Univerzitet u Zenici

Islamski pedaoki fakultet u Zenici

Odsjek za arapski jezik i knjievnost

SEMINARSKI RAD
Tema: Muhammed al-Muwaylihi
Predmet: Savremena arapska knjievnost

Mentor: Doc. Dr. Semir Rebronja

Student: Ajdin Hadihafizbegovi / br. Indexa 3105/15
SADRAJ:
1. UVOD (Porodica al Muwaylihi)........................................................................................... 2
2. Muhammed Al-Muwaylihi.................................................................................................. 3
2.1. Putovanja..................................................................................................................... 3
2.2. Muhammed al-Muwaylihi u Egiptu............................................................................... 3
2.3. Muhammed al-Muwaylihi i pjesnitvo...........................................................................4
2.4. Smrt Muhammeda al-Muwaylihija (zakljuak)...............................................................4
2.5. Literatura......................................................................................................................5
3. Prijevod djela Muhammeda al-Muwaylihija....................................................................6 - 8
 UVOD (Porodica al-Muwaylihi)
Porodica Al-Muwajlihy je jedna drevna i istokrvna arapska porodica koja se u Egipat doselila s
Arabijskog poluotoka za vrijeme vladavine Muhammeda Alija. Proula se po pisanju kojim je dala
doprinos knjievnosti i poetici. Njeni najistakntiji velikani koji su imali znaajnu ulogu u otporu
kolonijalizmu i njegovoj poasti te u odbrani islama i jezika Kur'ana bili su Ibrahim, Abd al-Salam i
Muhammed. Njima pripadaju velike zasluge to su Egipani ouvali svoju osobenost i zatitili svoju
tradiciju.

Naziv Al-Muwaylihi imenuje porijeklo iz AL-Muwajlihiya, jednog hidaskog zaliva na obali Crvenog
mora, na Arabijskom poluotoku. Ova porodica je bila podjeljena u dva ogranka. Jedan je doao u
Egipat i u njemu se trajno nastanio, a drugi je ostao u Al-Muwajlihiyu. Mustafa koji je ostao je
podigao tvravu iji su tragovi do danas uvani. A prvi Al-Muwaylihi koji je doao u Egipat bio je
Ahmed al- Muwaylihi. Nakon to je Muhammedu Aliju pruio pomo u slamanju vehabijskog ustanka,
nastanio se u Kairu. On se tu oenio i dobio prvog Muwajlihija koji se rodio u Kairu i odrastao u
njemu, a to je Ibrahim. Bio je plodan u knjievnosti, dotle da je imao istaknuto mjesto na
okupljanjima knjievnika i pjesnika. Ibrahim je dobio sina Abd- al-Haliqa koji se takoer oenio i okitio
s dva sina a oni su bili Ibrahim i Abd- al-Salam. Abd al-Haliq je htio od Ibrahima nainiti dobrog
trgovca, a od Abd al-Salama uenjaka, pa ga je poslao na Al-Azhar, da postane uenjak, meutim
sudbina je htjela da Ibrahim postane uenjak i knjievnik a Abd al-Salam posveti trgovini i trajno
ostane u njoj.

Ibrahim je bio veliki pisac i uspjean politiar. On je pokreta novina Musbah al-arq, i autor djela
ta ima tamo ? enio se dva puta. Uprvom braku dobio je sina o kojem emo detaljnjije pisati, a
njegovo ime je Muhammed al- Muwaylihi. ena mu je rano preselila, pa se oenio drugom enom
koja je bila turkinja i s njome dobio petero djece. Ibrahim je preselio 29. Januara 1906. godine od
raka. Najvea elja i cilj kojem je teio bilo je to da se osvjedoi da je islam snaga, vrstina, mo i
odvanost koja u bijeg tjera one koji su izvan njega, koji omalovaavaju njegove sljedbenike i vrebaju
ih kao to zvijeri vrebaju stado. Neki od pjesnika opjevali su njegovu smrt, i u poduoj kasidi iji
poetak glasi pjesnik kae:

Tvojom smru je krenuo pad knjievnosti,

Ali je ostala busola knjievnicima...

