, Podgrade, Apevci, Lipovac i na kraju Spava. Putem smo vidjeli dosta "crvenih krovova", obnovljenih kua, poljoprivredne kulture i vinograde, koji se prostiru u jednoj ravnini, sve dok moemo vidjeti okom. U lovakoj kui nalazimo smjetaj, slijede pozdravi domaina, veera i razgovori te govori do kasnih sati. Hrana, posluga i smjetaj zasluuju visoke ocjene (je dan dio sudionika ekskurzije spavao je u lovakoj kui "Merlino"). Drugi dan, 26. svibanj. Taj je dan sadravao samo umarski program. 1. Na podruju umarije Otok, gospodarska jedinica "Slavir", odjeli 74 i 75, pokazane su pomlaene po vrine tj. obnova irom hrasta lunjaka. Uprava uma Vinkovci pristupila je obnovi sastojina hrasta lunjaka s velikom pozornou i napred nom metodom. Kako su domaini iz Uprave istakli, potrebno je prije svega precizno izvoenje nekih radova u tono odreenom vremenskom razdoblju. Svaka nepreciznost u samom tehnolokom postup ku i zadanom vremenu zavrava loim rezultatom, iako ostale operacije mogu biti dobro uinjene. Vidjeli smo bivu zimsku sjeinu na kojoj je dobar pomladak, uspostavljen umski red, nema vidljivih 617

Polaganje vijenca kod kria rtava za osloboenje Hrvatske (Foto: M. Stojkovi)

teta od mehanizacije, suvinih puteva i nepoeljnih vrsta (korova). 2. Obilazak specijalnog rezervata umske vegetacije "Loe". To je takoer umarija Otok, gospodarska jedinica "Slavir" te dijelovi odjela 66, 67, 82 i 83 s ukupnom povrinom od 107,90 ha. Ovdjeje: a) uma hrasta lunjaka i obinog graba. Carpino betu li - Quercetum roboris typicum. b) uma hrasta lunjaka s velikom utilovkom i rastav ljenim aem. Genisto elatae - Quercetum - Querce tum roboris caricetosum remotae.

c) uma hrasta lunjaka s velikom utilovkom i estiljem. Genisto elatae - Quercetum roboris aceretosum tatarici. Na ovom lokalitetu vidjeli smo lijepa, pravna, punodrvna stabla, ista bez granica, visoka 35 - 39 metara. Prirast je najmanji u odjelu 66d - 6,90 mV ha i najvei u 67 b - 10,20 m 2 /ha. - starost 138 godina. Na kraju ovog "umarskog dana" slijedio je odmor i ruak na bonjakim Virovima te povratak u Zagreb. I ovom prilikom zahvaljujemo Upravi uma Vin kovci, HD, "Ogranak Vinkovci", umarijama Vuko var i Ilok, Dl "Spava" i svima kolegama koji su vodili te omoguili uspjeh ove vrijedne ekskurzije.

E K S K U R Z I J A N A P O D R U J U U P R A V E S U M A BJELOVAR. Na podruju Uprave uma Bjelovar odrana je 15. 6. ove godine jednodnevna ekskurzija umarijama Lipik i Pakrac. Na ovoj ekskurziji bilo je 28 lanova HD, "Ogranak Zagreb". Sudionici ekskurzije prvo su pris pjeli u umariju Lipik, gdje je pozdrave dobrodolice uputio predsjednik HD, "Ogranak Bjelovar" ing. Mi lan P r e s e a n . Upravitelj umarije ing. Vilim D r a n e r dao je osnovne podatke o umariji. Slijedilo je razgledavanje grada, ponajprije ruevina nekad pozna tog ljeilita. Novovjeki "barbari" s posebnim sadiz mom unitili su ovaj zdravstveni objekat. U zaostalim balkanskim kolama nisu ih nauili vitetvu i kulturi, pa su tako i unapreenja stjecali ubijanjem i ruenjem najvrijednijih ljudskih dobara. Trebalo bi te slike posla ti meunarodnim sudovima i traiti odtetu, jer do da nas nema kazni za ova zlodjela. Vodstvo ekskurzije preuzima upravitelj umarije Pakrac ing. Edo K u k e c . Prolazimo kroz grad Pakrac do planinarskog doma Omanovac. Nakon kraeg od mora i pogleda na panoramu Lipika i Pakraca vozimo se kroz okolna naselja sve do panovice. Put nas dalje vodi prometnicom kroz bukove sastojine, sve do odai ljaa na Psunju (980 m.). Sluamo o minama u pojedi nim umskim predjelima, koje na alost nee biti brzo uklonjene. Nakon odmora i ruka u Lovakom domu vraamo se u Zagreb. Ovom prilikom zahvaljujemo imenovanim kolega ma koji su pridonijeli uspjehu ove lijepe i korisne eks kurzije. Mladen Stojkovi

