Strukture

stanovništva
bosne
iHercegovine
Kako bismo dobili jasnu sliku o brojim odlikama
stanovništva Bosne i Hercegovine neophodno
ga je promatrati kroz strukture stanovništva
među kojima su najznačajnije:
• biološka struktura (spolna i starosna),
• obrazovna struktura,
• ekonomska struktura,
• etnička struktura i
• religijska struktura.
 Spolna struktura
 Ona je odraz prirodnog priraštaja, migracija i povijesnih
događanja. Tri rata u proteklom stoljeću su destruktuirala
biološku strukturu stanovnika. Od 1895. do 1931. godine
prevladavala je muška populacija, dok je u periodu od 1941.
do 1991.godine dominirala ženska populacija.
 Rat od 1992. do 1995.godine, poremetio je taj odnos između
ženskog i muškog stanovništva, tj. ponovo je manji udio
muškog stanovništva u odnosuna žensko u ukupnom
stanovništvu Bosne i Hercegovine. Po popisu stanovništva iz
2013. godine od ukupno 3 531 159 stanovnika, muškaraca je1
732 270 (49%) , a žena 1 798 889 (51%) štu ukazuje na blagu
spolnu neravnotežu koja je prije svega prisutna među
stanovništvom starije dobi.
 Dobna struktura
Zahvaljujući brojnim društvenogeografskim dešavanjima, starosna struktura
stanovništva
se značajno promijenila od Drugog svjetskog rata do danas.
Usljed stalnog pada stope nataliteta, koji uzrokuje emancipacija žene i planiranje
obitelji, dolazi do smanjenja udjela mladog stanovništva u ukupnom stanovništvu
Bosne i Hercegovine.
S druge strane, industrijalizacija, besplatna zdravstvena zaštita i bolja prehrana su neki
od važnih faktora koji produžuju životni vijek stanovništva, što je utjecalo na
povećanje udjela prvo zrelog, a zatim i starog stanovništva. Ovaj proces laganog
starenja stanovništva zahvatio je našu državu odmah poslije Drugog svjetskog rata, s
tim da je od 1981. godine postao još intenzivniji.
Po popisu stanovništva iz 2013. godine udio mladog stanovništva iznosi 24%, zrelog
54% dok je starog stanovništva 22% što govori da se nalazimo u skupini država koje
imaju sve starije stanovništvo.
Prosječna starost stanovnika Bosne i Hercegovine po popisu iz 2013. iznosi 39,51
godina.
 Problem je i neravnomjerna distribucija stanovništva
usljed njegove koncentracije u pet velikih nodalno-
funkcionalnih centara.
 Stanovništvo BiH postaje sve starije, 1948.godine
prosječan životni vijek bio je 43 godine, a 1991.godine on
je povećan na 75 godina. Poslije ovoga rata prosječna
životna dob je 74 godine. Spolno-dobna piramida ima
stacionirani oblik u odnosu na 1948.godinu kada je bila
ekspanzivnog oblika.
Spolno-dobna piramida BiH 1948. godine
nepoznato

