UNIVERZITET U SARAJEVU

U M A R S K I FAK U LTE T

* POPLAVNE UME
BOSNE I
HERCEGOVINE

MENTOR: prof.dr. Sead Vojnikovi

STUDENT: Enver Sokolovi
 UVOD

Mo nizinskih poplavnih uma oblikovanje

stanita i pejzaa

Voda i poplavne glavni faktori koji diktiraju

razvoj vrsta i biljnih zajednica umskih stanita

Krai ili dui period godine provode poplavljene

Grmolikog izgleda i posebne fizionomije
Brojne vrijednosti: zaliha pitke vode, zatita od
poplava, proizvodnja drvne mase, proizvodnja ribe
i stanita za divlja, osiguravaju stanita mnogim
biljnim i ivotinjskim vrstama , potencijalno mogu
koristiti kao ekoturizam.
Povrina slivova u BiH Duina vodotokova u BiH

51.129 9011,5 km
1. ume lunjaka i nizinskog brijesta
Sveza: Alno Quercion roboris Horvat 1938.

Nizinske ume lunjka povremeno poplavljene ili se

nalaze u zoni visokih podzemnih voda (sredinji
dijelovi rijenih polja)

Genisto elatae - Quercetum roboris Horvat 1938.

ume lunjaka i velike utilovke
Uspjeva iznad poplavnih vrbovo topolovih uma i iznad
movarnih i drugih uma crne johe i poljskog jasena
Tereni nekoliko metara iznad normalnog vodostaja
Rijetko periodino poplavljeni i poplava traje krae vrijeme
ili su izvan poplave,ali jo uvijek na vlanim i mokrim
stanitima s povremeno stajeim vodom
 Sloj drvea: Quercus robur, Fraxinus
angustifolia, Ulmus minor, Alnus glutinosa i
dr.

Sloj grmlja pokrovnost od 10 50% : Genista

tinctoria, Crategus laevigata, C.monogyna,
Prunus spinosa i dr.

Sloj prizemnog rasta, pokrovnost 80 100%:

Carex remota, Carex strigosa, Rumex
sanguineus, Cerastium sylvaticum.
Genisto quercetum aceretosum tatarici Rau 1975.
Srednji nivo podzemne vode se sputa ispod 2 m
U Bosni sliv rijeke Lepenice kod Kiseljaka prouena zajednica estilja i
hrasta lunjaka.

Genisto elatae Quercetum roboris carpinetosum betuli

Glava 1961.
Najsua subasocijacija fitocenoze Genisto elatae Quercetum roboris
Mikroreljefne uzvisine, ocjeditije od okolnog terena i na njima se
mijeaju vrste sveze Carpinion betuli vlanije sveze Alnion incanae.

Genisto elatae Quercetum roboris caricetosum brizoidis

Horvat 1938.
Rasprostranjena izvan poplavne zone, na pseudogleju i na prelazima
prema movarno oglejnom zemljitu, kiselijim i zbijenijim tlima na
kojima nema vie poplava.
Razina podzemne vode u proljee i kasnu jesen je visoka
 2. ume crne johe i poljskog jasena
Sveza: Alnion glutinosae Malcuit 1929.

Movarne ume razvijene u depresijama u kojima su

glavne vrste drvea crna joha i poljski jasen.
Stanita se jo uvijek esto poplavljuju ili na njima due
vrijeme stagnira povrinska voda.

U Bosni su sasvim sporadino zastupljene u depresijama u

podruju Posavine, kao i na zamovarenim obalnim
poloajima uz razliite vodotoke, a ostaci su vidljivi i u
krakim poljima (Livanjsko i Podraniko).

Asocijacije:
1. Frangulo Alnetum glutinosae Rau 1973
2. Carici brizoide Alnetum glutinosae Horvat 1938.
3. Lecujo aestivi Fraxinetum angustifoliae Glava 1959,
 Frangulo Alnetum glutinosae Rau 1973. uma
crne johe sa trljikom
Vezujemo je za podruje Save i njezinih pritoka.
U sjevernim i ravniarskim krajevima zauzimaju i vee areale
Vezane su za depresije zasiene vodom koja protie i stalno
se obnavlja kiseonikom.

Carici brizoide Alnetum glutinosae Horvat 1938.

uma crne johe sa uskolisnim aem
Ove zajednice nalazimo u Posavini i sporadino rasprostranjene u
unutranjim podrujima Bosne u depresijama, kao i uz manje
vodotoke gdje nema znaajnog variranja nivoa vode.
Zauzima specifina stanita unutar kompleksa poplavnih uma u
centralnom i priterasnom podruju rijeke Save
Obrazovane su sastojine visokog uzrasta, dok se manje sastojine,
preteno niskog uzrasta, na unjasto izdignutim dijelovima stabla
nalaze u slinim uslovima i unutranjosti npr.kod izvora Bosne na
Ilii, u slivu Lepenice kod Kiseljaka itd.
Leucojo aestivi Fraxinetum angustifoliae Glava
1959. asocijacija poljskog jasena i kasnog
drijemovca
U bosanskoj Posavini ove ume su sasvim sporadino
zastupljene, a u Hercegovini se nalaze fragmentarno
razvijene na podruju Hutovog blata.
Prostorno smjetena unutar kompleksa poplavnih uma
lunjaka, a ekoloki je njoj i najblia.
esto odvojena i isprekidana movarnim poljima, obraslim
movarnim zajednicama aeva i trske iz razreda Pfragmito
Magnocaricetae ili pionirskiz zajednica nekih barskih vrba.