Ponovni

susret starih

prijatelja

OSJEKI UMARI POSJETILI SENJSKE KOLEGE Hrvatsko umarsko drutvo - Ogranak Osijek, orga niziralo je u lipnju mjesecu viednevnu strunu ekskur ziju na podruju Uprava uma Ogulin, Senj i Split. Za pravo bio je to uzvratni posjet osjekih umara, jer su u proteklom razdoblju ogranci ovih uprava boravili kao njihovi gosti na podruju Uprave uma Osijek. Tako su i senjski umari bili gosti osjekih prijatelja prije dvije godine. Ta je struna ekskurzija, prema naim ocjena ma, bila vrlo uspjena i svakako se moe uvrstiti meu najuspjenije strune umarske ekskurzije senjskog Ogranka. Prvog dana strune viednevne ekskurzije Osjeani su u veernjim satima doputovali u Krasno iz Ogulina. 618 Dobrodolicu im je zaelio na predsjednik Ogranka, a uzvratio kolega Berislav Vinaj, dipl. ing. um. predsjed nik osjekog Ogranka. Predstavnici obaju ogranaka is kazali su radost zbog ponovnog susreta starih prijatelja. Noenje u Krasnu na svjeem planinskom zraku bio je pravi odmor, jer je slijedeeg dana bila predviena na porna struna ekskurzija na otok Rab i podruje krkih uma submediterana. U jutarnjim satima autobus kree iz Krasna pod strunim vodstvom predsjednika senj skog ogranka, primorskom padinom Velebita do Jablanca. Slijedi odmor do polaska trajekta za Rab, koji je iskoriten za vrlo kratku etnju do Zavratnice. Nakon vonje trajektom od Jablanca do Minjaka, zapoinje

Zajednika fotografija na Sorinju, nekadanjem golom kru, koji se marom umarije Rab uspjeno poumljava.

putovanje glavnom rapskom prometnicom prema gra du Rabu i mjestu Lopar. Mnogi umari upoznali su otok Rab za vrijeme studenske prakse, ali se ipak za svakog novog dolaska otkriju novi detalji. Najprije nas put vodi do poluotoka Sorinja u blizini Lopara, gdje je umarija Rab 1994. godine izdvojila oko 300 ha kra za poumljavanje. Kontinuirana godinja poumljavanja pretei to sadnicama primorskog bora, do sada su poluila odli an uspjeh, pa se nadamo da e se takvi rezultati polui ti i u budunosti. U ostalom strunom programu uklju eno je upoznavanje s gospodarenjem uma hrasta crni ke i crnog jasena u g.j. Kalifront, posebnim rezervatom umske vegetacije "Dundo", park umom "Komrar", te gradom Rabom. Dakako, bez upoznavanja grada Raba kompletni sadraj boravka na ovom lijepom i atraktivnom otoku svakako ne bi bio potpun.

Na oprotajnoj veeri u Krasnu prikljuio se i dio lanova Upravnog odbora senjskog Ogranka, zajedno s Milom Tomljanoviem, dipl. ing. um. upraviteljem umarije Krasno i Juricom Tomljanoviem, dipl. ing. um. upraviteljem Uprave uma Senj. Poseban ugoaj stvorio je senjski tamburako-vokalni sastav "Pod Ne hajem" svojim raznolikim repertoarom i vrlo izraenim smislom za stvaranje ugodne i oputene atmosfere. Predsjednik osjekog Ogranka kolega Berislav Vinaj, dipl. ing. um. zahvalio je na gostoprimstvu i u znak panje poklonio senjskom Ogranku umjetniku sliku, rad Karla Haramije, koja prikazuje jedan osebujni osje ki motiv. Predsjednik senjskog Ogranka zahvalio je na poklonu te se nada da e meusobni susreti naih ogra naka postati tradicionalni i prijateljski. V. Ivanevi

