Poplavne (ritske) ume Republike Hrvatske

Ritska uma (poplavne i movarne ume) - rasprostire se uz rijeke, redovito se poplavljuje, istaknutih je sindinamskih procesa i raste na tlima koja su u razvoju - uestalost, visina i duina trajanja poplavne vode odreuje stupanj razvoja tla, vrstu drvea i zajednicu koja tu raste Podruje rasprostranjenosti - uz Dravu, Dunav, Savu i druge vodotoke u nizini - u Hrvatskoj oko 20 000 ha - 2 tipa stanita a) uz vodotoke, gotovo redovite poplave (prave ritske ume preteito meke listae) b) ume u barama i nizama izvan poplavnih zona, mogue periodine poplave preteito od oborinske vode (uglavnom ume johe i jasena)

Glavne vrste drvea: - vrbe (Salix): bademasta (S. triandra), rakita (S. purpurea), bijela (S. alba) - topole (Populus): crna (P. nigra), bijela (P. alba) - johe (Alnus): siva (A. incana), crna (A. glutinosa) - jasen (Fraxinus): nizinski (F. angustifolia) - brijestovi (Ulmus): vez (U. laevis), nizinski (U. carpinifolia) - hrast (Quercus): lunjak (Q. robur) umske zajednice u poplavnim podrujima sveza Salicion eleagno -daphnoidis i Salicion albae: 1. Grmolike sastojine vrbe i kebraa (Salici-Myricarietum) 2. Sastojine sivkaste i veleresne vrbe (Salicetum eleagno-daphnoidis) 3. Rakitov ibljak (Salicetum purpureae) 4. uma bademske vrbe (Salicetum triandrae) 5. uma sive johe (Alnetum incanae) 6. uma bijele vrbe (Salicetum albae) 7. uma bijele vrbe i crne topole (Salici albae-Populetum nigrae) 8. uma bijele i crne topole (Populetum nigro-albae)

Razred: Salicetea purpureae Red: Salicetalia purpureae Sveza: Salicion eleagno-daphnoidis(vrbici ljunkovitih i pjeskovitih rijenih sprudova i obala) 1. Grmolike sastojine vrbe i kebraa (Salici-Myricarietum) -pionirska, grmolika vrsta,najee visoka 2 metra, zajednica predalpskih prostora srednje Europe ije nastajanje i dinamika ovise o glavnoj vrsti drvea kebrau koji je doplavljen Dravom iz njenog gornjeg toka -u Hrvatskoj ovu zajednicu je utvrdio Trinajsti 1964.g. u varadinskom podruju Veliki otok na lijevoj obali Drave i Vrbnik kod Kuranca. Danas na tim lokalitetima nema te zajednice te vrsta Myricaria germanica ima status kritino ugroene, nalazi se samo jo na dravskim sprudovima od slovenske granice do Ledgrada, a uz Savu je nestala jo u 19.st. - u Europi se primjenjuje metoda reintrodukcije 2.Sastojine sivkaste i veleresne vrbe (Salicetum eleagno-daphnoidis) - najrasprostranjenija u alpskom podruju srednje Europe - u HR uz rijeku Dravu(Trinajsti 1964.) i u Gorskom kotaru (Vukeli 2012.) - karakteristine vrste Salix elegnos, Myricaria germanica i Salix daphnoides - u srednjoj Europi vaan lan asocijacije je pastrn koji u HR ima status regionalnop izumrle a ijhi plodovi su nekad sluili u narodnoj medicini - u Gorskom kotaru u gornjem dijelu Kupe Salix eleagnos raste kao pionirska vrsta uz vodu,najee grmolika, dok mladice nestanu za vrijeme visokih zimskih vodostaja Razred: Salicetea purpureae Red: Salicetalia purpureae Sveza: Salicion albae (Poplavne ume vrba i topola) - u Podunavlju i Podravini - prave ritske ume ume koje se proteu uz rijeke, redovito se periodino poplavljuju, istaknutih su sindinamikih odnosa i rastu na tlima koja su u intenzivnom razvoju; o uestalosti, visini I duini trajanja poplava u sastojinama ovisi stupanj razvijenosti tla, razvoj malata, stvaranje pojedine biljne zajednice I drugi strukturni odnosi 1.Rakitov ibljak (Salicetum purpureae) - fragmentarno rasprostranjena esta zajednica na otocima i obalama uz velike rijeke, ali i manje potoke - tla su plitka i nerazvijena, no dobro opskrbljena hranivima zbog sedimentacije materijala - bez gospodarskoga znaenja - ima prijelazni karakter i tvori graninu umsku zajednicu prema movarnim fitocenozama 2.uma bademske vrbe (Salicetum triandrae) - najvie kod Varadina u starom koritu rijeke Drave i uz njega - razvija na periodino plavljenim povrinama - pionirski karakter - pojavljuju se na sprudovima, polojima i rijenim otocima, obino u starim koritima rijeka - s njom se ne gospodari, stvara uvjete za uspijevanje bijele vrbe, koja je potiskuje
2

