TLO

1. ŠTO JE TLO?
- Površinski sloj Zemljine kore

2. KOJI ČIMBENICI UTJEČU NA NASTAJANJE TLA?

- Tlo nastaje dugotrajnim i složenim procesima RASPADANJA KAMENE PODLOGE i
DJELOVANJEM ŽIVIH BIĆA

3. KOJI SU TO PROCESI KOJI UTJEČU NA RASPADANJE TLA?

- Razlike u temperaturi, djelovanjem vjetra, kiše, leda, bujice, udaranje valova  dovodi do
mljevenja i raspadanja tla u sitne dijelove
- npr. voda se zamrzne u stijeni  dolazi do lomljenja i pucanje stijena

4. KAKO ŽIVA BIĆA DJELUJU NA TLO?

- Životinje koje žive u tlu mijenjaju tlo (npr. gujavica) i krojenje biljaka mijenja sastav tla
-
5. ZAŠTO BEZ TLA NEMA ŽIVOTA?
- Živa bića trebaju tlo za život
- Biljke se krojenjem učvršćuju u tlo i upijaju vodu i minerale
- Brojen životinje žive u tlu
- Čovjek koristi tlo za uzgoj biljaka, gradi kuće na tlu

6. KOJU ULOGU IMA TLO?

- PROČIŠĆAVANJE VODE  Voda prolazi kroz različite slojeve tla i tako se na prirodan
način pročišćuje
- Čovjek koristi podzemnu vodu

7. ŠTO JE HUMUS?
- Humus su ostaci uginulih bića koji su živjeli na tlu i koje su razgradile bakterije
- Sadrži bitne tvari za rast i razvoj biljaka

8. KAKO SE SMANJUJE PLODNOST TLA?

- Biljke oranica stalno crpe iz tla vodu s otopljenim mineralima i tako smanjuju plodnost tla
(manje minerala- manja plodnost)

9. KAKO SE MOŽE POBOLJŠATI PLODNOST TLA?

- Pravilnom obradom i gnojenjem

10. ŠTO SPADA U PRAVILNU OBRADU ZEMLJE?

- Prozračivanje tla – oranje

11. ŠTO ZNAČI GNOJITI ZEMLJU?

- Nadoknada mineralnih i organskih tvari u tlu

12. KAKVA MOGU BITI GNOJIVA?

- Prirodna i umjetna gnojiva

13. KAKVA SU PRIRODNA GNOJIVA?

- Stajski gnoj i kompost
 - Tlo se obogaćuje organskim i mineralnim tvarima
- Sadrže organske tvari koje nastaju razgradnjom uginulih biljaka i životinja
- Nisu štetna za živi svijet

14. ŠTO JE KOMPOSTIŠTE?

- Mjesto na koje se odlaže biootpad čijom razgradnjom nastaje kompost

15. KAKVA SU UMJETNA GNOJIVA?

- Sadrže samo mineralne tvari
- Ako se prekomjerno koriste štetna su za živa bića

16. KAKO UMJETNA GNOJIVA ONEČIŠĆUJU VODU?

- Umjetna gnojiva otopljena u vodi prolaze kroz slojeve tla do podzemnih voda koje
onečišćuju

17. ŠTO SU SPESTICIDI?

- Služe za zaštitu biljaka od nametnika ili korova u poljoprivredi

18. ŠTO JE KOROV?

- Biljke koje ometaju rast i razvoj uzgajanih biljaka

19. JESU LI PESTICIDI ŠTETNI?

- Umjetni pesticidi također su štetni za živi svijet i onečišćuju podzemne vode

20. KAKAV JE TO BIOLOŠKI UZGOJ HRANE?

- To je uzgoj biljka na prirodan način, bez umjetnih gnojiva i pesticida  zdravija hrana

21. ŠTO JE ODRON?

- Odnošenje čestica tla s padine

22. KAKO NASTAJU ODRONI?

- Posljedica su PRIRODNIH POJAVA: obilne kiše, potresi, erupcije vulkana ili
DJELOVANJA ČOVJEKA

23. ŠTO JE POTRES?

- Iznenadno podrhtavanje tla kada se oslobađa velika energija pa može biti ugrožen živi
svijet i moguće su materijalne štete

24. KAKO ERUPCIJA VULKANA MIJENJA STANIŠTE?

- Erupcija je praćena jakim eksplozijama i potresima i tada se oslobađa velika energija i
mijenjaju se životni uvjeti staništa

25. ŠTO JE PRAPOR ili LES?

