Kolegij: Akademsko pisanje i jezina kultura Mentor: Dr. Sc.

Slavica Vrsaljko Izradila: Marija Marinac

Osnovne karakteristike
-1980. godine proglaeni nacionalnim parkom Zauzimaju povrinu od 220 km kvadratnih Ukljuuju ukupno 89 otoka Kopneni dio parka ini manje od ukupne povrine

Kulturna batina
Relativno velika udaljenost od obale, bioloko

bogatstvo morskog prostora, gusarski prepadi, dobri panjaci, nemirni kopneni prostori, krto krko tlo, dobro skloniste za runa vremena na moru... Prvi tragovi o prisutnosti ovjeka u podruju Kornatskog otoja datiraju jo iz doba neolitika I starim rimljanima se ovaj prostor inio interesantnim za stanovanje i gospodarsko iskoritavanje Izgradili Villu rusticae u Proversi i bazen za ribe na Svrsati

Prostorni plan Kornata

Kornati predstavljaju najveu povrinu na naoj obali

bez stalne naseljenosti Svi otoci svrstani su uglavnom u etiri otona niza, izrazito dinarskog smjera pruanja ,a ime su dobili po najveem otoku, Kornatu Otoje je omeeno sa sjeverozapada Dugim otokom, na jugoistoku otocima skupine irja, prema kontinentu otocima Paman-Vrgada-Murter i prema jugozapadu otvorenim morem Duina otoja iznosi 35 km, a najvea irina 14 km

Vegetacija otoja
Kornatsko otoje pripada eumediteranskoj

vegetacijskoj zoni, sa zabiljeenih oko 537 biljnih taksoma U kamenjarskoj vegetaciji zastupljene su biljke koje dobro podnose ekstremne uvjete ivota Tu se na razmjerno malom prostoru sastaju eumediteranski florni elementi s flornim elementima drugih podruja

Zanimljivosti
NP Kornati ima jednu od najrazvedenijih obala u

itavom Mediteranu, a boja mora je modra koja dolazi do izraaja zbog specifinog izgleda samog otoja koje ini uglavnom kamenje Na Kornatima ivi jedna od rijetkih ivotinja, kuna bjelica, ali ju je jako teko primijetiti jer ne voli znatieljne poglede Tijekom povijesti, Kornati su esto bili meta osvajaa i pljakaa