619

IN M E M O R I A M

Z D R A V K O N O V A K dipl. ing. umarstva (1920 - 2000) Iz nae sredine otiao je zauvi jek u 81. god. ivota Zdravko N o v a k . Pripadao je onoj plejadi u mara koja je stasala odmah po zavr etku 11. svjetskog rata, u vrijeme siromatva, bijede i borbe za golu egzistenciju. ivotni put svakog ovjeka, pa tako i naeg potovanog kolege i dragog prijatelja, protkan je nitima dobra i zadovoljstva ali i nesree i tuge. Od trenutka roenja, ivotna nit je jaka i vue nas cijeli ivot na prijed u stvaranju svojih ivotnih elja, da bi vremenom ta nit postala sve tanja i slabija kao pauina, dok ne pukne i vrati nas u stanje mrtve materije od koje smo i nastali, a du a ovjeka odlepra tamo negdje daleko gdje svi odlazimo. Za naeg dragog kolegu to je bio 9. srpanj, otiao je sam takoreku bez ikog svog. Sudbina je odredila da nije imao djece, a supruga Dag mar, dipl. ing. agronomije napustila ga je jo 1993. shrvana tekom bo leu. Ove okolnosti su uvjetovale da se posvetio struci ili bolje reeno ivio za nju. Mi karlovani dugo ga poznaje mo, gotovo 25. god. kao aktivnog suradnika i kolegu, a od 1983. god. kada odlazi u zasluenu mirovinu kao dragog gosta i sugovornika. No, vrijeme na alost zastire tmurnim oblacima zaborava sav ovjekov rad i njegova djela a nama koji smo bili njegovi kolege i prija telji, dunost je da barem sada u trenutku trajnog rastanka rastjera mo te oblake zaborava i damo bar malo sunanog svjetla na njegov i vot i rad. Zato samo ukratko, par rijei o ivotu i radu dragog kolege u naoj umarskoj struci, oazi zelenila mira i spokoja. Zdravko Novak, dipl. ing. um. roenje 10. travnja 1920. god. u Metlici, po nacionalnosti Slovenac, hrvatskog dravljanstva, rimokato lik. Osnovno kolovanje zavrio je u Metlici 1931. god., a dravnu re alnu gimnaziju u Novom Mestu 1939. god. Diplomirao je na u marskom fakultetu u Zagrebu 24. kolovoza 1946. god. Iste godine za poslio se kao mladi umarski vje benik na umarskom odjelu Okru nog N.O. za Karlovac, Slunj i Voj ni. Zatim slijedi njegov operativni rad u struci kao upravitelja umari je Delnice i Vrhovine, da bi 1959. god. doao u Karlovac za efa Sek cije za ureivanje uma kotara Kar lovac. Od 1. sijenja 1960. god. for miranjem umskog gospodarstva Karlovac postaje rukovoditelj Od jela za ureivanje uma. Gotovo sve gospodarske jedinice u sastavu umskog gospodarstva Karlovac (a bilo ih je preko 40) za koje je sai njena Osnova gospodarenja, nose potpis cijenjenog kolege ing. No vaka. Bio je vrstan taksator, mnoge je kolege uio i pomagao im da po stanu priznati strunjaci. U to vrije me mnogi su umari Hrvatske znali rei "da, znamo, to je Novakova kola". Dunost efa odjela obna ao je sve do 1977. god. Te godine odlazi za savjetnika za Plan i anali zu u umskom gospodarstvu Kar lovac, a uz to je imenovan za revi zora na podruju Okrunog suda u Karlovcu, gdje ostaje do umirovlje nja 1983. god. U svom plodnom radnom vijeku bio je autor i surad nik mnogih strunih radova od Za kona o umama, Pravilnika o u marskom radu, Procjene vrijedno sti uma i dr., a posebno su bili za paeni njegovi radovi na uvoenju aerofotogrametrije u Ureivanje uma umskog gospodarstva Kar lovac. Ovo je samo dio velikog i boga tog tiva to gaje u svom ivotu pi sao i ostavio doajen karlovakog u marstva na kolega Zdravko Novak. Posljednji ispraaj ing. Novaka bio je 11. srpnja 2000. god. na kar lovakom groblju Dubovac, u na zonosti rodbine i mnogih kolega, prijatelja i znanaca. Od pokojnika se u ime Uprave uma Karlovac oprostio ing. Mladen Tonkovi. Neka mu je vjena hvala, laka mu hrvatska gruda, njegova domo vina. Mladen Tonkovi, dipl. ing. um.

Dr. sc. A L O J Z ( L O J Z E ) C A M P A , znanstveni savjetnik (1935 - 2000) "Hoe li upoznati ovjeka, po gledaj njegova djela ". Dr. sc. Alojz, Lojze C a m p a , dipl. ing. umarstva, roenje u Cr nim Laima kod abra u Gorskom kotaru 21. sijenja 1935. godine. Otac mu je bio umski radnik, a majka domaica, Osnovnu kolu za vrio je u mjestu Stara Cerkev (Slo venija) 1947., a gimnaziju u Koevju 1955. godine. Na umarskom 620 odjelu Biotehnikoga fakulteta u Ljubljani diplomirao je 8. 3. 1963. Kao dijete umskog radnika, volio je prirodu i umu, ali je ve kao ak i student radio na razliitim poslovima u umarstvu, poglavito na ureivanju uma u umskom gospodarstvu Koevje te na pedo lokom i fitoccnolokom kartiranju u Slovenskom primorju. Nakon diplome i odsluenoga vojnog roka 1964. zaposlio se u Bi rou za umsko projektiranje u Lju bljani, gdje je radio na problemima fitocenolokog kartiranja i primjeni rezultata u ureivanju i gospodare nju umama te u prostornim plano vima. U raduje proao sve faze od pripravnika do samostalnog fitocenologa-ekologa i ureivaa prosto ra. Od 1970. do 1981. bio je direk tor tog Biroa.

Pripajanjem Biroa Institutu za gozdna in lesno gospodarstvo pri Biotehnikom fakultetu u Ljubljani 1981. godine dr. se. Lojze ampa, uz ostale poslove, predstojnik je Znanstveno-istraivakog odsjeka za ureivanje i prostorno planiranje. itav svoj radni i ivotni vijek intenzivno je suraivao sa znan stvenicima umarskoga fakulteta u Zagrebu i umarskoga instituta u Jastrebarskom. Poslije zavrenih brojnih znanstveno-istraivakih i strunih radova, naroito opsene studije dugoronog razvoja hrvatsko-slovenskoga podruja umberak - Gorjanci, L. ampa zapoeo je rad na doktoratu na um. fakulte tu Sveuilita u Zagrebu, gdje je 1991. godine i doktorirao kod prof, dr. sc. ime Metrovia i stekao zvanje doktora biotehnikih znano sti, podruje umarstvo. Izradio je i obranio doktorsku disertaciju "Vre dnovanje prirodnoga prostora na osnovi razliitih imbenika". U svrhu usavravanja u znanstveno-istraivakom radu, bio je na vie strunih putovanja u Slove niji, Hrvatskoj, Austriji, vicar skoj, Francuskoj, Njemakoj, Polj skoj, ekoj i Slovakoj. U radu se sluio osim hrvatskim i slovenskim jezikom, jo i njemakim, engles kim i poljskim. Glavno podruje njegovoga znanstveno-istraivakoga rada su fitocenoloko-ekoloka prouava nja (i kartiranja) umske vegetacije Slovenije, koja su okrunjena izra dom umsko vegetacijske karte Slovenije (1975). Prouavao je proizvodnu sposobnost umskih stanita te stupanj iskoritenosti staninih potencijala. Istraivao je i

