Pustinje

Borna Erceg 3.A

Što su pustinje?
• Pustinja je područje koje zbog
velike oskudice vlage nema
razvijenog vegetacijskog
pokrova.

• Kada u pustinji padaline padnu,

to su uglavnom rijetki
nepredvidivi događaji.

• Približno jednu trećinu

Zemljinog kopna čine pustinje.
Gdje se nalaze pustinje?
Klima pustinje
• Ia=P/T+10 Ia – indeks aridnosti P – srednja
godišnja količina padalina (mm) T – srednja godišnja temperatira (C)

mm kiše / god Indeks aridnost primjer

aridnosti(Ia)
<25 <5 hiperaridno Namib
25-200 5-20 aridno Mojave
200-500 20-50 semiaridno dio Sonore
Život u pustinji
• Iako su pustinje poznate po slaboj prisutnosti života, one zapravo pružaju utočište
mnogim živim bićima koja obično ostaju sakrivena (posebice tijekom dnevnog svjetla)
kako bi sačuvala vlagu.
• U pustinjama žive životinje različitih veličina poput: deve, dinga, pustinjskih lisica, car
škorpion itd.
Životinje u pustinji
Pustinjski krajolici
• Svi pustinjski krajolici imaju neka zajednička
obilježja.
• Pustinjsko tlo je sastavljeno većinom od
pijeska, pa mogu biti prisutne i pješčane dine.
• Izgledi stjenovitog terena su tipični i
odražavaju minimalan razvoj tla te razasutost
vegetacije.
• Najniži dijelovi zemlje mogu biti ravnice
pokrivene solju. Eolski procesi su glavni
čimbenici u oblikovanju pustinjskih krajolika.
Pustinjski
krajolici
• Pustinje ponekad sadrže
vrijedna ležišta minerala koja su
se oblikovala u aridnoj okolini
ili su bila izložena eroziji.
• Budući da su pustinje suha
područja, one su idealna mjesta
za očuvanje fosila i ljudskih
rukotvorina.
Tipovi pustinja

