ŠUMSKE OBLASTI

NA ZEMLJI
OBLAST BIOSFERE
• Područja na planeti Zemlji su primarno
distribuirana na osnovu klimatskih faktora 
• Od ekvatora ka polovima temperatura na
svakih 100km ( 1 stepen GŠ) opada 0,5 °C 
•  Takođe na svakih 100m nadmorske visine
opada 0,5 °C
•   Biocenoze se smjenjuju u pojasevima 
•  Biom je veća klimatski i geografski definisana
teritorija ili akvatorija, koja obuhvata slične
ekosisteme i predjele. 
• Ukoliko se biom određuje preko klimaksne vegetacije u
ekosistemima određene klimatske zone, kao i načinima
ekološke sukcesije, govorimo o zonobiomu. Ukoliko je tip
bioma određen nadmorskom visinom govorimo o orobiomu. 
• po horizontali na svakih 100 km temperatura opada za 0,5 °C,
od ekvatora ka polovima – zonobiomi. Po vertikali na svakih
100 m temperatura opada za 0,5 °C – orobiomi
(visokoplaninske oblasti )
•  Tip bioma je određen :
 - makroklimatskim karakteristikama teritorije
 - rasporedom kopna i velikih vodenih površina i  nadmorskom
visinom. 
 Razlikujemo: akvatičke i terestričke biome
KOPNENI BIOMI
 KOPNENI BIOMI
• Kopno na Zemlji zauzima oko
3/8 ukupne površine. U
pojedinim biogeografskim
područjima razvijene su
različite životne zajednice
zavisno o abiotičkim i
biotičkim faktorima. Grupe
različitih ekoloških sistema
koji pokrivaju velike prostore
na Zemlji nazivaju se biomi.
Glavni kopneni biomi su:
tundra, tajga, šume
umjerenog pojasa, tropske
šume, travnjaci i pustinje.
Raspored kopnenih
bioma
 ŠUMSKE ZAJEDNICE
• Šume su biljne zajednice koje su široko rasprostranjene na
zemlji
• Glavno obilježje ove biljne zajednice je drveće, međutim
šumska biljna zajednica složena je od vrlo različitih bića.
Danas su u svijetu, na temelju fitocenoloških istraživanja
drveća i grmlja, zeljastoga bilja, mahovina i lišajeva u šumi,
utvrđene mnogobrojne šumske zajednice 
• FITOCENOZA – zakonito građena zajednica različitih biljnih
vrsta koja je nastala kao rezultat uzajamnih odnosa među
vrstama, prilagođivanja uvjetima staništa i njegove flore. Sve
fitocenoze čine raslinstvo ili VEGETACIJU.
1. Tropske kišne šume
 Tropske kišne šume
• Zauzimaju ekvatorijalni pojas zemlje (zavala Konga I Gvinejski
zaljev, Malezija, Java, Nova Gvineja)
• Predstavljaju najstariji tip vegetacije
• Razvijaju se u području Amazona, centralne Amerike, centralne
Afrike, Madagaskara, Indopacifika...
• Zauzimaju 7% površine zemlje, a 80% biomase 
• Količina padavina je preko 1500 mm godišnje
• Temperature su između 20°C i 25°C tokom cijele godine
• Područje sa najvećom flornom i faunističkom raznolikošću na Zemlji
• U tropskim kišnim šumama rastu: ebanovina, bambus, kokosova
palma, kakaovac, orhideje, drvo banane, kamfer...
Tropske kišne šume
• Vertikalna stratifikacija života
• 2500 vrsta drveća
• J. L. Harison (1962) otkrio šest
različitih funkcionalnih zajednica ptica
i sisavaca
•  Oko pet slojeva vegetacije
• velika srednja godišnja neto primarna
produkcija (22 x 106t/ha)
•   brza cirkulacija tvari; ciklus
nutrijenata unutarnji; tlo siromašno
•  Zoohorija - širenje sjemenki i plodova
biljaka pomoću životinja
• Prisutno je oko 50% svih živih vrsta
• HIGROFILNE BILJKE – ispijevaju uz
puno vlage
 U tropskoj kišnoj šumi:
• 6.00 sati sunce vrlo brzo izlazi - šuma je u magli (20°C)
• Do 10.00 sati puno vode isparava (20°C - 25°C)
• Oko 13.30 nastaju veliki oblaci (28°C)
• Između 14-17.00 sati snažne oluje/pljuskovi u kišnom
razdoblju (30°C)
• Nakon 17.00 sati sunce ponovo sija (28°C)
• 18.00 sati sunce brzo zalazi
• Nakon 18.00 sati mrak je (noću su temperature između
20°C i 23°C)
 Rasprostranjenost prašuma
•  Sjeverno i južno od ekvatora u Americi, Africi,
Aziji i Australiji
• Američke tropske kišne šume nalaze se u Južnoj Americi u
slivu rijeka Amazon i Orinoko, zapadno od Anda između
Kolumbije i Ekvadora i duž obale Atlanskog okeana u Brazilu
• U Centralnoj Americi prisutne su od Paname do Meksika,
kao i na Antilskim ostrvima
• Afričke tropske kišne šume obuhvataju najjužniji
dio Zapadne Afrike, na istoku duž sliva rijeke Kongo. Javljaju
se i u istočnom dijelu Madagaskara
• Indo-malajske tropske kišne šume zahvataju
dijelove Jugoistočne Azije, ostrva između Azije i Australije
 Amazonska
prašuma

