U subotu 21.6. 2022.

studenti Lovstva i zaštite prirode u sklopu terenske nastave iz kolegija

Zaštite prirode posjetili smo Otok Rab.

Otok Rab smješten je u Kvarnerskom zaljevu u sjevernom Jadranu. Površina otoka je 86.12
Km2 i ima obalnu crtu od 121.003 Km. Otok ima veliko bogatstvo biljnog svijeta i na njemu su
zabilježene oko 780 različitih vrsta biljaka.

Na otoku Rabu posjetili smo posebni rezervat šumske vegetacije, šumu Dundo, jednu od
najljepših i najočuvanijih šuma hrasta crnike na Sredozemlju. Poseban rezervat šumske
vegetacije je područje visokog stupnja zaštite prirode u kojem su dozvoljeni jedino zahvati u
službi održavanja i poboljšavanja uvjeta za očuvanje i/ili zahvati za sprječavanje požara. Visok
stupanj zaštite je dobila 1949.godine kada je primijećena ljepota i očuvanost asocijacije
hrasta crnike i crnog jasena (Orno-Quercertum ilicis H-ić). Ekološkom mrežom Natura 2000
obuhvaćena su područja bitna za očuvanje ugroženih vrsta i staništa. Cilj ekološke mreţe
Natura 2000 je ponovno uspostaviti ili očuvati povoljno stanje rijetkih i ugroženih vrsta te
prirodnih ili poluprirodnih stanišnih tipova. Natura 2000 obuhvaća 36,67 % 12 kopnenog
teritorija Hrvatske te 16,26 % obalnog mora. Obuhvat Nature 2000 u Primorsko goranskoj
županiji je gotovo 75 % kopnenog teritorija i 16 % obalnog. Cijeli otok Rab područje je Natura
2000 ekološke mreže. Područjima ekološke mreže upravljaju javne ustanove, za područje
Primorsko-goranske županije zadužena je Javna ustanova Priroda (HAOP).

Glavne vrste drveća šume Dundo čine hrast crnika (Q. ilex), crni jasen (F. ornus), hrast
medunac (Q. pubescens), širokolisna zelenika (Phyllirea latifolia), veliki vrijes (Erica arborea),
planika (Arbutus unedo L.), lovor (Laurus nobilis L.), maklen (Acer monspessulanum L.) i
lemprika (Viburnum tinus L.). Guste krošnje ovih vrsta drveća propuštaju malo svijetla pa se
u prizemnom sloja vegetacije nalaze većinom skiofiti. Meni najzanimljiviji dio terenske
nastave jer sam šumar, zanimljivo je tu i tamo vidjeti gusti podrast u mediteranskim šumama
te gusti hlad koji rade drveča.

U Zaljevu Svete Eufemije upoznali smo se sa njegovim tipovima staništa i mjerama očuvanja
kao i o vegetaciji koja se u tim uvjetima razvija. Upoznali smo se i sa utjecajem plime i oseke
na zaljev kao i koliko promjena od samo 20 cm. Može biti bitna na razvoj vegetacije.

Takve uvale pružaju mjesta za odmor i hranjenje mnogih vrsta ptica kao čigra, galebova,
štijoka, kokošica i dr. S obzirom na sve veći problem apartmanizacije shvaćamo potrebu za
zaštitom takvih zaljeva.

Posjetili smo i Geo park Rab koji se nalazi na sjevernom dijelu otoka u blizini Lopara. U tom
dijelu otoka upoznali smo se sa utjecajem promjene razine mora kroz povijest, nastanku
pješčanih plaža, rapskim „piramidama“ i geološkim nalazima ovog područja.

Terensku nastavu završavamo posjetom park šumi Komrčar u gradu Rabu i demonstracijom
upotrebe podvodnog drona u istraživanju morskog dna.