Medicinska škola Pula, fizioterapeutski tehničar/ka, 2018/19

Aurora Lekaj

Kopneni biom
TUNDRA

Seminarski rad

Biologija,
Ekologija
Prpf. Petra Prenz

Pula, 2019.
Sadržaj
1.Tundra: Općenito
2.Klima tundre
3.Temperature
3.1. Globalno zagrijavanje
4.Oborine
5.Biljni svijet
6.Životinjski svijet
7.Hranidbena mreža (odvojeno)

2
 1. ​Tundra: Općenito

Tundra je najhladnija od svih bioma. Riječ 'tundra' dolazi od finske riječi

'tunturia' što znači neplodna zemlja. Nastala je prije 10 000 godina.Prostire se na
golemim površinama oko Sjevernog pola u Euroaziji i Sjevernoj Americi, mnogo
manje u arktičkom području. Samo u Euroaziji zauzima oko 3.25 milijuna km​²=
pokriva 20% zemljine površine. Tundra je inače poznata po svojim mrazom
oblikovanim krajolicima, ekstremno niskim temperaturama, malim padalinama,
lošim hranjivim tvarima i kratkim vegetacijskim sezonama. Široko je podijeljena u
dvije vrste: arktičku tundru te alpsku tundru.
Jedan je od najmanje shvaćenih i najfascinantnijih bioma na planeti. Nevjerovatno
teška klima i okoliš imaju raznolik domet životinja koje su se uspjele naučit
preživljavanju unatoč ograničenom količinom zelenila, sunčeve svjetlosti te vlage.
Iako se za tundru obično misli za kao "zamrznutu", ona se ipak sastoji od varijacija
temperatura, klima, i količina oborina, sve ovisno o tome gdje se nalazi. Hladna
klima i kratka vegetacijska sezona sprječavaju rast drveća, pa izgled tundri daju
različiti niski grmići i zeljaste cvjetnice te mahovine i lišajevi. Samo u prijelaznom
području pojedine vrste drveća prodiru različito duboko u tundru, a gola i ponekad
kamenita tla mogu podržavati samo niske biljke poput mahovina, lišjeva i vrišti.
Prosječna temperatura u ljetnim mjesecima je iznad 0​°C​, ali rijetko prelazi 10 ​°C, a
može pasti i jako ispod ništice; do -70°C. ​ Vegetacijska sezona u južnim područjima
traje 3 do 3,5 mjeseci, u većem dijelu 2 do 2,5. a na sjevernoj granici samo 1 do 1,5
mjesec. Godišnja količina oborina je samo 150 do 250 mm, rijetko kad prelazi 300
mm. Snježni pokrivač traje dugo, a mnoge površine ogoljuju vjetrovi odnoseći
snijeg. Tlo je zamrznuto do znatnih dubina. Ljeti, kada Sunce dugo obasjava
površinu, otapa se led plitko u površinskom sloju. Na površinama s kojih voda ne
otječe nastaju močvare i cretovi jer voda ne može prodrijeti u tlo, koje je u dubljem
djelu stalno zamrznuto. To tlo se još naziva i 'permafrost'.
Flora cvjetnica u tundri je jednolična i siromašna. U pojedinim područjima njihov
broj jedva prelazi 200 do 300,a u najekstremnijim tzv. hladnim pustinjama jedva 100
do 50 vrsta.

3
 2. ​Klima tundre

Ekstremne niske i hladne temperature definiraju tipičnu klimu tundre.

Arktička tundra, koja se nalazi u sjevernoj hemisferi okružujući Sjeverni pol te
karakterizirana je sa ekstremno hladnim i suhim uvjetima. Tijekom zimskim mjeseci,
razdoblja bez dnevne svjetlosti mogu se proširiti tjednima pa čak i mjesecima s
iznimno niskim temperaturama. U ljetnim mjesecima sunce može sjati gotovo
neprestano, što je potrebno biljkama i životinjama za preživljavanje.
Alpska tundra, s druge strane, se može pronaći na vrhovima visokih planina. Slično
kao i kod arktičke, i alpska tundra, iako se nalazi na višim visinama, određena je jako
niskim temperaturama i hladnim zrakom. Zbog tih visina izložena je većom
koncentracijom sunčeve svjetlosti.

4
 3. ​Temperatura tundre
Tundra je daleko jedan od najhladnijih bioma i ujedno jedno od područja koje je
najmanje naseljeno od strane čovjeka.
Područja tundre se također definirana kao vjetrovita, s tipičnim naletima vjetra od
oko 30 do 60 mph. To se događa kako na ravnim poljima arktičke tundre, tako i na
planinskim vrhovima alpske tundre.
Arktička tundra ima prosječne zimske temperature -34​°C​ i prosječne ljetne
temperature 3-12​°C​. Najviši dijelovi arktičke tundre mogu imati prosječne zimske
temperature i od -28​°C​, ponekad i do -50​°C​. Očigledno je da će se većima živih bića
koja žive na tom području u 50-60 dana 'ljetnog perioda' skoncentrirati na svoj rast i
razvoj te potragom za hranom/hranjivim tvarima za ostatak godine jer su zimi uvjeti
previše strogi.
Alpska tundra, za razliku od arktičke, ima 180 dana za razvoj i rast živih bića. Ali u
tom su području temperature noću ispod ništice, a jaki vjetrovi uvelike utječu na
sposobnost održavanja života. Temperature u toplijim mjesecima obično variraju
između -12​°C​ i 10​°C​.