Rasprostire se u zoni poplavnih voda u slivovima rijeke Lonje,

Kupe, Save i njezinih pritoka.

Poplavna voda dostie visinu i do 4 m za vrijem najvieg

vodostaja, a podzemne vode zasiuju zemljite u itavom
profilu u najveem dijelu godine.
 3. ume vrba
Sveza: Salicioni albae Soo 1930.
Ovim svezama pripadaju priobalne fitocenoze mekih
liara.
Njihovo rasporstranjenje uslovljeno stalnim vlaenjem
aluvijalnih zemljita poplavnim ili podzemnim vodama.

Ovoj svezi pripadaju grmolike sastojine rakite i

bademaste vrbe, te umske sastojine koje grade bijela
vrba, crna i bijela topola.

Poplavne ume proirene su uz manje vodotoke i

rijeke, periodino se poplavljuju, istaknutih su
sindinamikih odnosa, rastu na tlima koja su u
intenzivnom razvoju.
 Salicetum albae Issler 1936.
zajednice bijele vrbe
Rasprostranjene u priobalnom pojasu
ravniarskih rijeka, gdje zauzima
vee povrine.
Predstavlja pionirsku vegetaciju.
Osnovna svojstva stanita
bjelovrbovih uma je neposredan
uticaj vodotoka koji se ogleda u
redovnim poplavama ve iznad visine
srednjeg (prosjenog) vodostaja.
Tla su nerazvijena, bez horizonta,
pod uestalim nanoenjem
sedimentnog materijala
Asocijaciju Salicetum albae Herpka
je (1979) ralanio na subasocijacije
myosotidetosum palustris i
rubetosum caesii s vie varijanti.
 Salicetum purpurae
Wendelberger Zelinka 1952.
zajednica rakite
Naseljava redovno slabo razivjena,
plitka i fizioloki plitka zemljita,
heterogeno mehanikog sastava od
pjeska do ljunka.
ibljak ove zajednice je
rasprostranjen na rijenim adama i
obalama, na najniim poloajima
rijenih nanosa
Gradi trakaste sastojine, od
planinskih do nizinskih podruja,
preferirajui donje rijene tokove.
Za vrijeme poplava koje traju due
mogu biti potpuno prekrivene vodom.
Obrauje stanita uz rijena korita.
Zajednica nema gospodarski nego
prvenstveno zatitni znaaj.
 Salicetum incanae Hag 1916.
zajednica sive vrbe
Ima karakter pionirske zajednice
Rasprostranjena je pod nepovoljnim,
dosta ekstremnim ekolokim uslovima
u rijenim slivovima brdsko
planinskih podruja i u rijenim
slivovima koji imaju samo periodinu
vodu.
Ova zajednica dobro vee slojeve
obale i nanjeti grubi materijal
razgranatim sistemom korjenja to
joj omoguava da opstane ja ovakvim
stanitima kada opadne voda preko
ljeta.
 4. ume topola
Sveza: Populion albae Br.-Bl. ex Tchou 1948.

Ove ume se dodiruju ili nadovezuju na zonu uma vrba u

nizinskim ravniarskim krajveima.
Njihovo rasprostranjenje je uslovljeno poplavama i
podzemnim vodama zbog uzdignutijih terena, krae su
plavljene od vrbovih uma za oko 3 nedjelje, a i visina
vodostaja je nia iznosi oko 3,5 m.

Zemljite pod umama topola je stabilnije, procesi nanoenja

i odnoenja rijenog pijeska ne dolaze toliko do izraaja.
U prosjeku zastupljene topole sa 50 do 60%, vrbe sa 30 do 40%
i ostale vrste drvea 0 20%
Populetum nigro albae Slavni
1952. ume bijele i crne topole
Crna topola naseljava zemljita sa
grubljim frakcijama pijeska u odnosu
na bijelu topolu, mada esto grade
mjeovite sastojine.
Veim dijelom godine svjea s
obzirom da su uvijek pod uticajem
podzemnih voda
ume nizinskih podruja topole
predstavljaju privredno vrijedne
ume.
U sloju drvea pored topola koje
grade potpun sklop ima i Fraxunus
angustifolia, Ulmus effus, Quercus
robur, Alnus glutinosa, Prunus padus
i dr.
 5.ume sive johe
Sveza: Alno Ulmion Horvat 1938.

Obuhvata vlane ume sive johe i sive i crne johe na

aluvijumima gornjih tokova planinskih rijeka i potoka.
ea je na zemljitima koja se formiraju na grubljim
granulometrijskim frakcijama.

Alnetum incanae Ludi 1921. uma sive johe

Rasprostranjene na ljunkovitom i pjeskovitom aluviju gornjih
tokova planinskih rijeka i pritoka uz planinske masive:
Vranice, Zec planine, Treskavice,Jahorine, Zvijezde, Konjuha
i dr.
Imaju vei znaaj sa aspekta lovstva, naroito u
poljoprivrednim rejonima gdje predstavljaju zaklon za
divlja, a mnoge vrste svojim plodovima pruaju i hranu.
 ZAKLJUAK
U ukupnoj povrini BiH ume vrba, topola i joha ine
19,6%, odnosno 42.200ha
FBiH obuhvata 33,85%, RS 24,96%, Distrikt Brko
obuhvata oko 2.000 ha
Ouvana poplavna nizina je najbolja odbrana od
poplava pohrana velike koliine vode.
Movarna podruja su proistai vode, prilagoena je
eroziji jer pionirske vrste drvea rastu vrlo brzo.
Imaju visoku vrijednost optekorisne funkcije uma