odnos izmeu ume i divljai, po sebice na podrujima naruene rav notee. Radio je na uvoenju u marstva u sustav drutvenog i pros tornog planiranja. Istraivao je ulo gu uma u razvoju sela. Samostalno ili timski objavio je vie od 20 znanstvenih, 60 strunih radova i vie od 200 priloga za "Hr vatski umarski ivotopisni leksi kon" te velik broj prikaza, recenzija i popularnih lanaka o umarstvu i srodnim podrujima. Po vlastitoj elji 1994. odlazi u mirovinu, kako bi imao vie mogu nosti raditi na irim, interdiscipli narnim znanstveno-istraivakim podrujima u zemlji i inozemstvu. Suosniva je Instituta za prae nje klimatskih promjena na podru ju Slovenije; radi na provoenju Agende 21. Konvencije iz Rio de Janeira i Montrealskog protokola; inicijator je meunarodnog savje tovanja o prirodnoj batini i uva nju okolia na podruju drava Srednjeeuropske pobude (SEP); radi sa

vie nevladinih organizacija (REC) u svezi s ouvanjem okolia u Slo veniji, i predava je za razliita po druja: umarstvo, poljoprivreda, vodno gospodarstvo, energetika, prometne infrastrukture, urbani zam, elementarne nepogode i dr. Inicijator je osnivanja nevladine organizacije Pokret za ouvanje uma u Sloveniji. U radu toga Po kreta je i sagorio. Zahvatila ga j e opaka bolest s kojom se borio pune dvije godine, traei spas u radu, smatrajui da bi mogao jo mnogo toga uiniti za umarstvo uope, a za slovensko posebno. Umro je 18. srpnja 2000. godine u Ljubljani, a pokopan u obiteljskoj grobnici u Koevju. Posljednjih pet godina bio je marljiv i pouzdan suradnik i ured nik za Sloveniju "Hrvatskoga u marskoga ivotopisnog leksikona". Obradio je ili redigirao vie od 200 ivotopisa slovenskih umara koji su studirali u Hrvatskoj, magistrira li ili doktorirali, odnosno bili zapo sleni u hrvatskom umarstvu. Prije nego je prvi put otiao u bolnicu, sredio je sve rukopise za etvrtu knjigu, mislei da se nee vratiti. Ali nakon uspjele operacije uredio je i priloge za posljednju petu knji gu. Kad je izala iz tiska i ta poslje dnja knjiga imao je tek snage daje pogleda i zaplae. Zamisao da nai ni takav leksikon za Sloveniju nije uspio ostvariti. Njegovom smru slovensko u marstvo izgubilo je vrijednog znan stvenika, a hrvatsko vjernog surad nika i prijatelja. Dragi Lojze, neka Vam je vjena slava i hvala! Prof. dr. sc. Josip Biskup

Prof. dr. se. R O K O B E N I C (1911 - 2000) U nedjelju se 20. kolovoza 2000. godine, zauvijek sklopie oi sveuilinoga profesora, doktora umarskih znanosti i poasnoga do ivotnog lana Akademije umar skih znanosti Roka B e n i a . Zakoraivi tek nekoliko dana u devedesetu godinu ivota, okupio je 24. rujna 2000. na Mirogoju, u velikoj dvorani zagrebakoga Krematorijuma, zadivljujue mnotvo svojih tovatelja, prijatelja, kolega, ueni ka i slijednika hrvatskoga umar stva, drvne industrije, trgovine, su marskih znanstvenih institucija i sveuilinih krugova, da ga zaje dno s obitelji, isprate u vjenost. Iz biografskih podataka vidimo daje sveuilini profesor Roko Beni roen u brodskoposavskom se621

lu Glogovici na dan Velike Gospe, 15. kolovoza 1911. godine od oca Antuna, obrtnika i majke Marije. Danas je rodno selo stopljeno sa Slavonskim Brodom, u kojemu je nakon glogovake osnovne kole, zavrio gimnaziju. Diplomirao je na Poljoprivredno-umarskom fa kultetu u Zagrebu 1934., ime je zacrtana osnova njegova daljnjega ivotnoga puta. Struka gaje nosila u Senj i Rab, gdje je zakoraao svo je prve umarske korake u okruju toliko razliitom od rodnoga po savskog, zatim u Banja Luku, Ca zin i Bosansku Krupu, gdje je obav ljao poslove unutarnje kolonizaci je, iskoritavanja uma u vlastitoj reiji i poslove vezane za drvnu in dustriju. S velikim ratom vraa se u Slavoniju, radei u Spavi i Ravna teljstvu uma Nova Gradika kao referent za iskoritavanje uma, a u kasnijem razdoblju kao direktor i tehniki direktor istoimenih ums kih gospodarstava. Poratne godine 1947. prelazi na Poljoprivredno-umarski fakultet u Zagrebu gdje je izabran za asistenta u Zavodu za uporabu uma, kojega tada vodi prvi umarski akademik prof. dr. A. Ugrenovi. Godine 1953. izabran je za docenta, 1955. za izvanrednog, a 1961. godine za redovitog profesora za predmet Iskoriivanje uma. Na Poljoprivre dno-umarskom fakultetu, odnosno od 1962. umarskom fakultetu pre daje predmete Iskoriivanje uma, Organizaciju rada u drvnoj indus triji, Zatitu na radu i Knjigovod stvo. Osniva je poslijediplomskih studija iz znanstvenih podruja Is koriivanje uma i Organizacije rada u drvnoj industriji. Petnaest godina predaje na dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi i podie nastavne i istraivake kadrove na Lesarskom oddelku Biotehnike fakultete u Ljubljani. Na posljed njem ispraaju nije nas stoga zau dilo nazonost dekana Biotehnike fakultete prof dr. sc. Istoka Vinklera, kao i prodekana Gozdarskog oddelka doc. dr. Igora Potonika. Pre daje takoer na Vioj tehnikoj 622

