Tranzicija: oznaava prijelaz zemalja u politiki demokratsko drutvo i u gospodarstvo temeljeno na trinim naelima Sastavnice: liberalizacija trita, makroekonomska

stabilizacija, rekonstruiranje i privatizacija, zakonodavne i institucionalne reforme Razlozi raspada Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ): *gospodarska kriza *etnika netrpeljivost *velike povijesno- politike suprotnosti jugoslavenskih nacija *goleme razlike u ekonomskoj razvijenosti Istupanje drava iz Jugoslavije: 25. lipnja 1991. (Hrvatska i Slovenija), 17. studenoga 1991. (Makedonija), 6. oujka 1999. (Bosna i Hercegovina); 27. travnja 1992. (Srbija i Crna Gora proglaavaju Saveznu Republiku Jugoslaviju --- 14. oujka.2002. (Srbija i Crna Gora )--- 3. lipnja 2006. (samostalnost Crne Gore) ---- 17. veljae 2008.(samostalnost Kosova) Raspad SFRJ uzrokovao velike prostorne,politike i gospodarske promjene. Na prostoru bive SFRJ je dolo do ratnih sukoba u kojima su najvie materijalnih i demografskih gubitaka imale Hrvatska te Bosna i Hercegovina, u manjoj mjeri Makedonija dok Srbija, Crna Gora nisu bile izravno pogoene ratnim razaranjima, ali su doivjeli veliku gospodarsku krizu kao inicijatori rata Prelazak sa socijalistikog dravnog ureenja u kapitalistiko dravno ureenje Problemi: pada BDP-a pogoranje standarda stanovnika gubitak zajednikog jugoslavenskog trita(zbog ratova,tvrtke nisu mogle plasirati robu na to trite, a za ostala trita je roba bila nekonkurentna) tvornice zastarjele, propadaju kada dolaze na trite kapitalizma; (brojne tvrtke propadaju ili
smanjuju broj radnika)

nagli porast nezaposlenosti( pogotovo Kosovo, Crna Gora, npr. Slovenija najmanja nezaposlenost) inflacije(pad vrijednosti novca) vanjskotrgovinski deficit dugovi sve vee socijalne razlike kriminal u privatizaciji (pojedinci rat iskoristili za osobnu dobit)

Drava 1.Hrvatska 2.Slovenija 3.Srbija 4.Bosna i Hercegovina 5.Makedonija 6.Kosovo 7.Crna Gora *Maarska Drava 1.Slovenija 2.Hrvatska 3.Crna Gora 4.Srbija 5.Makedonija 6.Bosna i Hercegovina 7.Kosovo *Maarska

BDP (1992. 2008.) 10,279 milijardi $ (1992.) 23,136 milijardi $ (2002.) 21,380 milijardi $ (1997.) 1,866 milijardi $ (1995.) 3,791 milijardi $ (2002.) 5,641 milijardi $ (2008.) 2,695 milijardi $ (2006.) 66,389 milijardi $ (2002.) BDP per capita (2010.) 22,850 $ 13,754 $ 6,510 $ 5,268 $ 4,459.$ 4,408 $ 3,059 $ 12,852 $

BDP (2010.) 60,851 milijardi $ 46,908 milijardi $ (2010.) 38,423 milijardi $ (2010.) 16,577 milijardi $ (2010.) 9,189 milijardi $ (2010.) 5,552 milijardi $ (2010.) 4,111 milijardi $ (2010.) 128,631 milijardi $ (2010.)

Drava SFRJ

BDP per capita 5,040 $ (1991.)

BDP 120,100 milijardi $ (1991.)

CRNA GORA - etniki sastav prevladavaju: Crnogorci(43%) i Srbi (32%) - struktura: III(57%) - II(27%) I(15%) - razvijenost turizma (primorski,planinski,zdrastveni,vjerski,seoski, kongresni turizam) - industrija:resursi omoguavaju mnogo razvijeniju preraivaku industriju od postojee - 26 vrsta mineralnih sirovina(12 eksplotacija) : koliine boksita,ugljena, olova - proizvodnja morske soli, aluminija, sirova elika - privatizirano je 55% ukupnog kapitala - strana ulaganja u 2009. godini iznosila su gotovo milijardu eura. - problemi u Crnoj Gori oituju se kroz visoki vanjski dug uslijed snanog rasta zaduenja i ne diverzificiranog gospodarstva(neproireno). - lanstvo: CEFTA, FAO, IMF,UN