- Žućkasti pijesak koji je nastao taloženjem sitnog praha, plodno je tlo za uzgoj žitarica,
šećerne repe, vinove loze
- U HR u Slavoniji, Bilogori, Korčuli, Mljetu, Susku

26. KOLIKO JE POTREBNO ZA NASTANAK 2 CM TLA?

- 500 godina

27. KAKO BILJKE SPRJEČAVAJU STVARANJE KLIZIŠTA I ODRONA?

 - Sa svojim korijenom

28. KADA TLO IMA RAZORNU ENERGIJU?

- Kretanjem velikih kamenja i tla niz padinu koji mogu uništiti stanovništvo, kuće

29. O ČEMU OVISI PLODNOST TLA?

- Udjelu humusa, obradi tla i gnojenju

30. NAVEDI PREDNSOTI UPOTREBE KOMPOSTA?

- prirodno gnojivo (bez pesticida), smanjuje se količina smeća

31. NAVEDI DOKAZE DA JE U TLU POHRANJENA ENERGIJA

- potresni, erupcije vulkana, odroni, klizišta

32. JE LI HUMUSOM BOGATIJE ŠUMSKO TLO LISTOPADNIH ILI VAZDAZELENIH

ŠUMA?
- bogatije je tlo listopadnih šuma jer lišće pada na pod i razgrađuje se i tako nastaje humus

33. KAKO SE DJELE SASTOJCI TLA?

- na ČVRSTI, PLINOVITI i TEKUĆI dio

34. OD ČEGA SE SASTOJI ČVRST DIO TLA?

- MINERALNIH I ORGANSKIH TVARI
35. OD ČEGA SE SASTOJI TEKUĆI DIO TLA?
- vode i u njoj otopljene tvari
36. OD ČEGA SE SASTOJI PLINOVITI DIO TLA?
- zraka
37. JE LI TLO SMJESA TVARI?
- da, jer se sastoji od različitih tvari (voda, zrak, mineralni, organski…) u različitim agregatnim
stanjima
38. PO ČEMU SE RAZLIKUJU TLA?
- tla se razlikuju prema BOJI, OBLIKU ČESTICA (strukturi tla), PROZRAČNOSTI (udjelu zraka),
VLAŽNOSTI (udjelu vode), RAHLOSTI, PLODNOSTI
39. KAKO JE ODREĐENA STRUKTURA TLA?
- veličinom i oblikom čestica

40. NABROJI SVOJSTVA TLA? (6)

- BOJA TLA, POROZNOST TLA, RAHLOST TLA, TEMPERATURA TLA, KISELOST TLA,
PLODNOST TLA
41. O ČEMU OVISI BOJA TLA?
- ovisi o vrsti i udjelu mineralnih i organskih tvari u tlu
42. KOJE SU BOJE TLA S VIŠE HUMUSA?
- tamnosmeđa i crna boja
43. ŠTO SE NALAZI IZMEĐU ČESTITCA TLA?
- manji međuprostori (pore) ispunjeni vodom ili zrakom
44. KAKVA SU TLA KOJA IMAJU VEĆE PORE?
- u većim porama se nalazi više zraka i ona su prozračnija
- to su šljunčana i pjeskovita tla
45. KAKVA SU TLA KOJA IMAJU MANJE PORE?
- tla s više manjih pora su vlažnija jer se u manjim porama zadržava voda
- to su glinena tla, ilovasta tla, humusna tla
46. NABROJI VRSTE TLA?
- pješčano tlo, glineno tlo, ilovasto tlo, šumsko tlo, šljunčano tlo, crnica, crvenica
47. KAKVA SU SUHA TLA?
- to su jako porozna tla (koja propuštaju vodu) pa voda se ne zadržava u porama, već prolazi kroz tlo
48. KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU POROZNOG I VLAŽNOG TLA?
- porozno tlo propušta vodu, a vlažno tlo zadržava vodu
49. O ČEMU OVISI VLAŽNOST TLA?
- o njegovoj poroznosti
50. KAKVA TLA MOGU BITI S OBZIROM NA RAHLOST?
- rahlo tlo i zbijeno tlo

