 ŠUMARSKI FAKULTET SARAJEVO

 UNIVERZITET U SARAJEVU
 I GODINA / II SEMESTAR

SEMINARSKI RAD
 Opće korisne funkcije šuma
 Estetska funkcija šuma
 Naučna i odgojna funkcija
 Antropogeni uticaj na šumu
 Neracionalna sječa šume
PREDMET:EKOLOŠKE OSNOVE UZGAJANJA ŠUMA

Predmetni profesor: Student:

Prof.dr. Faruk Mekić Elmedin Delić
Sarajevo,2019 godine
 Sadržaj

1.0 Općekorisne funkcije šume................................................................ 2

1.1 Proizvodna funkcija šume................................................................... 3

1.2 Hidrološka funkcija šume.................................................................... 3

1.3 Protueroziona funkcija šume.............................................................. 4

1.4 Protuklizišna funkcija šume................................................................ 5

1.5 Termička funkcija šume...................................................................... 6

1.6 Vodozaštitna funkcija šume............................................................... 7

1.7 Protuimisijska funkcija šume.............................................................. 8

1.8 Smanjenje UV zračenja....................................................................... 8

1.9 Stvaranje kisika i vezanje ugljičnog dioksida....................................... 9

1.10 Rekreativna funkcija šume............................................................... 9

1.11 Uloga šume u smanjenju buke........................................................ 10

2.0 Estetska funkcija šume..................................................................... 10

3.0 Naučna i odgojna funkcija................................................................. 11

4.0 Antropogeni uticaj na šumu.............................................................. 11

5.0 Neracionalna sječa šume.................................................................. 12

6.0 Literatura......................................................................................... 13
 Opće korisne funkcije šume
Općekorisne funkcije šuma (OKFŠ) skup su svih korisnih blagodati šuma za
čovjeka i okoliš. Dijele se na društvene i zaštitne funkcije.

Šuma donosi čovjeku mnoga dobra. Glavni proizvod šume je drvo (trupci,
ogrjevno drvo, celulozno drvo, granjevina i sl.). Sporedni proizvodi su: ljekovito
bilje, gljive, pluto, liko, trstika, rogoz, plodovi biljaka, tanin i sl.

Društvene ili socijalne općekorisne fukncije šuma su: uloga u turizmu

(proljepšavanje krajolika, kvalitetniji zrak, mjesto za turističke sadržaje,
planinarenje, odmor i rekreaciju i sl.), ublažavanje klimatskih ekstrema,
održavanje ekološke ravnoteže, vojna funkcija (mnogi vojni objekti nalaze se u
šumama, gerilci ratuju iz šume i sl.), šuma je prostor i za lov.

Zaštitne općekorisne funkcije šuma su: sprečavanje tla od erozija i odronavanja,

pročišćavanje zraka u gradovima i u blizini industrijskih pogona, zaštita naselja i
prometnica od vjetra i snježnih nanosa, zaštita naselja od buke, očuvanje
životinjskog i biljnog svijeta šume, reguliranje vodnog režima, zadržavanje vode,
pročišćenje vode, sposobnost laganog otjecanja vode u vodotoke, sprečavanje
nastanka zemljanih taloga u akumulacijskim jezerima.

Šume su uz mora i oceane najveći proizvođač kisika, koji je ponegdje obogaćen i

eteričnim uljima pa ima i medicinsku ulogu za poboljšanje zdravlja. U šumi
postoje mnoge biljke, koje se koristi za proizvodnju lijekova i kozmetičkih
preparata. Šume su važan ponegdje i glavni element nacionalnih parkova i
parkova prirode.