- stanite je ugroeno moguom naglom promjenom vodnoga reima 3.uma sive johe (Alnetum incanae) 4. uma bijele vrbe (Salicetum albae) -na povrinama Podravine i Podunavlja i uz vodotokove ostalih nizinskih rijeka - zajednica bijele vrbe nastaje sukcesijom u zavrnoj fazi pionirskih vrsta -osnovna svojstva stanita su redovite poplave,dok ljetne sue i ege loe podnosi radi povrinskog i plitkog zakorjenjivanja - za vrijeme poplava korijenje visi s debla, a povlaenjem vode ono ostaje visiti na stablu, postupno se sui a dijelovi u razini s povrinom zemlje zakorjenjuju seto je veoma vano svojstvo bijele vrbe za otpornost prema poplavama 5.uma bijele vrbe i crne topole (Salici albae-Populetum nigrae) - na srednjim poloajima dunavskih otoka i priobalja, te sredinjih poloaja porjeja Drave (Paut, Slatinske i Donjomiholjake podravske ume) - ovo se stanite prostire u uvjetima rjeih i kraih poplava u odnosu na umu bijele vrbe, no poplave su ee i izraenije nego na viim poloajima na kojima pridolaze sastojine crne i bijele topole - geneza tla ide u smjeru razvoja fluvisola, humofluvisola i eugleja; tla su uglavnom neutralne do slabo alkalne reakcije - ako se sastojinama vrba i topola gospodari, pomlaivanje se izvodi istim sjeama zrelih stabala na malim povrinama, preporuka je u prugama irine 23 visine srednjega sastojinskoga stabla. - rastu na hidroloki osjetljivim stanitima i ugroene su od moguih promjena vodnoga reima 6. uma bijele i crne topole (Populetum nigro-albae) -du baranjskoga Podunavlja, na otocima i u priobalju uz Dunav od Aljmaa do Iloka i na podravskom podruju, posebno Pautu - raste na viim poloajima dunavskih otoka i priobalja te visokim poloajima dravskih terasa, na mjestima rjeih i kraih poplava od prethodnih zajednica - na recentnim aluvijalnim tlima ilovasto-pjeskovitog sastava, gdje se ve ubrzano stvara humus; tla su bogata hranjivima i povoljnih su svojstava i visoke plodnosti; razina vode temeljnice obino je neto ispod 100 cm; reakcija je najea od slabo kisele do slabo alkalne -pomlaivanje treba provoditi istim sjeama na malim povrinama, preporuuje se u obliku pruga irine 23 visine srednjega sastojinskoga stabla, a pri tom treba paziti da se ne proire alohtone vrste drvea - sastojine su ugroene eventualnom promjenom vodnoga reima i moguim unoenjem stranih vrsta na njihova stanita

DRVEE I GRMLJE: Salix alba, Salix fragilis, salix triandra, salix purpurea, salix viminalis, populus alba, populus nigra, viburnum opulus, crataegus pentagyna PRIZEMNO RAE: Iris pseudacorus, lysimachia vulgaris, carex riparia, carex vesicaria, carex elata, carex vulpina, carex elongata, galium palustre, lemna minor, mentha aquatica, sparganium erectum, hottonia palustris

RAZRED: Alnetea glutinosae RED: Alnetalia glutinosae - povremeno poplavne do vrlo vlane nizinske ume u kojima su glavne vrste crna joha, poljski jasen i hrast lunjak - iznad poplavnih ritskih uma, a ispod uma hrasta lunjaka s grabom - 2 sveze: Salicion cinereae, Alnion glutinosae SVEZA: SALICION CINEREAE 1.Salicetum cinereae(ikara barske ive) -prvi ju je opisao Zolyomi 1931.g. -u Hr nije istraivana,navodi je Glava 1960. Za nizinski dio HR, Horvat,Glava,Ellenberg 1974. Za brdsko podruje Plitvikih jezera -njena glavna stanita rubovi movara,poplavne I poljoprivredne pov.koje se ne obrauju -barska iva stvara guste nekoliko metara visine polukrugaste grmolike sastojine koje nastaju nakupljanjem org.tvari u stajadoj vodi. -stanita s dugim razdobljem poplave I visokom razinom podzemne vode -tla nerazvijena,teka,glinovita -crna joha I poljski jasen potiskuju barsku ivu I stvaraju mikroklim.,hidroloke I dr.uvjete um.sastojina

SVEZA: ALNION GLUTINOSAE movarne ume razvijene u depresijama uvjeti gotovo redovitih poplava ili pak stagnirajudih voda glavne vrste drveda crna joha i poljski jasen

1.Carici elongatae-Alnetum glutinosae(uma crne johe s dugoklasim aem) - pridolazi u veoma malim fragmentima, u Podravini (urevakim nizinskim umama (Crni jarci)) i Pokuplju - reliktna zajednica - raste u mikrodepresijama i na najniim terenima - raste na tresetnim i bazama bogatim, humusno glejnim tlima koja su zasidena vodom te odvajaju ovu zajednicu od okolnih; to su redovito i dugotrajno poplavljena stanita - dinamika kolebanja podzemne vode je temeljni imbenik razvitka zajednice - Glava (1960) fitocenozu raslanio na -tri subasocijacije: iridetosum pseudacori(na najmokrijim stanitima), polygonetosum hydropiperis(na mokrim tlima s jako razvijenim humusnim slojem) i cornetosum sanguineae(na suim tlima koji su u progresiji)

2.Frangulo-Alnetum glutinosae (uma crne johe s truljikom) - razvijena je na irem podruju rijeke Save, u Pokuplju, u Podravini, Lonjskom polju i spavanskim umama - fragmentarno rasporeena - najede stara korita vodotoka, zibovi i rjee movare - u njima je dola do izraaja pionirska uloga crne johe koja, u trenutku kad se za to stvore povoljni uvjeti, obraduje te stare tokove i kroz vie generacija, akumulirajudi poplavni nanos i organsku tvar, stvara sue uvjete povoljne za rast drugih vrsta drveda - stabla crne johe u barskom stanitu formiraju unjasti pridanak, nastao nakupljanjem mulja i drugoga materijala oko stabalca i postupno se stvara tlo - razvija se na humusno glejnim i tresetno glejnim tlima, uglavnom slabo kiselim do neutralnim, bogatim organskim ugljikom i duikom, teke glinovite teksture - crna je joha pionirska i meliorativna vrsta te je izraena sindinamika same zajednice kroz tri faze razvitka: 1. u inicijalnoj naseljava najede bive vodotoke ili movare, 2. u optimalnoj gradi vrlo kvalitetan sloj drveda koje raste pojedinano ili vie iz pridanaka, 3. u zavrnoj (terminalnoj) fazi razvitka crna joha postupno uzmie i ustupa mjesto hrastu lunjaku, tj. umi hrasta lunjaka i velike utilovke - zajednica je vrlo ugroena promijene li se ekoloki uvjeti i doe li do smanjenja vlanosti odvodnjom - u sloju prizemnog rada razlikuju se dvije strukturne jedinice: 1. mezofitska se razvija na unjastim pridancima stabla crne johe, tj. na tlu koje je vezano uz johov korijenski sustav (50120 cm od razine stagnirajude vode), 2. higrofitska se razvija na samom tlu izmeu unjeva crne johe - subasocijacije: typicum i ulmetosum laevis uzdignutiji tereni, rjee plavljeni - to su pionirske (typicum) i prijelazne sastojine (ulmetosum laevis); meliorativnog karaktera RAZRED: QUERCO-FAGETEA RED: FAGETALIA SYLVATICAE SVEZA:ALNION INCANAE(vlane i periodino poplavljene ume nizinskog podruja) -obuhvaa higrofilne i mezohigrofilne zajednice umjerenog dijela Europe -one naseljavaju povremeno poplavljena podruja ili podruja pod utjecajem visoke podzemne vode a)PODSVEZA:ALNENION GLUTINOSO-INCANAE 1.Equiseto hyemali-Alnetum incanae(uma sive johe sa zimskom preslicom) -razvija se uz brze i aktivne vodotoke od nizinskog do pretplaninskog prostora Europe -na tim mjestima je intezivno premjetanje ljunkovitih,pjeanih sedimenata, daljnjim razvojem zajednica sive johe razvija se u smjeru uma s prevlau jasena,brijesta i hrasta, u gornjim tokovima alpskih rijeka uz sivu johu dolazi i smreka -najuoljiviji prijelazi su u podravskim umama u okolici Varadina -irenju johe pridonosi sjeme koje lako raznosi voda
6