koli za drvnu industriju u Novoj Gradiki, odgajajui tada, kada u Hrvatskoj jo nije bilo visokokols kog obrazovanja iz podruja drvne industrije, prijeko potrebite stru njake drvne preradbe i obradbe. Uz mnoga zaduenja na mati nom umarskom fakultetu Sveu ilita u Zagrebu valja istaknuti de kansku i prodekansku dunost, kao i viegodinju elnu poziciju fakul tetskoga Odbora za ume. Prof. Beni ostvaruje meuna rodnu suradnju studijskim boravci ma u Engleskoj (Forestry dparte ment Universiti Oxford, te na fa kultetima u Bangoru, Edinburgu i Aberdeenu) kao stipendist UNESCO-a, zatim ehoslovakoj gdje boravi u Zvolenu i Brnu. Suosniva je Asocijacije europskih profesora i istraivaa iz podruja iskoritava nja uma i umske tehnike, koja do danas neprekidno djeluje 34 godi ne. Osim toga nalazimo ga na mno gim savjetovanjima i studijskim putovanjima u mnogim europskim zemljama te Rusiji i Kanadi. Bio je lan Hrvatskog umar skog drutva, a njegov tajnik 1954. godine, te glavni urednik u marskog lista u godinama 1948. i 1949. Zaasni je lan Drutva ine njera i tehniara gozdarstva in lesarstva Slovenije, dopisnik Com monwealth Forestry Institute u Oxfordu, poasni lan Akademije u marskih znanosti u Zagrebu, lan

IUFRO-a, te suradnik JAZU. Prof. dr. sc. Roko Beni je za vrijeme svoje sveuiline karijere napisao 40 znanstvenih radova, 28 strunih radova te 14 udbenika i prirunika. Za znanstveni je dopri nos 1980. godine nagraen republi kom nagradom "Nikola Tesla". Moe se sa sigurnou ustvrditi kako je profesor dr. se. Roko Beni dao veliki doprinos uspostavi suvre menih obrazovnih i znanstvenih in stitucija i programa obrazovanja u marskih i drvarskih strunjaka u Hr vatskoj te, uz ostale suradnike, zacr tao zagrebaku kolu iskoriivanja uma i organizacije rada u drvnoj in dustriji, na ijim tragovima i danas djeluju njegovi slijedbenici. Potrebno je navesti da se profe sor Roko Beni odlikovao skrom nou i blagou, visokom inteli gencijom, loginim razmiljanjem i zakljuivanjem, brzinom odlui vanja i irinom strunih i opih in teresa. Njegovo se znanstveno dje lo odlikuje ispravnim odabirom, kritinim duhom i istrajnom ozbilj nou, stoje cijenjeno u meunaro dnim znanstvenim krugovima. U odnosima prema kolegama, sura dnicima i studentima prevladavala je blagost i tolerancija. Stvarao je mostove prijateljstva, koje nikada za sobom nije ruio. Njegova je su radnja s operativom bila plodono sna, posebno u pionirskom podru ju organizacije rada u drvnoj indu striji, a doprinos razvoju znanstve nih podruja iskoritavanja uma i organizacije rada u drvnoj industri ji, u kojima je djelovao u svom vre menu, gotovo je nemjerljiv. Uspo stavljajui i vodei poslijediplom sku nastavu iz navedenih podruja, osigurao je vrhunski prijenos zna nja i visokokvalitetne, suvremeno obrazovane strunjake znanstve nog i operativnog umarstva i drv ne prerade u Hrvatskoj, ali i u Slo veniji te Bosni i Hercegovini. Du boko sam uvjeren daje svojim pris tupom svima magistrima i doktorantima ostao u uspomeni kao o vjek i nastavnik vrijedan trajnoga tovanja. Putujui s profesorom

Beniem u mnoge strane zemlje, uvjerio sam se s koliko je uspjeha gradio mostove meunarodnog pri jateljstva i suradnje. I stoje najva nije, to nije uvao za sebe, nego je u svakoj prilici nastojao predstaviti i promovirati mlae suradnike, osi guravajui im na taj nain u onom vremenu toliko potrebni izlaz u svi jet. Toga su se sa zadovoljstvom i zahvalnou sjeali i sjeaju se nje govi slijednici na zagrebakom u marskom fakultetu profesori: Bojanin, Kneevi, Sever, Figuri, Kr pan, i mnogi drugi umrli ili jo i