• Najveća prašuma površine 6 000 000 km2, od Anda do

Atlanskog okeana
• Na jednom hektaru oko 300 drvenastih vrsta
• Veliki broj endemičnih vrsta
 Degradacija prašuma
• Izražena posljednjih godina,
antropogeni uticaj
• Uzroci:
• Stvaranje obradivih
površina (krčenjem, paljenjem)
• Stvaranje prostora za izgradnju
kompleksa za stanovanje
• Eksploatacija šumskih resursa
(drvne mase)
• Ukoliko se nastavi degradacija,
2030. će prašume nestati
Značaj prašuma
•  Biološka raznolikost
• Apsorpcija CO2 i produkcija O2
• Regulacija temperature
•  Produkcija nutrijenata
•  Sprečavanje erozija
•  Usporava proces globalnog za
grijavanja Zemlje
 2. Monsunske šume
• Godišnja količina padavina je približno 150cm, a temperaturne
razlike između najtoplijeg i najhladnijeg mjeseca u godini su
oko 8°C.
•  Karakteristične su za Jugoistočnu Aziju(Indiju, Indoneziju i
indokinu)
• Ove šume su dosta heterogenog i mješovitog karaktera sa
puno drvenastih vrsta. Jedan od tipičnih predstavnika je
listopadno tropsko drvo Bombax ceiba Azijksko tropsko drvo
poznato i kao pamučno drvo. Raste u prosjeku 20m Vlakna iz
plodova koriste se kao zamijena za pamuk.
3. Tropske listopadne šume

• U područjima s mnogo kiše ali i dužim sušnim

razdobljima, nalaze se tropske listopadne šume. Kad 
transpiracija premaši zalihe vode u biljci, ona zbog
zaštite od sušenja odbacuje lišće. Tek u vrijeme
slijedećih monsunskih kiša ili kišnog razdoblja, biljka
ponovo raste. Ove se šume nazivaju i tropskim vlažnim
šumama.
• Ovaj tip vegetacije zauzima oblasti u Južnoj i Srednoj
Americi(djelimično i u sjevernoj), Africi, Aziji i Australiji
Tajge
 Tajge
• tajga – pojas šuma četinara rasprostire se od istočne
Kanade preko Aljaske, nastavljajući se preko Sibira i cijele
Rusije sve do Evrope
•  glavne šumske sastojine u tajgi sačinjavaju: sibirska
smrča, sibirski ariš, sibirska jela i bor
•   klima – zime su vrlo hladne, samo 1 do 4 mjeseca, imaju
temperaturu iznad 10°C , vegetacijsko razdoblje je
kratko, isparavanje vode je slabo i tla su vrlo često
močvarna s pojavom tresetišta
•  fauna je raznolikija i bogatija vrstama nego što je u
tundri, glavna hrana većini vrsta su sjemenke četinara 
 Tajge
• Tajga-ruska riječ za borealnu šumu 
•  Pokriva oblasti koje su nekad bile pod ledom
•   Duge oštre zime (temperature do šest mjeseci sa srednjom
temperaturom ispod 0º)
•  Kratka ljeta (50 do 100 dana bez mraza)
•   Područja u Rusiji sa velikim oscilacijama temperature -35ºC
do +35ºC
•  Srednje godišnje padavine su između 40-50 cm
•   Javlja se u vidu kontinuiranog pojasa koji se pruža preko
Sjeverne Amerike i Evroazije, između 50º i 60º sjeverne
geografske širine
Tajge
Listopadne šume
 Šume umjerenog pojasa
• šume umjerenog pojasa – rasprostiru se u umjerenim
geografskim širinama, koje karakterizira veliki raspon
temperature
•  rasprostranjene su u Sjevernoj Americi, Evropi i Aziji, uz
četinare prisutno je i listopadno drveće: bukva, breza, javor,
jasika, lipa, jasen, brijest, hrast, vrba, joha...
•  Klima umjerena, temperature se kreću između -30ºC i + 30ºC
• Prosjek padavina od 75 cm do150 cm
• Zimi snijeg
• Vegetacijska sezona traje oko šest mjeseci
• 4 godišnja doba
• fauna je vrlo raznolika, bogatstvo biljnog i
životinjskog svijeta, hiljade vrsta insekata
 MEDITERANSKI BIOM - MAKIJA
• Nalazi se između 32º i 40º geografske širine na zapadnim
obalama kontinenata
•  Odlikuje se dugim vrućim i suhim ljetima i blagim, kišovitim
zimama 
•  Količina padavina između 350 mm i 750mm, obično zimi 
•  Ljeta nepredvidiva, postoje sušna razdoblja
•  Srednje godišnje temperature između 16ºC i 18ºC
•  Česti požari, dovode do porasta nutrijenata u tlu
•   Zimzeleno grmlje (tvrdi listovi), životinje prilagođene na
sušu
Hvala na pažnji!