2.Lamio orvalae-Alnetum incanae(uma sive johe i mrtve koprive) -Daskobler 2007. SZ dio Slovenije te Vukeli,Barievi,api 2012. Gorski kotar uz korita rijeka Kupe,Kupice,abranke i Belice - NV 220-450 m NM -u odnosu na sastojine iz Slovenije uma sive johe u Gorskom kotaru odlikuju se obilnou kukurijeka -razvoj vegetacije tee od ljunkovitih obala sa skupinama sive vrbe i rakite, te porastom terena one prelaze u umske sastojine sive johe s gorskim javorom,gorskim jasenom,crnom johom,grabom i bukvom, ponekad smrekom 3.Carici brizoidis-Alnetum glutinosae(uma crne johe s drhtavim/blijedoukastim aem) -Pojavljuje se u Podravini -Raste na tresetnim i bazama bogatim, humusno glejnim tlima koja su zasidena vodom. Dinamika kolebanja podzemne vode je temeljni imbenik razvitka zajednice. -Zajednica je reliktnog karaktera -nv 150-300m b)PODSVEZA:ULMENION MINORIS 1.Leucoio aestivi-Fraxinetum angustifoliae(uma poljskog jasena s kasnim drijemovcem - rasprostire se uglavnom u zoni poplavnih voda u slivovima rijeka Lonje, Kupe, Save i njezinih lijevih pritoka, to su sastojine od Siska do Spave, u esmanskom bazenu, u Turopoljskom lugu te u vedem dijelu donjega Pokuplja, najljepe ume rastu u parku pr irode Lonjsko polje, u lipovljanskom podruju i u okolici Jasenovca - najvaniji ekoloki imbenik za uspijevanje zajednice je mikroreljef i u svezi s njim povrinska voda i voda temeljnica, ta zajednica je najvie izloena dugotrajnom djelovanju povrinskih i visokih podzemnih voda od svih nizinskih fitocenoza - mikroreljefno zajednica zauzima plide depresije (bare i tanjure), tu jasen tvori granicu ume prema barama koje u svojim najniim dijelovima nisu obrasle umskim drvedem - voda se uglavnom iz viih depresija slijeva u nie (otvorene) ili se iz njih uopde ne moe iscijediti (zatvorene), pa odatle nestaje tek isparavanjem; povrinska voda tijekom zime smrzava, a led uzrokuje otedenje kore i iskrivljenje mlaih stabala - tlo na kojem se zajednica razvija je euglej amfiglejni, esto vertini, bazine do kisele reakcije i dombasta izgleda - jasen ima veoma vanu ulogu pri sanaciji stanita i sastojina nakon suenja hrasta lunjaka - pomlaivanje jasena treba provoditi oplodnim sjeama pod zastorom kroanja matinih stabala na malim povrinama u obliku krugova ili pruga uz primjenu dvaju sjekova: naplodnoga i dovrnoga - Glava (1959) - dvije subasocijacije: typicum I alnetosum glutinosae Typicum-unutar poplavne zone,poplave do 4m visine

Alnetosum glutinosae-izvan poplavnih zona,pod utjecajem podzemne vode,visina poplave 23m 2.Pruno padi-Fraxinetum angustifoliae (mjeovita uma crne johe i poljskog jasena sa sremzom) - rairena u Podravini nizvodno od Varadina, a velike se povrine (preko 2000 ha) nalaze u podruju oko urevca (Preloniki berek, Kupinje, Crni jarci) -Glava 1960.g. prvi ustanovio asocijaciju - u reljefnim depresijama, koje su izvan dohvata rijene poplavne vode, razina vode temeljnice vrlo je visoka; minimalni godinji podzemni vodostaj nalazi se na 1,01,3 m dubine, a tijekom godine on u ovisnosti o koliini oborine koleba, pa u najvlanijim razdobljima dosee i samu povrinu - tla na kojima pridolazi ova zajednica najede su amfiglej i hipoglej - obnavljaju se prirodnim putem pod zastorom kroanja matinih stabala ili sadnjom sadnica iz sjemena s toga podruja - nastala prirodno sukcesijom, tj. postupnim smanjivanjem vlanosti, iz ume crne johe s dugoklasim aem - melioracije pogoduju irenju zajednice -sloj drveda zauzima 70-100 %pov., a sloj grmlja 60% 3.Fraxino angustifoliae-Ulmetum laevis(uma veza i poljskog jasena) -nalazimo ih na najviim podrujima poplavljenih podrja -Slavni 1952.g. utvrdio je u Vojvodini, u HR Jovanovi 1965. Baranja, Podravina,uz Savu -prema Slavniu tvori prvi pojas tvdih poplavnih uma koju tvore hrast lunjak,poljski jasen i brijest -tlo je neutralno,aluvijalno,karbonatno-pjeskovito-ilovasto 4.Genisto elatae-Quercetum roboris(uma hrasta lunjaka s velikom utilovkom) - uvena slavonska hrastovina - 1938. Ivo Horvat na snimku od Draganidevog luga do spavanskih uma kod Vinkovaca - Dolazi uz Savu,Dravu,Kupu,Dunav - Tlo-min.-movarno(jae kiselom) I pseudoglej(slabo kiselo) - nize - tereni koji su nekoliko metara iznad normalnoga vodostaja; iznad ume vrba, topola, crne johe i poljskog jasena u kompleksima - periodino poplavljeni - ekoindikatorske osobitosti vrsta upuduju na vlana, mokra i povremeno plavljena stanita - etiri subasocijacije