1. Pustinje pasatnih 2. Pustinje 3. Pustinje kišne

4. Obalne pustinje
vjetrova umjerenih širina sjene

5. Monsunske 8. Ekstraterestričke
6. Planinske pustinje 7. Polarne pustinje
pustinje pustinje
Pustinje pasatnih vjetrova
• Pustinje pasatnih vjetrova ili pustinje suptropskih širina nalaze se u dva pojasa s obje
strane ekvatora.
• U tom području pušu pasati koji se zagriju dok se kreću od konjskih širina prema
ekvatoru.
• Ti suhi vjetrovi raspršuju oblačni pokrivač dopuštajući sve većoj količini sunčevog
svijetla da zagrije zemlju.
• Većina glavnih svjetskih pustinja leži upravo u područjima koje prelaze pasati.
Pustinje pasatnih
vjetrova
• Najveća i najvruća (57 °C) pustinja na
svijetu, Sahara u sjevernoj Africi, tipična je
pustinja pasatnih vjetrova.
Pustinje umjerenih • Pustinje umjerenih širina nalaze se između
širina 30° i 50° s.z.š. i j.z.š u smjeru polova
suptropskih područja višeg tlaka zraka.
• Te su pustinje u unutrašnjim razvođima
daleko od oceana pa imaju širok raspon
godišnjih temperatura.
Pustinje umjerenih širina
Pustinje kišne sjene
• Pustinje kišne sjene nastaju zbog visokih planinskih lanaca koji sprječavaju vlagom
bogate oblake da dosegnu područja u zavjetrini ili zaštićenu stranu planinskog lanca.
• Dok se zrak diže uz planinu, voda se iz oblaka naglo obori pa zrak gubi svoj sadržaj
vlage.
• Pustinja nastaje u zavjetrinskoj "sjeni" planinskog lanca.
Pustinje kišne
sjene
Obalne pustinje
• Obalne pustinje općenito su smještene na zapadnim krajevima kontinenata blizu
Rakove i Jarčeve obratnice.
• One su pod utjecajem hladnih morskih struja koje se kreću paralelno uz obalu.
• Budući da pasati prevladavaju u sustavima lokalnih vjetrova, te su pustinje manje
stabilne od ostalih pustinja.
• . Zimske magle, koje nastaju zbog hladnih morskih struja, često prekriju obalne pustinje
sprječavajući sunčevo zračenje
• . Obalne su pustinje relativno kompleksne jer su pod utjecajem terestričkih, oceanskih i
atmosferskih sustava. Jedna od obalnih pustinja, Atacama u Južnoj Americi, najsuša je
pustinja na Zemlji.
Obalne pustinje
Monsunske pustinje
• "Monsun," potječe od arapske riječi za "godišnje doba", a označava sustav vjetrova s
izraženom periodičkom promjenom smjera.
• Monsuni nastaju kao posljedica temperaturne razlike između kontinenata i oceana.
• Jugoistočni pasati u Indijskom oceanu, primjerice, stvaraju teške ljetne kiše u Indiji
dok se kreću prema obali.
• Dok monsun prelazi Indiju, gubi vlagu na istočnim obroncima gorja Aravalli.
Monsunske pustinje
Planinske pustinje
• Planinske su pustinje aridna mjesta na velikim visinama.
• Najistaknutiji primjer nalazi se sjeverno od Himalaja, u dijelovima kunlunskih planina i
Tibetanske visoravni.
• Mnoga se mjesta u tom području nalaze na visinama koje prelaze 3.000 metara pa im
termalni režim može biti hemiborealan ili čak borealan.
• Takva mjesta svoju ogromnu aridnost (prosječna godišnja količina oborina često je
manja od 40 mm) duguju velikoj udaljenosti od najbližih dostupnih izvora vlage.
Planinske
pustinje
Polarne pustinje
• Polarne pustinje su prostori s godišnjom količinom
oborina manjom od 250 milimetara te srednjom
temperaturom najtoplijeg mjeseca manjom od 10 °C.
• Polarne pustinje na Zemlji pokrivaju skoro 5 milijuna
kvadratnih kilometara i većinom su ravnice s kamenom ili
šljunčanom podlogom.
• U tim pustinjama istaknuta obilježja nisu pješčane nego
snježne dine koje se obično javljaju u područjima gdje su
oborine lokalno obilnije.
Polarne pustinje
• Temperaturne razlike u polarnim pustinjama često prelaze
točku ledišta vode.
• Te "smrzavajuće-otapajuće" alternacije oblikuju
modelirane teksture na tlu veličine i do 5 metara u
promjeru.
• Suhe doline na Antarktici bile su bez leda tisućama
godina.
Ekstraterestičke pustinje
• Mars je jedini planet na kojem su pronađena vjetrom
oblikovana (eolska) obilježja.
• Iako je atmosferski pritisak na površini Marsa jednak jednoj
stotini Zemljinog, globalna cirkulacija na Marsu oblikovala
je cirkumpolarno pješčano more površine više od pet
milijuna kvadratnih kilometara što odgovara području
