I. Tikvić, D.

Ugarković Osnove ekologije šumskog drveća

Sveučilište u Zagrebu Šumarski fakultet

Šumarski odsjek

Preddiplomski studij
Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša

Predmet

EKOLOGIJA ŠUMSKOG DRVEĆA

OSNOVE EKOLOGIJE ŠUMSKOG DRVEĆA

Pitanja i odgovori za kolokvij

Prof. dr. sc. Ivica TIKVIĆ

Doc. dr. sc. Damir UGARKOVIĆ
I. Verzija

akad. god. 2017./2018.

Zagreb

06. 04. 2018.

1
I. Tikvić, D. Ugarković Osnove ekologije šumskog drveća

EKOLOGIJA
1. Što je znanost?
Znanost je organizirana ljudska aktivnost usmjerena na otkrivanje i objavljivanje novog znanja o
prirodi i svemu onome što nas okružuje. U znanosti se do novog znanja dolazi znanstvenim
istraživanjima koja su specifična za svaku pojedinu znanstvenu disciplinu pa tako i za ekologiju. Novo
znanje dobiveno znanstvenim istraživanjima se objavljuje u znanstvenim časopisima i time postaje
dostupno i sastavni dio cjelokupnog ljudskog znanja.

2. Što je ekologija?
Ekologija je znanost o odnosima organizama (biljaka, životinja, mikroorganizama i čovjeka) i njihovog
okoliša odnosno staništa, te o odnosima tih organizama međusobno.

3. Što je ekologija šuma?

Ekologija šuma je znanost o odnosima šumskog drveća i drugih organizama u šumama i njihovog
okoliša, te o međusobnim odnosima šumskog drveća i drugih organizama u šumama.

4. Što je ekologija šumskog drveća?

Ekologija šumskog drveća je znanost o ekološkim i biološkim odnosima šumskog drveća, to je znanost
o odnosima šumskog drveća i njihovog okoliša te znanost o međusobnim odnosima šumskog drveća.

5. Zašto je važna ekologija šumskog drveća?

Ekologija šuma je važna zbog pravilnog gospodarenja i upravljanja šumama, zbog zaštite i očuvanja
šuma i njihovih funkcija, zbog boljeg funkcioniranja šumskih ekosustava, zbog poboljšanja stanja
šumskog drveća i drugih organizama u šumama, zbog zaštite šumskih staništa.

6. Zašto se razvila ekologija šumskog drveća?

Opća ekologija kao i ekologija šuma su se razvile zbog brojnih problema u okolišu u 20.stoljeću i
promjene stanišnih uvjeta organizama, kao što su zračno onečišćenje (tzv „kisele kiše“),elementarne
nepogode, požari, promjene ekoloških uvjeta, uništavanje staništa organizama i dr. U šumama su ti
ekološki problemi doveli doporemećaja u rastu i razvoju organizama primarno šumskog drveća kao
što je pojava oštećenosti i izvanrednog odumiranja stabala. Kako bi se riješili određeni ekološki
problemi bila su potrebna i ekološka istraživanja, koja su se sve više razvijala kako su se pojavljivali
problemi i kako se razvijala tehnologija.

7. Koja je glavna praktična primjena znanja iz ekologije šumskog drveća?

Praktična primjena znanja iz ekologije šumskog drveća je u zaštiti, očuvanju i unaprjeđenju stanja
šumskog drveća, u osiguranju optimalnih ekoloških uvjeta za rast i razvoj glavnih vrsta šumskog
drveća, u rješavanju ekoloških problema šumskog drveća, u poznavanju otpornosti šumskog drveća
na različite nepovoljne čimbenike.

8. Koji su glavni primjeri nepoznavanja ekoloških uvjeta života šumskog drveća u Hrvatskoj?
Topolarstvo 60-ih godina prošlog stoljeća – sadnja topola na staništa hrasta lužnjaka; zamočvarenje
staništa hrasta lužnjaka – povećanje vlažnosti staništa hrasta lužnjaka nije optimalno za hrast
lužnjak koji se u takvim uvjetima ne može razvijati, dok se poljski jasen i crna joha mogu; sadnja vrba
kao brzorastućih vrsta drveća u staništima hrasta lužnjaka – nedostatak vode u tlu u pojedinim
dijelovima godine (ljeto) uzrokuje kržljavi rast vrba; sadnja hrasta lužnjaka i podizanje plantaža na
poljoprivrednom tlu – rezultira slabijim rastom i razvojem jer hrast lužnjak nije pionirska vrsta drveća
i za optimalni rast potrebno mu je razvijeno šumsko tlo i dovoljno vode u tlu; sadnja obične smreke u
različitim staništima – zbog klimatskih promjena došlo je do masovnog odumiranja stabala obične
smereke u staništima koja joj nisu optimalna (nizinska staništa, toplija staništa, suša staništa i dr.).

2
I. Tikvić, D. Ugarković Osnove ekologije šumskog drveća

9. Što je urbano šumarstvo?

Urbano šumarstvo uslužna djelatnost čiji je cilj osiguranje što kvalitetnijeg rasta i razvoja šuma i
šumskog drveća u urbanom području i ostvarivanje što više općekorisnih funkcija šuma i šumskog
drveća.

10. Što obuhvaća šumarstvo a što urbano šumarstvo?

Šumarstvo obuhvaća gospodarenje sa šumama odnosno šumskim drvećem, šumskim tlom i šumskim
dobrima; upravljanje šumskim ekosustavima odnosno šumskim staništima, šumskim biocenozama i
općekorisnim funkcijama šuma (OKFŠ); zaštitu šuma od nepovoljnih abiotskih i biotskih čimbenika;
unaprjeđenje stanja šumskog drveća i šumskih stabala.

11. Koja je razlika između znanosti i struke u urbanom šumarstvu, hortikulturi i arborikulturi?
Znanost je usmjerena na otkrivanje i objavljeivanje novog znanja iz područja urbanog šumarstva,
hortikulture i arborikulture (npr. kakva je otpornost šumskog drveća na nedostatak vode odnosno
sušu u urbanim područjima), dok je struka usmjerena na primjenu postojećeg i novog znanja u
praktičnim poslovima,zbog ostvarivanja određenih gospodarskih i društvenih ciljeva (npr. postavljanje
sustava za navodnjavanje i osiguranje optimalne količine vode za drveće u urbanim područjima).

12. Navedite tko sve čini sektor urbanog šumarstva u Hrvatskoj.

Ministarstvo poljoprivrede,Hrvatska komora inžinjera šumarstva i drvne tehnologije, privatne tvrtke
za gospodarenje sa šumama, privatni šumoposjednici, privatne tvrtke za izvođenje radova u
šumarstvu, znanstvene i obrazovne ustanove iz područja šumarstva i dr.

13. Zašto je važna ekologija šumskog drveća za urbano šumarstvo?

Zbog djelovanja različitih nepovoljnih čimbenika na šume, sve je veći broj ekoloških problema u
šumama, koji utječu na gospodarenje i upravljanje sa šumama. Za rješavanje tih problema potrebna
su ekološka znanja kako bi se postigli ciljevi šumarstva.

14. Koja je povezanost ekologije šumskog drveća i urbanog šumarstva?

Šumarstvo je gospodarska djelatnost koja ima slične ciljeve kao i druge djelatnosti – postići što veću
kakvoću i što veću količinu proizvoda i vrijednosti. Za postizanje tih ciljeva potrebni su određeni uvjeti
– resursi, znanje. Šumska staništa uz organizme u šumama su glavni resurs za proizvodnju u
šumarstvu. Šumska staništa se odlikuju specifičnostima koja utječu na razvoj organizama u šumskim
ekosustavima. Pomoću ekologije šuma se upoznaju stanišni uvjeti i prirodni procesi u šumama koji su
neophodni za proizvodnju u šumarstvu.Ekologija šuma pomaže u zaštiti šumskih staništa, zaštiti
životnih uvjeta organizama u šumama, zaštiti i unaprjeđenju stanja šumskog drveća, u unaprjeđenju
funkcioniranja šumskih ekosustava.

15. Zašto ekologija šumskog drveaća na studiju urbanog šumarstva?

Zbog pravilnog načina gospodarenja sa šumama odnosno šumskim ekosustavom, zbog unaprijeđenja
stanje šuma, očuvanja i zaštite šuma i šumskih staništa, zbog poznanvanja glavnih ekoloških
čimbenika važnih za razvoj šumskog drveća, zbog poznanvanjaglavnih obilježja šumskih staništa u
Hrvatskoj,zbog poznanvanjaprirodnih zakonitosti rasta i razvoja šuma, zbog poznanvanjaodnosa
organizama u šumskim ekosustavima, posebno odnosa šumskog drveća, zbog podržavanjaprirodne
raznolikosti organizama i njihovih životnih uvjeta, zbog osiguranjaoptimalnog funkcioniranja šumskih
ekosustava.

16. U kojim se tvrtkama, ustanovama i institucijama mogu primjeniti znanja iz ekologije šumskog
drveća?
Hrvatske šume d.o.o., privatne tvrtke za gospodarenje sa šumama, privatne tvrtke za izvođenje
radova u šumama, državne institucije i javne ustanove koje se bave upravljanjem i zaštitom šuma

3
I. Tikvić, D. Ugarković Osnove ekologije šumskog drveća

(kao npr. Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Državna agencija za zaštitu
okoliša i prirode, nacionalni parkovi, parkovi prirode, park šume, javne ustanove za zaštitu prirode na
razini županija), znanstvene institucije i dr.

17. Gdje se praktično koriste znanja i vještine iz ekologije šumskog drvaća u šumarstvu, urbanom
šumarstvu, zaštiti prirode i okoliša?
Kod opisa staništa u osnovama gospodarenja, kod opisa šumskih ekosustava u studijama, kod
procjene utjecaja nekog planiranog objekta na šume, odnosno šumska staništa, kod provođenja
mjera zaštite šumskih tala, kod procjene oštećenosti šumskih tala od mehanizacije, divljači ili domaćih
životinja, kod provođenja mjera zaštite vodotoka u šumama, kod provođenja mjera zaštite staništa
ugroženih i zaštićenih organizama, kod provođenja mjera zaštite šumskih staništa od degradacije, kod
provođenja mjera zaštite od erozije i bujica, kod opisa klime, hidroloških obilježja, reljefa i edafskih
obilježja šumskog staništa, kod procjene vitalnosti, oštećenosti i intenziteta odumiranja stabala, kod
procjene Okfš, kod utvrđivanja razvojnih faza šumskog drveća i dr.

18. Što je stručni rad odnosno stručni članak?

Stručni rad je sustavan prikaz određene stručne teme u pisanom obliku. Prikaz stručne teme se odnosi
na postojeće znanje o temi, npr. prikaz podataka o odumrlim stablima hrasta lužnjaka u nekoj
gospodarskoj jedinici tijekom 10 godina. Stručni rad se sastoji od naslova, uvoda, razrade teme,
zaključka i popisa korištene literature. Stručni radovi se objavljuju u stručnim časopisima kao što su
Šumarski list, Hrvatske šume i dr.