4.1. Genisto elatae-Quercetum roboris aceretosum tatarici- subasocijacija sa estiljem -1975.Rau u Spavanskim umama - rasporeena u istonoj Slavoniji (vukovarski ravnjak, akovaki ravnjak) i Baranji - ini vezu izmeu viih tipinih lunjakovo-grabovih uma (najede lunjakovo-grabovocerovih) i niih uma - razvija se na prostorno velikim zaravnjenim rijenim terasama, kojih je matina podloga pretaloeni prapor, te se terase nalaze neposredno uz rijeke i po nadmorskoj visini iznad su okolnoga terena (vie se ne poplavljuju) - raste na bogatim, mineralno-movarnim glejnim tlima, slabije kisele reakcije 4.2. Genisto elatae-Quercetum roboris carpinetosum betuli-subasocijacija s obinim grabom -Glava 1961. U Posavini - dolazi na manjim povrinama mozaino u srednjoj Posavini, utici, Turopoljskom lugu i Pokuplju - prijelazna je zajednica od niza prema viim terenima; najsua je subasocijacija fitocenoze Genisto elatae-Quercetum roboris; smatraju se poetnom fazom nastanka pravih greda i lunjakovo-grabovih uma - razvija se na seriji tala pseudogleju nizinskom, pseudogleju, semigleju, hipogleju, a u svojim najviim predjelima i na eutrinom kambisolu i luvisolu pseudooglejanom. - to su jednodobne sastojine visokoga uzgojnoga oblika, uzgajaju se u ophodnjama od 140 godina - prirodna obnova ovih sastojina provodi se metodom oplodnih sjea kao i sve ostale lunjakove sastojine pod zastorom kroanja starih matinih stabala - ova subasocijacija se razvija iz subasocijacije s drhtavim, odnosno s rastavljenim aem 4.3. Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum brizoides(subasoc.s blijedoukastim/drhtavim aem) -Horvat 1938.g. - u zapadnom dijelu panonske Hrvatske, dolazi na povienijim terasama u Pokuplju, Kalju, Turopoljskom lugu i u srednjoj Hrvatskoj - uspijeva na nizama na gredi, vlanim gredama te na prijelazima greda-niza; razina je vode temeljnice u proljede i kasno u jesen visoka (vlane grede i sue nize) - uspijeva na pseudoglejnim i mineralno movarnim, neto kiselijim tlima na kojima vie nema poplava - posebno je osjetljiva, pa je promjena vodnoga reima dovela do njezina vedega suenja; zajednica je ugroena i osjetljiva ved kod manjih promjena vodnoga reima - rezultat je progresivne sukcesije iz subasocijacije s rastavljenim aem i raz vija se u lunjakovo grabovu umu - sekundarnog je postanka (antropogenog)

4.4. Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae(subasocijacija s rastavljenim aem) -1938. Ivo Horvat - u Pokuplju, uz Odru, kroz cijelu Posavinu i u spavanskom podruju, u srednjoj Hrvatskoj uz esmu i Lonju, rjea je u Podravini - razvija se u nizama s relativno visokom podzemnom vodom, a moe biti periodino poplavljena stagnirajudom povrinskom vodom - matina je podloga pretaloeni movarni prapor, gdje se razvija mineralno-movarno umjereno izraeno tlo, slabo kisele do neutralne reakcije; ovisno o teksturi koja je najede glinovita do glinovito-ilovasta te tipu vlaenja, zajednica se razvija na svim tipovima eugleja amfigleju, hipogleju i epigleju, humogleju, ali je najede tlo amfiglej - u visinskoj ralanjenosti nalazi se nie od ume hrasta lunjaka i obinoga graba, ali se na nju nadovezuje izravno ili preko ostalih subasocijacija sa drht avim aem ili sa estiljem - poznata slavonska hrastovina VRSTE: DRVEDE I GRMLJE Prunus padus, Morus alba, Fraxinus angustifolia, Quercus robur, Sambucus nigra, Alnus glutinosa, Ulmus minor, Ulmus laevis, Rhamnus catharticus PRIZEMNO RADE Carex remota, Carex strigosa, Valeriana dioica, Solanum dulcamara, Calta polustris, Juncus effusus, Urtica radicans, Solidago gigantea, Festuca gigantea, Rumex sangvineus, Lycopus europaeus

10

RAZRED: Querco fagetea RED: Fagetalia sylvaticae SVEZA: Carpinion betuli( hrastovo-grabove ume srednjoeuropskog karaktera) -mezofitske, neutrofilne ume hrasta lunjaka s obinim grabom rastu u nizinskom i breuljkastom pojasu sj.Hrvatske i susjednih podruja -NV 120-140 mNM Carpino betuli-Quercetum roboris-(uma hrasta lunjaka i obinog graba) - rasprostire se u nizinskom dijelu Hrvatske te u dolini rijeke Mirne (najvei kompleksi u spavanskom podruju i du cijeloga toka Save) -opisao Kozarac 1886.g. - tlo nije izvrgnuto poplavi, ali je zimi zasieno vodom; na ocjeditim terenima koji su meutim dovoljno svjei - na tzv. poviicama ili gredama, na pseudoglejnom tlu koje je slabo kiselo do neutralno - obini grab najbolji indikator za stajae i podzemne vode (srednji vodostaj podzemne vode od 2-3 m) - Rau 197. G. ralanio na 4 subasocijacije a) tipina subasocijacija (Carpino betuli-Quercetum roboris typicum Rau 1969) - razvijena u panonskom dijelu Hrvatske, a svoje optimalno stanite imaju u Posavini, Podravini, Pokuplju i u srednjoj Hrvatskoj - uspijeva na praporu (lesu); razvija se na nizinskom smeem tlu, nizinskom pseudogleju i mineralno-movarnom umjereno oglejanom (semiglej) tlu - raste izvan dohvata poplavnih voda (ako bude poplavne ona je vrlo kratka i rijetka) - nastala je prirodnom sukcesijom iz ume Genisto elatae-Quercetum roboris i predstavlja klimaks nizinskog podruja - uzgajaju se u ophodnjama od 140 godina, prirodna se obnova obavlja metodom oplodnih sjea, sjemenom koje je na pomladnu povrinu dospjelo sa starih matinih stabala koja rastu na njoj - jedna od najstabilnijih zajednica u nizini, moe ju ugroziti nagla promjena vodnoga reima - spektar flornih geoelemenata vrlo je slian umi hrasta lunjaka i velike utilovke