3.1. ​Globalno zagrijavanje

Iako tundra pokriva oko desetinu Zemljine zemlje ona je među najosjetljivijim
staništima na svijetu. Najveća joj je prijetnja globalno zagrijavanje. Mnogi
znanstvenici vjeruju da globalno zagrijavanje uzrokovano stakleničkim plinovima
zauvijek može uništiti arktičke regije, uključujući i tundru. Još jedna od zabrinutosti
je da je jedna trećina svjetske zalihe ugljičnog dioksida u tundrinom permafrostu. Jer
kako se ta ledena zemlja odmrzava, njezin sadržaj počinje propadat, te oslobađa
ugljični dioksid – jedan od stakleničnih plinova. Tundra se također i teško oporavlja
od fizičkih smetnji kao što su tragovi vozila. Ključ za zaštitu tundre je smanjivanje
stakleničnih 'emisija' prebacivanjem na alternativno korištenje energije.
Otapanje permafrosta kao posljedica gl. zagrijavanja moglo bi radikalno promjeniti
krajolik i vret koje tamo žive. Onećištenje zraka može stvoriti oblake smoga koji
zagađuju glavne izvore hrane za mnoge životinje. Istraživanje nafte, plina i minerala
može uzrokovati fizičke poremećaje i fragmentaciju staništa. Izlijavenje nafte može
unuštiti divlje životinje i znatno utjecati za ekosustav tundre. Solucija svemu je se

5
nađe neka alternativa korištenja energije kako bi se smanjile posljedice zbog kojih je
kriv čovjek, uspostaviti zaštićena područja i rezervate kako bi se ograničio ulazak
ljudi, ograničiti gradnju cesta, zgrada, rudarske aktivnosti u tundri i ograničiti
turizam i poštivati lokalne kulture.
4.​Oborine

Ekstremno hladna temperatura tundre sama po sebi označava da ne dobiva jako

puno padalina. Ako gledamo po kiši, tundra je slična pustinjama po godišnjim
iznosima, možda se zato i govori da je 'ledena pustinja'. Budući da je tlo većinom
smrznuto, a zrak hladan, biljke i životinje mogu preživjeti ograničenom količinom
padalina jer proces isparavanja nije ni približno učinkovit kao u toplijim krajevima.
Arktička tundra dobiva otprilike 15-25 cm oborina tijekom cijele godine, što
uključuje i kišu i snijeg te topljenje snijega i leda. Dok alpska tundra dobiva malo više
oborina od arktičke, 30 cm na godinu.

5. ​Biljni svijet

U tundri jedva da i postoji vegetacija. Ima je samo oko 1,700 što nije mnogo. To su
uglavnom grmlja, mahovine, lišajevi, šaši i trave. Nema stabala – zbog smrznutog tla
zbog kojeg drveće ne može pustiti svoje korijenje koje je također jako nisko
hranjivim tvarima i mineralima - osim breza u nižim geografskim širinama. Na nekim
dijelovima tundre možemo pronaći vrbe, ali visoke samo oko 8 centimetara. Postoji
oko 400 vrsta cvijeća. Većina biljaka raste u gustoj podlozi korijenja koja se razvijala
tisuće godina. Rast vegetacije traje 50-60 dana.

6
 HRVATSKI/ENGLESKI LATINSKI
Arktička mahovina Calliergon giganteum Proizvođač
Arktička vrba Salix arctica Proizvođač
Caribou (Reindeer) Moss Cladonia rangiferina Proizvođač
Bearberry Arctostaphylos uva-ursi Proizvođač
Labradorski čaj Rhododendron Proizvođač
tomentosum
Pasque Flower Pulsatilla vulgaris Proizvođač
Tufted skrivalište Saxifraga cespitosa Proizvođač
Diamond Leaf Willow Salix glauca Proizvođač

6. ​Životinjski svijet

Iako nema puno biljaka u tundri, ima životinja. Samo je oko 48 vrsta kopnenih
sisavaca pronađeno u tundri. Sastoje se od modificiranih rovki, zečeva, glodavaca,
vukova, lisica, medvjeda i jelena. U Sjevernoj americi postoje velika krda cariboua
(poznati kao sobovi u Euroaziji) koji se hrani lišajevima i ostalim biljkama. Tu su i
manja stada vukova, polarnih lisica, polarnih medvjeda koji su predatori u tundri.
Manji sisavci su zečevi na krpljama i lemingsi. U tundri nema jako puno različitih
insekata osim muha, jelenih mušica, komaraca, i "no-see-ums" koji tundru mogu
učiniti ne baš tako ugodnom tijekom ljetnih dana. Komarci se mogu 'suzdržati' od
smrzavanja zamjenom vode u svojim tijelima glicerolom – djeluje poput antifriza i
omogućuje im da prežive zimu.

HRVATSKI/ENGLESKI LATINSKI
Arktička lisica Vulpes lagopus Potrošač III. reda
Arktička vjeverica Spermophilius parryii Potrošač II.reda
Caribou Rangifer tarandus Potrošač II.reda
Ermine Mustela erminea Potrošač III.reda
Grizli Ursus arctos horribilis Potrošač II.reda
Harlequin Duck Histrionicus histrionicus Potrošač I.reda
Muskox Ovibos moschatus Potrošač I.reda
Polarni medvjed Ursus maritimus Potrošač IV.reda

7
Snježna sova Bubo scandiacus Potrošač IV.reda
Snowshoe Rabbit Lepus americanus Potrošač II.reda
Wolverine Gulo gulo Potrošač III.reda

8
IZVORI:
http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=62679
https://www.conserve-energy-future.com/tundra-biome.php
https://sciencing.com/food-chains-tundra-ecosystem-11903.html
https://blueplanetbiomes.org/tundra.php
https://www.iucnredlist.org/search?query=snowy%20owl&searchType=species
http://www.luontoportti.com/suomi/en/
https://www.nationalgeographic.com/environment/habitats/tundra-threats/