 Muhammed al-Muwaylihi

On je Muhammed al Muwaylihi, sin Ibrahima sina Abd al-Haliqa. Roen je u Kairu 1858. godine, gdje
je proveo mladost. Poetno obrazovanje je stekao u koli u Al-Harunfuu, koja se tada zvala velika
kola. Nakon toga je vie obrazovanje sticao u oevom domu, pred uliteljem kojeg mu je odabrao
otac, Ahmedom Kattom al-Adwijem, tada glavnim korektorom u tampariji Al-Amiriyya. Otac mu je
odabrao i neke istaknute profesore Al-Azhara, da pred njima ui arapski jezik i knjievnost. Kad je
Ibrahim 1879. Godine otputovao u Italiju , Muhammed je ostao pod nadzorom amide Abd al-
Salama. On ga je povjerio prvaku meu piscima tog vremena, Ibrahimu al-Luqaniju, da mu pravi
drutvo i pouava ga filolokim znanostima. Godine 1882. Amida ga je uveo u egipatsku dravnu
slubu na poloaj u ministarstvu pravde. Neposredno pred izbijanje ustanka Abd al-Salam je
odputovao u Sirij, a Muhammed se prikljuio ustancima zajedno sa svojim uiteljima. Nakon toga je
bio uhapen i otjeran iz slube, zbog ega je otputovao u Evropu i u Italiji se prikljuio ocu.

-Putovanja
Godine 1883. Muhammed je otputovao u Italiju gdje se prikljuio ocu koji je boravio u Livornu
zajedno sa svrgnutim Kedivom Ismailom. Tu je nauio Italijanski jezik i stekao uvide u Italijansku
knjievnost. U Evropi je Muhammed ostao tri godine koje je proveo u putovanjima izmeu Italije,
Francuske i Engleske. Ukazala mu se prilika da se drui s Alexsandrom Dimom Mlaim i brojnim
drugim velikim knjievnicima tog vremena. U Parizu je sreo Al-Afganija i snjim zajedno ureivao
novine Ogledalo Orijenta ( ) . Godine 1885. Otputovao je u London, a nakon toga u Istanbul.
Tu je dosta vremena proveo u bibliotekama u kojima je doao do primjerka Al-Ma'arijeve Risale al-
gufran, al-gahizovih poslanica, Ibn al-rumijevog romana i drugih arapskih relikvija koje je kasnije
objavio na stranicama Misbahu al-erk. Godine 1886 s Abdullahom Al-Mugirom je ureivao novine
Budilnik (). Nakon svega se vratio u Egipat.

-Muhammed al-Muwaylihi u Egiptu

Muhammed se u Egipat vratio 1887. godine, tu je zajedno s Arifom el-Mardinijem ureivao dnevne
novine Slobodni Kairo. Za njih je pisao sve dok ih pokreta nije ugasio zbog odlaska u Istanbul, po
osnovi poziva Sultana Abd al-Hamida Drugog. Muhammed je od tada lanke predavao Al-
Muqatttamu, Al-Muejjidu, AL-Ahramu i drugim listovima.

Godine 1895. Ministarstvo vanjskih poslova je izdalo dekret o Muhammedovom namjetenju na