b) subasocijacija s obinom bukvom (Carpino betuli-Quercetum roboris fagetosum Rau 1973) - reliktna je zajednica - dolazi u nizinskim predjelima Hrvatske u sklopu s tipinom umom hrasta lunjaka i obinoga graba - razvija se iskljuivo na mikrouzvisinama (gredama) izvan dohvata poplavne vode
11

- tlo je ocjedito, ali svjee, slabo kiselo do neutralno, tipa nizinskog pseudogleja - raste na gajnjai, pseudogleju i na aluvijalnim, dosta skeletnim tlima - pomlaivanje ovih sastojina treba provoditi metodom oplodnih sjea pod zastorom kroanja starih stabala na malim povrinama kako bi se uspjeno pomladili i hrast lunjak i obina bukva

c) subasocijacija s cerom (Carpino betuli-Quercetum roboris quercetosum cerris Rau 1969) - na prostorno velikom zaravnjenom podruju Slavonije, zapadnoga Srijema i Baranje i Meimurja od 80 do 150 m n. v. - to je u pravom smislu umsko-stepska prijelazna zajednica - geoloka je podloga prapor (les), pod umskom vegetacijom razvijaju se smea tla na praporu gajnjae

d) subasocijacija sa srebrnolisnom lipom (Carpino betuli-Quercetum roboris tilietosum tomentosae Rau 1969) - rasprostranjena je na obroncima zapadnoga dijela Fruke gore nastavlja na breuljkastobrdovite terene istone Slavonije, nagiba 1525 %, obrastajui sjeverne i sjeverozapadne padine; -dolazi na nadmorskoj visini od 150 do 300 m najee na luvisolu na praporu (geoloka podloga tipini prapor)

VRSTE: DRVEE I GRMLJE: Carpinus betulus, Corylus avellana, Ligustrum vulgare, Quercus robur, Prunus avium, Tilia cordata, Tilia tomentosa PRIZEMNO RAE: Anemone nemorosa, Ajuga reptans, Dryopteris filix-mas, Hedera heluix, Lamium maculatum, Paris quadrifolia, Veronica montana, Veronica officinalis, Stellaria holostea

12

SVEZA: ERYTHRONIO-CARPINION BETULI(Ilirsko hrastovo-grabove ume) Epimedio-Carpinetum betuli-ilirske ume hrasta kitnjaka i obinog graba s biskupskom kapicom -prvi je opisao Horvat 1938.g. - iroko rasprostranjena klimatskozonska zajednica koja raste na brdskim terenima, niim gorjima i podnojima veih masiva, primjerice oko Medvednice, Ivanice i ostalih gora sjeverozapadne Hrvatske, zatim na Bilogori, u niim dijelovima slavonskoga gorja, ponajvie u ogulinskom kraju -Prema Rauu na Dilju kod akova se nalazi istona granica ume hrasta kitnjaka i obinog graba u hr - rasprostranjena je u humidnim klimatskim uvjetima, na visini od 150 do 450 m na luvisolima, eutrinim, smeim tlima i kalcikambiosolima povrh vapnenaca i dolomita, mekih vapnenaca, konglomerata, laporaca i drugih podloga - zbog negativnog antropogenog utjecaja dolazi do regresije koja moe tei u dva smjera: odvijaju li se ti negativni procesi na tlu koje se zakiseljuje, iz sastojine se povlai grab, nastupa ista kitnjakova sastojina sve slabije kakvoe, kitnjakova panjaa i na kraju ikara s prevlau razliita vie ili manje acidofilnoga i neutrofilnoga grmlja; ako pak regresija nastupa u smjeru alkalizacije (na pliim, manje ili vie karbonatnim tlima), iz ume uzmie kitnjak, a ostaje grab, uma postupno prelazi u ikaru obinoga graba s raznim vie ili manje bazofilnim grmljem - kitnjakove se sastojine pomlauju oplodnim sjeama pod zastorom kroanja matinih stabala; sastojine koje imaju razvijen podstojni sloj od obinoga graba pomlauju se oplodnim sjeama u tri sijeka - podijeljena u 6 subasocijacija Subasocijacija s pasjim zubom (Epimedio-Carpinetum betuli erythronietosum Ht. 1938) - razvijena je na dubljim, ilovastim i pjeskovitim tlima koja su oskudna vapnom - tlo je kisele reakcije (nema izrazito bazofilnih vrsta)

Subasocijacija s dlakavim aem (Epimedio-Carpinetum betuli caricetosum pilosae Ht. 1938) - najznaajnija ilirska kitnjakovo-grabova uma - na eutrinim tlima i luvisolima povrh mekih vapnenaca u nadmorskim visinama izmeu 150 i 400 metara, na vie ili manje strmim, preteno junim padinama i zaravnima -ima vei udio bukve, 200-500 m NM