Šume u svijetu zauzimaju oko 30% kopnene površine, a s razvojem urbanizacije

i tehnologija dobivaju sve veće značenje. Osim povećane potrebe za drvom kao
sirovinom, koja raste u Europi svake godine za 2%, sve je veća važnost
posrednih koristi od šuma koje nazivamo općekorisnim funkcijama šuma
 1.0 Općekorisne funkcije šume

To su usluge šume, utjecaji šuma, koristi od šuma, vrijednosti koje šume

pružaju čovjeku, zajednici, okolišu i prirodi. To su koristi za sve ljude i cijelu
prirodu. To su netržišne usluge šuma (engl. non-market forest services).

Tu spadaju: Proizvodna funkcija,termička funkcija,vodozaštitna

funkcija,hidrološka funkcija,protueroziona funkcija,uloga šume u zaštiti od
zagađenja,uloga šume u smanjenju buke.

1.1 Proizvodna funkcija šume

Proizvodna funkcija šuma podrazumjeva iskorištavanje šuma i šumskih

sastojina, najčešće kao izvora drvne mase. Zbog svojih fizičkih mehaničkih i
energetskih svojstava drvo je danas, ali i buduće nezamjenjiva primarna šumska
sirovina.

Iskorištavanje šuma predstavlja rad u šumi koji obuhvaća obaranje, iznošenje,

tovarenje drvnih sortimenata kao i sve potrebne prethodne radove u
gazdovanju šumama (tzv. prvu i drugu fazu). U pozitivnom smislu iskorištavanje
šuma je održivo gazdovanje šumom. U negativnom značenju termin se koristi
za štetan način iskorištavanja šuma (nekontrolisana i nestručna sječa šuma na
velikim površinama), koji ne vodi brigu o održivom gazdovanju, očuvanju
stabilnosti i bioraznolikosti šuma. Poznato je da su se za vrijeme i nakon
svjetskih ratova, ne samo u našoj zemlji nego i europskim i drugim zemljama,
šume bezobzirno eksploatisale krčenjem radi dobivanja poljoprivrednih
zemljišta, zarade, izgradnje ili razvoja industrije

1.2 Hidrološka funkcija šume

Hidrološka funkcija šuma se odnosi na smanjenje djelovanja površinskog

otjecanja vode.Šuma je sa hidrološkog stajališta vrlo korisna. Šumski ekosistem
raspoređuje oborinsku vodu,zavisno o vrsti drveća, sloju grmlja, prizemnog
rašća, vrsti tla, reljefu, te slojanju šumske vegetacije.
 Raspored vode u šumi koristan je za okoliš u smislu održavanja vodne
ravnoteže u prostoru.Istraživanja u Švicarskoj i SAD-u su dokazala da iz
šumovitih područja otiče znatno manje vode nego iz nešumovitih, jer se u
šumama događaju procesi isparavanja (evaporacije), te transpiracija šumskih
biljaka (drveća, grmlja i prizemnog rašća).

Također je utvrđeno da se u krošnjama smrčinih i jelovih stabala zadrži otprilike

19%, u borovim 27%, u bukovim 5% sveukupnih padavina, što u prosjeku iznosi
15% od ukupnih padavina. Ova voda i ne dopire do tla, nego se isparava
direktno sa šumskog drveća. Zadržavanje padavina na krošnjama se naziva
intercepija.

Istraživanja na području Amazone, gdje preovladavaju tropske kišne šume, su

pokazala da iz manjih stabala, koja se nalaze pod zastorom krošanja većih
stabala dnevno ispari 2 - 7 litara vode, dok iz većih stabala dnevno može ispariti
i do nevjerojatnih 1180 litara vode. Uvjeti u tropskim kišnim šumama
podrazumijevaju stalnu visoku temperaturu i veliku količinu padalina, te je broj
stabala po hektaru od 400 do 750, gdje najviši sloj najčešće čine stabla preko 60
metara visine.

 Zaštitna funkcija šume

1.3 Protueroziona funkcija šume

Erozija je prirodni proces pomicanja krutih tvari (zemlje, blata, kamena, itd.)
pod uticajem vjetra i vode, ili pomicanja krutih tvari koja su uvjetovana silom
gravitacije. Erozija ima snažan negativan (degradirajući) utjecaj djelovanja na
nešumska zemljišta, dok šume svojim postojanjem značajno utječu na
smanjenje djelovanja erozije.