ŠUMSKO DRVEĆE

19. Koliko se drvenastih vrsta razvija u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj je velika zastupljenost prirodnih drvenastih vrsta u šumama. Postoji preko 260 drvenastih
vrsta.

20. Koji su najvažniji nepovoljni čimbenicikoji utječu na šumsko drveće u šumama i u urbanim
područjima?
U šumama nevremena, štetnici i požari.

21. Kojih je pet glavnih vrsta drveća u Hrvatskoj prema zastupljenosti u drvnoj zalihi?
Obična bukva (36%), hrast lužnjak (14%), hrast kitnjak (10%),obični grab (9%) i obična jela (8%), koje
zajedno čine 75% ukupne drvne zalihe u Hrvatskoj.

22. Navedite ostale vrsta drveća u Hrvatskoj prema zastupljenosti u drvnoj zalihi?
Poljski jasen (3%),obična smreka (2%),hrast crnika (2%), hrast medunac (1%) i alepski bor (1%).
10 glavnih vrsta drveća u Hrvatskoj zajedno čine 84% ukupne drvne zalihe.

23. Navedite pet glavnih zimzelenihvrsta drveća u Hrvatskoj.

Obična jela, obična smreka, alepski bor, crni i obični bor.

24. Navedite 5 najvažnijih alohtonih vrsta drveća u Hrvatskoj.

Zelena duglazija, američki borovac, europski ariš, obični bor i primorski bor.

4
I. Tikvić, D. Ugarković Osnove ekologije šumskog drveća

OKOLIŠ I EKOLOŠKI ODNOSI ŠUMSKOG DRVEĆA

25. Koji odnosi organizama postoje u šumama?
Ekološki i biološki.

26. Koji su glavni ekološki odnosi šumskog drveća?

Glavni ekološki odnosi šumskog drveća su prema vodi, svjetlu, toplini i zraku, klimi, šumskom tlu i
reljefu.

27. Koji su glavni biološki odnosi šumskog drveća?

Odnosi prema drugim biljkama, odnosi prema životinjama i odnosi prema mikroorganizmima u
šumama.

28. Pomoću kojih ekoloških parametara opisujemo rasprostranjenost vrsta drveća?

Geografska širina, nadmorska visina, reljefna obilježja.

29. Što sve obuhvaćaju klimatska obilježjaprirodnog rasprostranjenja vrsta drveća obuhvaća
Tip klime, klimatska obilježja optimalnog rasprostranjenja vrste (temperatura zraka, kolicina
oborina), klimatska obilježja rubnih podrucja rasprostranjenja.

30. Koji su direktni ekološki čimbenici važni kod opisa ekoloških zahtjeva drveća?
Svjetlo, toplina, voda

31. Koji su najvažniji nepovoljni ekološki čimbenici za šumsko drveće?

Klimatski ekstremi, promjena hidroloških uvjeta, onecišćenje, štete od mehanizacije, požari

32. Što je okolišu urbanom području?

Okoliš predstavlja skup svih čimbenika kojiutječu na razvoj organizma tijekom njihovog života.
Okolišni čimbenici mogu biti živi (biotski) I neživi (abiotski, stanišni ili ekološki). Živi okolišni čimbenici
su drugi organizmi u ekosustavu koji utječu na organizam u njegovom staništu. Neživi okolišni
čimbenici se nazivaju i životni uvjeti, stanišni ili ekološki čimbenici. Osnovni životni uvjeti za razvoj
organizama su prostor, hrana, svjetlo, toplina, voda I zrak. Osnovni ekološki čimbenici u šumama su
svjetlo, toplina, voda, zrak, kemijski i mehanički čimbenici, klima, reljef, šumsko tlo i matična podloga.
Organizmi se prilagođavaju svom okolišu, ali I okoliš svojim potrebama.

33. Što je okoliš u šumama?

Pod okolišem sa šumarskog gledišta podrazumjevamo životne uvjete i ekološke čimbenike pri kojima
se razvija šumsko drveće i drugi organizmi u šumskim ekosustavima.To je skup svih čimbenika koji
svojim složenim vezama tvore okvir, okolinu i životne uvjete organizama u šumama.

34. Što je stanište organizama?

Stanište predstavlja uvjete života organizama, odnosno mjesto za razvoj organizama. Stanište
predstavlja skup stanišnih abiotskih čimbenika pri kojima se razvija organizam, odnosno koji utječu
na život organizma u nekom ekosustavu. U slučaju šumskog staništa stanišni ili ekološki čimbenici su
šumsko tlo, matična podloga, klima, reljef, hidrografska obilježja i geografski položaj.

35. Zašto je stanište važno za organizme?

Stanište je važno za organizme jer predstavlja osnovne uvjete života za razvoj i održanje organizama,
na koje su se organizmi prilagodili tijekom evolucije.

5
I. Tikvić, D. Ugarković Osnove ekologije šumskog drveća

36. Navedite 10 osnovnih ekoloških čimbenika koji utječu na rast i razvoj organizama u šumama.
Svjetlo, toplina, voda, zrak, kemijski i mehanički čimbenici, klima, reljef, šumsko tlo i matična podloga.

37. Koji su direktni, a koji indirektni ekološki čimbenici?

Direktni ekološki čimbenici susvjetlo, toplina, zrak, voda i kemijski čimbenici. Indirektni ekološki
čimbenici su klima, reljef, tlo, matična podloga i mehanički čimbenici.

38. Koji je značajekoloških i bioloških čimbenika za šumsko drveće?

Ekološki i biološki čimbenici utječu na rast i razvoj organizama, o njima ovisi rast i razvoj organizama,
primarno šumskog drveća.

39. Na koje pokazatelje rasta i razvoja šumskog drveća utječu ekološki čimbenici?
Na proizvodnju biomase, na razvoj fenofaza, na plodonošenje, na razvoj korijena, na vitalnost
stabala.

40. Što je šumsko stanište?

Šumsko stanište je dio zemljine površine (prostor ili mjesto) u šumi na kojem se razvijaju šumski
organizmi pri određenim ekološkim uvjetima.

41. Zašto je šumsko stanište važno za šumske organizme?

Bez staništa nema uvjeta života za organizme. Stanište utječe na intenzitet i dinamiku rasta
organizama. Stanište omogućava funkcioniranje organizama i ekosustava.

42. Što obuhvaća opis staništa šumskog drveća?

Opis staništa šumskog drveća obuhvaća povijesni prikaz utjecaaj na stanište, geografski položaj
staništa, obilježja reljefa, klime, tla i matične podloge tehidrografska obilježja.

BIOLOŠKI ODNOSI ŠUMSKOG DRVEĆA

43. Najvažnija biološka obilježja šumskog drveća ovisna o ekološkim odnosima su

Rast, fenološki razvoj, zakorjenjivanje

44. Navedite najmanje dva primjera prirodnih svojti šumskog drveća koje su posljedica prilagodbe
na ekološke uvjete.
Fenoforme, ekotipovi

45. Koji su nepovoljni biotski čimbenici koji utječu na rast i razvoj šumskog drveća?
štetni kukci, gljive (biljne bolesti), parazitske biljke, divlja

EKOLOŠKI PROBLEMI ŠUMSKOG DRVEĆA

46. Što su ekološki problemi?

6
I. Tikvić, D. Ugarković Osnove ekologije šumskog drveća

Ekološki problemi su dugoročne promjene prirodnih stanišnih, ekloških ili životnih uvjeta organizama.

47. Što su ekološki poremećaji?

Ekološki poremećaji su kratkoročne promjene prirodnih stanišnih, ekloških ili životnih uvjeta
organizama.

48. Kako općenito dijelimo ekološke probleme?

Ekološke probleme i poremećaje dijelimo na lokalne, regionalne i globalne.

49. Navedite najvažnije globalne ekološke promjene?

Promjena koncentracije CO2u atmosferi, promjena klime, smanjenje ozonskog sloja u atmosferi i
smanjivanje biološke raznolikosti na Zemlji.

50. Koji su najznačajniji regionalni ekološki problemi u Hrvatskoj?

Nuklearno zračenje, promjena klime, onečišćenje zraka, vode i tla, šumski požari.

51. Na što utječu ekološki problemi?

Ekološki problemi općenito utječu na stanje organizama, populacija i zajednica u ekosustavima, na
stanje staništa i funkcioniranje ekosustava.

52. Koji su glavni problemi okoliša u šumama (prirodnim i urbanim) Hrvatske?

Glavni problemi okoliša u šumama Hrvatske su hidrološki, klimatski, biotski, edafski i antropogeni.

53. Koji su najvažniji ekološki problemi i poremećajiu urbanim staništima šumskog drveća?
Isušivanje, zamočvarenje, onečišćenje, degradacija, uništavanje.

54. Kako se mogu općenito smanjiti ekološki problemi u urbanim staništima šumskog drveća?
Ekološki problemi se mogu smanjiti osiguranjem optimalnih uvjeta rasta šumskog drveća, očuvanjem
prirodnosti staništa, unaprjeđenjem postojećih stanišnih uvjeta i rješavanjem ekoloških problema u
staništima i okolišu šumskog drveća.

OBIČNA BUKVA

55. Koja su osnovna obilježja obične bukve u Hrvatskoj?

To je najzastupljenija vrsta drveća u Hrvatskoj. Ona čini oko 37% drvne zalihe i zauzima oko 57%
površine šuma u Hrvatskoj. Obična bukva se razvija u velikom broju šumskih zajednica i šumskih

7
I. Tikvić, D. Ugarković Osnove ekologije šumskog drveća

ekosustava i u svim vegetacijskim pojasevima kontinentalne Hrvatske (od nizina, preko brežuljaka,
brda i gora do predplaninskih područja).

56. Koje je osnovno ekološko obilježje obične bukve u Hrvatskoj?

Obična bukva ima najveću ekološku amplitudu od svih vrsta drveća u Hrvatskoj, odnosno prilagođena
je na različite ekološke uvjete kontinentalne Hrvatske.

57. Koje je osnovno obilježje rasprostranjenosti obične bukve u Hrvatskoj?

Obična bukva ima najveći raspon horizontalne rasprostranjenosti (od Slavonije do SZ Hrvatske,
Gorskog kotara i Like, od Istre do Biokova) i vertikalne rasprostranjenosti (od 100 do 1500 m n. v.) u
odnosu na sve druge vrste drveća u Hrvatskoj.

58. Koja je osnovna razlika u rasprostranjenju obične bukve u Hrvatskoj i u Europi?

Obična bukva u Hrvatskoj je dominantno rasprostranjena u brežuljkastim, brdskim i gorskim
područjima, a u Europi u svim područjima: nizinskim, brežuljkastim, brdskim, gorskim, planinskim i
predplaninskim područjima.