13

Subasocijacija s klokoikom (Epimedio-Carpinetum betuli staphyletosum Ht. 1938) - naseljuje uglavnom smea i ukasto siva eluvirana karbonatna tla, koja sadre kalcijski ili magnezijski karbonat Subasocijacija s pitomim kestenom (Epimedio-Carpinetum betuli castanaeetosum sativae) -prijelazni stadij, najkiseliji tip ume -na ravnim,blago nagnutim terenima -tla distrini kambisol Subasocijacija s lazarkinjom (Epimedio-Carpinetum betuli asperuletosum) -u dolinama potoka i uz jarke Subasocijacija sa srebrnolisnom lipom (Epimedio-Carpinetum betuli tilietosum tomentosae) -do 240 m visine, euterino smee tlo Festuco drymeiae-Carpinetum betuli-uma hrasta kitnjaka i obinog graba s brdskom vlasuljom - dolazi na istonim breuljcima Kalnika, na Polumu, Bilogori, na Papuku, Poekoj gori i Dilju - raste na blagim, irokim hrptovima (rebrima) i njihovim gornjim padinama do 300 (400) m nadmorske visine - to su uglavnom izloeniji, topliji lokaliteti u breuljkastom pojasu u kojima je hrast kitnjak konkurentniji od ostalih vrsta drvea, dok hladnije, sjevernije, strmije i zatvorenije poloaje zauzima bukova uma - na praporu i praporastom sedimentu, tla su povoljne teksture u rasponu od ilovaste do glinastoilovaste u povrinskom horizontu jako do osrednje kisela, uglavnom humozna i bogata duikom - jedna od najeih pojava jest prevlast grabika u jarcima i dolinama, obine bukve na padinama, a hrasta kitnjaka na grebenima i zaravnima, osobito na jugozapadnim dijelovima gorja - ove se sastojine prirodno obnavljaju oplodnim sjeama pod zastorom kroanja matinih stabala u dva sijeka, osim sastojina u kojima je njegom razvijen podstojni sloj pa se u njima provode tri sijeka - ima prjelazni karakter, od ilirskih uma hrasta kitnjaka i graba prema bukovim umama - tri subasocijacije: typicum, castaneetosum sativae i quercetosum roboris

14

Anemoni nemorosae-carpinetum betuli-uma obinog graba sa umaricom -Trinajsti 1964. Sjevernojadransko sredozemlje Krk te Istra kod Pazina (1994.) - fitocenoza se nalazi na fliu, uz jarke, tlo je dublje -nemaju gospodarsku vrijednost, veinom u obliku panjaa VRSTE DRVEE I GRMLJE: Acer campestre, Carpinus betulus, Corylus avellana, Euonymus europaeus, Rosa arvensis, Tilia cordata, Quercus petraea PRIZEMNO RAE: Anemone nemorosa, Asarum europaeum, Cyclamen purpurascens, Epimedium alpinum, Lamium orvala, Lilium martagon, Vinca minor, Stellaria holostea

15

SVEZA: Fagion sylavticae(srednjoeuropske bukove i bukovo jelove ume) a)PODSVEZA:Luzulo luzuloidis-Fagenion -obuhvaa europske iste i mjeovite bukove ume siromanim bazama od breuljkastih do altimontanskih poloaja 250-1300 m NV -u niim poloajima dolazi uz bukvu hrast kitnjak i obini grab a u viim predjelima jela i smreka 1.Luzulo luzuloidis-Fagetum sylvaticae-uma bukve s bjelkastom bekicom -ugar 1972. - najznaajnije povrine rastu u gorju sjeverozapadne Hrvatske (Samoborsko gorje, poglavito na Maclju i Medvednici), na Kalniku i Garjevici, te na Psunju i Papuku, manje znaajne povrine nalaze se na likoj visoravni, jo rjee u Gorskom kotaru, tamo je prisutna slina bukova zajednica s rebraom - zajednica uspijeva na strmim, najee sjevernim padinama, na distrinom kalkokambisolu tipinom, lesiviranom i opodzoljenom povrh razliitih silikatnih supstrata, nadmorska je visina od 250 do 800 metara, u tipinoj klimi brdskih bukovih uma savsko-dravskoga meurijeja u Hrvatskoj, na nioj visini pojedina su stanita nastala sekundarno degradacijom ostalih bukovih zajednica - sastojine na ovom stanitu dobra su uzrasta i zdravstvenoga stanja, obnavljaju se prirodno bez potekoa, oplodnim sjeama pod zastorom kroanja matinih stabala na malim povrinama, pomladno je razdoblje od 10 do 20 godina - sindinamskom pogledu bukova uma s bekicom istie se kao primarna umska zajednica na silikatima, ali i kao sekundarna nastala kao rezultat zakiseljavanja profila povrh karbonatne podloge, najee zbog ljudskoga djelovanja, u pojedinim prijelaznim sastojinama sjeverozapadne Hrvatske, osobito pri lomljenju terena i promjeni ekspozicija, ravnopravno nastupaju hrast kitnjak i obina bukva, a pojaano je i mijeanje drugih vrsta 2.Blechno-Fagetum-uma bukve s rebraom -Horvat 1950. - rjea je od bukove ume s bekicom, raste fragmentarno u Gorskom kotaru u okolici Crnoga Luga i posebno u podruju Broda na Kupi, u sjeverozapadnoj je Hrvatskoj, osobito u Samoborskom gorju i na Strahinici ea, istona granica ove zajed nice opisana je u predjelu Mjesec na vlanijim i strmijim padinama Moslovake gore - u primarnom je sastavu slina bukovoj umi s bekicom, raste na visini od 300 do 700 m, na hladnijim i strmijim padinama, esto u uvjetima vee zrane i prizemne vlage; razvoj zajednice uvjetovan je matinim supstratom silikatnim klastitima koji su pogodni za stvaranje distrinoga kambisola i brunipodzola. Ta su tla jako do ekstremno kisela, imaju nizak stupanj zasienosti adsorpcijskoga kompleksa bazinim kationima, te esto velik postotak kiseloga sirovoga humusa u gornjem horizontu, profil tla neto je dublji od profila na kojima se razvijaju ostale acidofilne bukove i kitnjakove zajednice, ta su tla inae podlona eroziji. - sastojine u ovoj asocijaciji heterogenije su i loije nego u bukovoj umi s bekicom, dijelom su panjae, a na iznimno strmim lokalitetima prema jarcima zatitnoga su karaktera; krajnji je