većem od Rub' al Khali u Saudijskoj Arabiji, najvećem
pješčanom moru na našem planetu.
• Marsovska pješčana mora uglavnom se sastoje od srpastih
dina na ravnicama u blizini vječne ledene kape na
sjevernom polarnom području.
Pijesak
• Pijesak pokriva samo oko 20 posto Zemljinih pustinja.
• Većina pijeska nalazi se u pješčanim pokrivačima i pješčanim morima—ogromna
područja valovitih dina koje nalikuju na morske valove "smrznute" u trenutku vremena.
• U pustinjama pijesak nastaje raspadom stijena pod utjecajem velikih dnevnih promjena
temperature (u pustinji dnevna temperatura doseže preko 40 0C, a noćna pada ispod 0
0C).
• Čestice pijeska su lagane, te ih nosi vjetar (eolski procesi).
• Često nastaju pješčane oluje koje mogu nositi pijesak na velike udaljenosti. Dok vjetar
nosi pijesak, on struže po stijenama, te često nastaju neobični oblici (pustinjske gljive).
Na mjestima gdje vjetar slabi, pijesak se taloži, te nastaju dine.
Oaza
• Oaza je površinom ograničeno područje
gdje postoji dovoljna količina vode za
bujnu vegetaciju odnosno zeleni otok u
sušnom okolišu, najčešće u pustinjama.
• Može biti nastanjena, ali i nenastanjena, s
intenzivnom poljoprivredom, ali i samo s
nekoliko palmi. Ako je nastanjena,
obradive površine se obično umjetno
navodnjavaju.
• Najveća oaza na svijetu je Hasa u
Saudijskog Arabiji.
Tla
• Tla oblikovana u aridnim podnebljima pretežito su mineralna (klasificirana kao
aridisoli) s malim organskim sadržajem poput soli.
• Uzastopna akumulacija vode u nekim tlima uzrokuje stvaranje različitih slanih slojeva.
• Kalcijev karbonat koji se taloži otapanjem može povezati pijesak i šljunak u tvrde
slojeve nazvane "kalcret" koji oblikuju slojeve debele i do 50 metara.
• Kališe je sloj crvenkasto-smeđe do bijele boje koji se nalazi u mnogim pustinjskim
tlima. Obično se pojavljuje u obliku gruda ili kao prevlaka na mineralnim zrnima
oblikovanim složenom interakcijom vode i ugljičnog dioksida kojeg oslobađaju
korijenje biljaka ili raspadajući organski materijal.
Vegetacija
• Većina pustinjskih biljaka su kserofiti, tj. podnose sušu i slanost.
• Neke biljke pohranjuju vodu u svojim listovima, korijenju i stabljikama.
• Druge pustinjske biljke imaju dugo cjevasto korjenje koje prodire kroz vodenu plohu,
učvršćuje tlo i kontrolira eroziju.
• Stabljike i listovi nekih biljaka smanjuju brzinu pješčanih vjetrova te štite tlo od erozije.
Vegetacija
• Za pustinje je tipično da imaju biljni pokrivač koji je razasut i veoma
različit. Sonorska pustinja na američkom jugozapadu ima najsloženiju
pustinjsku vegetaciju na Zemlji.
• Veliki saguaro kaktusi pružaju utočište za pustinjske ptice te imaju ulogu
pustinjskih "stabala". Raste polagano ali može doživjeti 200 godina.
• Kada su stari 9 godina, visoki su oko 15 centimetara.
• Nakon 75 godina kaktusi razvijaju svoje prve grane. Kada su potpuno
narasli, saguaro kaktusi dosežu visinu od 15 metara i težinu od 10 tona.
• Veliki broj saguaro kaktusa nalazi se u Sonorskoj pustinji te pojačavaju
opći dojam pustinja kao kaktusom bogatih zemalja.
Vegetacija
• Iako se za kaktuse često misli da su
karakteristične pustinjske biljke, postoje i
druge vrste biljaka koje su se dobro prilagodile
aridnoj okolini.
• U te se biljke ubrajaju porodica graška i
suncokreta.
• Hladne pustinje kao dominantnu vegetaciju
imaju trave i grmlje.
Voda
• Kiša u pustinjama pada povremeno, a pustinjske su oluje
često silovite.
• U Sahari je izmjereno da je jednom palo 44 milimetara
kiše u vremenu od 3 sata.
• Velike saharske oluje mogu donijeti 1 milimetar po
minuti.
• Obično se suhi riječni tokovi, nazvani arroyo ili vadi,
mogu brzo napuniti nakon obilnih kiša, pa nastale bujice
čine ta korita opasnima.
Voda
• Iako u pustinjama padne malo kiše, one primaju vodu koju zemlja ne može upiti iz
jednodnevnih ili kratkotrajnih korita koja se pune kišom i snijegom s obližnjih gora.
• Ti tokovi pune korita gustim blatnim muljem te obično prenose popriličnu količinu
sedimenta na dan ili dva.
• Iako se većina pustinja nalazi u zavalama sa zatvorenim ili unutrašnjim otjecanjem,