59. Koja su osnovna geografska obilježja rasprostranjenosti obične bukve u Europi?

Obična bukva u Europi je rasprostranjena od 8° zapadne geografske dužine u Španjolskoj, do 30°
istočne geografske dužine u Ukrajini, te od 36° sjeverne geografske širine na Siciliji do 60° sjeverne
geografske širine u Norveškoj.

60. Koja su osnovna klimatska obilježja staništa obične bukve u Hrvatskoj?

Obična bukva u Hrvatskoj je optimalno rasprostranjena u području umjereno tople kišne klime, gdje
su srednje godišnje temperatrure zraka od 7 do 10 °C, a srednje godišnje količine oborina od 800 do
1900 mm.

61. Koje je osnovno obilježje obične bukve u odnosu na svjetlo?

Obična bukva je tipična skiofilna vrsta drveća, što znači da može podnijeti zasjenu, odnosno ima velik
stupanj tolerancije na nedostatak svjetla u šumi. Zbog toga se ona može uzgajati u šumama
raznodobne (preborne) strukture. Od listopadnih vrsta drveća ona ima najveću toleranciju na
nedostatak svjetla.

62. Koje je osnovno obilježje obične bukve u odnosu na toplinu?

Obična bukva je tipična vrsta drveća hladnijih brdskih i gorskih područja, iako se može razvijati i na
umjereno toplim brežuljkastim i brdskim područjima (južne strane) ili na vrlo hladnim predplaninskim
staništima (npr. pretplaninska bukva na granici šumske vegetacije na Risnjaku). U brežuljkastom
području toplija južna staništa zauzima hrast kitnjak, a u gorskom području hladnija sjeverna staništa
zauzimaju obična jela, obična smreka i dr. vrste drveća.

63. Koje je osnovno obilježje obične bukve u odnosu na vodu?

U odnosu na vodu obična bukva je mezofit, što znači da se optimalno razvija na staništima koja su
umjerene vlažnosti (niti previše suha, niti previše vlažna).

64. Koje je osnovno obilježje korjenskog sustava obične bukve?

Obična bukva razvija razgranat korjenski sustav. On je nekad srcolikog oblika (što znači da je šireg
raspona na površini, a sa dubinom se raspon korijenja smanjuje), dok na plitkim tlima bukva može
razviti plitak korjenski sustav (što je posebno uočljivo kod vjetroizvala bukovih stabala).

65. Koji su najvažniji nepovoljni abiotski čimbenici za običnu bukvu?

Najvažniji nepovoljni abiotski čimbenici za stabla obične bukve su mokar snijeg, kasni proljetni mraz,
orkanska nevremena i kiša koja se zaledi na stablima (posljedica su ledolomi).

8
I. Tikvić, D. Ugarković Osnove ekologije šumskog drveća

66. Koji su osnovna obilježja obične bukve u urbanim staništima?

Obična bukva ima veliki broj varijeteta i formi koji se koriste u urbanim područjima. Općenito obična
bukva je otporna na zračno onečišćenje, međutim za optimalan razvoj potrebna joj je velika površina
tlo, što je u urbanim područjima moguće osigurati samo u parkovima i urbanim šumama. Zbog toga
se obična bukva ćešće nalazi u urbanim i park šumama, a manje u drvoredima i kao soliterno stablo u
urbanim područjima.

HRAST LUŽNJAK I HRAST KITNJAK

67. Koja su osnovna obilježja hrasta lužnjaka u Hrvatskoj?

Hrast lužnjak je glavna gospodarska vrsta drveća u Hrvatskoj. Njegov udio u drvnoj zalihi iznosi 14% i
nalazi se na 2. mjestu odmah iza obične bukve. Optimalno se razvija u nizinskim šumskim
ekosustavima, koji mogu povremeno biti poplavljeni. Zbog velikih promjena stanišnih uvjeta nizinskih
šumskih ekosustava u Hrvatskoj (primarno zbog hidromelioracija), hrast lužnjak ima najveći intenzitet
odumiranja stabala u odnosu na sve druge vrste drveća.

68. Koja su osnovna obilježja šuma hrasta kitnjaka u Hrvatskoj?

Hrast kitnjak je glavna vrsta drveća brežuljkastih područja. Njegov udio u drvnoj zalihi iznosi 10% i
nalazi se na 3. mjestu iza hrasta lužnjaka. Ta su područja optimalna za razvoj poljoprivrede (nema
poplava, nije prehladno) i naselja. Zbog toga su šume hrasta kitnjaka u Hrvatskoj u prošlosti značajno
iskrčene ili degradirane zbog nepravilnog korištenja.

69. Koje suosnovne razlike između hrasta lužnjaka i hrasta kitnjaka s obzirom na ekološka
obilježjavrsta u Hrvatskoj?
Hrast lužnjak je tipična nizinska vrsta drveća poplavnih područja, dok je hrast kitnjak vrsta drveća
brežuljkastih područja kontinentalne Hrvatske.

70. Koje je osnovno obilježje rasprostranjenosti hrasta lužnjaka u Hrvatskoj?

Hrast lužnjak u Hrvatskoj je dominantno rasprostranjen u nizinskom području velikih rijeka (Save,
Drave i Dunava) i njihovih pritoka (Bosuta, Spačve, Česme, Ilove, Lonje, Kupe, Odre i dr. rijeka).

71. Koje je osnovno obilježje rasprostranjenosti hrasta kitnjaka u Hrvatskoj?

Hrast kitnjak u Hrvatskoj je dominantno rasprostranjen u brežuljkastom području kontenentalnih
uzvisina od Slavonije (Psunj, Papuk, Dilj, Krndija), preko Bilogore i Moslavačke gore, Kalnika,
Medvednice, Ivanščice, Macelja, Zrinjske gore, Vukomerečkih gorica i drugih uzvisina sjeverozapadne
Hrvaske, odnosno Prigorja, Zagorja i Banovine sve do Kleka i ogulinskog područja.

72. Koja je osnovna razlika u horizontalnoj rasprostranjenosti hrasta lužnjaka i hrasta kitnjaka u
Europi?
I hrast lužnjak i hrast kitnjak su rasprostranjeni u većem dijelu Europe. Razlika je što je hrast lužnjak
rasprostranjen malo više na zapad i na sjever Europe, odnosno puno više na sjeveroistok Europe u
odnosu na hrast kitnjak, dok je hrast kitnjak nešto više rasprostranjen u Maloj Aziji u odnosu na hrast
lužnjak. To znači da je hrast lužnjak u Europi više rasprostranjen u hladnijem S i SI dijelu, dok se hrast
kitnjak više rasprostranjen u toplijem južnom dijelu Male Azije.

73. Koja je osnovna razlika u vertikalnoj rasprostranjenosti hrasta lužnjaka i hrasta kitnjaka?

9
I. Tikvić, D. Ugarković Osnove ekologije šumskog drveća

Hrast lužnjak je vertikalno rasprostranjen do 1000 m n. v., dok je hrast kitnjak rasprostranjen do 1300
m n. v.

74. Koja su osnovna klimatska obilježja staništa hrastova lužnjaka i kitnjaka u Hrvatskoj?
Hrastovi lužnjak i kitnjak u Hrvatskoj se optimalno razvijaju u području umjereno tople kišne klime
kontinentalnog područja, gdje su srednje godišnje temperatrure zraka od 10 do 11 °C, a srednje
godišnje količine oborina od 600 do 900 mm.

75. Koje je osnovno obilježje hrastova lužnjaka i kitnjaka u odnosu na svjetlo?

Hrastovi lužnjak i kitnjak su tipične heliofilne vrste drveća, što znači da ne mogu podnijeti zasjenu
drugih stabala, odnosno nemaju toleranciju na nedostatak svjetla u šumi. Zbog toga se oni ne mogu
saditi ispod krošanja drugih stabala.

76. Koje je osnovno obilježje hrastova lužnjaka i kitnjaka u odnosu na toplinu?

Hrastovi lužnjak i kitnjak su mezofilne vrsta drveća u odnosu na toplinu, što znači da se optimalno
razvijaju u području umjereno tople kišne klime, gdje su srednje godišnje temperature zraka od 10 do
11 °C. U Hrvatskoj i u Europi hrast kitnjak se razvija na nešto toplijim staništima u odnosu na hrast
lužnjak.

77. Koje je osnovno obilježje hrastova lužnjaka i kitnjaka u odnosu na vodu?

Hrast lužnjak je tipična higrofilna vrsta drveća nizinskih područja, što znači da se razvija u vlažnim
staništima koja su povremeno poplavljena, dok je hrast kitnjak mezofilna vrsta drveća u odnosu na
vodu, slično kao obična bukva, odnosno ne može se optimalno razvijati u vlažnim i poplavnim
područjima, kao ni u izrazito suhim staništima.

78. Koje je osnovno obilježje korjenskog sustava hrastova lužnjaka i kitnjaka?

Hrastovi lužnjak i kitnjak razvijaju tipičan korjenski sustav sa žilom srčanicom. U početku razvoja
stabala žila srčanica je značajno izražena, a kasnije korijenski sustav postaje razgranat. Općenito se
pretpostavlja da hrast lužnjak razvija dubok korijenski sustav u ovisnosti o dubini podzemene vode.
Međutim, znanstveno je dokazano da se većina korijenskog sustava hrasta lužnjaka razvija do dubine
od 60 cm zbog toga jer su u površinskim slojevima tla povoljniji uvjeti za rast korijena (više je hranjiva,
veća je poroznost, toplina i dostupna vlažnost), u odnosu na dublje nepropusne slojeve tla. Dokaz
tome je i plitak korjenski sustav koji se u novije vrijeme uočava kod vjetroizvala hrastovih stabala.
Obje vrste drveća razvijaju mikoriznu simbiozu na korijenju.

79. Koji su najvažniji nepovoljni čimbenici za hrastove lužnjak i kitnjak?

Najvažniji nepovoljni čimbenici za stabla hrasta lužnjaka su promjene hidroloških uvjeta staništa,
biotski štetnici (gubar, pepelnica, mrazovci), kasni proljetni mraz, orkanski vjetar. Najvažniji
nepovoljni čimbenici za stabla hrasta kitnjaka su biotski štetnici (kukci posebno gubar, gljive), zatim
kasni proljetni mraz i antropogeni utjecaji (degradacija i uništavanje šuma hrasta kitnjaka).

80. Koji su osnovna obilježja hrastova lužnjaka i kitnjaka u urbanim staništima?

Hrastovi lužnjak i kitnjak imaju velik broj varijeteta i formi koji se koriste u urbanim područjima.
Međutim, zbog velikih zahtjeva za stanišnim čimbenicima, posebno u odnosu na tlo i vodu, te se vrste
drveća većinom uzgajaju u urbanim i park šumama, a manje u drvoredima i kao soliterna stabla u
urbanim područjima.

