Etape gospodarskog razvoja Republike Hrvatske

Na hrvatskim prostorima postoji nekoliko etapa gospodarskog

razvoja:
 Predmanufakturno i manufakturno razdoblje ( od 1700. do 1860.)
 Manufakturno-industrijsko razdoblje ( od 1860. do 1918.)
 Međuratno razdoblje ( od 1918. do 1945.)
 Poslijeratno razdoblje u socijalističkoj Jugoslaviji ( od 1945. do 1990.)
 Tranzicijsko razdoblje ( od 1991. do danas)
Predmanufakturno i manufakturno razdoblje
 Prevladavale su djelatnosti iz primarne skupine, a posebice su to bile
agrarne djelatnosti.
 U ovom dugom razdoblju odvijala se tranzicija gospodarstva iz
feudalnog u kapitalistički način funkcioniranja.
 Osim agrarne reforme tranzicija je obuhvatila i transformaciju obrta
(cehova) u manufakture i prve industrijske pogone.
 Glavnu ulogu ovih promjena imala su veća urbana središta.
 Počinje gradnja kolskih prometnica.
 Marginalni položaj ostavlja značajan negativan trag na većinu
hrvatskih prostora.
Manufakturno-industrijsko razdoblje
 U Hrvatskoj započinje 1862. godine s dovršetkom željezničke pruge
Zidani Most-Zagreb-Sisak.
 Razvoj prometa se nastavlja, glavni naglasak je na željeznici.
 Ovo razdoblje obilježeno je industrijalizacijom s brojnijom pojavom
raznih industrijskih pogona u većim središtima.
 Krajem 19.st. javlja se agrarna kriza.
 Ona je potaknula deagrarizaciju i deruralizaciju s jedne strane te
industrijalizaciju, urbanizaciju i vanjsku emigraciju s druge strane.
Međuratno razdoblje
 Razdoblje između dva svjetska rata.
 Obilježeno je daljnjom industrijalizacijom većih urbanih središta.
 Javlja se i stagnacija gospodarstva zbog ratova i svjetske ekonomske
krize.
 To je razdoblje karakteristično po slabom gospodarskom napretku.
 Kraj ovog razdoblja obilježen je Drugim svjetskim ratom koji je doveo
do značajnijih ratnih razaranja i demografskih gubitaka.
Poslijeratno razdoblje u socijalističkoj Jugoslaviji
 Ovo razdoblje započinje s potrebom potpune infrastrukturne i uopće
gospodarske obnove i razvitka zemlje.
 Nakon Drugog svjetskog rata odvija se intenzivna planska
industrijalizacija.
 U čitavoj se državi provodi nacionalizacija privatne imovine.
 U ruralnim se prostorima javlja snažna deagrarizacija hrvatskoga sela.
 Poljoprivreda je tijekom cijelog socijalističkog razdoblja bila
podčinjena industrijskom razvoju.
 Uvodi se radničko samoupravljanje kao oblik upravljanja poduzećima.
 Zatvorenost tržišta i plansko gospodarstvo jedno je od osnovnih
obilježja svih istočnoeuropskih gospodarstava pa tako i hrvatskog
(jugoslavenskog).
 Krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih jugoslavensko
gospodarstvo u potpunosti gubi utrku sa Zapadom.
 Počinje otvaranje granica što rezultira masovnim odlaskom na
privremeni rad u zapadnoeuropske zemlje te započinje razvoj
međunarodnog turizma.
 S vremenom dolazi do rasta uvoza i vanjskoga zaduživanja.
 Zadnjih je desetak godina socijalističkog razdoblja obilježeno
ekonomskom krizom te naznakama političkog raspada Socijalističke
Federativne Republike Jugoslavije.
Tranzicijsko razdoblje
 Krajem 1980-ih godina u čitavoj istočnoj Europi dolazi do društvenih i
gospodarskih promjena.
 Događaj koji je se često uzima kao simbol ovog razdoblja je rušenje
Berlinskog zida 1989.
 Promjene će početkom 1990-ih dovesti do raspada socijalizma i ulaska
čitavoga bivšega istočnog bloka u gospodarsku i političku tranziciju.
 Dolazi do denacionalizacije i povrata privatnog vlasništva.
 Temeljno je pitanje:”Zašto treba rekonstruirati gospodarstvo?”
 Na Hrvatsku je devedesetih godina izvršena agresija te je glavni
prioritet obraniti zemlju.
 Tranzicijsko je razdoblje obilježeno izdvajanjem iz Jugoslavije,
Domovinskim ratom, gospodarskom krizom te oporavkom i
približavanjem euroatlantskim integracijama.