Smatra se da je do sada usljed djelovanja erozivnih procesa izazvanih vodom i

vjetrom do danas izgubljeno oko 10 miliona hektara zemljišta na cijeloj planeti.
Šumski ekosistem je najučinkovitiji zaštitnik od erozije izazvane vodom. Šume
značajno smanjuju i usporavaju eroziju svojim krošnjama, granama, te
razvijenim korijenovim sistemom i otpalim lišćem.Sa povećanjem nagiba terena
na otvorenim zemljištima erozija se jako povećava, dok je na površinama pod
šumom erozija mala.

Jakost erozije tla ovisi o nagibu padine, njezinoj dužini, obliku (konveksna,
konkavna), o svojstvima, odnosno karakteristikama tla (tekstura, struktura),
izloženosti strani svijeta (ekspoziciji ) i o količini padalina.

Opasnost od erozije izazvane djelovanjem vode osobito je povećana na

nagibima većim od 20°, smanjenjem veličina čestica tla, disperzijom i zbijanjem
tla (povećano površinsko oticanje). Također je povećana na južnim
ekspozicijama zbog povećanog topljenja snijega,te područjima sa dugotrajnim
kišama i nepropusnim geološkim podlogama.

1.4 Protuklizišna funkcija šume

Termin “klizište” (sjelina, plazina, puzina, ruč) u opštem smislu, obuhvata

mnoštvo različitih pokreta zemljane mase niz prirodne padine i vještačke
kosine. Klizišta i pokretanja masa mogu uzrokovati ljudske žrtve, uništenje
materijalnih dobara ili poremećaj ljudskih djelatnosti. I uslučaju kad nisu
katastrofalna, klizanja predstavljaju ozbiljan problem, jer uzrokuju ekonomske
ili socijalne gubitke, direktne ili indirektne, na privatnim i/ili javnim dobrima.
Direktne štete nastaju u trenutku aktiviranja klizišta, rušenjem i oštećenjem
objekata i ljudskim gubicima (smrt ili povreda) na područjima zahvaćenim
klizištima. Indirektne štete se iskazuju i kroz duže vremensko razdoblje u
smanjenju vrijednosti nekretnina u ugroženim područjima, gubitkom
produktivnosti zbog oštećenja na dobrima ili prekidom saobraćaja i konačno,
znatnim troškovima sanacije šteta.Međutim veliku ulogu u sprečavanju klizišta
igra i šuma i njeno drveće.Vegetativni organ koji se nalazi na drvetu potpomaže
pri sprečavanju klizišta a to je korijen.Korijen može biti različito građen,može
biti osovinski,žiličasti srcasti i tkd.Korijen prodirući duboko u zemljište,čuva
zemljište i prevenira njegovo kretanje.
 1.5 Termička funkcija šume

Zadovoljenje svjetskih potreba za energijom, temelji se na energetskim

sirovinama koje su prikazane grafički.Nafta učestvuje sa 34.7 %, ugalj sa 14.4%,
prirodni gas sa 22.8%, nuklearna energija sa 15.1% i obnovljivi izvori energije sa
6.4%. Od fosilnih goriva najviše se koristi nafta. Upotreba zemnog plina i uglja
je izjednačena. Kao sirovina obnovljivih izvora energije, najviše se koristi
biomasa i hidroenergija, a daleko manje geotermalna energija, energija vjetra i
solarna energija. Drvo spada u obnovljive izvore toplotne energije. Vrlo često,
šume se eksploatišu neplanski, sa nesagledivim posljedicama.