16

degradacijski stadij bukove ume s rebraom vritina s prevlau vrsta Calluna vulgaris i Pteridium aquilinum 3.Castaneo sativae-Fagetum-uma obine bukve i pitomog kestena -dolazi u submontanskim podrujima Slovenije i june tajerske -u Hrvatskoj je utvrdila Medak 2004. Nalazi se u sjeverozapadnoj HR, Samoborsko gorje, Medvednica, Macelj, Trakoan, Zrinska i Petrova gora -NV 250-600 mNM Tlo-distrini kambisol, kiselo -odnos ugljika i duika C:N>15 VRSTE: DRVEE I GRMLJE: Genista tinctoria, Castanea sativa PRIZEMNO RAE: Hieracium umbellatum, H.murorum, H.racemosum, Luzula luzuloides, L.pilosa, L.sylvatica B)PODSVEZA:Galio odorati-Fagenion Submontansko podruje sj.hr.,tla osrednje kisela,klima toplija,manje oborina 1.Galio odorati-Fagetum- uma bukve s lazarkinjom - u sj.Hr, Meimurje 240-300m 2. Cephalanthero longifoliae-Fagetum -Vukeli 2012. -tlo-prapor -rasprostire se na kalnikom gorju, Bilogori, Moslavakoj gori, Papuku,Psunju,Krndiji -tri subasocijacije: caricetosum pilosae, typicum(na viim poloajima),circaeetosum lutetianae( u jarcima) DRVEE I GRMLJE: Acer campestre, Fagus sylvatica, Carpinus betulus, Daphne mezereum, Quercus petraea PRIZEMNO RAE: Lilium martagon, Lathyrus vernus, Melica nutans, Melica uniflora, Milium effusum, Salvia glutinosa, Viola reichenbachiana

17

SVEZA: Aremonio-Fagion(ilirske bukovo i bukovo-jelove ume) - obuhvaa mezofilne ume bazinih, neutralnih i umjereno kiselih tala jugoistone Europe u visinskom rasponu ___ -njezin glavni areal u HR, Slo, BIH, rubno dotiu Koruku u Austriji -u Hr dolazi na 3 podruja:dinarskom, predinarskom i subpanonskom podruju - razlikujemo 4 temeljne podsveze: Epimedio-Fagenion, Lamio orvalae fagenion, OstryoFagenion, Saxifrago-Fagenion a)PODSVEZA: EPIMEDIO-FAGENION(MEZOFITSKE UME PREDALPSKOG PROSTORA) -obuhvaa mezofilne i suptermofilne, preteno submontanske bukove ume dinarskopreddinarsko-subpanonskog prostora u kojem su vane vrste kitnjakovo-grabovih uma 1.Hacquetio-Fagetum(bukova uma s volujskim okom) -raste na karbonatnoj podlozi, suim tlima, submontanskom podruju 300-700 m NV - okruena iznad s bukovim umama, ispod s hrastom kitnjakom i obinim grabom - U HR sj.-zap.dio i zap.(Velika Kapela, Samoborsko gorje, Ivanica) -SLO-zap i sredinji dio, pretplaninski i preddinarsko podruje 2.Vicio oroboidi-Fagetum sylvaticae(bukova uma sa ukastom grahoricom) -klimatska zajednica submontanskog pojasa rubnog panonskog podruja -raste na dubokim,smeim tlima, karbonatnoj podlozi u pojasu hrasta kitnjaka i obinog graba -300-800 m NV 3.Aposeridi foetidae-Castaneetum sativae(uma pitomog kestena s praseim zeljem) -na acidofilnim i neutrofilnim umama sj.-zap. I sredinje hr (Zrinska,Petrova gora, Karlovac,Bosiljevo,Markuevac) - 200-400m NV na sj. I ist.ekspozicijama, blago nagnutim terenima -tlo dubok luvisol, slabo kiselo VRSTE DRVEE I GRMLJE: Daphne laureola, Lonicera alpigena, Rosa arvensis, Staphylea pinata PRIZEMNO RAE: Aposeris foetida, cyclamen purpurascens, helleborus dumetorum, h.niger, lilium martagon

18

b)PODSVEZA: Lamio orvalae-Fagenion(Ilirske montanke bukove i bukovo-jelove ume) 1.Lamio orvale-Fagetum sylvaticae(brdska uma s mrtvom koprivom) -u dinarskom podruju Gorskog kotara, Male i Velike Kapele, na podruju Plitvikih jezera te u Sj.zap.hr(Samoborsko gorje,Ivanica,Medvednica) -400-800 m NV, na ravnim terenima ne odve strmim -na smeem tlu i crnici na vapnencu u dinaridima, na silikatu u sj.zap.hr. -u junom dijelu areala prosj.god.kol.oborina 1700 mm, temp. 8C, u sj.dijelu temp.za 1,5 via, kol.oborina 600 mm manja 2.Helleboro nigri-Fagetum(bukove ume s kukurjekom) - na Maloj i Velikoj Kapeli -tla rendzine, 600-900 m NV 3.Cardamini savensi-Fagetum(bukove ume sa umskom reuhom) -zajednica najviih vrhova preddinarskog podruja Slovenije i Pohorja 900-1300 m NV na dolomitima i vapnencu, kiselim tlima -klima kontinentalna, prosj.god.temp. 5-6C, oborine 1100-1300 mNV - u HR na karbonatima iznad 700 m - u hr u odnosu na panonsko gorje odlikuju se viim poloajima, vlanijim stanitem, neutrofilnim tlima 4.Omphalodo-Fagetum(bukovo-jelove ume s mijim uhom zap.Dinarida) -rasprostire se u HR u Gorskom kotaru na risnjakom masivu, zatim na Velebitu, Velikoj i Maloj Kapeli -600-1300 mNV na vapnencima i dolomitima -god.temp.7-8C, god.kol.oborina 2000 mm -subasoc: homogynetosum, galietosum odorati, aceretosum pseudoplatani, mercurialietosum perennis, asaretosum europaeum, seslerietosum autumnalis 5.Festuco drymeiae-Abietetum(panonske bukovo-jelove ume s brdskom vlasuljom) -u odnosima na dinarske uspijevaju u uvjetima toplije klime, manje kol.oborina, na dubokim distrinim tlima i silikatnoj podlozi -na Medvednici i Papuku 600-1000 m NV -god.kol.oborina 900-1200 mm, temp. 8C -2.subasoc.: lunarietosum redivivae na dubljim tlima i blaim padinama i jarcima; Festucetosum drymeiae na platoima, hrptovima, pliim i suim tlima VRSTE: DRVEE I GRMLJE: Abies alba, Picea abies, Fagus sylvatica, Ilex aquifolium, Rhamnus alpinus, Acer pseudoplatanus, A.platanoides PRIZEMNO RAE: Carex alba, Cardamine trifolia, C.waldsteinii, Festuca altissima, F.drymeja, Lamium orvala
19

