28 prosinca, 2020 • Maja Domac • software za graditeljstvo • budućnost poslovanja • građevinski sektor u

Hrvatskoj

Građevinska industrija u Hrvatskoj: Kakvo je

stanje?
S obzirom na to da će ova 2020. godina u anale ući kao godina prepuna
izazova, nameće se pitanje kako će se sve to odraziti na građevinsku
industriju. Prirodne katastrofe – suše, požari, obilne kiše, česta i nepredvidiva olujna
nevremena, razorni potresi – i ono najgore – pandemija izazvana virusom COVID-19
iz temelja su promijenili svijet i naše živote.

Hrvatska nažalost nije bila iznimka. Pandemija je zahvatila cijelu zemlju. Kao da virus
nije dovoljan, na otocima i u priobalju muku se mučilo s nevremenima i vodenim
bujicama, dok je kontinentalni dio zemlje bio izložen ekstremnim vrućinama, glavni
grad pogodio snažan potres kakav se ne pamti, a rad od kuće postao je novo
normalno. Puno se promjena dogodilo u samo nekoliko mjeseci. Nema dvojbe,
izazovi su golemi. No, jesu li oni ujedno i nove mogućnosti? Je li potres u
Zagrebu prekretnica za građevinsku industriju, prilika za nove ciljeve i prioritete?

KAKVA JE TRENUTAČNA SITUACIJA U GRAĐEVINSKOJ INDUSTRIJI U

HRVATSKOJ?

Prema navodima hrvatskog časopisa Građevinar, građevinske tvrtke u Republici

Hrvatskoj početkom godine bile su suočene s mnogim rizicima, kao što su
nestašica radne snage i rast cijena materijala, a situaciju je dodatno pogoršala
pandemija koronavirusa koja je prekinula lance opskrbe te cijelu industriju gurnula u
stanje neizvjesnosti.

Sredinom ožujka 2020. obustavljeni su radovi na svim gradilištima u zemlji da bi

potom, na temelju dogovora socijalnih partnera o mjerama sprječavanja zaraze
koronavirusom na gradilištima, koncem ožujka bili nastavljeni. Pandemija je izazvala
probleme u opskrbi građevinskog materijala budući da su tvornice diljem zemlje i
svijeta zatvorene, a transport nakratko obustavljen.

Zatvaranje granica dodatno je pogoršalo i nedostatak radne snage jer strani radnici
nisu mogli doći u Hrvatsku ili su bili primorani ostati u 14-dnevnoj karanteni. Sve
navedeno izazvalo je kašnjenja u rokovima čije posljedice zbog trenutačne
epidemiološke situacije i mogućih mjera još uvijek nije moguće točno procijeniti.
Jedno je dakako sigurno – ova je situacija ukazala na nužnost prelaska na
digitalne tehnologije koje omogućavaju daljinsko upravljanje gradilištima i
modernizaciju radnih procesa.

JE LI PANDEMIJA KORONAVIRUSA IMALA UTJECAJA NA HRVATSKI

GRAĐEVINSKI SEKTOR?
I analize Hrvatske gospodarske komore pokazuju da je virus uzeo svoj danak u
građevinskoj industriji. Tako je u travnju 2020. došlo do pada obujma građevinskih
radova od 4,7% (na zgradama pad 6,4%, a na ostalim građevinama 2,2%) u odnosu
na travanj 2019. godine.