poloaj pomonika komesara Kaljubijske oblasti. Nakon toga je imenovan za zapovjednika Burlusovog
centra. Meutim, dravnih slubi se brzo zasitio i napustio ih 1898. Da bi zajedno s ocem ureivao
novine Misbahu Al-erk. Na njihovim stranicama je 27. Novembra 1898. Godine objavio dio Kazivanja
Isa bin Hiama. Nastavio je objavljivati Kazivanje sve dok nije 10. Juna 1900. Godine u drutvu Kediva
Abbasa Hilmija Drugog otputovao u Englesku. Ocu je poslao reportau posjete, a on ju je objavio u
Misbahu al- erku 12. Jula 1900. Nakon toga Muhammed je posjetio Pariku izlobu, a prvu reportau
poslao 17. Augusta 1900.
Muhammed al-Muwaylihi i pjesnitvo
ini se da ni jedan dio rada nije zadao toliko tekoa kao ovaj podjeljak u kojem se govori o
Muhammedovom pjesnitvu. Hafiz Ibrahim kae da je Muhammed pisao poeziju i njemu je slao.
Mnogi su istraivali tragajui za neim iz njegove poezije ali nisu na to naili. Ali uprkos svemu nali su
neto to bi mogli biti stihovi tog ovjeka. Ovdje emo spomenuti pismo Hafiza Ibrahima
Muhammedu al Muwaylihiju u kojem on hvali gramatinost Muhammedove kaside, pa Ibrahim veli:

Uvijek kad zemljom hodim, u mislima zajedno s tobom brodim,

Piem ti ovo ne da bih ti se pravdao, ili na neto poalio. Zdravlje me kako-tako slui, samo to se
vrijeme samnom poigrava kao to se vjetar poigrava vitkim ibljem, bez milosti i saaljenja. to ti
nisam pisao, kriva je potitenost i brige koje nee proi. Ima ve neko vrijeme da sam napisao jednu
kasidu i namjenio je Tawfiqu al-Bakriju, u kojoj sam hvalio gramatinost tvoje kaside, spomenut u
samo:

Tama mi uzburkava boli pritajene,

Drhte mi ruke nekontrolisane...

Osvojio si me pogledom koji mami,

I odjednom si se izgubio u tami...

Smrt Muhammeda al Muwaylihija

Muhammed je umro 29. Ramazana 1348.g. to odgovara 28. Februaru 1930. Godine. Pjesnik Nila,
Hafiz Ibrahim oalio ga je stihovima koja je izrekao dok je koraao u povorci iza njegovog tabuta:

Ukrade se pisac Egipta i nestade,

Oplakuju ga sva pera estrade

Literatura:
Moderna arapska knjievnost (Porodica al Muwaylihi )- Jusuf Rami

Prijevod:

Vakuf

Rekao je Isa ibn Hiam :Zastali smo ja i Baa da tavafimo oko Kabe i da malo zastanemo na tim
mjestima. Da upitamo Abira ibn Sebila o mesdidu Wasabil.Ne radi pitanja o neplodnom podruju
niti od Havdu( izvoru). Nismo nali nikoga ko bi nas predvodio u pjevanju pa je Baa poeo da se
prisjea tih puteva, dolina i mjesta pa je rekao : To je bilo ovdje i ovdje...Pa smo nastavili koraati a
nai koraci su bili sve tanji i tanji a nai uzdasi nisu prestajali zbog divljenja. Plakao je zbog naknade i
unitenja poput onoga koji plae a posjeduje veliinu ili onoga koji je obasjan nurom ( svijetlou)

Pitali su nas o njoj, a tvoj odgovor pla je bio-Suza je i pitanje i odgovor u isto vrijeme

Ubrzo smo nastavili na obilazak odgovarajui na pitanja. Skrenuli smo na kraju puta u jedan duboki
prolaz gdje je Baa zastao. inilo se da je iskljuen i potpuno slomljen. Zidovi su bili porueni .Damija
u uglu gdje je nekad bila prodavnica a uglu se nalazila prodavnica, duan za mirise. Bilo je tu jo dosta
prodavnica. Baa je poeo da uzdie pogled ka njima promatra ih , promatra i pomalo zavidi. Vidljiv je
bio taj odraz njegove znatielje i promatranja. Vidio je starca, ejha koji je isto kao i on bio privren
tom mjestu.Na njemu su bili vidljivi znaci rasputenosti i tiine. U isto vrijeme i izdaje i potitenosti.
Kako god na njemu je bilo primjetno i zadovljstvo ...
Hadis ibn Hiama

