Ekologija Bilja

3.Voda kao ekoloki imbenik

2/3 povrine prekriva voda

Voda je u prirodi najrasprostranjenija tvar i dijeli

se na:
povrinsku, podzemnu i atmosfersku.

1. sua

2. Poplave- hipoksija biljaka

Prije svih organizama na Zemlji!

Medij svim organizmima
Izvor, uvjet (imbenik) i stanite
ini 70% ivotinjskog organizma i do 95%
teine biljke
Ovisnost svih ivotnih procesa biljaka i
ivotinja
Sastojak krvi, otklanjanje otpadnih produkata..

2 vane osobine vode:

Veliki toplinski kapacitet (mrnjenje 333,6 J/g;
isparavanje 2441 J/g)
Maksimalna gustoa na +4 C

Gustoa vode

Gustoa vode (800 puta vea od

gustoe zraka) i omoguava njenu
plovnost

Akvatini organizmi postiu

odgovarajuu gustou putem:
redukcije (kotane ribe) ili
eliminacije (ajkule) tekih skeletnih
komponenti
koritenja mjehura za plivanje koji
su ispunjeni zrakom (ribe, biljke)

akumulacije lipida

Velik je broj ekosustava podijeljen u

dvije velike grupe:

Kopneni ekosustavi

Skup ekosustava gdje je zrak okoli

Vodeni ekosustavi

Skup ekosustava gdje je voda okoli

Slatkovodni ekosustavi

Morske vode

Gustoa vode

Gustoa vode (800 puta vea od

gustoe zraka) i omoguuje
njenu plovnost

Akvatini organizmi postiu

odgovarajuu gustou putem:
redukcije (kotane ribe)
ili
mrnjenje
eliminacije (ajkule) tekih
skeletnih komponenti
upotrebom mjehura za
plivanje koji su ispunjeni
zrakom (ribe, biljke)
akumulacije lipida

Sve ekosustave dijelimo u dvije

velike skupine:
Kopneni ekosustavi okoli zrak,
Vodeni ekosustavi voda okoli

Slatkovodni
morski

Kopnene vode

Izvori mogu biti:

Reokreni u njima voda iz podzemlja izlazi u

mlazu i odmah formira tekuicu (Sava bohinjka)

Limnokreni u kojima voda izvire na dnu

jezerca (Sava dolinka).

Kopnene vode su:

relativno mlade vode

otro odvojene od drugih
povrinski male
relativno plitke
dominiraju karbonati.

Na podruju BiH jedne rijeke odvode vodu

u Savu (sliv Save), a druge u Jadransko more
(sliv Jadranskog mora).

Morski ekosustavi
Karakteristika morskog ekosustava je
slanost morske vode.
Slanost se mijenja na povrini za razliku
od dubljih slojeva.
Salinitet se mijenja i s promjenom
temperature.
Kolebanja su najvea u umjerenom pojasu
(ljeti 24C, a zimi 12,7C).

Morski ekosustavi
85% soli u moru otpada na NaCl,
ima 7,5% sulfata,
3,6% magnezijevcih soli i
1,6% karbonata.
Ostatak ine fosfor, duik, silicij, eljezo i
drugi elementi.
More se ledi na -2,4C, a gustoa mu je
najvea na 2,8 C.

Podjela biljaka s obzirom na afinitet prema vodi

i podnoenju sue (isuivanju)

HIDROFILNE BILJKE
Submerzne
Flotantne
Emerzne

Hidrofilne
1. submerzne

Ukorijenjeni submerzni hidrofiti (Potamogeton

sp.; Ceratophyllum sp., Vallisneria sp.)

Neukorijenjeni submerzni hidrofiti (Utricularia

sp., Lemna trisulca)

2. Flotantni hidrofiti (Nymphaea alba, Nuphar

luteum, Lemna minor i Potamogeton natans.)