>75

70-74

65-69

60-64

55-59

50-54

45-49

40-44

35-39

30-34

25-29

20-24

15-19

10-14

5-9

0-4

250000 200000 150000 100000 50000 50000 100000 150000 200000 250000

ženski muški
Spolno-dobna piramida BiH 1991. godine
nepoznato

>75

70-74

65-69

60-64

55-59

50-54

45-49

40-44

35-39

30-34

25-29

20-24

15-19

10-14

5-9

0-4

200000 150000 100000 50000 50000 100000 150000 200000

ženski muški
Nacionalni sastav
 Složenost nacionalnog sastava stanovništva BiH posljedica je
njenog prirodnog i društvenog položaja. BiH ima složen
nacionalni i kulturno-religijski sastav. U BiH je živjelo 27
naroda i narodnosti (Slovenci, Jevreji, Albanci, Česi, Romi,
Poljaci, Turci, Slovaci, Rusi, Rusini, Njemci, Mađari,
Rumuni, Ukrajinci, Italijani itd.), a u općini Prnjavor
1991.godine ustanovljeno je 17 naroda i narodnosti. Prema
popisu stanovnika 1991.godine Hrvata je bilo 17,4%,
Bošnjaka 43,5% i Srba 31,2%. Prema Dejtonskom sporazumu
BiH je domovina tri konstitutivna naroda Hrvata, Bošnjaka i
Srba i drugih naroda i narodnosti koji u njoj žive.
Nacionalni sastav
Religijski sastav
 Duhovne tvorbe ljudi su segment kulture. Religija
utječe na način života, gospodarstvo, naseljenost itd.
 U BiH se ispovjedaju monoteističke religije-
kršćanstvo i islam. Kršćani su podjeljeni na katolike i
pravoslavce.
 Po popisu stanovništva iz 2013. godine u Bosni i
Hercegovini 50,7% stanovništva su muslimani,
30,7% su pravoslavci, 15,2% rimokatolici i 3,4% je
ostalih (agnostici, judaisti, ateisti i dr.)
Jezički sastav
 Jezik je jedna od osnovnih razdjelnica u podjeli na
nacije. On je podložan promjenama.
 U BiH 13,6% stanovnika imalo je za maternji jezik
hrvatski, 37,5% bosanski, 18,8% srpski, 26,6%
srpskohrvatski i 1,4% hrvatskosrpski jezi.
Današnja situacija je približno jednaka sa
nacionalnom strukturom
Struktura prema naobrazbi
 Nivo obrazovanja stanovništva uzima se kao jedan od
osnovnih indikatora razvijenosti jedne sredine.
 između nivoa društveno-ekonomske razvijenosti, nivoa
obrazovanja stanovništva i njegovog prirodnog i ukupnog
kretanja postoji uzročno-posljedični odnos.
 Danas se smatra da je pismenost odraslih 94%, s tim
što se pod tim podrazumijeva da zna čitati i pisati.
 Broj nepismenih stalno se smanjivao:
 1948.=45%
 1953.=40%
 1961.=34%
 1971.=23%
 1981.=15%
 1991.=9%
 2005.=6%
 2013.=2,82%
Nepismeno stanovništvo, 2013.god, udio nepismenih
starih 10 i više dodina
 Udio nepismenih na zadnjem popisu iz 2013. godine iznosi 2,82% što
ukazuje na lošu obrazovnu strukturu stanovništva u Bosni i Hercegovini.
 Po popisu iz 2013. godine i dalje je vrlo visoko učešće onih koji su bez
ikakve škole i onih s završenih samo nekoliko razreda osnovne škole ili
osnovnom školom (oko 43%), dok je najmanji udio onih sa višom i
visokom školom (oko 12,7%).
 U školskoj 2016/2017. godini na prostoru B i H djelovala je 1791 osnovnа
škola (matične i samostalne sa područnim školama) i 51 školа za djecu sa
poteškoćama u razvoju, 311 srednjih škola i 27 visokoškolskih ustanova.
 Jedan od vrlo važnih oblika obrazovanja je i kompjuterska pismenost koja
nam omogućava da u savremenom svijetu, u kojem vladaju informatičke
tehnologije, brže dođemo u kontakt sa svijetom. Po podacima sa popisa
stanovništva iz
2013. godine Bosna i Hercegovina ima 36 % kompjuterski
pismenih osoba što također nije zadovoljavajući podatak.
 Napredak je vidljiv ali ga kvari činjenica da je
najveći broj nepismenih žena, 1991.godine od
9%nepismenih su 83%žene.
 U okviru bivše Jugoslavije BiH je imala najveći broj
nepismenog stanovništva.
 Najpismeniji su stanovnici velikih gradova, a više
od 20% nepismenog stanovništva imale su općine:
Bosanski Petrovac, Bratunac, Bosansko Grahovo,
Glamoč, Ključ, Neum, Srebrenica; Šipovo,
Vlasenica, Trnovo, Kalinovik, Skender
Vakuf(Kneževo), Nevesinje.
Gospodarski sastav
 Na temelju proučavanja udjela aktivnog tj.
zaposlenog stanovništva, društvenog proizvoda po
stanovniku i udjela pojedinih gospodarskih grana
utvrđuju se osnovne značajke gospodarstva i
gospodarske mogućnosti države
 Procjene govore da je danas oko 50% aktivnog
stanovništva u BiH, ali je skoro isti postotak i
izdržavanog stanovništva, samo 30% aktivnog
ženskog stanovništva.
 Gospodarski preobražaj BiH poslije II. Svjetskog rata pokazuje i
smanjene poljoprivrednog u ukupnom stanovništvu sa čak 72% u
1948.g. na 11% u 1991.g
Naime, industrijalizaciju prati uvođenje obavezne osnovne škole,
opismenjavanje i obrazovanje odraslih, što smanjuje udio poljoprivrednog
stanovništva, a povećava udio zaposlenih u nepoljoprivrednim
djelatnostima.
Analizirajući podatke uposlenosti stanovništva po sektorima djelatnosti sa
popisa stanovništva iz 2013. godine najveći udio uposlenih je u tercijarnom
sektoru (49,8%), dok je
najmanji u primarnom sektoru djelatnosti (18,1%).

 Najveći udjel aktivnog stanovništva imale su najrazvijenije industrijske

sredine: Sarajevo, Zenica, Tuzla, Banjaluka, Mostar
Promatrajući udio zaposlenih po starosti i spolu u 2017. godini (procjena),
naPosljednji popis stanovništva iz 2013. godini bilježi pad broja radno
sposobnog stanovništva na 43,6% što je dijelom posljedica starenja
stanovništva. U ukupnom broju radno sposobnog stanovništva Bosna i
Hercegovina danas ima visoku stopu nezaposlenosti koja je u 2017.
(procjena) iznosila 20,0%, dok je stopa zaposlenosti za isti period iznosila
32,2%.
Usljed starenja stanovništva veliki je broj penzionera, i drugih izdržavanih
lica, što jasno ukazuje na velike ekonomske probleme u kojima se nalazi
Bosna i jviše zaposlenog stanovništva čine muškarci u dobi od 24 do 49
godina sa završenom srednjom školom.
Najviše nezaposlenih osoba, gledano sa aspekta starosti, su mladi sa
završenom srednjom školom, dok je najmanja nezaposlenog stanovništva u
skupini visokoobrazovanih osoba.
 Velikiproblem Bosne i Hercegovine je postojnje
«sive ekonomije» tj. velikog broja radnika «na
crno» koji nemaju niti socijalnog, penzijskog i
zdrvstvenog osiguranja.