51. KAKVO JE RAHLO TLO?

- tla s više prostora između čestica  kroz rahlo tlo korjenje biljaka laše prodire u dubinu i upija vodu
s otopljenim mineralnim tvarima
52. KAKVO JE ZBIJENO TLO?
- tlo s manje prostora između čestica  takva tla sadrže manje vode i zraka zato su manje plodna
53. KAKO SE POVEĆAVA RAHLOST TLA?
- oranjem – usitnjavanje tla prije sjetve
54. O ČEMU OVISI TEMEPRATURA TLA?
- o temperaturi zraka, mijenja se tijekom godišnjeg doba, a i tijekom dana
- ovisi o strukturi tla i mijenja se s dubinom
55. GDJE SE NAJVIŠE MJENJA TEMPARATURA ZRAKA?
- na površini tla jer je taj dio u dodiru sa zrakom
- u dubini tla temperatura je stabilnija
56. ZAŠTO JE VAŽNO DA JE TEMPERATURA U DUBLJIM DJELOVIMA STABILNIJA?
- sporije se hladi što znači da se i sporije zaledi zimi (biljke ne mogu uzimati zaleđenu vodu i zato
listopadne biljke odbacuju lišće u jesen)
- u proljeće kada se zagrije zemlja -otopi se voda i biljke mogu koristiti tu vodu za proljeće
- zbog sporijeg zagrijavanja dubljih dijelova tu su mnoge životinje našle stanište
57. KOJE BILJKE RASTU NA KISELOM TLU?
- biljke mesojedi i kesten rastu na kiselom tlu
58. KOJI CVIJET MJENJA BOJU OVISNO O KISELOSTI TLA?
- hortenzija
59. ŠTO JE PLODNOST TLA?
- koliko je tlo opskrbljeno mineralnima, organskim tvarima, vodom, zrakom i toplinom

60. KAKO SE POVEĆAVA PLODNOST TLA?

- povećanjem udjela humusa  on je rahli, prozračan i topli što pogoduje biljkama
61. KOJU ŽIVOTINJU ZOVEMO PRIRODNIM ORAČEM TLA I ZAŠTO?
- gujavice
- prolaskom kroz zemlju stvaraju tunele i miješaju zemlju i čine zemlju rahlijom
- miješanjem zemlje u dublje dijelove dolaze organske i mineralne tvari, a u nastalim tunelima se
zadržavaju zrak i voda
- gujavice stvaraju humus jer gutaju ostatke biljaka i životinja u tlu tako povećavaju plodnost tla
62. KAKO SU ŽIVOTINJE KOJE ŽIVE NA I U TLU PRILAGOĐENE ZA KRETANJE?
- deve imaju široka stopala s jastučićima pa lakše hodaju po pjeskovitom tlu
- krtice imaju izduženo i valjkasto tijelo da lakše probijaju tunele u tlu

63. KOJE SU DRUGE PRILAGODBE ZA ŽIVOT U PODZEMLJU?

- sluz na koži kod gujavica – budu skliske što im dodatno olakšava kretanje kroz tlo
- kratke i snažne prednje noge krtice koje izgledaju poput lopata
- male uške, kratko krzno kod krtice da ne smeta kroz prolaz tunel
-zakržljale oči kod krtice jer živi u tami  ima bolji osjet mirisa i dodira

64. KAKO DIŠU ŽIVOTINJE?

- većina životinja dišu plućima
- gujavica diše kroz sluzavu kožu

65. KAKO SE ZOVE RAZVOJ NOVE BILJKE IZ SJEMENKE?

- klijanje
66. KOJI UVJETI MORAJU BITI ZADOVOLJENI ZA KLIJANJE SJEMENKE?
- voda, zrak i povoljna temperatura
- sjemenka mora biti zdrava, zrela i ne prestara
67. JESU LI SVJETLOST I TLO NUŽNI ZA KLIJANJE?
- nisu za klijanje, jesu za rast i razvoj (treba svjetlost)
68. KOJA JE ULOGA KORJENA?
- sjemenja ga prvo razvija
- upija vodu s otopljenim mineralnim tvarima
69. PREMA KUDA RASTE KORIJEN?
- uvijek prema dole
70. O ČEMU OVISI DUBINA PRODIRANJA KORJENA U TLU?
- o vrsti tla i njegovoj sposobnosti zadržavanja vode
- biljke pješčanih tla imaju bolje razvijen korijen kako bi brže i lakše upijale vodu koja ide kroz
pijesak
71. ZAŠTO SLONOVI IMAJU ŠIROKA STOPALA?