PUSTINJE

• Približno 1/3 kopna čine pustinje i njihova se

površina svakim danom povećava.

IZGLED OVOG BIOMA:

-bez biljnog pokrova ili je on vrlo siromašan
-reljef: oštar i strm
-pjeskovita,kamena podloga
-malobrojne životinjske vrste
-oaze
OAZA-PLODNO MJESTO U PUSTINJI S VODOM

NAJČEŠĆE SU
UMJETNE OAZE
PUSTINJE SVIJETA

Označeno je 25 najvećih pustinja na svijetu.

PLAVO SU HLADNE PUSTINJE,
NARANČASTO SU VRUĆE.
NAJVEĆE PUSTINJE

SAHARA-najveća ARAPSKA PUSTINJA

AUSTRALIJSKA PUSTINJA GOBI

 GODIŠNJA KOLIČINA RASPON GODIŠNJIH
TLO
OBORINA: TEMPERATURA:

68°C
Pijesak,kamen,šljunak 100 do 250 mm maksimalna srpanj 45°C,
minimalna siječanj -23°C
HRANIDBENI LANAC PUSTINJE

1. BILJKA
PROIZVOĐAČ

2. PUSTINJSKI ZEC
POTROŠAČ I. REDA
-biljojed
PLIJEN

3. PUSTINJSKA LISICA
POTROŠAČ II. REDA
-mesojed
GRABEŽLJIVAC
PRILAGODBE ORGANIZAMA U PUSTINJI

Grba je zaliha masnoće -> razgradnjom

masti deve raspolažu metaboličkom Deva smanjuje dobitak
vodom topline tako da se okrene
glavom prema suncu

Gusta dlaka smanjuje DEVA

dobitak topline
Kada je voda
dostupna,deva ju uzima
u ogromnim količinama
Deva čuva
vodu ne
znojenjem i Kopita joj ne propadaju u
dopuštajući da pijesak i ne škodi im visoka
se temperatura temperatura
tijela poveća

Iako su pustinje najpoznatije po održavanju vrlo malo života, one u stvari pružaju utočište mnogim
živim bićima koja obično ostaju sakrivena (posebno tijekom dnevnog svjetla)
PRILAGODBE ORGANIZAMA U PUSTINJI

Duge noge i uši=veća površina

tijela=veći gubitci topline
Allenovo pravilo

Stabljike su takve da
je vrlo malo površine
izloženo izravnim Gusta
sunčevim zrakama. dlaka

Uzimanje ogromne
količine vode kad je Duge noge-BRZINA,
ona dostupna Stabljike su debele, duge uši-razvijeno
tako da se u njima
osjetilo sluha,
voda nagomilava, a
Nema lišće i razvijeno osjetilo njuha,
presvučene su
tako gubi
debelim pokrivačem, odličan vid
manje vode KLJUČNO ZA
pa je voda tako još
bolje zaštićena. PREŽIVLJAVANJE
Bodlje kaktusa NAPADA NEPRIJATELJA
odbijaju životinje
EKOLOŠKI PROBLEM
DEZERTIFIKACIJA-širenje pustinja
Širenje pustinja je sve učestalije i trenutno jedan od najvećih ekoloških izazova pred kojim
se nalaze mnoge zemlje. Širenje pustinja ili dezertifikacija je problem sa kojim se ne
suočavaju samo dijelovi svijeta sa tropskom klimom, već i ljudi iz sjevernih zemalja.

UZROCI:
Promjene klimatskih ciklusa
praćene dugim razdobljima
suša i pješčanih oluja. U
posljednjim desetljećima na
širenje pustinja sve izrazitije
utječu i ljudi – krčenjem
šuma, pretjeranom ispašom,
manjkavim navodnjavanjem,
ili njegovim potpunim
izostankom, zapuštanjem
plodnih oaza te neprikladnom
obradom tla, što sve iscrpljuje
tlo stvarajući uvjete za širenje
pustinja.
EKOLOŠKI PROBLEM
POSLJEDICE DEZERTIFIKACIJE U
EKOSUSTAVIMA
Dezertifikacija ima teške posljedice čije je popravljanje Postavljanje prepreka
dugotrajno i za većinu država neostvarivo zbog radi sprječavanja širenja
ogromnih troškova. Najvažnije su smanjenje biološke pijeska na vrijedne
raznolikosti, pojačana erozija i smanjenje plodnosti obradive površine
tla. Dolazi do promjena lokalne klime. Češće su
oluje s burnim naletima prašine i pijeska koje prijete
naseljima, prometu i obradivim površinama. Smanjuje
se razina podzemnih voda. Zbog smanjenja kapaciteta
tla za vodu te većeg udjela olujnih nevremena češće su
bujice i poplave. Voda erodira pretjerane količine tla
pa nanosima zatrpava doline, jezera i kanale za
navodnjavanje.
Dezertifikacija pojačava siromaštvo koje često za
posljedicu ima neishranjenost, nekvalitetnu ishranu i
glad. Stanovništvo je prisiljeno napuštati opustošena
područja stvarajući dodatne socijalne, gospodarske i
političke pritiske na područja na koja dolazi.

RJEŠENJE: Pošumljavanje i sadnja zaštitnih pojaseva travnjaka i stabala radi zaštite od

vjetrova i pretjeranog isparavanja, te gradnja umjetnih prepreka poput nasipa i kanala..
Trebali bi biti nadzor nad korištenjem i zaštitom tla, vode i drugih prirodnih izvora, te pravilno
korištenje zaštitnih sredstava.
 Literatura
• http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=51157
• http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv062215fll/SITE/Obil
jezja%20pustinja.htm
• http://www.onegeology.org/extra/kids/croatian/earthproces
ses/desertTypes.html
• http://www.skole.hr/dobro-je-
znati/osnovnoskolci?news_id=2462
• https://unsplash.com/search/photos/desert
• http://www.geografija.hr/svijet/dezertifikacija-rastuca-
prijetnja/
• http://nova-akropola.com/znanost-i-priroda/priroda/sirenje-
pustinja/
 KRAJ
-Magdalena Dakić 2.b