Ko god je biljeio zabiljeio je i navodi da je vrijeme zabiljeilo neizbriseve tragove. Tako je Baa
izlazio iz jednog stanja u drugo stanje. Iz stanja zbunjenosti i nereda u stanje sigurnosti i
samouvjerenosti. Vlasnik duana ga je iz daljine dozivao kao to gospodar doziva roba a ljudi su sve to
posmatrali sa uenjem. Njegov cilj bio je udan i iznenaujui. Kako si samo utio zbog mnogo
dozivanja i svoga edeba. To se ogledalo u tome da je ba na tom mjestu kralj dozivao svoju pratnju pa
je neki ovjek zastao ispred nas predstavljajuji se kao poreznik. Nakon to je Bai zaklonio pogled
Baa mu je reko sabravi misao : Zar ti nisi Ahmed iz porodice Haija, zna li ti ko sam ja?

Vlasnik duana mu je rekao :Da smrt nije zaklon koji otkriva Hidaz neprohodan izmeu vidljivog
dijela Zemlje i onoga to je u njenoj utrobi ti bi sigurno rekao : Ti si moj gospodar i voa a Allah
svjedoi da sam ja neznan u tvom pogledu. uo sam tvoj glas i skoro da je moj um poletio zbog
bedema izmeu mene i tebe uvaeni moj gospodine

Baa ree: Ja sam uistinu onaj koji te poduava i to sam osjetio u tijelu kao znak i to zbog igre koja se
odvila na sceni ispred tebe prije nekoliko dana.

Vlasnik duana : A kako emo sa ivotom nakon smrti ? Dosta ti je obaveza nekoliko mudiza a ja
nisam vidio ni jednu od njih. U svom dugom ivotu vidio sam ono to se ni uz pomo olovaka se
nemoe opisati niti se tako neto moe u sveskama pronai . I nakon ovoga nije daleko da Sunce
izae sa zapada ili da Zemlja izbaci svoje mrtve iz grobova

Rekao je ibn Hiam tom ovjeku : Ne obiluje zaprepaenjem niti zbunjenou i uenjem.

Kao u danima kada je postala udna skroz iako u njoj nema nita udno

Vakuf

Zatim se Baa okrenuo i poeo pripovjedati kroz ta je sve proao od nesrea i katastrofa

Vlasnik duana:Nije ti ostalo nita o zatitnie od tragova koje e se spominjati u tvome imetku i
bogatstvu ali ni gubitku. A ja sam ivio za vrijeme i uivao u onome to sam ostavio iza sebe i ono to
je prolo o voo a i na ovom mesdidu, knjizi i zbog neprestanog spomena na tebe i onoga to e
tvoje ime odrati ivim. A ta e ostaviti stajanje a da nee istruhnuti i nestati? Svi emo pasti u
potrebu i elju a knjige e se preokrenuti i postasti skladite a mesdid samo reetka kao to gleda i
vidi...A ja sam postao kova i ovu prodavnicu iz vakufa da u njoj prakticiram proizvodnju i tako ivim
od nje a Hvaljen neka je onaj koji mijenja stanja i oblike.

Baa :Zar nee ostati neko od mojih potomaka koji e voditi ovaj vakuf ?

Kova :Koliko me sjeanje slui bio je jedan od takvih pa sam mu otiao zbog ove prodavnice i od
njega sam nauio o mjestu iz porodice Haija pa me je on udario i udaljio ali me potreba gurnula u
pritisak . On je postao vlasnik vakufa

Baa : A gdje je sad to nezahvalno dijete i otpadnik a on zna je uslov za vakuf tekst u kojem stoji da
vakuf nije privatno vlasnitvo
Kova : Trenutno je nastanjen u Utilu .

Baa : A ta je Util ?

Isa ibn Hiam :To je kua veoma poznata u kojoj su boravili oni koji nisu imali gdje stanovati. To je
neto poput hana, vrlo aktuelno u naem vremenu