Hidrofilne biljke
3. Emerzne (Phragmites australis, Sparganium
erectum, Cyperus longus)

Higrofilne biljke

Sium latifolium; Polygonatum hidropiper; Iris

pseudacorus; Carex riparia; Carex vulpina;
Glyceria fluitans; Galium palustre

MEZOFILNE biljke
KSEROFILNE biljke

Olea europaea; Pinus halepensis; Agave

americana; Opuntia ficus indica

EUKSEROFITI biljke koje mogu dobro

podnositi fizioloku suu, a transpiraciju vrlo
ograniiti; liaji, alge, maslina, borovi
PARAKSEROFITI biljke koje dobro
podnose veliku suu ali raspolau s enormno
razvijenom korijenovom mreom
HEMIKSEROFITI biljke koje dobro
podnose suu stanica zahvaljujui koliinama
vode koje nagomilavaju u svojim tijelima za
vrijeme vlanih perioda; za vrijeme sue
ograniavaju transpiraciju

Adaptivni mehanizmi kserofita

Smanjena veliina svih stanica

Vrlo razvijena kutikula

Slabo razvijeni intercelularni prostori

Povean broj pui

Snijeg
-Snijeg nastaje kada dolazi do sublimacije, tj.
kada plinovita faza vode prelazi u krutu. Do
pojave snjenih pahuljica dolazi kada se topao
zrak koji sadri vodenu paru naglo ohladi.
-Pozitivno djelovanje - stvaranje zatitnog
pokrivaa najee za zeljaste biljke, koji ih
uspjeno titi od velikih hladnoa atmosfere.
-Opskrba tla vodom prije kretanja vegetacije u
proljee.

-Snijeg se kao negativna pojava - lomljenje

stabala i grana ili izvaljivanje itavih stabala.

- Snijeg izaziva deformacije stabala na padinama

veega nagiba u pretplaninskom pojasu
-Takav izgled stabla znaajan za pretplaninske
bukove ume.
- Biljke se toliko genetski adaptirale na leanje
snijega da je osim ekolokog imbenika postao i
imbenik specijalizacije (adaptivna specijalizacija)
- Npr. Pinus mugo (klekovina, bor krivulj) uope
ne raste uspravno kao stablo, to je znaajka
roda Pinus, nego ima oblik grma, pa i onda kada
je posaen u predjelima bez snijega.

Slika 5. Klekovina bora krivulja (Pinus mugo)

- U umskom podruju razlikuju se pojedini

facijesi uvjetovani veom koliinom snijega.
-U nekim sastojinama
kitnjaka (Q. petrae) i
obinog graba
(Carpinus betulus), kao i u
sastojinama bukve obilno
dolazi smrdljivi luk, crijemu
(Allium ursinum);
obino zauzima vlanija i
humoznija mjesta,
ponajee udubine, gdje se
nagomilavaju i zadravaju
vei nanosi snijega.

- Kada se tijekom ljeta susretne velika koliina

toplog zraka bogatog vodenom parom s hladnim
zranim strujama sa sjevera dolazi najprije do
kondenzacije, a zatim do zaleivanja kinih
kapljica.
- Ovisno o visini gdje se to dogodilo nastaju
manje (manja visina) ili vee (vea visina) ledene
kuglice koje velikom brzinom padaju na tlo
- Djelovanje tue je mehaniko, izaziva razliita
oteenja listova, cvjetova, plodova, pupova i
mladih granica

- Oteenja mnogo tetnija za dvosupnice nego

za jednosupnice, jer imaju mreastu nervaturu,
lista i tako se oteuje i provodni sustav biljke.

-Jednosupnice imaju paralelnu nervaturu, to

znai da pojedine ile u listu nisu meusobno
povezane.

-Tua oteuje samo parenhim, a provodni sustav

ostaje neoteen i moe dalje funkcionirati.
-Biljka se nakon nekog vremena moe oporaviti
bez teih posljedica.
-Dvosupnice se tee oporavljaju i to tako da
stvore novu lisnu povrinu, za to se troe
rezervne tvari.

Rosa i mraz

-nastaju na ohlaenoj povrini u

neposrednoj blizini tla.
-Ako temperatura padne ispod nitice, rosa
se na tlu i oko biljnih dijelova smrzava u
obliku ledenih kristala.
-mraz djeluje nepovoljno na biljke
osjetljive na niske temperature, pa lie
ili itava biljka propadaju.
-kasni proljetni mrazevi, ako su uestali,
uvjetuju prirodnu granicu izmeu bukve i
hrasta.

-Bukva na niim poloajima poinje listati ranije,

za razliku od hrasta koji treba vie topline , pa
lista openito kasnije.
-Ako se pojavi kasni proljetni mraz, a bukva je
ve prolistala, mlado lie stradava
-bukva mora proizvesti novu generaciju listova i
time troi rezervne hranjive tvari.
-Kada se to dogaa svake godine , rano prolistala
bukva propada jo dok je mlada, i to je granica
njene ekoloke amplitude.