Iskorištavanje šuma danas je veoma veliko upravo zbog ovog razloga,pri čemu
dolazi do velikih problema u konstituciji šume , međutim dolazi i do stvaranja
mnogo drugih problema upravo zbog neracionalnog iskorištavanja šuma.
 1.6 Vodozaštitna funkcija

Vodozaštitna funkcija je pročišćavanje oborinskih voda koje prolaze kroz rahlo

šumsko tlo koje djeluje kao filter, a na taj način oborinske vode prelaze u
podzemne tokove kao pitka voda. Cijeli postupak pročišćavanja oborinskih voda
ovisi o trenutnom stupnju onečišćenosti podzemnih voda, a podzemne vode
mogu biti onečišćene i puno dalje od mjesta izvora onečišćenja. Pod
vodozaštitnom funkcijom također se može uzeti u obzir i utjecaj šume na vodne
slivove.Šumski pokrov je svojevrstan filter koji upija oborinske vode koje se
kasnije javljaju kao izvor pitke filtrirane vode.

Šume posjeduju tu osobinu da, propuštajući oborine kroz zemljišne slojeve,

pročišćavaju vodu. U kojoj mjeri šuma može utjecati na čistoću vode, najbolji je
primjer grada Frankfurta na Majni u Njemačkoj i Basela u Švicarskoj. Vodu iz
rijeke ili industrijsku vodu predhodno steriliziraju i sistemom cijevi i pumpnih
uređaja odvode u šumu.

Tu voda ponire u tlo i miješa se sa podzemnom vodom. Ponirući kroz šumsko

tlo, voda se filtrira, pročišćava i kada dođe u kontakt sa podzemnom vodom,
ima istu temperaturu, ukus i čistoću kao podzemna voda. Važno je opet
spomenuti da podzemna voda ne smije biti onečišćena i da ona može biti
onečišćena i na mjestima puno dalje od izvora onečišćenja, što nije slučaj u
našim krajevima.
 1.7 Protuimisijska funkcija šume

Šume utječu na pročišćivanje zraka od onečišćenja. Velikom površinom lista

(engl.leaf area index) koja može biti od 5 do 52 vežu na sebe veliku količinu
suhog i mokrog taloženja (engl. deposition) iz zraka i time poboljšavaju kakvoću
zraka, što je od neposredne važnosti za zdravlje ljudi.U šumama se
onečišćujuće tvari razgrađuju i zbog toga vodotoci i podzemni tokovi imaju čistu

vodu

1.8 Smanjenje UV zračenja

Lišće i grane šumskog drveća ublažavaju nepovoljan učinak štetnog UV zračenja

na zdravlje ljudi.Prema nekim studijam šume mogu predstavljati tzv. UV faktor
od 6 do 10, što znači da svega 10 do 16% štetnog UV zračenja dolazi do
površine tla i kože ljudi.

1.9 Stvaranje kisika i vezanje ugljičnog dioksida

To je jedna od najvažnijih zdravstvenih funkcija šuma.Pri stvaranju jedne tone

drvne biomase nastane 1 tona kisika koji odlazi u atmosferu i veže se 0,5 t
ugljičnog dioksida iz atmosfere. Kuće i naselja u blizini park šuma odlikuju se
većom kakvoćom zraka.

1.10 Rekreativna funkcija šume

Jedna od najvažnijih funkcija za zdravlje ljudi urbanih područja. Šume u blizini

urbanih sredina kao i šume u kojima se nalaze planinarske staze su stalna
mjesta pojedinačne i masovne rekreacije ljudi. Oblici rekreacije su
hodanje,trčanje (joging), biciklizam (obični i gorski), piknik, jahanje, skijanje,
igra golfa i dr. Prema nekim studijama 80-90% svih rekreacijskih funkcija se
odnosi na hodanje u šumama.

1.11 Uloga šume u smanjenju buke

Šume imaju značajnu ulogu u smanjenu buke.

U mnogim naučnim istraživanjima je dokazano da je prometna buka na

autoputevima i cestama smanjena od 3 do 5 decibela (dBA) tipičnim šumskim
pojasevima širine 10 do 30 metara (Borthwick i sur., 1978).