vui djelatnici umarskoga fakul teta u Zagrebu. Privatni ivot ima pravo na taj novitost. Ali, dugogodinje drue nje i prijateljstvo skida velove tajni i razotkriva dio privatnosti. Sluao sam tako iz usta profesora Benia prie o mnogim ivotnim dogaa njima iz djetinjstva, kolovanja, iz rata, iz struke, o odnosima medu ljudima, o svakodnevnim proble mima i zgodama koji se u biografiji ne navode, o obitelji, supruzi gos poi Olgi i sinu dr. se. Daliboru Beni, o ljudskim dnevnim strahoviZnaajniji radovi

ma, sumnjama i strepnjama, o rado stima koje donosi ivot i rad u e ljenim okruenjima, o planovima za budunost Oprostili smo se od ovjeka i strunjaka ispred kojega i za kojim je ubradena trajno osvijetljena Coelhova Osobna legenda. Njegov e ivot i djelo biti potrebno istrai ti i buduoj javnosti potpuno i de taljno predstaviti. Hvala i slava profesoru Beniu. Neka mu je lagana Hrvatska zemlja! Prof. dr. se. Ante P. B. Krpan

Zadaci umarstva u Petogodinjem planu razvitka na rodne privrede FNRJ u godinama 1947-1951. um. list 1947: 13 8-146. Motorne lanane pile - Prilog poznavanju rada i efekata pile "Tele" i "Mercury". um. list 72 (1948): 249-261. kola uzajamne obuke kao sredstva dizanja produktiv nosti rada. um. list 1948: 334-336. Povodom novog opeg Zakona o umama. Gosp. list 1948:334-336. Povodom novog opeg Zakona o lovu. Gosp. list 3 (1948). Pougljavanje drveta ubrzanim postupkom. um. list 1949: 180. Suha destilacija drveta u pokretnim postrojenjima. um. list 1949: 414-423. umarstvo i drvna industrija. Tehnika 1949: 352-355. Ubrzano pougljavanje drveta. Tehniki pregled 1949: 166-169. Obraunavanje zarade unutar radnih brigada s obzirom na sadanje propise. um. list 1949: 302-303. Organizacija rada u umi lananom metodom. um. list 1949: 129-137. Prilog poznavanju tehnike pougljavanja i kvaliteta drv nog ugljena proizvedenog ubrzanim nainom pougljavanja. um. list. 73 (1949): 220-232. Motorne lanane pile (s S. Franikoviem). Zagreb, 1949,126. Iskoriivanje uma. Mali umarsko-tehniki priru nik, Zagreb, 1949, 234-289. Skideri u eksploata ciji uma. um. list 74 (1950): 388-400. Nauna organizacija rada i neki problemi rada u eks ploataciji uma. Organizacija rada 19S 1:21-2S. Zeitstudium als Mittel zur Bestimmung gerechter Lh ne in Hauungsbetrieb Jugoslawiens. Forstarbeit 2 (1952): 3-5. Upotreba skidera za privlaenje oblovine. Drvna ind. 1012 (1952): 17-20. Istraivanje o odnosu izmeu i rine goda i zone kasnog drveta kod poljskog i obi nog jasena. Glas. um. pokuse 11(1953): 53-72.

Iskoriivanje oblovine kod izrade tesanih i piljenih e ljeznikih pragova i tesane i piljene skretnike i mostovne grade. um. list: 127-136, 1953. Ekonomina veliina odjela u nizinskim umama pro matrana sa gledita eksploatacija uma. um. list 1954: 174-182. Procjena uea obojene sri u dubeem deblu poljskog jasena (Fr. angustifolia Vahl). um. list 78 (1954): 363-379. Ljetna i zimska sjea jelovine u Gorskom Kotaru. Drv na ind. 5 (1954): 1-7. Razmatranje o iskoriivanju oblovine kod izrade pragova. um. list 1955: 621-634. Kalkulacije ekonominosti u eksploataciji uma. Drvna ind. 4-5 (1955): 4-11, 6-8 (1955): 4-12. irina goda kao inilac kakvoe poljske jasenovine. u marstvo 1955:534-545. Ekonominost izrade eljeznikih pragova. Drvna ind. 1 (1956): 2-16. Uee kasnog drveta u godu jelovine. um. list (1956): 376-386. Istraivanje o ueu i nekim fizikim svojstvima bijeli i sri poljskog jasena. Glas. um. pokuse 12 (1956): 13-104. Nagraivanje umskih radnika na sjei i izradi i posto jei propisi o plaama. um. list 1956: 402-411. Odnosi izmeu cijena nekih drvnih sortimenata. Drvna ind. (1956): 175-185. Sadraj i raspored vlage u deblu poljskog jasena. Anali za eksperim. umar stvo JAZU 2 (1957): 5-22. Istraivanje o rasporedu nekih fizikih svojstava o de blu poljskog i obinog jasena. Glas. um. pokuse 13 (1957): 509-536. Istraivanje o potroku vremena za ienje debla od grana i guljenje kore kod ljetne sjee jelovine u Gorskom Kotaru. Glas. um. pokuse 13 (1957): 249-279. S puta po Poljskoj (s J. Krpanom). Drvna ind. (1957): 159-168. Mogunost upotrebe motornih vitala "Zwergkuli" i 623