HRAST CRNIKA I HRAST MEDUNAC

81. Koja su osnovna obilježja hrasta crnike u Hrvatskoj?

10
I. Tikvić, D. Ugarković Osnove ekologije šumskog drveća

Hrast crnika je tipična eumediteranska vrsta drveća, što znači da se razvija u uvjetima mediteranske
klime, dok se ne razvija u kontinentalnom području Hrvatske. To je jedna od najvažnijih vrsta drveća u
primorskom području Hrvatske. Prema udjelu u drvnoj zalihi Hrvatske pripada među 10 gospodarskih
vrsta drveća (nalazi se na 9. mjestu s udjelom od 1,6% ukupne drvne zalihe).

82. Koja su osnovna obilježja šuma hrasta medunca u Hrvatskoj?

Hrast medunac je glavna vrsta drveća submediteranskih područja primorske Hrvatske, odnosno
područja koja su prema klimatskim uvjetima na prijelazu iz hladnije kontinentalne klime u topliju
mediteransku klimu, kao i vrsta drveća toplijih staništa kontinentalne Hrvatske. Njegov udio u drvnoj
zalihi iznosi 1,3% i nalazi se na 10. mjestu iza hrasta crnike. Zbog optimalnih uvjeta staništa na kojima
se hrast medunac razvija, šume hrasta medunca su slično kao i šume hrasta kitnjaka značajno
iskrčene u prošlosti ili su degradirane zbog nepravilnog korištenja.

83. Koje su osnovne ekološke razlike između hrastova crnike i medunca u Hrvatskoj?
Hrast crnika je tipična eumediteranska vrsta drveća priobalnog i otočnog područja Hrvatske, dok je
hrast medunac submediteranska vrsta priobalnog i otočnog područja hrvatskog primorja i toplijeg
kontinentalnog područja Hrvatske.

84. Koje je osnovno obilježje rasprostranjenosti hrasta crnike u Hrvatskoj?

Hrast crnikaje rasprostranjen u priobalnom području u jugozapadnom i južnom dijela Istre, te u
priobalmom području od Zadra do najjužnijih dijelova hrvatskog primorja (do granice sa Crnom
Gorom), a na otocima na južnim dijelovima Cresa, Lošinja, Raba i Paga, teBraču, Hvaru, Korčuli,
Mljetu i drugim otocima južne Dalmacije.

85. Koje je osnovno obilježje rasprostranjenosti hrasta medunca u Hrvatskoj?

Hrast medunac u Hrvatskoj je rasprostranjen u hrvatskom primorju i kontinentalnoj Hrvatskoj. U
hrvatskom primorju on se razvija u Istri, na sjeverno jadranskim otocima, na nižim do srednjim
primorskim padinama Velebita, do sjevernog dijela Ravnih kotara i sjeverne Dalmacije. U
kontinentalnoj Hrvatskoj hrast medunac se razvija na toplim vapnenastim staništima brežuljkastog i
brdskog područja, ali ne zauzima značajnije površine kao u submediteranskom području.

86. Koja je osnovna razlika u horizontalnoj rasprostranjenosti hrasta crnike i hrasta medunca u
njihovim arealima?
Hrastovi crnika i medunac su dominantno rasprostranjeni u južnom dijelu Europe. Razlika je što je
hrast crnika više rasprostranjen na Pirinejskom poluotoku, zatim u priobalnom području Apeninskog i
Balkanskog poluotoka i u sjevernom dijelu Afrike, dok je hrast medunac više rasprostranjen u
zapadnom dijelu kontinentalnog dijela Francuske, te kontinentalnom dijelu Apeninskog i Balkanskog
poluotoka i zapadnom kontinentalnom dijelu Male Azije.

87. Koja je osnovna razlika u vertikalnoj rasprostranjenosti hrastova crnike i medunca?

Hrast crnika je vertikalno rasprostranjen od obale mora do 1300 m na Etni, 1400 m na Pirinejima,
2900 m na gorju Atlas u sjeverozapadnom dijelu Afrike, dok je hrast medunac vertikalno
rasprostranjen od 200 do 1300 m n. v.

88. Koja su osnovna klimatska obilježja staništa hrastova crnike i meduncau Hrvatskoj?
Hrast crnika u Hrvatskoj se optimalno razvijau području umjereno tople kišne klime mediteranskog
područja, gdje su srednje godišnje temperatrure zraka od 13 do 16 °C, a srednje godišnje količine
oborina od 700 do 1000 mm. Hrast medunac u Hrvatskoj se optimalno razvija u području umjereno
tople kišne klime submediteranskog područja i toplijeg kontinentalnog područja gdje su srednje
godišnje temperatrure zraka od 8 do 13 °C, a srednje godišnje količine oborina od 900 do 1300 mm.

89. Koje je osnovno obilježje hrastova crnike i medunca u odnosu na svjetlo?

11
I. Tikvić, D. Ugarković Osnove ekologije šumskog drveća

Hrastovi crnika i medunac su heliofilne vrste drveća, što znači da ne mogu podnijeti zasjenu drugih
stabala. Međutim, ponik i pomladak hrasta crnike podnosi umjerenu zasjenu, ali se pri takvim
uvjetima sporije razvija.

90. Koje je osnovno obilježje hrastova crnike i medunca u odnosu na toplinu?

Hrast crnika jetermofilna vrsta drveća u odnosu na toplinu, što znači da se optimalno razvija u toplim
klimatskim područjima, gdje se srednje godišnje temperature zraka kreću od 13 do 16 °C. Hrast
medunac jemezofilno-termofilna vrsta drveća u odnosu na toplinu, što znači da se optimalno razvija u
umjerenim klimatskim područjima, gdje se srednje godišnje temperature zraka kreću od 8 do 13 °C, ali
se može razvijati i u nejšto toplijim staništima.

91. Koje je osnovno obilježje hrastova crnike i medunca u odnosu na vodu?

Hrast crnika je tipična kserofilna vrsta drveća, što znači da se razvija u staništima u kojima u
pojedinim dijelovima godine nedostaje oborina (npr. sušna razdoblja ljeti), dok je hrast medunac
mezofilno-kserofilna vrsta drveća, odnosno razvija se u područjima sa umjerenom količinom
oborina,ali i u područjima sa malom količinom oborina u pojedinim dijelovima godine, dok se u
izrazito suhim staništima ne razvija. Niti jedna od ovih dviju vrsta se ne može razvijati u vlažnim i
poplavnim područjima.

92. Koje je osnovno obilježje korjenskog sustava hrastova crnike i medunca?

Hrastovi crnika i medunac razvijaju razgranat korijenski sustav. Hrast crnika osim toga razvija i žilu
srčanicu, dok hrast medunac razvija dugo horizontalno korijenje (tzv. postrano korijenje). Obje vrste
razvijaju mikoriznu simbiozu na korijenju.

93. Na koje su ekološke čimbenike otporni hrastovi crnika i medunac?

Hrast crnika je otporan na velike vrijednosti ljetnih temperatura zraka i sušu (podnosi sušno razdoblje
do 2 mjeseca), na mraz, vjetar i snijeg. Hrast medunac je otporan na ljetne vrućine i sušu, na male
vrijednosti temperature zraka u zimi, na rani i kasni mraz i na plitko tlo.

94. Koji su najvažniji nepovoljni čimbenici za hrastove crniku i medunac?

Najvažniji nepovoljni čimbenici za stabla hrasta crnike su požari, atropogena degradacija šuma, brst
stoke (koze, ovce) te kukci i gljive. Najvažniji nepovoljni čimbenici za stabla hrasta medunca su biotski
štetnici (kukci posebno hrastov četnjak (Thaumatopoea processionea), gubar (Lymanthria dispar),
zatim gljive (pepelnica) i antropogeni utjecaji (degradacija i uništavanje šuma djelovanjem čovjeka i
domaćih životinja).

95. Koja su osnovna obilježja hrastova crnike i medunca u urbanim staništima?

Hrast crnika se razvija u urbanim šumama i kao soliterno stablo u parkovima i drvoredima
eumediteranskog područja. Hrast medunac je vrlo polimorfna vrsta (ima veliki broj varijeteta) i tvori
hibride sa hrastovima crnikom, kitnjakom, cerom, lužnjakom i drugim vrstama. On se rijetko koristi u
urbanim područjima submediterana i toplijeg kontinentalnog područja.

POLJSKI JASEN I CRNA JOHA

96. Koja su osnovna obilježja poljskog jasena u Hrvatskoj?

12
I. Tikvić, D. Ugarković Osnove ekologije šumskog drveća

Poljski jasen je tipična pionirska vrsta drveća poplavnih nizinskih šuma, što znači da se prvi razvija u
izrazito vlažnim uvjetima staništa (oblik mikroreljefa je mikroudubina ili kolokvijalno „bara“). To je
jedna od važnih vrsta drveća u nizinskim šumama. Prema udjelu u drvnoj zalihi Hrvatske pripada
među 10 gospodarskih vrsta drveća (nalazi se na 7. mjestu s udjelom od 3,2% ukupne drvne zalihe).
Najkvalitetnija stabla poljskog jasena razvijaju se u šumama hrasta lužnjaka na mikroudubina tzv.
„nizama“ koje su povremeno poplavljene.

97. Koja su osnovna obilježja šuma crne johe u Hrvatskoj?

Crna joha je također tipična pionirska vrsta drveća poplavnih nizinskih šuma, koja se također prva
razvija u izrazito vlažnim uvjetima u mikroudubinama tzv. „barama“. Njezin udio u drvnoj zalihi iznosi
oko 1% i ne pripada u 10 gospodarskih vrsta drveća u Hrvatskoj. Najbolje šume crne johe se razvijaju
u Podravini, na području šumarije Đurđevac, u šumskim predjelima Kupinje, Crni jarci i Preložnički
berek.

98. Koje su osnovne ekološke razlike između poljskog jasena i crne joheu Hrvatskoj?
Poljski jasen je tipična vrsta drveća poplavnih nizinskih područja koji na nepropusnim glinovitim tlima
i matičnoj podlozi prapora tvori čiste sastojine,gdje se pojavljuju direktne poplave i zadržava
površinska voda, dok je crna joha također tipična vrsta drveća poplavnih nizinskih područja, ali se
optimalnije razvija na propusnim pjeskovitim i šljunkovitim tlima, namatičnoj podlozi aluvijalnih
šljunaka i pijesakai u staništima gdje je intenzivnije osciliranje površinske vodei vode u tlu(uz
vodotoke, na površinama na koje se slijeva voda sa okolnih terena, u zatvorenim „barama“).

99. Koje je osnovno obilježje rasprostranjenosti poljskog jasena u Hrvatskoj?

Poljski jasen je rasprostranjen u nizinskim područjima Hrvatske u dolinama Save, Drave, Mure,
Dunava i njihovih pritoka. Najveće površine šuma poljskog jasena nalaze se u Posavini, iako se poljski
jasen razvija i u drugim nizinskim šumama, čak i u Motovunskoj šumi u Istri te uz vodotoke Hrvatskog
primorja.

100. Koje je osnovno obilježje rasprostranjenosti crne johe u Hrvatskoj?

Crna joha u Hrvatskoj je najviše rasprostranjenau nizinskim poplavnim područjima Posavine,
Podravine i Podunavlja. Ona se razvija uz vodotoke i u drugim područjima Hrvatske, kao i na vlažnim
staništima gdje se slijeva voda sa okolnih uzvisina.

