Savana je travnjak tropske i suptropske klime koju karakteriziraju izrazite sezonske
promjene-sezona obilnih kiša izmjenjuje se sa sezonom izrazitih suša.
KLIMA I TLO Tlo je iznimno bogato hranjivim tvarima. Tlo je vrlo plodno Padalina ima izmedu 1000 i 1500 mm godišnje. Važnije od ukupne količine padalina je godišnja raspodjela padalina, koja je neujednačena. Naime, postoji izrazito vlažno, kišovito i izrazito suho razdoblje. Ljeti su ova područja pod utjecajem vlažnih ekvatorijalnih zračnih masa, zimi pod utjecajem suhih pasata. Zato su ljeta kišovita, a zime suhe. Temperature su kroz cijelu godinu visoke. Ipak, najtopliji mjesec je prije nastupa ljetnih kiša. Najveća zona savane nalazi se u Africi i zauzima oko 40% površine ovog kontinenta. Manja područja ovog prirodnog područja nalaze se u Južnoj Americi (na brazilskoj visoravni, gdje se nazivaju Campos, au dolini Orinoco doline), na istoku i sjeveru Azije (Indokina, Deccan Plateau, Indo-Gangesaya Plain), te također u Australiji., Životinje vegetacija Glavni su biljni oblici jednogodišnje trave i cvjetnice. Bujan rast trava i šibljaka u kišnoj sezonu pruža obilje hrane velikim životinjama, ali tijekom suše moraju se seliti do zelenijih pašnjaka. Stabla općenito vrlo dobro podnose sušu i imaju visoko smještene krošnje što pogoduje biljožderima poput slona i žirafe. Tipični su kralježnjaci veliki biljožderi ( bizon, zebra, gazela, antilopa itd.), lav, kojot, gepard, slon, žirafa, bivol, nosorog, nilski konj itd..
Baobab ili hljebovac, uz kišobranastu akaciju, najkarakterističnije je drvo afričke savane.
Stablo naraste do 25 metara, ali su pojedina stabla visoka i do 45 metara. To neobično drvo najveći je biljni spremnik za vodu, koji se sušnom razdoblju prilagodio tako da u svom nabubrenom deblu pohranjuje i do 120 000 litara vode. Opseg debla iznosi ponekad preko 40 metara, a promjer oko 15 metara. Premda neupotrebljiv za ogrjev, prava je tvornica hrane. Daje “majmunov kruh”, plod nalik na krastavac, iz kojeg se cijedi ukusan sok. Sjemenke su jestive, a od mladog lišća kuha se varivo. Od lišća se pripremaju i razni ljekoviti čajevi, dok kora služi kao sredstvo protiv malarije.
Požar je čest abiotički čimbenik ovog bioma te je većina biljnih vrsta stekla sposobnost podnijeti periodične požare.