"Bergkuli" u eksploataciji uma. Drvna ind. (1957): 173-176. Prirodni gubitak (kalo) u iskoriivanju uma. Izd. Posl. udruenje umsko-priv. organizacija, Za greb, 1957. Kalkulacija trokova i analiza ekonominosti u iskori ivanju uma. Zagreb, 1957, 73. Normiranje rada u drvnoj industriji. Rad. Univ. Saraje vo. Zagreb, 1957. Utvrivanje normalnog uinka rada kod obaranja i izra de jelovine u ljetnoj sjei. um. list (1958): 369390. Minimalni promjer trupaca i maksimalno uee srca kod bukove pragovske oblovinc. Drvna ind. (1958): 34-60. Ekonominost mehanizacije sjee. Drvna ind. (1958): 131-134. Lesnictwo i przonyel drzewni w Jugoslawii. Sylvan No 4,Warszawa, 1958. Eksploatacija uma (suautor A. Ugrenovi). Zagreb, 1958", 481 str. Racionalizacija rada u drvnoj industriji. Skripta, Za greb, 1958, 180 str. Krojenje oblovine. Institut za um. istr. Beograd, 1958. Raspored nekih fizikih svojstava drveta u deblu bele topole i bele vrbe. Rad. istra. Topola Beograd, (I960): 83-123. Zrani transport proizvoda eksploatacije uma. Drvna ind. 1-2 (1960): 12-15. Uee i raspored sri u deblu crne johe (Alnus glutinosa Gaertn.). um. list 1-2(1961): 10-35. Mehanizacija sjee i izrade u eksploataciji uma. um. list 11-12(1961). The variations of some physical properties of wood in the stain of Black Alder (Alnus glutinosa Gaertn.). IUFRO, 13th Congress, Proc. 2, Wien 1961. Odjel za drvo tehnolokog instituta u Kopenhagenu. Drvna ind. 1-2 (1961): 28-29. Varijacije nekih fizikih svojstava drva u deblu crne johe (Alnusglutinosa). Drvna ind. 3-4 (1962): 62-66. Racionalizacija rada u drvnoj industriji. Skripta, Nova Gradika, 1962, 191 str. Neke mogunosti boljeg koritenja sitnog drvnog ma terijala promatrane sa tehnikog i ekonomskog gledita. Institut za drvo, Zagreb, 1963. Jelove grane kao potencijalna sirovina za proizvodnju ploa iverica i vlaknatica te celuloze i papira. Drvna ind. 1-2(1964): 12-16. Minimalni promjeri trupaca i maksimalno uee crve nog srca kod pragovskih trupia. (Analiza pro pisa novog standarda JUS D. D 1020-XII 1962). um. list 5-6 (1964): 205-212. Organizacija proizvodnje u lesni industriji. Skripta, Ljubljana, 1965, 297, str. Einge Ergebnisse der Forstbenutzung in Niederungs wldern des Savagcbietes (Slawonische Eichen wlder). Hochschule fr Forstwesen und Holz 624

verarbeitung Zvolen. Sammelbuch von Refera ten des internationalen Symposiums, Zvolen, 1966,149-158. Norme i normativi u umarstvu (sa S. Bojaninom). Posl. udru. um. privr. org. SRH, Zagreb, 1966, 60. umarsko tehniki prirunik (urednik i glav. autor). Za greb, 1966,56. umsko tehniki prirunik, a) umski fond i njegova struktura, str. 9-12; b) Iskoriivanje glavnih umskih proizvoda, str. 321-451; c) Neka svojs tva i upotreba drveta, str. 486-500, Zagreb, 1966. Eksploatacija uma. Drvno industrijski prirunik, 674737, Zagreb, 1967. Stand und Entwicklung der Mechanisierung der Forst nutzungsarbeiten in der S. R. Kroatien. Sopron, 1968,5. Statistika kontrola proizvodnog procesa u industriji namjetaja i graevne stolarije. Drvna ind. 1 (1968): 8-18. Eine Mglichkeit zur Vcrgrosserung der Rohstoffbasis fr die Faser- und Spannplattenerzcugung. Int. Symposium bert Mechanisierung bei der Forst nutzung. Sammelbuch von Referaten, Ljubljana, 1969,187-193. Neki elementi koji utiu na mogunost iskorienja dr va jelovih grana. Drvna ind. 11-12 (1970). Einige elemente, von denen die Verwartungsmglichkeit des Tannenastholzes abhnge. Pozna, 1970. Organizacija rada u drvnoj industriji. Znanje, Zagreb, 1970. Der gegenwrtige Stand ubd die knftige Entwicklung der Mechanisierung, von Holzernte und Trans port in Kroatien. Reinchchof, 1973. Neke karakteristike drva jelovine Glas. um. pokuse 1974:220-252. Iskoriivanje uma na podruju istone Slavonije i su sjednih podruja. JAZU, Centar za znanstveni rad, Vinkovci, 1974, 137-157. Stand und probleme der mechanisierung bei der Forst nutzung in Kroatien. Finska 25 - 3 1 . VIII. 1974. Neki elementi o kojima ovisi mogunost primjene teke mehanizacije u nizinskim umama. JAZU, Centar za znanstveni rad, Vinkovci, 1975, 381 -388. Anwendung von Forstschlepper Kockum 820 tree far mer in Gebirgsforstung in S. R. Kroatiens. Zvo len, 1975. Der Stand und Tendenzen der Mechanisierung der Forstbenutzungsarbeiten in der S. R. Kroatien. Tharandt, 1978. Die Elemente, welche die Anwendung gewisser Me chanismen in Holztransport beeinflussen. Szczecin, Poljska, 1979. Iskoriivanje uma na podruju Slavonske Podravine. JAZU, Centar za znanstveni rad Osijek, 1980. umarstvo Slavonije kao temelj razvitka drvne indus trije. Anali Centra Jugoslav, sklad. Osijek, 1981.