BiH - podijeljena na dva dijela:Federacija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska - nakon Makedonije, bila je najsiromanija republika u SFRJ - prola najtei put do neovisnosti, a i danas je nedefinirana zemlja zbog nacionalnih problema izmeu tri naroda(Bonjaci, Hrvati, Srbi) - tri godine ratovanja unitile su bosanskohercegovako gospodarstvo i infrastrukturu - bosanskohercegovako gospodarstvo nakon ratnih dogaanja s poetka devedesetih godina zapoelo je proces oporavka. - uspostavom mira i ponovnim pokretanjem proizvodnje bh gospodarstvo biljei solidne stope rasta - Temeljni makroekonomski pokazatelji biljeili su pozitivne predznake sve do kraja 2008. godine, kada ni bh gospodarstvo nije ostalo imuno na utjecaje globalne ekonomske krize. - Bosna i Hercegovina jo uvijek prolazi kroz procese tranzicije gospodarstva i izgradnje slobodnog trita. U meuvremenu je proveden odreen broj politikih, socijalnih i ekonomskih reformi, to je pridonijelo odreenim poboljanjima gospodarstva u zemlji.. KOSOVO - najmlaa zemlja - Srbija ne priznaje neovisnost Kosova - javljaju se problemi sa definiranjem granica sa Srbijom - tranzicijski procesi su se odvijali sporije nego u ostalim zemljama okruenja te je cjelokupno gospodarstvo pretrpilo ogromnu devastaciju - tijekom proteklih nekoliko godina gospodarstvo na Kosovu pokazuje znaajan napredak u tranziciji prema trinoj ekonomiji i odravanju makroekonomske stabilnosti. - veliki problem je nezaposlenost vea od 40 % MAKEDONIJA globalna gospodarska i financijska kriza nije zaobila niti Makedoniju, ali njene posljedice nisu bile tako katastrofalne razlog tome valja potraiti i u injenici da je makedonsko gospodarsko malo i prilagodljivo ukupan gospodarski pad manji nego u nekim drugim zemljama regije. na samom dnu po stranim ulaganjima sa ostalim zemljama u regiji glavni makedonski proizvodi: poljoprivredni proizvodi: groe, vino, duhan, povre, mlijeko, jaja industrijski proizvodi: prehrambeni proizvodi, pia, tekstil, kemijski proizvodi, eljezo, elik, cement, energija, farmaceutski proizvodi problemi gospodarstva: veliki trgovinski deficit, visokoa stopa nezaposlenosti, siromatvo, siva ekonomija (utjee ilegalna trgovina, zapoljavanje na crno, neplaanje poreza neregistriranih tvrtki) struktura gospodarstva: III(62%)-II(29%) I(9%) lastvo: FAO, WHO, WTO, CEFTA, UN, MMF

SLOVENIJA najrazvijenija biva jugoslavenska republika od svog osamostaljenja Slovenija se razvija kao zemlja ureene gospodarske politike. nije imala ratnih teta, ni znaajnijih gubitaka jedina zemlja bive SFRJ, koja je lanica Europske unije i to od 2004. godine meu tranzicijskim zemljama prednjai po drutvenom razvoju, obrazovanosti i razvijenosti, niskoj stopi kriminala i razini korupcije Od svih bivih drava SFRJ, najbolje je proirila svoj gospodarski utjecaj u regiji.

SRBIJA snosi najveu krivnju za krvavi raspad nekadanje Jugoslavije ima razorenu ekonomiju i visoku nezaposlenost visoka stopa siromatva ima i jednu od najbolje organiziranih mafija u Europi ne priznaju Kosovo govorilo se i o mogunosti osamostaljenja Vojvodine odbijaju lanstvo u NATO-u u ranoj je fazi tranzicije iji je osnovni cilj afirmacija i razvoj trinog sustava gospodarstva i ukljuivanje u svjetske gospodarske tokove. vlada Republike Srbije provodi razne reforme koje za cilj ima podizanje razine gospodarskog razvoja i integriranje domaeg trita u svjetske i europske procese. EU je najznaajniji trgovinski partner Srbije

HRVATSKA imala velike gubitke nakon ratova nakon pada socijalizma 90-ih godina doivljava tranziciju prema otvorenom trinom gospodarstvu jedna je od najjaih ekonomija u jugoistonoj Europi, a prema BDP-u bolja je i od neki lanica Europske unije lanica NATO pakta, CEFTA-e problemi: velika nezaposlenost, inozemni dug, slabe gospodarske reforme najznaajniji parter u izvozu i uvozu je Italija glavne gospodarske grane: poljoprivreda, prehrambena industrija, tekstilna industrija, drvopreraivaka industrija, metalopreraivaka industrija, kemijska industrija, naftna industrija, elektroindustrija, graditeljstvo, trgovina, brodogradnja, pomorstvo i turizam