Situacija je nešto bolja kada se gleda razdoblje od prva četiri mjeseca 2020. godine
kada je zabilježen rast obujma građevinskih radova u prosjeku od 3,2% u odnosu na
isto razdoblje 2019. godine. Što se tiče omjera u strukturi odrađenih sati na
gradilištima u prva četiri mjeseca 2020. godine nisu se znatnije promijenili u odnosu
na isto razdoblje 2019. godine pa se tako još uvijek najviše sati odradi kod
novogradnje na zgradama (u prva četiri mjeseca 2020. godine 34,9% ukupno
odrađenih sati) te kod ostalih radova (rekonstrukcije, popravci i održavanje) na
ostalim građevinama (u prva četiri mjeseca 2020. godine 26,7% ukupno odrađenih
sati). Na razini članica Europske unije, kumulativno gledano u prva četiri mjeseca
2020. godine bilježi se pad obujma građevinskih radova, u prosjeku 8,3% u odnosu
na isto razdoblje 2019. godine

Statistički podatci o broju izdanih građevinskih dozvola u prvom polugodištu ove

godine pokazuju da je došlo do pada broja izdanih dozvola od 13,2% u odnosu na
isto razdoblje 2019. Ovaj se rezultat, međutim, ne pripisuje djelovanju korona virusa
jer su građevinske dozvole zatražene prije izbijanja epidemije, ali ukazuje na
strukturne probleme građevinske industrije u Hrvatskoj, prije svega na nedovoljno
razvijenu investicijsku klimu.

OD OBNOVE ZAGREBA OČEKUJE SE DA BI MOGLA POTAKNUTI

GOSPODARSKI UZLET

Uz sve faze koje prethode samoj izgradnji te pod uvjetom da proces ide najbržim
mogućim ritmom, dizalice bi mogle preplaviti Zagreb do kraja iduće godine. Bude
li to tako, doći će do promjene trendova u strukturi između udjela dozvola za
novogradnje i rekonstrukcije, jer su zasad pretežite dozvole za novogradnje: u lipnju
ih je izdanih 75,8% ili 518 za novogradnju, a 24,2% ili 165 za rekonstrukciju.

Prilika je to i za modernizaciju hrvatskih tvrtki te povećanje njihove

konkurentnosti. Bude li država omogućila stimulacije za one koji u obnovi budu
koristili hrvatske proizvode (robu i materijale), od obnove bi mogla profitirati i prateća
industrija. Zbog svega navedenoga moguće je da će doći do promjene trendova
te da će stanogradnja, energetska obnova zgrada te sanacija nakon potresa
građevinsku industriju usmjeriti ka visokogradnji.

NA VELIKIM INFRASTRUKTURNIM PROJEKTIMA PREPOZNATA JE

VAŽNOST DIGITALIZACIJE

Spomenimo i izazove u financiranju projekta. U Hrvatskoj se trenutačno dogovaraju

moratoriji na otplate kredita što je još jedan u nizu čimbenika koji će usporiti
završetak projekata. Upravo je zbog toga značaj projekata (su)finaciranih sredstvima
Europske unije, koja ne ovise o državnom proračunu RH, velik jer bi oni mogli pomoći
ublažiti posljedice ove krize. U Hrvatskoj se provodi značajan broj EU projekata,
čija je vrijednost nekoliko milijardi kuna, od kojih je možda najpoznatiji
kapitalni projekt Cestovnog povezivanja Južne Dalmacije, koji obuhvaća
izgradnju Pelješkoga mosta i pristupnih cesta, na kojem Hrvatske Ceste koriste
PlanRadar te projekt izgradnje Istarskog ipsilona, na kojem je PlanRadar
također zastupljen.

I za kraj tračak optimizma – u Hrvatskoj se trenutačno gradi 4000 novih

stambenih jedinica, za svačiji ukus i džep. I premda je proljeće 2020. obilježila
dosad neviđena stagnacija na tržištu nekretnina, koja se negativno odrazila i na rad
agencija za promet nekretninama te javnobilježničkih ureda, zagrebački je potres
mnoge natjerao da preispitaju život u nekretninama u centru grada i promisle o kupnji
nekretnine u drugim dijelovima grada. Vrijedi istaknuti i da je 19. listopada 2020.
završen natječaj Vlade za subvencioniranje stambenih kredita te da je zaprimljeno
rekordnih 4.651 zahtjeva, od kojih je do do 23. listopada obrađeno je 1.800 zahtjeva
te odobreno njih 1.552. Bez obzira na sve, živjeti i graditi se mora.