UPUTE AUTORIMA umarski list objavljuje znanstvene lanke iz po druja umarstva, primarne prerade drva, zatite pri rode, lovstva, ekologije, prikaze strunih predava nja, savjetovanja, kongresa, proslava i si., prikaze iz domae i strane strune literature, te vanije spozna je iz drugih podruja koje su vane za razvoj i una preenje umarstva. Objavljuje nadalje i ono to se odnosi na struna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i crtice iz prolosti umarstva, prerade i uporabe drva, te radove Hrvatskoga umarskog drutva. lanci kao i svi drugi oblici radova koji se dostavlja ju zbog objavljivanja, moraju biti napisani jasno i saeto na hrvatskom jeziku. Znanstveni i struni lanci u prilogu trebaju imati sadraj (saetak) na engleskom ili njemakom jeziku (iz posebnih razloga na nekom drugom jeziku), podatke i zaklju ke razmatranja. Saetak na stranom jeziku treba biti napisan najmanje na 2 stranice s proredom na papiru formata A4. Molimo autore da se pridravaju sljedeeg: - Prije uvoda treba napisati kratki saetak o temi lanka, svrsi i vanijim rezultatima, najvie do 1/2 stranice napisane s proredom na papiru formata A4. - U uvodu, radi boljeg razumijevanja, treba napisati ono to se opisuje (istrauje), a u zakljuku ono to omoguuju dobiveni rezultati uz ope prihvaene spoznaje iz odreenog podruja umarske struke i prakse. - Opseg teksta moe iznositi najvie 10 tiskanih stranica umarskog lista, zajedno s prilozima (ta blice, crtei, slike...), to znai do 16 stranica s pro redom na papiru A4. Samo u iznimnim sluajevi ma Ureivaki odbor asopisa moe prihvatiti rado ve neto veeg opsega, ako sadraj i kvaliteta tu opsenost opravdavaju. - Naslov lanka (djela) treba biti kratak i jasno izra avati sadraj rada. Ako je lanak ve tiskan ili se ra di o prijevodu, treba u biljeci na dnu stranice (fus note) navesti kada je, gdje i na kojem jeziku tiskan. Naslove, podnaslove u lanku, saetak (s uvo dom, metodolokim napomenama, raspravom, rezultatima istraivanja i zakljucima), opise sli ka i tablica, treba napisati i na engleskom ili nje makom jeziku. - Fusnote glavnog naslova oznaavaju se zvjezdi com, dok se fusnote u tekstu oznaavaju redosljedom arapskim brojevima, a navode se na dnu strani ce gdje se spominju. Fusnote u tablicama oznauju se malim slovima i navode se odmah iza tablica. - Za upotrebljene oznake treba navesti nazive fizi kalnih veliina, dok manje poznate fizikalne velii ne treba posebno objasniti u jednadbama i si. - Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati da budu razumljivi bez itanja teksta i obiljeiti ih brojevima kako slijede. - Sve slike (crtee i fotografije) treba priloiti odvo jeno od teksta i olovkom napisati broj slike, ime au tora i skraeni naslov lanka. Slike trebaju u pravilu biti u omjeru 2:1. - Crtee i grafikone treba uredno nacrtati. Tekst i brojke (kote) napisati uspravnim slovima, a oznake fizikalnih veliina kosim. Fotokopije trebaju biti ja sne i kontrastne. - Poeljno je navesti u emu se sastoji originalnost lanka i zbog kategorizacije po meunarodnim kri terijima. - Obvezno treba abecednim redom navesti literaturu na koju se autor u tekstu poziva. Kao primjer navo dimo: 1. K l e p a c , D. 1965: Ureivanje uma, umarski fakultet, Sveuilita u Zagrebu, Zagreb. 2. P r p i , B., K o m l e n o v i , N., S e l e t k o v i , Z. 1988: Propadanje uma u Hrvatskoj, u marski list 5-6, str. 195-215. - Pored punog imena i prezimena autora treba navesti zvanje i akademske titule (npr. prof., dr., mr., dipl. ing....). - Tekst lanka treba (osim izuzetno), pripremiti s pomou nekog od tzv. wordprocesora na oso bnom raunalu sukladnom s IBM, te tako uree ni rukopis predati na disketi 3.5". - Potpuno zavrene i kompletne lanke (disketu, tekst u dva primjerka) slati na adresu Urednitva. Autori su odgovorni za tonost prijevoda na strani jezik. - Primljeni rad Urednitvo dostavlja recenzentu od govarajueg podruja na miljenje u zemlji, a za znanstvene lanke i recenzentima u inozemstvu. -Autori koji ele separate - posebne pretiske svojih lanaka mogu naruiti istodobno sa slanjem ruko pisa. Separati se posebno naplauju, a troak se ne moe odbiti od autorskog honorara. Najmanje se moe naruiti 20 separata. - Objavljeni radovi se plaaju, stoga autor uz rukopis treba dostaviti svoj broj iro-rauna, JMBG, adresu i opinu stanovanja. Urednitvo UMARSKOG LISTA Zagreb, Trg Maurania 11 Telefon: 48 28 477, 48 28 359 Telefax: 48 28 477 E-mail: hrvatsko-sumarsko-drustvo@zg.tel.hr WEB stranica: www.hrsume.hr/sumlist