Šuma

Prijeđi na navigacijuPrijeđi na pretraživanje

 »Šume« preusmjerava ovamo. Za druga značenja, pogledajte Šume (razdvojba).

Mješovita šuma u Samoboru.

Šumska tabla s natpisom: "Šume i šumska zemljišta, dobra su od interesa za Republiku (Hrvatsku) i imaju
njenu osobitu zaštitu."

Šuma je životna zajednica drveća, grmlja i šumskih životinja. Smatra se

savršenom ekološkom tvornicom, ali i idealnim staništem za brojni živi svijet i blagodat
za čovjeka. Šume se razlikuju s obzirom na klimu, vrstu tla i reljef.
Ljudi su krčili šume da bi napravili prometnice, naselja i sl. Ljeti postoji rizik od pojave
šumskog požara, nakon čega se treba obaviti pošumljavanje.
Koristeći isključivo prirodne sirovine – ugljikov dioksid i vodu, kao izvor energije
isključivo sunčevu energiju, u stanju je proizvesti znatne količine biomase (drva, lišća),
uz proizvodnju kisika. Šuma zadržava znatne količine prašine iz zraka, povoljno utjeće
na kruženje vode u prirodi, kao i na atmosferske prilike (vremenske i klimatske), a služi i
kao odlično stanište za brojne biljne i životinjske vrste. Ima
i socijalno i estetsko značenje za čovjeka.
Šume u Hrvatskoj, osim onih u nacionalnim parkovima su gospodarske šume i za njih
se brine šumarstvo kao značajna gospodarska grana, ali i istoimena primijenjena
znanstvena disciplina.

Sadržaj
 1Životinje i biljke
 2Hrvatske šume u brojkama
 3Zakon o šumama RH
 4Osnovni oblici šuma u Hrvatskoj
o 4.1Regularne ili jednodobne šume
o 4.2Preborne šume
o 4.3Mediteranske šume
o 4.4Kulture i plantaže
 5Vidi i:
o 5.1Ostali projekti

Životinje i biljke[uredi | uredi kôd]

U šumama od listopadnog drveća
postoje jasen, hrast, kesten, lipa, grab, javor, breza itd. Grmovi koji su zastupljeni u
šumama su lijeska i glog itd. U mješovitim šumama su u nižem gorju uz bukvu
zastupljena neka vrste crnogoričnog drveća poput smreke i jele. U višem gorju
postoji crnogorična šuma, čije drveće može izgubiti malo vode.
Od životinja zastupljeni su ptice, jelen, vuk, vjeverica, zec itd., od kojih su neke
zaštićene.

Hrvatske šume u brojkama[uredi | uredi kôd]

Bukova šuma u Kuterevu.

U Hrvatskoj šume rastu na 2,5 milijuna hektara i u njima ima trenutno oko 300

milijuna tona drva. Svake godine hrvatske šume proizvedu novih 8 milijuna tona drva,
odnosno 5 milijuna tona suhe tvari, odnosno ekvivalent od 2,5 milijuna tona nafte. Pri
tome iz atmosfere povuku 2,5 milijuna tona ugljika (vidi efekt staklenika), zadrže preko
17 milijuna tona prašine, a usput proizvedu i oko 5 milijuna tona kisika. Svi ti podaci
odnose se na gospodarene šume. Šume prašumske strukture kojima se ne gospodari
ne proizvode ništa od toga - one su dovoljne same sebi, samodostatne. (Prema ŠL  
Inačica izvorne stranice arhivirana 24. studenoga 2011., 1994 s.115 šume godišnje
troše 15,5 Mt CO2 iz zraka, stvaraju 31 Mt kisika i zadržavaju 100 Mt prašine i vežu 20
PWh energije(?!) što se čini malo pretjeranim u odnosu na gornje podatke. (parametri:
prirast 7,5 Mm3, gustoća 600 kg/m3, top.vr. 3,5 kW/kg))
Zakon o šumama RH[uredi | uredi kôd]
Iz zakona o šumama Republike Hrvatske:

 Šume i šumska zemljišta dobra su od interesa za Republiku i imaju njezinu

osobitu zaštitu.
 Šume i šumska zemljišta su specifično prirodno bogatstvo te s općekorisnim
funkcijama šuma predstavljaju posebne prirodne i gospodarske uvjete rada.
 Općekorisne funkcije šuma odražavaju se osobito u zaštiti zemljišta, prometnica i
drugih objekata od erozije, bujica i poplava, utjecaju na vodni režim i hidroenergetski
sustav; u utjecaju na plodnost zemljišta i poljoprivrednu proizvodnju; u utjecaju
na klimu; u zaštiti i unapređivanju čovjekove okoline; u stvaranju kisika i
pročišćavanju atmosfere; te utjecaju na ljepotu krajolika te stvaranju povoljnih uvjeta
za liječenje, oporavak, odmor i rekreaciju, za razvitak turizma i lovstva i za obranu
Republike Hrvatske.
Šumom se prema ovom zakonu, smatra se zemljište obraslo šumskim drvećem u obliku
sastojine na površini većoj od 10 ari.