kroz nekoliko pustinja prolaze 'egzotične' rijeke koje odvode vlastitu vodu izvan
pustinje.
• Takve rijeke prodiru kroz tla i isparavaju ogromne količine vode na svojem putovanju
kroz pustinje, ali ipak njihovi obujmi zadržavaju svoj kontinuitet. Rijeke Nil, Colorado
i Žuta rijeka jesu egzotične rijeke koje teku kroz pustinje da dostave svoje sedimente do
mora.
Voda
• Jezera nastaju ondje gdje ima dovoljno kiše ili otopljene vode u unutrašnjim
slijevovima. Pustinjska su jezera općenito plitka, privremena i slana.
• Kada se jezera osuše iza njih ostaje slana kora ili hardpan.
• Ravna površina sastavljena od gline, blata ili pijeska obavijenog korom soli naziva se
slanjača. U sjevernoameričkim pustinjama postoje više od stotinu slanjača.
• Mnoge su ostatci velikih jezera koja su postojala tijekom zadnjeg ledenog doba prije
oko 12,000 godina. Jezero Bonneville je tijekom ledenog doba bilo veličine 52,000
kvadratnih kilometara i dubine 300 metara u Utahu, Nevadi i Idahu. (danas Veliko slano
jezero u Utahu, jezero Utah i jezero Sevier)
• Budući da su slanjače aridni reljefni oblici iz vlažnije prošlosti, one sadrže korisne
tragove u proučavanju klimatskih promjena.
Mineralna bogatstva
• U aridnim se zemljama kao posljedica utjecaja klime javljaju geološki procesi koji su
oblikovali, poboljšali ili sačuvali neka mineralna ležišta.
• Podzemna voda ispire mineralne rude i ponovno ih taloži u područjima blizu razine
podzemne vode.
• Taj proces ispiranja koncentrira minerale u rudu koja se može iskopavati.
Mineralna bogatstva
• Isparavanje u aridnim zemljama povećava mineralnu akumulaciju u pustinjskim
jezerima.
• Slanjače također mogu biti izvori mineralnih ležišta oblikovanih isparavanjem.
• Isparavanje vode u zatvorenim slijevovima taloži minerale poput gipsa, različitih soli
(uključujući natrijev nitrat i natrijev klorid) i borata.
• Minerali koji se oblikuju u isparavajućim ležištima ovise o sastavu i temperaturi slanih
voda u vrijeme taloženja.
• Značajni se isparavajući izvori javljaju u pustinjama Velike zavale u SAD-u. Mineralna
ležišta su se proslavila zahvaljujući "timovima s 20 mula" koji su nekoć od Doline smrti
do željeznice vukli vagone natovarene boraksom.
Mineralna bogatstva
• Bor, nastao od boraksa i isparavanjem borata, bitan je
sastojak u proizvodnji stakla, keramike, glazura,
poljoprivrednih kemikalija, omekšivača vode te u
farmaceutici u proizvodnji lijekova.
• Borati se iskopavaju iz isparavajućih ležišta kod jezera
Searles u Kaliforniji te drugim pustinjskim mjestima.
• Pustinja Atacama u Južnoj Americi jedinstvena je među
svjetskim pustinjama po svojem velikom izobilju
mineralnih soli.
• Od sredine 19. stoljeća u Atacami se iskopava natrijev
nitrat koji služi za proizvodnju eksploziva i gnojiva.
Mineralna bogatstva
• Vrijedni minerali smješteni u aridnim zemljama uključuju bakar u Sjedinjenim
Državama, Čileu, Peruu i Iranu; željezo, olovo i cink u Australiji; kromit u Turskoj;
zlato, srebro i ležišta uranijaa u Australiji i Sjedinjenim Državama.
• Nemetalni mineralni izvori i stijene kao što su berilij, tinjac, litij, glina, plavućac i
troska također se javljaju u aridnim područjima.
• Natrijev karbonat, sulfat, borat, nitrat, litij, brom, jod, kalcij i spojevi stroncija se nalaze
u sedimentima i slanim vodama blizu površine koje su oblikovane isparavanjem
unutarnjih vodenih površina, često tijekom nedavnih geoloških vremena.
Mineralna bogatstva
• Sastav rijeke Green u Coloradu, Wyomingu i Utahu sadrži
ležišta u aluvijalnim lepezama i isparenim slanjačama
stvorenih u ogromnom jezeru čija se razina mijenjala
milijunima godina.
• Gospodarski značajna ležišta trone, glavnog izvora
natrijevih spojeva, te tankih slojeva naftnog škriljevca bili
su stvoreni u aridnom okolišu.
• Neka od najbogatijih područja naftom na Zemlji nalaze se u
aridnim i semiaridnim područjima Afrike i Srednjeg istoka,
iako su naftna polja izvorno oblikovana u morskoj plićini.
• Nedavna klimatska promjena smjestila je te rezerve u aridnu
okolinu.
Hvala na pažnji!