101. Koja je osnovna razlika u horizontalnoj rasprostranjenosti poljskog jasena i crne johe?
Poljski jasen je dominantno rasprostranjeni u južnom dijelu Europe (od Španjolske i Portugala na
zapadu preko južne i središnje Francuske, Italije, Slovenije, Balkanskog poluotoka, južnog dijela
Rumunjske do Krima i Kaspijskog mora na istoku), u sjevernom dijelu zapadne Afrike, u Maloj Aziji sve
do Kaspijskog mora. Crna joha je rasprostranjena u gotovo cijeloj Europi sve do Urala, djelomično u
Maloj Aziji, ali nije rasprostranjena u SZ Africi.

102. Koja je osnovna razlika u vertikalnoj rasprostranjenosti poljskog jasena i crne johe?
Poljski jasen je vertikalno rasprostranjen od razine mora do 1000 m n.v., dok je crna joha vertikalno
rasprostranjena od razine mora do 2000 m n. v.

103. Koja su osnovna klimatska obilježja staništa poljskog jasena i crne johe u Hrvatskoj?
Poljski jasen i crna joha u Hrvatskoj se optimalno razvijaju u području umjereno tople kišne klime
kontinentalnog područja, gdje su srednje godišnje temperatrure zraka od 10 do 11 °C, a srednje
godišnje količine oborina od 600 do 900 mm.

104. Koje je osnovno obilježje poljskog jasena i crne joheu odnosu na svjetlo?
Poljski jasen je heliofilna vrste drveća, što znači da ne podnosi zasjenu. Crna joha je poluheliofit -
heliofit, jer djelomično podnosi umjerenu zasjenu.

13
I. Tikvić, D. Ugarković Osnove ekologije šumskog drveća

105. Koje je osnovno obilježje poljskog jasena i crne joheu odnosu na toplinu?
Poljski jasen i crna joha su uglavnom mezofilne vrste drveća u odnosu na toplinu (mezotermne), iako
je poljski jasen termofilnija vrsta drveća od crne johe (jer je rasprostranjen u SZ Africi, J Europi i Maloj
Aziji), a crna joha frigofilnija vrsta drveća (jer se razvija u hladnijim područjima sjeverne i istočne
Europe sve do Urala).

106. Koje je osnovno obilježje poljskog jasena i crne joheu odnosu na vodu?
Poljski jasen i crna joha su tipičnehigrofilne vrste drveća vlažnih i poplavnih staništa, što znači da se
razvijaju u staništima u kojima je u pojedinim dijelovima godine previše vode (npr. poplavna razdoblja
u jesen i zimi). Količina i dinamika vode u staništima poljskog jasena i crne johe utječu na kakvoću
rasta i razvoja stabla. U uvjetima prevelike količine vode razvoj stabla je organičen, dok u uvjetima
optimalne vlage tla obje vrste postižu vrlo velike dimenzije, kao hrast lužnjak.

107. Koje je osnovno obilježje korjenskog sustava poljskog jasena i crne johe?
Poljski jasen razvija tipičan plitki korjenski stustav sa ponirućim korijenjem i endomikorizu na korijenu.
Crna joha razvija razgranat korjenski sustav i simbiozu aktinomiceta na korijenu pomoću koje veže
dušik iz zraka. Kod obje vrste drveća korijenje se razvija u površinskim slojevima tla, do dubine od 0,5-
1 m, dok se većina korijenja razvija do dubine od 0,5 m, zbog povoljnijih uvjeta za razvoj korijenja
(zrak, hranjiva, toplina, poroznost).

108. Na koje su ekološke čimbenike otporni poljski jasen i crna joha?

Poljski jasen je otporan na poplavnu vodu, zimske studeni i velike vrijednosti ljetnih temperatura
zraka (sredozemni ekotip). Crna joha je otporna na poplavnu vodu i na male vrijednosti temperature
zraka u zimi, dok je umjereno otporna na kasni mraz.

109. Koji su najvažniji nepovoljni čimbenici za poljski jasen i crnu johu?

Najvažniji nepovoljni čimbenici za stabla poljskog jasena su promjena prirodnih hidroloških uvjeta,
mraz, led na površini poplavne vode koji savija stabla i uništava pomladak, suša, olujna nevremena i
kukci kao što su jasenova pipa (Stereonichus fraxini) te gljiva halara (Chalara fraxinea). Najvažniji
nepovoljni čimbenici za stabla crne johe su su biotski štetnici (kukci posebno johina šarena pipa
(Cryptorrhynchus lapathii), zatim gljive i antropogeni utjecaji (isušivanje staništa i konverzija odnosno
prevođenje iz jednog u drugi tip šumskogstaništa).

110. Koji su osnovna obilježja poljskog jasena i crne joheu urbanim staništima?
Poljski jasen i crna joha se razvijaju su specifičnim područjima urbanih šuma uz potoke i na vlažnim
staništima. Selekcionirani primjerci se mogu vidjeti u drvoredima, parkovima i okućnicama.

PITOMI KESTEN I MALOLISNA LIPA

111. Koja su osnovna obilježja pitomog kestena u Hrvatskoj?

Pitomi kesten je tipična vrsta drvća brežuljkastih i brskih šuma kontinentalnog te submediteranskog
dijela Hrvatske. On se često javlja zajedno sa hrastom kitnjakom, običnom bukvom i drugim vrstama
drveća na visinama od 200 do 600 m. Već duže vrijeme zbog djelovanja raka kestenove kore (gljiva
Cryphonectria parasitica) on je ugrožena vrsta drveća u Hrvatskoj. U novije se vrijeme na pitomom
kestenu pojavila invazivna štetna vrsta kestenova oša šiškarica (Torymus sinensis). U drvnoj zalihi
Hrvatske on sujeluje sa 0,8%.

112. Koja su osnovna obilježja malolisne lipe u Hrvatskoj?

14
I. Tikvić, D. Ugarković Osnove ekologije šumskog drveća

Malolisna lipa u Hrvatskoj senajviše razvija zajedno sa srebrnolisnom lipom u nizinskim

šumamahrasta lužnjaka i običnog graba,te u subasocijaciji te šume sa hrastom cerom na području
Slavonije, zapadnog Srijema, Baranje,Podravine, Posavine, Međimurja, središnje Hrvatskai Pokuplja,
na nadmorskim visinama od 80 do 150 m. Ona se pojavljuje i u brdskim i gorskim područjima
kontinentalne Hrvatske. U drvnoj zalihi Hrvatske sujeluje sa 0,7%.

113. Koja su osnovna ekološkaobilježja pitomog kestena i malolisne lipe u Hrvatskoj?

Pitomi kesten je vrsta drveća brežuljkastih i brskih staništa(od 200 do 600 m n. v.) umjereno tople
kišne klime kontinentalnog i sjevernog dijela submediteranskog područja Hrvatske (Istra i Kvarnersko
primorje). Pitomi kesten najbolje raste na kiselim tlima i ne podnosi veliku vlagu u staništu. Malolisna
lipa je vrsta drveća nizinskog, brežuljkastog i brdskog područja, a optimalno se razvija na
brežuljkastom i nižem brdskom području do 500 m n.v.

114. Koje je osnovno obilježje rasprostranjenosti pitomog kestena u Hrvatskoj?

Veći kompleksi šuma pitomog kestena u Hrvatskoj se nalaze na Zrinskojgori, Medvednici, te
Samoborskom gorju i Žumberku u zajednici sa hrastom kitnjakom (Querco-Castanetum croaticum).
Najveće površine šuma se nalaze na sisačkom području (oko 50%), zatim na karlovačkom području
(oko 30%) te oko Zagreba (oko 15%). Postoje populacije pitomog kestena u submediteranskom dijelu
Hrvatske, te uIstri (u zajednici Querco-Castaneum submediteraneum). Pitomi kesten se vertikalno u
Hrvatskoj razvija od 200 do 600 m.

115. Koje je osnovno obilježje rasprostranjenosti malolisne lipe u Hrvatskoj?

Malolisna lipa u Hrvatskoj je najviše rasprostranjena u nizinskim šumama hrasta lužnjaka uSlavoniji,
zapadnom Srijemu, Baranji, Posavini, Podravini, središnjoj Hrvatskoj, Pokuplju i Međimurju. Ona se
razvija i na nižem brdskom području do 500 m n.v., kao i na većim nadmorskim visinama u dijelovima
Gorskog kotara u jelovoj šumi s milavom. Najviša područja rasprostranjenja malolisne lipe u Hrvatskoj
su na Velebitu. Malolisna lipa u Hrvatskoj raste između 80 i 1350 m n. v.

116. Koja je osnovna razlika u horizontalnoj rasprostranjenosti pitomog kestena i malolisne lipe?
Pitomi kesten je vrsta drveća zapadne i južne Europe. On je većinom rasprostranjen u priobalnim i
toplijim kontinentalnim područjima zapadne i jugoistočne Europe, te je značajno rasprostranjem u
mediteranskom području.On ima veći raspon rasprostranjenja u zapadnom dijelu areala (od
Španjolske i Portugala do sjevernih dijelova Velike Britanije). Najveća područja rasprostranjenja su
sjeverna Španjolska te veći dijelovi Francuske, Italije i Švicarske. Na području Balkanskog poluotoka
on je fragmentarno rasprostranjen, dok je na području sjeverne Male Azije i Kavkaza zastupljen na
većim područjima. Malolisna lipa je jedna od najrasprostranjenijih vrsta drveća u Europi. To je vrsta
drvaća zapadne, srednje i istočne Europe. Najvažnije područje rasprostranjenja je od Španjolske na
zapadu do Urala i Sibira na istoku. Malolisna lipa nije rasprostranjena u priobalnim područjima južne
Europe i u Maloj Aziji.
117. Koja je osnovna razlika u vertikalnoj rasprostranjenosti pitomog kestena i malolisne lipe?
Pitomi kesten je vertikalno rasprostranjen od razine mora do 1500 m n.v. u Španjolskoj i Italiji
(Sicilija), dok optimalno raste na nadmorskim visinama od 400 do 900 m. Malolisna lipaje vertikalno
rasprostranjena od razine mora do 2000 m n. v.

118. Koja su osnovna klimatska obilježja staništa pitomog kestena i malolisne lipeu Hrvatskoj?
Pitomi kesten u Hrvatskoj se najbolje razvija u području umjereno tople kišne klime kontenentalnog i
submediteranskog sjevernog područja, gdje su srednje godišnje temperatrure zraka od 10 do 14 °C, a
srednje godišnje količine oborina od 900 do 1500 mm. Malolisna lipa u Hrvatskoj se najbolje razvija u
području umjereno tople kišne klime kontenentalnog područja, gdje su srednje godišnje temperatrure
zraka od 7 do 11 °C, a srednje godišnje količine oborina od 700 do preko 2000 mm.