c)PODSVEZA:Saxifrago rotundifolii-Fagenion(ilirske altimontansko-subalpinske bukove ume) -podsvezi pripadaju altimontanske i subalpinske bukove ume na Dinaridima od pojasa bukovo-jelovih uma do klekovine bora -1300-1700 m NV -klima perhumidna,umjereno hladna s god.temp.3,5C, oborine 1900 mm, snjeni pokriva se zadrava do 7 mj. 1.Ranunculo platanifolii-Fagetum(pretplaninska bukova uma s planinskim abnjakom) -u pretplaninskom pojasu Gorskog kotara oko Risanjaka, na sj.Velebitu i Pljeevici -iznad 1200m NV, na vapnencu 2.Polysticho lonchitis-Fagetum(pretplaninska bukova uma s kopljastom paprati) -kameni vrhovi,grebeni i gornje strme padine Risnjakog masiva, Velebita i Velike Kapele iznad 1500 m. -tlo vapnenako dolomitna crnica 3.Doronico columnae-Fagetum(bukova uma s planinskim divokozjakom) - uspijeva u brojnim vrtaama koji omoguuju dostatnu vlanost i umanjuju sredozemne klimatske utjecaje -oko 1500 m NV na sj.padinama 4.Calamagrostio arundinaceae-Fagetum(bukova uma s trstolikom milavom) -na ist.i jug.ist padinama nagiba 25-40% -tla rendzine na vapnencu, 1000-1300 m NV -2.subasoc.: caricetosum albae(na termofilnim padinama) i abietetosum albae (mezofilnokon.karakter) VRSTE: DRVEE I GRMLJE:Abies alba, Acer pseudoplatanus, Ribes alpinum, Rubus ideus, Pinus mugo PRIZEMNO RAE: Cardamine kitaibelli, C.trifolia, Cicerbita alpina, Doronicum columnae, Geranium macrorrhizum

20

d)Podsveza:Ostryo-Fagenion(jugoistonoalp sko-dinarske termofilne bukove ume) 1.Seslerio autumnalis_fagetum-(bukova uma s jesenskim aikom) - raste na junim padinama dinarskoga gorja, od Istre preko sjevernoga i srednjega Primorja do Biokova, no kao ekstrazonalna zajednica prodire i u kopneni dio Hrvatske (Istra, Lika) gdje su izraeni topli, juni utjecaji - to je bukova zajednica visokoga kra, razvijena na skeletnim karbonatnim tlima (uglavnom kalkokambisol i kalkomelanosol na vapnencu i rendzina na dolomitu) dubine 4060 cm, najee neutralne reakcije, zajednica zauzima velike prostore na primorskim padinama Dinarida, najee iznad 700 metara - u biljnogeografskom smislu ima vrlo znaajan poloaj jer je granina zajednica izmeu eurosibirsko-sjevernoamerike i mediteranske regije - Trinajsti (1996) - razlikuje mezofilnu, slabije termofilnu i izrazito termofilnu varijantu - bukove sastojine na ovim stanitima veoma su heterogene, mjestimino prekinuta sklopa, vrlo su esto panjae, bukova stabla nemaju uzrast kao u ostalim kontinentalnim sastojinama, nia su i granatija, tereni dosta kameniti, preteno juni i zapadni; sastojine se prirodno obnavljaju oplodnim sjeama pod zastorom kroanja matinih stabla na malim povrinama 2.Ostryo-Fagetum-bukova uma s crnim grabom - najrasprostranjenije su u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i Gorskom kotaru, pridolaze u relativno manjim kompleksima koji su okrueni drugim dominantnim bukovim stanitima - to je termofilna, kontinentalna zajednica bukovih uma, razvijena na prisojnim poloajima u submontanskom i montanskom pojasu, na karbonatnom supstratu i bazofilnim tlima, najee na kalkokambisolu na vapnencu i plitkim rendzinama na dolomitu, dopire do 700 metara - ova stanita zbog strmina i plitkoe tla imaju ponajprije zatitnu ulogu, a sastojine su izuzete iz redovitoga gospodarenja - subasocijacije: typicum i aceretosum (na umberku i Samoborskom gorju) - na strmim nagibima predstavlja pionirsku zajednicu, dok na blaim nagibima predstavlja degradacijski stadij brdske bukove ume 3.Erico-Fagetum-bukova uma s risjem -u kru Gorskog kotara, na strmim terenima 600-950 mNV -sastojine razvijene kao trajni stadij, prekinuta sklopa i zbog geomorfolokih uvjeta imaju zatitnu ulogu 4.Laserpitio latifolii_Fagetum(bukova uma sa irokolisnim gladcem) -na Ivanici, na strmim terenima700-960 mNV -stabla rijetka sklopa,niska i nerazvijena,fitocenoza razvijena kao trajni stadij 5.Ostryo-Abietetum(jelova uma s crnim grabom) - na Biokovu i vinodolskom zaleu - na kamenim blokovima, graninom podruju bukovo-jelovih uma prema mediteranskomontanskom veg.pojasu

21

-na vapnencu i dolomitu,u uvjetima umjerene tople klime s pros.god.temp. 11C i kol.oborina 2200 mm VRSTE:DRVEE I GRMLJE:Cornus mas,Fraxinus ornus,Juniperus communis,Ostrya carpinifolia, Sorbus aria, Sorbus torminalis PRIZEMNO RAE: Aposeris foetidae, Cyclamen purpurascens,Carex flacca, Digitalis grandiflora, Mellitis melissophyllum, Polygonatum obduratum

22