Osnovni oblici šuma u Hrvatskoj[uredi | uredi kôd]

Već naizgled može se razlikovati nekoliko pojavnih oblika šuma:
Regularne ili jednodobne šume[uredi | uredi kôd]
 Podrobniji članak o temi: Regularna šuma

Regularna šuma crne johe u Podravini.

Mnoge ljude brine kad prolazeći npr. Slavonijom, vide posječene veće dijelove šume,
misleći da su šumari napravili čistinu. U krivu su. Ono što izgleda kao čistina zapravo je
mlada šuma, stara tek nekoliko godina. A kad i padne jedan hrast to treba gledati kao
na rođenje njih nekoliko tisuća, koji ne mogu živjeti u sjeni svog roditelja i jedva čekaju
svoju šansu. Stoga se nekim vrstama drveća naprosto mora gospodariti, šumari kažu
na regularan način. Važno je uočiti da se sječa koja izgleda kao čista zapravo događa
na razmjerno malim površinama, a na razini gospodarske jedinice ukupna zaliha je
unatoč sječi cijelo vrijeme ista ili godinama raste. Kad se pak promotri odrasla šuma
lako je uočiti da su sva stabla glavne vrste drveća istih dimenzija, dakle praktički iste
starosti. Ponekad ljude zbune manja stabla tzv. podstojne etaže, odnosno sloj grmlja.
Oni su zapravo pozitivan element jer osim što poboljšavaju biološku raznolikost dosta
jednolike sastojine, tjeraju glavne vrste da rastu u veće visine i čiste ih od suvišnih
grana.
Preborne šume[uredi | uredi kôd]
 Podrobniji članak o temi: Preborna šuma
Drukčija je situacija u goranskim šumama. Tamo se gospodari preborno tako da se
svakih nekoliko godina iz šume izdvajaju pojedinačna zrela stabla i tako otvara prostor
za rast podmlatka. Bukva i jela su vrste koje omogućuju takav način gospodarenja.
Izvana gledano, čovjeku se čini da šuma stalno izgleda jednako, mada se na ovaj način
pridobiva približno jednaka količina drva kao i u regularnim šumama. Jasno je da se u
ovom obliku mogu uzgajati samo vrste čiji podmladak dobro podnosi zasjenu starih
stabala. Jela je posebno poznata kao vrsta koja može i po nekoliko desetaka godina
čekati u zasjeni materinskog stabla, da bi potom krenula normalno rasti.
Mediteranske šume[uredi | uredi kôd]

Šuma u Estoniji

U probalnom pojasu i otocima rastu šume crnike, mješovite šume crnike i alepskog bora
te čiste šume alepskog bora. Iznad 350 m n. v. na otocima i 600 u priobalju alepski bor
zamjenjuje dalmatinski crni bor. U submediteranu crniku zamjenjuje hrast medunac koji
čini mješovite zajednice s bijelim i crnim grabom.Hrastove šume su uništene,
nekontroliranom sječom,brstom i požarima pa su danas to pretežno makije, garizi,šikare
i šibljaci.
Krivo je tumačenje kako je alepski bor alohtona vrsta.Južno od Šibenika smatra se
autohtonim, a zajednica Querco ilici-Pinetum halepensis čini klimatogenu zajednicu na
najsušim i najtoplijim predjelima tog područja Širenje alepskog bora van svojih priodnih
staništa je posljedica uništavanja šuma i erozije tla te neobrađivanje poljoprivrednih
površina. Alepski bor kao pionirska vrsta ima zadaću sanirati tu površinu, ponovo stvoriti
sloj šumskog tla i omogućiti crniki povratak.
Kulture i plantaže[uredi | uredi kôd]
U Hrvatskoj su gotovo zanemarive i zauzimaju manje od 1% površina. U krajoliku će se
primijetiti ili pionirske kulture borova i sličnih vrsta na bujadarama i
vrištinama Korduna i Like, ili industrijske plantaže topola u Baranji. Iako podignute s
idejom brze proizvodnje drvne mase od toga se odustaje i jedne i druge samo su stadij
pripreme terena za ponovno uvođenje autohtonih vrsta i prirodne vegetacije.U
budućnosti kulture će imati sve veći značaj za proizvodnju biomase, na taj način očuvat
će se biomasa proizvedena u šumama koja je uz listinac neophodna za očuvanje
šumskog ekosustava.