119. Koje je osnovno obilježje pitomog kestena i malolisne lipe u odnosu na svjetlo?

15
I. Tikvić, D. Ugarković Osnove ekologije šumskog drveća

Pitomi kesten djelomično podnosi zasjenu (poluheliofit), dok malolisna lipa podnosi zasjenu
(poluskiofit), ali joj za optimalan razvoj treba dosta svjetla.

120. Koje je osnovno obilježje pitomog kestena i malolisne lipe u odnosu na toplinu?
Pitomi kesten i malolisna lipa su uglavnom mezofilne vrste drveća u odnosu na toplinu (mezotermne),
iako je pitomi kesten termofilnija vrsta drveća od malolisne lipe (jer je rasprostranjen većim dijelom u
zapadnoj i južnoj Europi, a u kontinentalnim dijelovima Europe dolazi na toplijim staništima), dok je
malolisna lipa frigofilnija vrsta drveća koja se može razvijati i u hladnijim područjima sjeverne i
istočne Europe, te gorskim i planinskim područjima kontinentalne Europe. U područjima sjeverne
Francuske gdje su srednje godišnje temperature zraka manje od 10°C pitomi kesten nema redovit
urod sjemena.

121. Koje je osnovno obilježje pitomog kestena i malolisne lipe u odnosu na vodu?
Pitomi kesten i malolisna lipa su tipične mezofilne vrste drveća u odnosu na vodu, što znači da se
razvijaju u staništima sa prosječnom količinom oborina.U uvjetima prevelike količine vode kao što su
poplavna staništa one se ne mogu razvijati. Pitomi kesten je nešto otporniji na suša staništa u odnosu
na malolisnu lipu, jer se razvija na sušim toplijim staništima zapadne i južne Europe.

122. Koje je osnovno obilježje korjenskog sustava pitomog kestena i malolisne lipe?
Pitomi kesten razvija dubok razgranat korjenski stustav sa žilom srčanicom i sa ektomikorizom na
korijenu. Malolisna lipa razvija razgranat korjenski sustav sa brojnim postranim korijenjem i također
sa gustom ektotrofnom mikorizom.

123. Na koje su ekološke čimbenike otporni pitomi kesten i malolisna lipa?

Pitomi kesten je otporan na sušu staništa, na velike vrijednosti temperature zraka, na mraz, na vjetar
(zbog dubokog i krupnog korijenja), na zračno onečišćenje i na plitko kiselo tlo. Malolisna lipa je
otporna na male vrijednosti temperature zraka zimi, na malu plodnost tla, na slabo prozračna glejna
tla, na nedostatak vode u tlu u ljetnim mjesecima, na nagib terena, na kasni mraz i na zračno
onečišćenje.

124. Koji su najvažniji nepovoljni čimbenici za pitomi kesten i malolisnu lipu?

Najvažniji nepovoljni čimbenici za stabla pitomog kestena su rak kestenove kore i kestenova osa
šiškarica. Najvažniji nepovoljni čimbenici za stabla malolisne lipe su biotski štetnici (ona ima vrlo velik
broj štetnika (120) i patogenih gljiva (210) kao što su Armillaria mellea, Phytophthora cactorum, Ph.
citricola i dr.).

125. Koja su osnovna obilježja pitomog kestena i malolisne lipe u urbanim staništima?
Pitomi kesten spada među najljepše listopadne vrste drveća. Sadi se u parkovima i urbanim
staništima na toplim i suhim staništima. Malolisna lipa je jedna od najzastupljenijih vrsta drveća u
urbanim područjima uz običnu brezu, javore, platane i crni bor. Često se sadi kao drvoredno stablo jer
je otporna na brojne nepovoljne čimbenike u urbanim područjima kao što su velike promjene
temperature zraka i tla, suhi zrak, refleksija topline od asfalta i betona, onečišćenje vode i zraka,
zasjena, suho i plitko tlo, nedostatak vode, mraz, slabo kiselo tlo i dr. Malolisna lipa je česta u
urbanim područjima i zbog velike vitalnosti stabala u urbanim područjima, pravilne i lijepe krošnje te
mirisnih i lijepih cvjetova. Ona je jedna od najznačajnijih medonosnih vrsta drveća, koja u vrijeme
cvatnje ima vrlo ugodan miris kao rijetko koja druga vrsta drveća.

OBIČNA JELA I OBIČNA SMREKA

16
I. Tikvić, D. Ugarković Osnove ekologije šumskog drveća

126. Koja su osnovna obilježja obične jele u Hrvatskoj?

Obična jela je tipična vrsta drvća brdskim i gorskih šuma kontinentalnog dijela Hrvatske. To je
najrasprostranjenija zimzelena vrsta drveća u Hrvatskoj. Ona se često javlja zajedno sa običnom
bukvom i običnom smrekom na visinama od 600 do 1400 m. Već duže vrijeme zbog djelovanja
zračnog onečišćenja ona je najoštećenija vrsta drveća u Hrvatskoj i značajno ugrožena.Na određenim
područjima areala obične jele u Hrvatskoj zbog ekstremnih klimatskih uvjeta, zakiseljavanja šumskog
tla i plitkog tla na vapnencu obična jela se ne obnavlja prirodno, a ta staništa postupno osvaja obična
bukva. Značajna oštećenost stabala obične jele u Hrvatskoj se kreće od 60 do 70%. Obična jela je
prema udjelu u drvnoj zalihi na 4. mjestu iza hrastova ljužnjaka i kitnjaka, a udio od ukupne drvne
zalihe u Hrvatskoj iznosi 9,4%.

127. Koja su osnovna obilježja obične smreke u Hrvatskoj?

Obična smreka je pionirska vrsta šumskog drveća vrlo intenzivnog rasta, koja se često koristi za
pošumljavanje. U mladosti je vrlo prilagodljiva i može se saditi od nizinskih do gorskih i planinskih
područja. U novije vrijeme značajne površine srednjodobnih i starijih umjetno podignutih šuma obične
smreke u Hrvatskoj su odumrle. Većinom su to šume na manjim nadmorskim visinama (nizinskog,
brežuljkastog i nižeg brdskog područja). Glavni uzrok odumiranju stabala obične smreke su klimatske
promjene (ekstremna sušna razdoblja) i biotski čimbenici (potkornjaci). Obična smreka pripada među
10 glavnih vrsta drveća u Hrvatskoj (nalazi se na 8. mjestu iza poljskog jasena). U drvnoj zalihi
Hrvatske sujeluje sa oko 2%.

128. Koja su osnovna ekološka obilježja obične jele i obične smreke u Hrvatskoj?
Obična jelaje vrsta uske ekološke amplitude, što znači da se razvija pri specifičnim ekološkim
uvjetima. Optimalno se razvija u brdskim i gorskim područjima Gorskog kotara i Like (od 800 do 1200
m n. v.), koja imaju umjereno toplu kišnu klimu, gdje su velike količine oborina, veliki udio snijega u
oborinama i male vrijednosti temperature zraka. Obična smreka je vrsta široke ekološke amplitude,
međutim najbolje raste u brdskim i gorskim područjima. Od svih vrsta drveća ona je najotpornija na
male vrijednosti temperature zraka te na mrazištima brdskog i gorskog područja (npr. mrazište
Štirovača na Velebitu) tvori čiste sastojine, gdje su tijekom većeg dijela godine vrlo male vrijednosti
temperature zraka i dugo zadržavanje snijega.

129. Koje je osnovno obilježje rasprostranjenosti obične jele u Hrvatskoj?

Obična jela u Hrvatskoj je najviše rasprostranjena na području Dinarida, odnosno na Velikoj i Maloj
Kapeli, na većem dijelu Velebita, na sjevernim padinama Dinare, Kamejšnice i Biokova. Donja granica
vertikalne rasprostranjenosti na tim uzvisinama je od 650 m na sjevernim, odnosno od 850 m na
južnim stranama, do 1100 odnosno 1400 m n. v. Na primorskim stranama areala donja granica
rasprostranjenosti je od 750 do 1150 m n. v. Obična jela je fragmentarno rasprostranjena i na
goramaizmeđu Save i Drave na nadmorskim visinama od 200 do 1000 m (na Ravnoj Gori, Macelju,
Ivanšćici, Strahinjščici, Medvednici, Psunju i Papuku). Na tim se uzvisinama na južunim stranama
obična jela razvija znatno višlje nego na sjevernim stranama (npr. na Medvednici se javlja na 350 m n.
v. na sjevernoj strani, a na južnoj strani na 900 m).

130. Koje je osnovno obilježje rasprostranjenosti obične smreke u Hrvatskoj?

Rasprostranjenost obične smreke se gotovo poklapa sa rasprostranjenošću obične jele u Hrvatskoj.
Jedina je razlika što se prirodno obična smreka ne razvija sjeverno od rijeke Save. Obična smreka je
prirodno rasprostranjena u brdskim, gorskim i predplaninskim područjima. Ona je također najviše
rasprostranjena na području Dinarida, odnosno na području Gorskog kotara i Like na nadmorskim
visinama od 500 do 1400 m. Monodominantne smrekove šume se razvijaju na mrazištima, udolinama
i vrtačama dinarskih planina.

131. Koja je osnovna razlika u horizontalnoj rasprostranjenosti između obične jele i obične smreke?

17
I. Tikvić, D. Ugarković Osnove ekologije šumskog drveća

Obična jela je tipična vrsta srednje Europe (centralno rasprostranjenje je na području Alpa, Vogeza,
Jure i Schwarzwalda, dok se isprekidano rasprostire na području Pirineja, Apenina i Balkanskog
poluotoka), dok je obična smreka tipična vrsta sjeverne i srednje Europe. Na području srednje Europe
areal im se preklapa, dok na području sjeverne Europe dolazi samo obična smreka do najsjevernijih
dijelova. Obična jela je rasprostranjena od 38 do 52 ° SGŠ, a obična smreka od 40 do 70° SGŠ.Raspon
geografskih širina za običnu jelu je 14 stupnjeva, a za običnu smreku 30 stupnjeva.Obična jela ima
manji areal rasprostranjenja, dok obična smreka zauzima velika hladna područja sjeverne Europe.
Obična smreka je ujedno i najvažnija zimzelena vrsta drveća u Europi.

132. Koja je osnovna razlika u vertikalnoj rasprostranjenosti između obične jele i obične smreke?
Obje vrste se razvijaju od nizinskih i brežuljkastih do brdskih, gorskih i pretplaninskih područaEurope.
Obična jela se razvija od razine mora u Poljskoj do 1900 m u Alpama, a obična smreka od razine mora
u Skandinaviji do 2300 m n. v. u Alpama. Obje vrste se razvijaju na manjim nadmorskim visinama u
sjevernom dijelu areala, a na većim nadmorskim visinama u južnim dijelovima areala.

