Temeljna svojstva biocenoza i ekosustava-

vodeni ekosustavi 1.mora i oceani i 2.

kopnene vode

4. RAZRED
Organizacijske razine
JEZERSKA BIOCENOZA

1.proizvođači- alge i više biljke – fotosinteza

2.potrošači- heterotrofne životinje

3. razlagači – bakterije
zbivaju se dva osnovna procesa – kruženje tvari i
protjecanje energije
mreža hranidbenih lanaca u jezeru
 EKOSUSTAV i BIOSFERA

Ekosustav- prirodna zajednica živih organizama i

nežive tvari na određenom staništu
Biosfera – svi ekosustavi

Biosfera
 Biosfera

1. HIDROSFERA - vodeni dio biosfere- 71%

Zemljine površine - plavi planet.
2. LITOSFERA (pedosfere) - kruti sloj Zemljine
kore . Tu žive organizmi na površini tla -
mikroorganizmi, biljke i životinje.
3.ATMOSFERA-plinovit ovoj oko Zemlje
sastoji se od 78% dušika, 21% kisika i oko 0.04%
ugljikovog dioksida
 Podjela ekosustava

Ekosustav

kopneni
Vodeni

mora i oceani kopnene

vode
Fizikalno-kemijska svojstva morske vode

bogata anorganskim solima - najviše NaCl

gustoća ovisi o salinitetu i temperaturi-omogućava
život u svim zonama i podržavanje najtežih
organizama (plavetni kit)
gustoća pada- miješanjem s oborinskim i
kopnenim vodama
gustoća raste-isparavanjem, hlađenjem i
stvaranjem leda
tlak- svojom težinom voda stvara tlak koji je veći na
dubini nego površini-prilagodbe- male
ribe,spljošteno tijelo,mlohavi mišići
 životne
zajednice u
morima i
oceanima

zajednice
obalnog zajednice
zajednice dna-
područja- slobodne vode
BENTAL
litoral PELAGIJAL

PLANKTON
fitoplankton NEKTON
zooplankton

Životne zajednice u morima i

oceanima
životne zajednice mora
 Prilagodbe organizama na život u priobalnom području

čvrst skelet
spljoštene kućice- manji otpor vodenoj masi,
pričvršćeni za podlogu, alge-mekano tijelo

priljepci dagnje alge-

bračić
 Prilagodbe bentonskih organizama (dna)

sjedilačke životinje, formiraju zadruge

stvaraju vanjski skelet
npr. koralji - skelet od kalcijeva karbonata
ribe, alge

koralji spužve rakovi

glavonošci
 Prilagodbe planktonskih organizama

Plankton- organizmi koji lebde u stupcu vode-

kretanje im ovisi o strujanju i valovima (fito i
zooplankton)
osnovni uvjet preživljavanje je sprečavanje potonuća
1.povećan sadržaj vode- kod nekih meduza i do 98%
2.redukcija vanjskog skeleta -planktonski puževi
3. povećanje površine tijela- veći otpor vode (male
dimenzije)
4. dugi tjeleseni nastavci, spljošteno tijelo
 Prilagodbe nektonskih organizama

Nekton- čine organizmi koji se aktivno kreću

prilagodbe riba: škrge, hidrodinamički oblik
tijela+ pokrov + peraje, plivaći mjehur
istiskivanjem vode iz plaštane šupljine plivaju
glavonošci
zadružnost – život u velikim zajednicama (plovama)
i selidbe – migracije -ribe, sisavci i morske kornjače
ribe, gmazovi – kornjače, morski sisavci – kitovi i
perajari-rep,plivaće kožice, masno tkivo
TROFOGENI SLOJ - svjetliji dio mora do najviše
200 m dubine

ABISAL – morski prostor dublji od 4000 m, izvan

granice svjetla i pod visokim tlakom stupca vode, u
kojem žive samo pojedine dubinske vrste rakovica,
rakova i drugih životinja te bakterija
Fizikalno-kemijska svojstva kopnenih voda

u njima se nalazi uglavnom vapnenac

tvrde vode- bogate vapnencem
meke vode - siromašnije vapnencem
sezonske i dnevne promjene temperature
sadrže manje kisika od zraka
prilagodbe životinja u kopnenim
vodama:razvoj unutar jajeta, debeli ovoj jaja
sprečava prodor vode, jaja imaju puno hranjivih
tvari,stvaranje trajnih stadija za preživljavanje
 KOPNENE
VODE

POVRŠINSKE PODZEMNE

STAJAĆICE
lokve,bare, TEKUĆICE
ribnjaci, izvori,
močvare, potoci,rijeke
jezera

Kategorije kopnenih voda

prema gibanju,veličini i
položaju
 Vode stajaćice

pogodne za razvoj planktona i vodenog bilja- mirne

lokve,bare,ribnjaci
lokve- plitke udubine ispunjene vodom-presušuju
bare- veće i plitke, svjetlost prodire do dna- biljke
rastu po dnu
močvare-najbogatiji ekosustavi kopnenih voda
zbog bujnog rasta biljka i male dubine vode
mrijestilišta riba, staništa vodozemaca i gmazova,
gnijezdilišta ptica močvarica- čaplje, žličarke, divlje
guske, crne liske
 Jezera

slatka ,slana, prirodna i umjetna

1.zona dna- obuhvaća priobalnu i dubinsku zonu
2. zona slobodne vode- osvijetljeni - fotički sloj-
plankton i nekton-ribe, neosvijetljeni sloj-afotički-
bakterije
Prikaz osnovnih zona jezera
 Vode tekućice

izvori
potoci
rijeke
razlikujemo gornji,srednji i donji tok
 Prilagodbe organizama na strujanje vode

brzina strujanja uglavnom pada od izvora prema

ušću
1.leđno-trbušna spljoštenost tijela omogućava
životinjama da budu čim bliže dnu-ličinke
vodencvijetova,obalčari
2.hidrodinamičan vretenast oblik- ribe u tekućicama
brzih tokova npr. pastrva.
3. sluz kod riba smanjuje trenje i lakše probijanje
kroz jaku struju
 Podzemne vode

nastaju poniranjem oborinskih voda

obilježja :stabilne temperature, izostanak svjetlosti
pa tako i fotoautotrofnih organizama
Prilagodbe:
životinje nemaju kožnog pigmenta
oči su im potpuno ili djelomično zakržljale
imaju dobro razvijeno osjetilo opipa
jako su osjetljive na temperaturne promjene
čovječja ribica
troglobionti – relikti-živi fosili
to su čovječja ribica, podzemna pijavica, podzemni
rakušac