INDUSTRIJA U PRESTRUKTURIRANJU

VALENTINA LJUBIĆ, 4.b

Gimnazija Matije Antuna Reljkovića, Vinkovci

U hrvatskom gospodarstvu još uvijek dominira industrija, koja se razvija od druge polovine
19. stoljeća. Hrvatska se polako približava strukturi razvijnih zemalja. U Hrvatskoj se, prostorno, može
izdvojiti osam glavnih industrijskih područja, od kojih apsolutno dominira zagrebačko. Neke
industrijske grane još su u krizi. Dolazi do velikih promjena u hrvatskom gospodarstvu da bi se
hrvatska industrija, proizvodnja te zapošljenje u istoj poboljšalo.

KLJUČNI POJMOVI: pojava industrije, razvoj industrije, važnost industrije, industrijske regije, struktura
industrije

UVOD

Razvoj hrvatske industrije započinje u drugoj polovici 19. stoljeća, no do sredine 20. stoljeća
industrija nije imala veliku ulogu u ukupnom razvitku hrvatskih zemalja. Uslijeđuju procesi nagle
industrijalizacije, decentralizacije, deargrarizacije, deruralizacije te nakon nekoliko desetljeća i
depopulacija. Do 1987. godine, broj zaposlenih u industriji se povećava na pola milijuna. Negativne
promjene nakon 1987. dovode do opće gospodarske krize. Nepovoljna struktura, ovisnost hrvatske
industrije o stranom kapitalu, tržištu, licencijama, enerergetsko-sirovinska uvozna zavisnost, ishitreni
procesi industrijalizacije i socijalizam samo su neki od uzroka opće gospodarske krize i zašto industrija
danas sporo i teško izlazi iz iste.

Industrija, nakon 1991. godine, doživljava temeljito prestrukturiranje, a to je dovelo do pada

industrijske proizvodnje, propasti niza industrijskih poduzeća te veliko smanjenje nezaposlenih.
Najviše se u industriju ulagalo u razdoblju socijalizma i stoga je industrija tada bila najvažnija
gospodarska grana. Dok je njezin razvoj bio brz i ekstenzivan, hrvatska industrija u svojoj strukturi,
razini tehnologije i poslovnosti nije bila pripremljena za uspješnije uključivanje na europsko i svjetsko
tržište. U ukupnom hrvatskom gospodarstu sekundarni sektor je sudjelovao 1961. godine sa 15,4%, a
taj je postotak povećan na 39,2% 1991. godine te smanjen na 29% 2011. godine.

Stope rasta vrijednosti industrijske proizvodnje i bruto domaćeg proizvoda od 2001. do 2011. godine
Industrija i danas, unatoč brojnim poteškoćama, ima važnu ulogu u hrvatskom gospodarstvu. Još
uvijek se u industriji zapošljava velik broj (2011. godine jedna petina zaposlenih) te ostvaruje dobar
udio BDP-a (2011. godine 15%). Danas se zaposlenost u industriji i dalje se polako smanjuje zbog
primjene moderne tehnologije, ali raste u privatnim i malim poduzećima. Također, u Hrvatskoj
postoje i regionalne razlike brzine i dometa smanjenja obujma industrijske proizvodnje te
industrijskih radnika. Uzrok tome je ponajprije prostorni raspored ratnih događanja, ali i strukturalni
razlozi. Industrija na području koje je stradalo u ratu iznimno se sporo obnavlja ili osniva nova.
Hrvatska se polako približava zapadu, gospodarski i demografski. Zapadna hrvatska transverzala – od
Međimurja, preko Varaždina, Gornje Podravine i Hrvatskog zagorja, osobito Zagreba, Karlovca i Siska
do Rijeke i Pule dolazi sve više do izražaja. U Hrvatskoj sve više prevladava monocentrizam metropole
jer Zagreb sve više dominira sa danas gotovo 70% ukupnog hrvatskog bankarskog kapitala. U
Hrvatskoj se može izdvojiti osam industrijskih područja od kojih se pet nalazi na zapadnom dijelu
države. Najveći udio u vrijednosti prodanih industrijskih proizvoda ostvaruju kemijska (i
petrokemijska), prehrambena, metalna te drvna industrija. Najveći udio industrijskih radnika
zapošljavale su prehrambena, metalna, kemijska i drvna industrija, a slijedile su tekstilna, industrija
vozila, elektrotehnička i elektronska, ostala prerađivačka industrija, industrija kože i obuće te
izdavačka i tiskarska djelatnost.

ZAKLJUČAK

Stanje industrije u Hrvatskoj je daleko od zadovoljavajućeg te prostora za napredak ima

dovoljno. Smanjenje industrijske proizvodnje za čak 40% danas je glavni problem hrvatskog
tranzicijskog gospodarstva jer bez proizvodnje nema ni realnog napretka. Potrebno je proizvodnju
modernizirati i prestrukturiranjem uključiti na svjetsko tržište. Također, do napretka i kontinuiranog
industrijskog rasta može se doći uz prave i dugoročne mjere. Industrijski rast može dovesti do brojnih
pozitivnih posljedica za cjelokupno gospodarstvo te samim time utjecati i na ostale ekonomske
razvojne ciljeve društva.

LITERATURA:

https://www.hgk.hr/industrijska-proizvodnja-porasla-5-u-2016-godini

https://www.slideshare.net/jankokovacevic777/industrija-hrvatske

D. Felerar, R. Vuk (2014.), Geografija 4, udžbenik za četvrti razred gimnazije, MERIDIJANI