133. Koja su osnovna klimatska obilježja staništa obične jele i obične smrekeu Hrvatskoj?
Obična jela i obična smreka se razvijaju u području umjereno tople kišne klime brdskog i gorskog
područja Hrvatske i dijelom u području sniježno šumske (borealne klime iznad 1200 m n. v.). U tim su
područjima velike količine oborina (od 1500 do čak 4000 mm u Lividrazi), male srednje godišnje
temperature zraka (od 4 °C na Zavižanu do 9 °C u Ličkom Lešću), veliki broj kišnih dana (oko 150) i vrlo
veliki broj snježnih dana (oko 200).

134. Koje je osnovno obilježje obične jele i obične smrekeu odnosu na svjetlo?
Obična jela je tipični skiofit, dok je obična smreka poluskiofit. Obje vrste za optimalan razvoj trebaju
puno svjetla.

135. Koje je osnovno obilježje obične jele i obične smrekeu odnosu na toplinu?
U odnosu na toplinu obična jela je vrsta uske ekološke amplitud. Prosječne temperature zraka u
njenom arealu u Hrvatskoj se kreću od 5 do 8 °C, a temperature zraka ispod 0 °C se javljaju u većem
dijelu godine. Obična smreka je vrsta drveća koja se može razvijati u područjima sa srednjom
godišnjom temperaturom zraka od -10 do 10°C.

136. Koje je osnovno obilježje obične jele i obične smreke u odnosu na vodu?
Obična jela je vrsta drveća koja se razvija u područjima sa velikom količinom oborina (od 600 do preko
2000 mm) i velikom vlagom zraka.Obična smreka se razvija u područjima sa manjom količinom
oborina (od 200 do 1200 mm). Obična jela i obična smreka nisu otporne na sušu.

137. Koje je osnovno obilježje korjenskog sustava obične jele i obične smreke?
Obična jela u početku razvoja korijenja ima dugi ponirući korijen sa žilom srčanicim, a kasnije se
razvije krupno razgranato korijenje. Kod obične jele je utvrđeno fiziološko srašćivanje korijena
susjednih stabala iste vrste. Obična smreka razvija tipičan plitak korijenski sustav sa ektomikorizom.

138. Na koje su ekološke čimbenike otporni obična jela i obična smreka?

Obična jela je otporna na zasjenu, na male vrijednosti temperature zraka, na vjetar (zbog dubokog
korijenja), na kišu koja se ledi u krošnjama odnosno ledolom, na snijeg. Obična smreka je otporna na
male vrijednosti temperature zraka tijekom godine, na mraz, djelomično na kišu koja se ledi u
krošnjama odnosno ledolom (stabla do 20 cm promjera stradaju), na malu plodnost tla.

139. Koji su najvažniji nepovoljni čimbenici za običnu jelu i običnu smreku?

Najvažniji nepovoljni čimbenici za stabla obične jele su onečišćenje zraka, vode i tla, kasni proljetni
mraz, suša u ljetnim mjesecima, velike vrijednosti temperatura zraka u ljeti, zimska studen.

18
I. Tikvić, D. Ugarković Osnove ekologije šumskog drveća

Najvažniji nepovoljni čimbenici za stabla obične smreke su abiotski čimbenici kao što su vjetar
(vjetrolomi), snijeg (snjegolomi), ljetna suša i nedostatak vode u tlu, stagnirajuća površinska voda,
poplavna voda, požar, onečišćenje zraka vode i tla te biotski čimbenici (divljač, čovjek, kukci i gljive).

140. Koja su osnovna obilježja obične jele i obične smreke u urbanim staništima?
Zbog svoje uske ekološke amplitudeobična jela nije značajna vrsta drveća u urbanim staništima, dok
se druge vrste jela kao što su A. balsamea, A. concolor, A. koreana, A. pinsapo, A. procera i dr.
smatraju jednim od najljepših zimzelenih vrsta drveća za parkovi i vrtove. Nasuprot tome obična
smreka je zbog svojih pionirskih obilježja značajno zastupljena u urbanim staništima i obično se sadi u
vrtovima, grobljima i velikim parkovima. Ona ima velik broj hortikulturnih varijeteta i formi kao što
stu „Fastigiata“, „Invers“, „Nidiformis“, „Compacta Nana“ i dr. Sve te vrste optimalno se razvijaju u
vlažnim, dubokim, hranjivima bogatim tlima, dok im ne odgovaraju pjeskovita, zasjenjena, sjeverna i
vjetrovita staništa.

ALEPSKI BOR I CRNI BOR

141. Koja su osnovna obilježja alepskog bora u Hrvatskoj?
Alepski bor je tipična vrsta eumediterana.On je najzastupljeniji bor u Hrvatskoj, koji je rasprostranjen
od Istre na sjeverozapadu do Prevlake na jugoistoku, a sujeluje sa oko 1,2% u ukupnoj drvnoj zalihi.
Alepski bor je pionirska vrsta drveća i koristi se za pošumljavanje neobraslih krških područja
eumediterana, kao i nakon požara, koji su vrlo česti u šumama alepskog bora. On se jako dobro
prirodno obnavlja nakon požara.

142. Koja su osnovna obilježja crnog bora u Hrvatskoj?

Crni bor je tipična submediteranska vrsta drveća primorske Hrvatske, koji je zbog svojih pionirskih
obilježja umjetno proširen i u kontinentalnom području Hrvatske. Areal mu je jako isprekidan. U
ukupnoj drvnoj zalihi Hrvatske sudjeluje sa oko 1,0%.

143. Koja su osnovna ekološka obilježja alepskog borai crnog bora u Hrvatskoj?
Alepski bor je eumediteranska vrsta drveća koja je rasprostranjena u priobalnom i otočnom području
primorske Hrvatske od razine mora do 300 mn. v. Prirodno se razvija na otocima južno od otoka
Krapnja kodŠibenika, a na kopnu južno od Splita. Alepski bor je pionirska vrsta drveća i
pošumljavanjem je proširen po cijelom priobalnom području Hrvatske,koje se s obzirom na različite
ekološke uvjete može podijeliti na sjeverno, srednje (srednja Dalmacija) i južno primorje (južna
Dalmacija i otoci). Crni bor je submediteranska vrsta drvećakoja ima isprekidan areal uzduž hrvatskoj
primorja,od Grobničkog polja kod Rijeke, preko Senjske drage, Paklenice, Biokova i poluotoka Pelješca
do južno dalmatinskih otoka Brača, Hvara i Korčule. On se razvija na nadmorskim visinama od 200 do
1400 m.

144. Koje je osnovno obilježje rasprostranjenosti alepskog bora u Hrvatskoj?

Alepski bor u Hrvatskoj je rasprostranjenu priobalnom i otočnom području primorske Hrvatske od
Istre na sjeverozapadu do Prevlake na jugoistoku. Prirodno se pojavljuje na otocima južno od otoka
Krapnja kod Šibenika, a na kopnu južno od Splita, dok je umjetno proširen u cijelo eumediteransko
područje primorske Hrvatske.

145. Koje je osnovno obilježje rasprostranjenosti crnog borau Hrvatskoj?

Crni bor u Hrvatskoj je prirodno rasprostranjen u submediteranskom području primorske Hrvatske od
Kvarnerskog primorja do južno dalmatinskih otoka Brača, Hvara i Korčule. On je umjetno proširen u
submediteranskom području i dijelom na toplija staništa kontinentalnog područja Hrvatske.

19
I. Tikvić, D. Ugarković Osnove ekologije šumskog drveća

146. Koja je osnovna razlika u horizontalnoj rasprostranjenostialepskog borai crnog bora?

Alepski bor je tipična sredozemna vrsta drveća, koji je rasprostranjen u priobalnom području
sjeverozapadne Afrike, Španjolske i Francuske, te djelomično Italije, Hrvatske i Grčke. Crni bor je vrsta
drveća jugozapadne i južne Europe, dijela srednje Europe i velikog dijela Male Azije. On je
rasprostranjen od središnjeg dijela Španjolske, preko dijela Austrije, velikog dijela Balkanskog
poluotoka do velikog dijela Male Azije. Osnovna razlika u horizontalnoj rasprostranjenosti tih dviju
vrsta drveća je u tome što je alepski bor više vrsta drveća zapadnog priobalnog sredozemlja, dok je
crni bor više vrsta kontinentalnih dijelova Balkanskog poluotoka i istočnog Sredozemlja. Alepski bor je
rasprostranjen od 31 do 45° SGŠ, a crni bor od 35 do 48° SGŠ.

147. Koja je osnovna razlika u vertikalnoj rasprostranjenosti?

Alepski bor je vertikalno rasprostranjen od razine mora do 1700 m n.v. u Maroku. Crni bor je
vertikalno rasprostranjena od 200 do 2000 m n. v.

148. Koja su osnovna klimatska obilježja staništa alepskog borai crnog borau Hrvatskoj?
Alepski bor dolazi u području umjereno tople kišne klime mediteranskog podtipa sa većim
temperaturama zraka i manjom količinom oborina (srednje godišnje temperature zraka su od 15 do
17°C, a srednje godišnje količine oborina od 150 do 900 mm), dok crni bor dolazi u području umjereno
tople kišne klime kontenentalnog podtipa sa manjim temperaturama zraka i većom količinom oborina
(srednje godišnje temperature zraka su od 7 do 12°C, a srednje godišnje količine oborina od 650 do
2500 mm).

149. Koje je osnovno obilježje alepskog borai crnog borau odnosu na svjetlo?
Alepski bor je izrazita vrsta svjetla sa rijetkom krošnjom, dok je crni bor poluskiofit, koji podnosi
umjerenu zasjenu i ima srednje gustu krošnju.

150. Koje je osnovno obilježje alepskog borai crnog borau odnosu na toplinu?
Alepski bor podnosi velike vrijednosti temperature zraka, dok je na male vrijednosti temperature
zraka osjetljiv, iako je otporan na mraz. Granica njegovog rasprostranjenja prati izotermu srednje
minimalne temperature zraka najhladnijeg mjesecaod 1,5°C. Crni bor također podnosi ljetne vrućine,
ali i niže temperature te mraz i zimsku studen. Različite podrvrste crnog bora različito se odnose
prema temperaturama zraka, ali sve imaju relativno veliku otpornost na male vrijednosti temperatura
zraka.

151. Koje je osnovno obilježje alepskog borai crnog borau odnosu na vodu?
Alepski bor je tipični kserofit jer može podnijeti duže razdoblje bez oborina (3 mjeseca) i dolazi na
sušim staništima u odnosu na crni bor. Izrazito suha staništa mediteranskog područja preuzima hrast
plutnjak (Q. suber), dok humidnija staništa preuzimaju drugi borovi (P. pinaster, P. pinea, P. nigra).
Crni bor je također otporan na sušu, međutim optimalno se razvija u brdskim područjima sa većim
količinama oborina u odnosu na alepski bor. On se razvija od sub-humidnih preko humidnih do
perhumidnih staništa.

152. Koje je osnovno obilježje korjenskog sustava alepskog i crnog bora?

Alepski bor razvija duboki razgranat korjenski stustav sa ektomikorizom na korijenu. Korijen se dobro
prilagođuje tlu i geološkoj podlozi. Crni bor u povoljnim uvjetima tla razvija korjenski sustav sa žilom
srčanicom, dok na plitkim kamenitim tlima prilagođava svoj korijen uvjetima tla.