-Rosa ima veliko znaenje za ivot mnogih

biljaka, napose onih, koje svojom povrinom
upijaju vodu, kao npr. razliite steljnjae i
mahovine.
-Rosa je kao oblik padalina najznaajnija za
sredozemno podruje, jer tijekom ljeta kada su
dani vedri i topli, a noi hladnije rosa se
kondenzira na bilju. Tu su biljke prilagoene tako
da njihovi listovi sakupljaju rosu (vodu) koja se
cijedi niz stabljiku prema korijenu.
-Rosa je vana i za vie pustinjske biljke gdje se
stalno pojavljuje i omoguuje ivot kratkotrajnim
proljetnicama. (vegetacija jednogodinjica u
Libijskoj pustinji).

Povrinska i donja (podzemna) voda

-Povrinska voda na povrinu tla doe

putem oborina;
-njezin dio koji se upije u tlo je
retencijska voda
-sposobnost tla da upije odreenu
koliinu vode je retencijski kapacitet
tla za vodu
-vode koju tlo ne upije, a otiu niz kose
padine, stvaraju bujice, to je: bujina
voda
-Voda koja nije upijena, a poplavi ravnu
povrinu, zove se poplavna voda

-donja ili podzemna voda - dio upijene vode koja

se zaustavlja na nepropusnom sloju.
-Na taj nain mogu se skupiti znatne koliine
vode, a vana je za opskrbu stanovnitva vodom.
-Razina vode koja se u pojedinim prilikama die
do povrine tla naziva se razina donje
(podzemne) vode.
Ona je vaan ekoloki imbenik koji utjee na
razvitak pojedinih biljnih vrsta i oblika vegetacije.

-Indikator visoke razine podzemne vode od

drvenastih vrsta su crna joha (Alnus glutinosa), a
od zeljastih mnogobrojni movarni aevi.

-Za movarne livade znaajni su movarni aevi,

kao npr. Carex gracilis, C. vulpina, C. panicea, i
dr.
-Za dolinske livade znaajne su trave Cynosurus
cristatus, Agrostis alba, Arrhenatherum alatius,
Dactylis glomerata, Trisetum flavescens i
djeteline Trifolium patens i T. pratense.

-Za brdske livade znaajan je Bromus erectus,

Brachypodium pinnatum i od djetelina Trifolium
montanum.

Svjetlost kao ekoloki faktor

HELIOFITI - biljke svjetla; ari, bor, breza, topola, vrba

SKIOFITI biljke sjene; tisa, bukva, grab, jela, jasen

TOLERANCIJA sposobnost biljaka da rastu i razvijaju se na

zasjenjenim stanitima (ume katovi vegetacije)

HIDROSFERA velika brana prodiranju svjetla; vie od

polovice Zemljine povrine nalazi se pod trajnom tamom
Po intenzitetu svjetla zone se dijele na:
EUFOTSKU
DISFOTSKU
AFOTSKU

FOTOPERIODIZAM sposobnost biljaka da

reagiraju na duljinu dana i noi promjenom intenziteta i
brzine vegetativnog i generativnog razvoja
Osnovne nauke o fotoperiodizmu postavili su
Amerikanci Garner i Allard 1920.god. Konstatirali su da
od svih faktora koji imaju utjecaja na spolnu
reprodukciju biljaka, svjetlo ima najiznimnije znaenje.
Zakljuili su da seksualnu reprodukciju mogu biljke
postii samo ako su eksponirane specifinoj, za njih
povoljnoj duljini dana.

Cirkadijski ritamunutarnji ritam aktivnosti

koji se ponavlja otprilike svaka 24 sata, a
karakteristian je za sve ive organizme, osim
za bakterije
circa= otprilike
dies= dan
genetiki je predodreen i prenosi se sa generacije
na generaciju

fenologijaznanost koja prouava uzroke sezonskih

promjena, biotike i abiotike imbenike koji ih
induciraju, te utjecaj izmjene sezona na ivi svijet
sezonske promjene obino su inducirane duinom
trajanja dana (fotoperiodizam);
bioloki sat ne mjeri samo dnevne, ve i
sezonske promjene
organizmi kratkog dana
organizmi dugog dana
neutralni

bioluminiscencijasvjetlost

koju stvaraju iva bia

svjetlila ili fotofore, ili kao
rezultat simbioze ivotinje sa
svjetleim bakterijama
protein luciferin, koji se uz
prisutnost kisika i enzim
luciferazu oksidira proizvodei
svjetlosnu energiju
svrha bioluminiscencije
signalizacija
upozorenje
mamac

Lampyris
noctiluca