Professional Documents
Culture Documents
Gospodarstvo Bih
Gospodarstvo Bih
Razvojna razdoblja
Struktura BiH gospodarstva je rezultat
pirodnogeografskih, političkih i
društvenih procesa
70% BiH gospodarstva je uništeno
ratom, uvoz nadmašuje izvoz
Ono nije spremno niti kadrovski niti
materijalno prihvatiti visokosofisticirane
tehnologije
Austro-ugarski period
Započinje industrijalizacija
Vođeni sopstvenim interesima gradili
su pruge, puteve, eksploatirali šume,
rude, sol
Između dva rata
Stagnacija gospodarstva
Stvara se domaća trgovinska elita
Nakon Drugog svjetskog rata
Period planaske ekonomije
Poljopprivreda postupno odumire , a
ekspanziju doživljava industrija
Zbog prirodnih bogatstava (ugljen i rude) i
svog položaja u središtu Jugoslavije, BiH
dobiva status industrijske regije i sirovinske
baze razvijenih republika
Najvažnije su bile namjenska i vojna
industrija
Grade se hidro i termoelektrane, u funkciji su
bile 4 željezare-Zenica, Ilijaš, Vareš i Ljubija;
kemijska industrija u Tuzli; aluminijska u
Mostaru itd.
1991. godine BDP/st bio j 75% prosječnog
jugoslovenskog dohotka. Iznad prosjeka bili
su Sarajevo, Tuzla, Mostar, Zenica, Banovići,
Bosanski brod i politički usmjerene općine
Mjesta sa ispod 20% jugoslovenskog
prosjeka-Kalesija i Skender Vakuf, nešto viši
su imali-Rudo, Srebrenik, Šekovići, Cazin,
Kotor Varoš, Tešanj, TeslićTomislavgrad,
Busovača, Rudo, Lopare.....
Od ukupnog broja radnika u
društvenom sektoru BiH je imala 15%
Hrvatska 24%, Slovenija33%, a Srbija
40%
U BiH posao je tažilo 220.000radnika,
u RH 100.000, u Srbiji 460.000
Postratni period
Tranzicija od planirane privrede ka tržišnom
gospodarstvu, od radničkog ka
kapitalističkom vlasništvu, od industrijske ka
postindustrijskoj zajednici
Današnje gospodarstvo karakterizira
nezaposlenost, nedovršena privatizacija,
dominacija trgovine i uvoza i sl.