153. Na koje su ekološke čimbenike otporni alepskii crni bor?

Alepski bor je otporan na sušu staništa, na velike vrijednosti temperature zraka, na mraz, na vjetar
(zbog dubokog korijenja), na hranjivima siromašno tlo, na posolicu i na plitko, degradirano i kamenito
tlo. Crni bor je otporan na male vrijednosti temperature zraka, na malu plodnost tla, na plitko,

20
I. Tikvić, D. Ugarković Osnove ekologije šumskog drveća

degradirano i kamenito tlo , na nedostatak vode u tlu u ljetnim mjesecima, na mraz i zimsku studen,
na onečišćenje u urbanim područjima.

154. Koji su najvažniji nepovoljni čimbenici za alepskii crni bor?

Najvažniji nepovoljni čimbenici za stabla alepskog bora su šumski požari i štetnici (npr. borov
četnjakThaumatopoea pityocampa). Alepski bor se ne razvija na vlažnim i zbijenim glinovitim tlima,
dok vlažan snijeg može izazvati lomljenje grana. Najvažniji nepovoljni čimbenici za stabla crnog bora
sutakođer štetnici i požar, iako se crni bor može smatrati vrstom otpornom na parazite.

155. Koja su osnovna obilježja alepskog i crnog borau urbanim staništima?

Alepski bor ima značajnu vrijednost u urbanim područjima mediteranskih područja. Stabla alepskog
bora često se sade u parkovima i drvoredima, jer pružaju povoljnu zasjenu i zaštitu od vjetra. Crni bor
je također vrlo vrijedno ukrasno drvo u urbanim područjima (parkovima, vrtovima, grobljima), jer je
otporan na nepovoljne urbane čimbenike (zračno onečišćenje, suho i plitko tlo). On je jedna od
najvažnjih alohtonih ukrasnih vrsta drveća u SAD-u.

PRIMORSKI BOR I ATLASKI CEDAR

156. Koja su osnovna obilježja primorskog bora?

Primorski bor je tipična priobalna vrsta drveća (što se može zaključiti i iz njezinog imena), koja je
prirodno rasprostranjena u zapadnom mediteranskom području Europe i Afrike, te atlanskom
području Portugala, Španjolske i dijela Francuske.

157. Koja su osnovna obilježja atlaskog cedra?

Prirodno je rasprostranjen u planinskim područjima sjeverozapadne Afrike (Alžir, Maroko).

158. Koja su osnovna ekološka obilježja primorskog bora i atlaskog cedra?

Primorski bor je vrsta priobalnih područja sa manjim nadmorskim visinama i toplijom klimom, dok
atlaski cedar dolazi prirodno u planinskim područjima sa umjerenom do hladnijom klimom.

159. Koje je osnovno obilježje rasprostranjenosti primorskog bora?

Prirodno je rasprostranjen na Pirinejskom poluotoku (veći dio Portugala, te zapadni i središnji dio
Španjolske), u jugozapadnoj Francuskoj(uz Atlansku obalu)i jugoistočnoj Francuskoj i u
sjeverozapadnom obalnom području Italije, djelomično u sjevernoj Africi od Maroka do Tunisa, te na
otocima Sardiniji i Korzici.

160. Koje je osnovno obilježje rasprostranjenosti atlaskog cedra?

Atlaski cedar je prirodno rasprostranje na planinama Atlas i Rif u sjeverozapadnoj Africi (Alžir,
Maroko) od 400 do 2400 m n. v.

161. Koja je osnovna razlika u horizontalnoj rasprostranjenosti primorskog bora i atlaskog cedra?
Primorski bor - jugozapadni dio sredozmelja i djelomično uz sjevernu obalu Afrike. Atlaski cedar -
planine Atlas i Rif u sjeverozapadnoj Africi (Alžir, Maroko).

162. Koja su osnovna klimatska obilježja staništa primorskog bora i atlaskog cedra?
Za primorski bor najoptimalnija je mediteranska klima (kratke i blage zime i duga i topla ljeta), dok se
atlaski cedar razvija u umjerenoji hladnijoj kontinentalnoj klimi. On se prilagodio na toplu
mediteransku klimu južne Europe, gdje su godišnje količine oborina od 500 do 1800 mm.

21
I. Tikvić, D. Ugarković Osnove ekologije šumskog drveća

163. Koje je osnovno obilježje primorskog bora i atlaskog cedra u odnosu na svjetlo?
Primorski bor je vrsta drveća koja ne podnosi zasjenu pa spada u tipične heliofilne vrste drveća, dok je
atlaski cedar heliofilna vrsta koja djelomično podnosi zasjenu.

164. Koje je osnovno obilježje primorskog bora i atlaskog cedra u odnosu na vodu?
Primorski bor je vrsta drveća koja se razvija u suhim staništima (kserofit), dok se atlaski cedar razvija
u staništima sa srednje vlažnim tlima.

165. Koje je osnovno obilježje korjenskog sustava primorskog bora i atlaskog cedra?
Primorski bor razvijarazgranat korjenov sustav, dok atlaski cedar u početku ima izraženu žilu srčanicu,
a kasnije se razvija postrano korijenje.

166. Na koje su ekološke čimbenike otporni primorski bor i atlaski cedar?

Primorski bor je otporan na posolicu, a atlaski cedar na vjetar, sušu, velike vrijednosti temperature
zraka, mraz, šumske štetnike, bolesti i požar.

167. Koji su najvažniji nepovoljni čimbenici za primorski bor i atlaski cedar?

Najvažniji nepovoljni čimbenici za stabla primorskog bora su mraz i hladnoća, dok su za atlaski cedar
onečišćeni zrak.

OBIČNI BOR I EUROPSKI ARIŠ

168. Koja su osnovna obilježja europskog ariša?

Europski ariš je rasprostranjen u srednjoj i dijelom u istočnoj Europi.

169. Koje je osnovno obilježje rasprostranjenosti običnog bora?

Obični bor je vrsta drveća sa najvećom rasprostranjenošću, raspon geografske dužine iznosi oko 130
stupnjeva, a raspon geografske širine 32 stupnja.

170. Koja je osnovna razlika u horizontalnoj rasprostranjenosti običnog bora i europskog ariša?
Obični bor se uglavnom razvija u gorskim i subalpskim područjima.

171. Koje je osnovno obilježje običnog bora i europskog arišau odnosu na svjetlo?
Obični bor nije tolerantan na zasjenu, pripada u skupinu heliofita.

172. Koje je osnovno obilježje običnog bora i europskog arišau odnosu na toplinu?
Europski ariš je vrsta drveća koja može podnijeti vrlo niske temperature zraka (čad do -50°C).

173. Na koje su ekološke čimbenike otporni obični bor i europski ariš?

Obični bor je otporan na mraz, sušu i onečišćenje.

174. Koji su najvažniji nepovoljni čimbenici za obični bor i europski ariš?

Nepovoljni čimbenici za europski ariš su mraz, suša i onečišćenje.

22
I. Tikvić, D. Ugarković Osnove ekologije šumskog drveća

JAVOR MLJEČ I NIZINSKI BRIJEST

175. Koja su osnovna obilježja javora mlječa?

U nizinskim područjima se razvija javor klen (Acer camperstre)

176. Koja su osnovna obilježja nizinskog brijesta?

Nizinski brijest se prirodno razvija u nizinskim područjima na manjim nadmorskim visinama do 800 m.

177. Koja su osnovna klimatska obilježja staništa javora mlječa i nizinskog brijesta u Hrvatskoj?
Javor mliječ je rasprostranjen većinom u području umjereno tople kišne klime, gdje su srednje
godišnje temperature zraka od -2 do 14 °C, a srednje godišnje količine oborina od 600 do 1600 mm.

178. Koje je osnovno obilježje javora mlječa i nizinskog brijestau odnosu na svjetlo?
Javor mliječ je heliofilna vrsta drveća.

179. Koje je osnovno obilježje javora mlječa i nizinskog brijestau odnosu na vodu?
Nizinski brijest podnosi poplavnu vodu, ali i sušna razdoblja (podnosi kontrasne stresove).

180. Na koje su ekološke čimbenike otporni javor mlječ i nizinski brijest?

Javor mlječ i nizinski brijest su uglavnom otporni na onečišćenje, mraz, sušu, vjetar.

181. Koja su osnovna obilježja javora mlječa i nizinskog brijesta u urbanim staništima?
Javori i brijestovi su značajno zastupljeni u urbanim podrujima jer se odlikuju otpornošću na
nepovoljne urbane uvjete i imaju vrijedna hortikulturna obilježja.

PLATANE I KOPRIVIĆI

182. Koje je osnovno obilježje platana i koprivića u odnosu na svjetlo?

Obični koprivić je heliofilna vrsta drveća.

183. Koje je osnovno obilježje platana i koprivića u odnosu na toplinu?

Obični koprivić je termofilna vrsta drveća koji može podnijeti temperature zraka do - 15 °C.

184. Koje je osnovno obilježje platana i koprivića u odnosu na vodu?

Azijska platana bolje podnosi sušu staništa od američke platane.

ZELENA DUGLAZIJA I AMERIČKI BOROVAC

185. Koja su osnovna obilježja zelene duglazije?

23
I. Tikvić, D. Ugarković Osnove ekologije šumskog drveća

Zelena duglazija je jedna od najvažnijih i najvrjednijih vrsta drveća na svijetu. Ona postiže najveće
dimenzije od svih četinjača sjeverne Amerike.To je glavna vrsta drveća na zapadu sjeverne Amerike,
koja je značajno proširena izvan prirodnog areala.

186. Koja su osnovna obilježja američkog borovca?

Američki borovac je brzorastuća vrsta drveća. On se odlikuje najvećim rastom u odnosu na sve vrste
četinjača sjeverne Amerike. To je jedna od najvrjednijih vrsta drveća na istoku sjeverne Amerike. On se
pojavljuje u 28 šumskih tipova odnosno šumskih ekosustava na istoku sjeverne Amerike.

187. Koje je osnovno obilježje rasprostranjenosti zelene duglazije?

Zelena duglazija se rasprostire u sjevernoj Americi od sjevera prema jugu u dužini od 4500 km.

188. Koja su osnovna klimatska obilježja staništa zelene duglazijei američkog borovca?
Zelena duglazija je vrsta drveća umjerene i umjereno tople klime, dok je američki borovac vrsta
hladne i vlažne klime.

189. Koje je osnovno obilježje zelene duglazijei američkog borovcau odnosu na vodu?
Zelena duglazija je vrsta koja se optimalno razvija u područjima sa dosta oborina, u svježim i vlažnim
staništima, iako podnosi sušu.

190. Koji su najvažniji nepovoljni čimbenici za zelenu duglazijui američki borovac?

Vjetar i mraz za zelenu duglaziju, snijeg, led i štetnici za američki borovac.

24