Utvrđeno je da šumska vegetacija, kada se koristi kao barijera buke, ima

nekoliko prednosti u odnosu na uobičajenu barijeru buke kao što je estetska i
prirodno obnovljiva svojstva.

2.0 Estetska funkcija šume

Pod estetskom funkcijom šume podrazumjevamo lijep izgled krajolika koji je

takav zbog pristupnosti šume. U gusto naseljenom prostoru kao što je Sarajevo,
park-šume daju poseban estetski ugođaj koji razbija sivilo urbanih sklopova, a
posebno ako je postignut sklad građevina i šume.

Oval sklad se često zanemaruje.

Značajan je estetski ugođaj koji šuma pruža u svojoj unutrašnjosti. Veću
vrijednost imaju zrele šume s dobro razvijenim krošnjama stabala.

Pošto je naučno dokazano da zelena boja smiruje,tako gotovo svi ljudi na

svijetu pronalaze smiraj ali i čisti zrak u šumi.

3.0 Naučna i odgojna funkcija

Naučna i odgojna funkcija šuma ogleda se kroz obilazak šuma. Šume su vrijedna
i vrlo tražena odredišta turista koji se u njima odmaraju, ali koji i isto vrijeme
imaju priliku da nauče o njihovom značaju i uticaju na čovjeka.

4.0 Antropogeni uticaj na šumu

Šume obogaćuju naše živote i okoliš na mnogo načina. Stabiliziraju tla, staniša
su biljnom i životinjskom svijetu, pročišćuju zrak i vodu, vežu stakleničke
plinove, stvaraju prihod i radna mjesta i pružaju nam zdrav prostor za odmor i
igru. Svatko od nas može dati doprinos da šume zadrže svoje funkcije te da
buduće generacije, kao i mi danas, mogu uživati u svim njenim blagodatima.
 Međutim antropogeni uticaj na šumu je veliki,bio pozitivan ili negativan.Što se
tiče negativnog antropogenog uticaja na šumu tu spada:bacanje otpada u
šumu,namjerno ili nenamjerno izazivanje požara,zagađivanje potoka i sl.

A što se tiče pozitivnog antropogenog uticaja na šumu tu

spada:pošumljavanje,čišćenje šuma od otpada itd.

5.0 Neracionalna sječa šume

Neracionalna sjeća šuma može dovesti do poremećaja strukture izgrađenosti,

iščezavanja pojedinih vrsta i procesa destabilizacije, što također utječe i na
kvalitetu zraka, turizam i ima znatno širi značaj od same prerade drveta.

Ilegalna sječa šume je problem sa kojim se suočavaju vlasti u Bosni i

Hercegovini. U bosanskohercegovačkom entitetu Federacija BiH tek se treba
donijeti zakon o šumama koji bi uredio i tu oblast. Stručnjaci i lokalne vlasti,
vjeruju kako nacrt zakona treba doraditi.

Međutim ljudi neracionalno koriste šumu ne gledajući dugoročne posljedice

koje taj potupak radi.Za svoju dobrobit najčešće dolazi i do krađe šume,što još
više pogoršava ovu situacij
Literatura:

https://www.wikipedia.org/

https://hr.wikipedia.org/wiki/Op%C4%87ekorisne_funkcije_%C5%A1ume

http://www.sumari.hr/250/mat/7-Tikvic.pdf

http://www.sumfak.unizg.hr/Upload/Oglasna%20ploca/Ekologija%20%C5%A1u
ma/OKF%C5%A0%20iz%20Pravilnika.pdf

https://sites.google.com/site/sumarijatomislavgrad/sume-7/covjek-i-suma

http://sfsa.unsa.ba/nauka/dokumenti/Radovi-2009-
1/Beus_Kategorizacija_suma_prema_njihovoj_namjeni.pdf

http://aarhus.ba/sarajevo/images/docs/Zakon_o_sumama_75_08.pdf