Maja Rubi

Nives Cota
UVOD
gotovo je polovica povrine Hrvatske pod umom i
umskim zemljitem (48%)
umama se upravlja na dugoronoj osnovi odrivoga
gospodarenja
godinja sjea ume oko 80% ukupnog prirasta
ume u Europi zauzimaju 42% kopnenog teritorija
(EU raspolae s oko 5% svjetskih umskih
potencijala)
izmeu lanica EU najveu pokrivenost umama
imaju Finska i vedska
prve tvornice namjetaja u JI Europi na
podruju Hrvatske (1884. godine)
nakon Drugog svjetskog rata osnovani veliki
industrijski kombinati koji su zapoljavali
tisue radnika
krajem 20. st. znatne promjene u
organizacijskom i proizvodnom smislu
konsolidacija proizvodnih kapaciteta
jaanje konkurentnosti
UMARSTVO I DRVNA INDUSTRIJA
umarstvo i drvo-preraivaka industrija u Republici
Hrvatskoj imaju dugu povijest i tradiciju
ovaj je sektor ostvario osobito snaan rast u drugoj polovici
20-tog stoljea
u razvijenim ekonomijama ostvaruje direktne i multiplicirajue
indirektne uinke u razvoju gospodarstva
pro-aktivne industrijske i fiskalne politike mogu rezultirati
oslobaanjem potencijala u sektoru umarstva i drvo-
preraivake industrije te snanim multiplikacijskim uinkom
utjecati na rast bruto domaeg proizvoda i zapoljavanja
(posebice u ruralnim sredinama)


s obzirom na raspoloive umske potencijale,
openito se smatra da ovaj sektor ima velike
mogunosti i potencijal rasta u Europi
odgovarajue politike upravljanja umama sastavni su
dio vladinih ekonomskih politika i politika
regionalnog razvoja
posebno znaenje ima pokazatelj stupnja
eksploatacije, kao temeljne pretpostavke za
ostvarivanje ekonomskih uinaka i multiplikacije na
stvaranje nove vrijednosti u nacionalnoj ekonomiji i
zapoljavanje

umarstvo i drvna industrija sudjeluje u kreiranju
nove vrijednosti u EU s 8%, odnosno s 9% u
kreiranju radnih mjesta
niska razina eksploatacije uma u RH u usporedbi sa
zemljama lanicama EU moe poduprijeti tezu o
relativno niskom ekonomskom uinku ovog sektora
na nacionalnu ekonomiju, regionalni razvoj i
zapoljavanje
podizanje stupnja iskoritavanja umskog potencijala
zahtijeva promjenu vladinih politika upravljanja
umskim potencijalom i usklaivanja s najboljom
praksom zemalja-lanica EU
ZNAAJKE DRVNE INDUSTRIJE
vrlo visok udio domae sirovine u proizvodima svih faza
prerade
izvozna usmjerenost
dugorona tendencija porasta potranje
iroka disperzija poduzea i profitnih centara
mogunost visokog stupnja zapoljavanja u malim
mjestima
relativno niska vrijednost ulaganja
relativno ekoloki prihvatljiva djelatnost
BROJ GOSPODARSKIH SUBJEKATA
Broj gospodarskih subjekata prerade drva i proizvodnje namjetaja u 2008. godini
ZAPOSLENOST
Zaposlenost u preradi drva i proizvodnji namjetaja
BROJ ZAPOSLENIH U SEKTORU UMARSTVA I DRVNE
PRERADE
ekonomski pokazatelji umarstva i drvno-
preraivake industrije pokazuju vrlo visoku
ekonomsku snagu ovog gospodarskog sektora
VANJSKOTRGOVINSKA AKTIVNOST
- IZVOZ -
Izvoz proizvoda prerade drva i proizvodnje namjetaja u razdoblju od 2005. do 2009. godine
Udjel izvoza proizvoda prerade drva i proizvodnje namjetaja u ukupnom izvozu RH
VANJSKOTRGOVINSKA AKTIVNOST
- UVOZ -
Uvoz proizvoda prerade drva i proizvodnje namjetaja u razdoblju od 2005. do 2009. godine
Udjel uvoza proizvoda djelatnosti prerade drva i proizvodnje namjetaja u ukupnom uvozu RH
pokazatelji iz vanjsko-trgovinske bilance
sektora pokazuju rast ukupnog izvoza u
razdoblju 2006. 2008. godine
svjetska financijska kriza utjecala je na
pad domae i inozemne potranje
oporavak inozemne potranje za
proizvodima hrvatskog drvno -
preraivakog sektora moe se vidjeti kroz
porast izvoza u 2010. g.
Izvor: Eurostat, HGK, 2011.
Vanjsko-trgovinska bilanca
GOSPODARSKA GRANA KOJA IZVOZI BUDUNOST
na prvi pogled se moe zakljuiti da
situacija i nije tako loa ostvarenje
suficita vanjskotrgovinske bilance
meutim struktura izvoza je
nezadovoljavajua !!!
glavnina izvoza drvnog sektora ini drvo
kao sirovina i proizvodi od drva nie vrste
u odnosu na namjetaj
Nesumnjivo se mora mijenjati postojea struktura
sektora u korist izvoza finalnih proizvoda

nerijetko drvno - preraivaki kapaciteti nisu opskrbljeni
sirovinom ni po koliini ni po kvaliteti budui da se, u
pravilu, najkvalitetniji dio izvozi
trend poveanja kapaciteta i izgradnje pilana (oko 780 na
podruju Hrvatske)
suficit u vanjskotrgovinskoj bilanci treba graditi na prihodu
od proizvoda viih faza obrade, poput namjetaja, a ne na
izvozu vlastitih mogunosti razvoja, tj. sirovine
odnos prosjene vrijednosti trupaca i namjetaja iz
masiva je 1:7,
dodana vrijednost namjetaja implicira 7 puta vie
zaposlenih, 7 puta vie dohodaka, poreza, doprinosa i
dobiti
SWOT ANALIZA PRERADE DRVA
Izvor podataka: Strateke odrednice razvitka i konkurentnost preraivake industrije Hrvatske do 2013. godine , Ekonomski institut, Zagreb, 2009.
SWOT ANALIZA PROIZVODNJE NAMJETAJA
Izvor podataka: Strateke odrednice razvitka i konkurentnost preraivake industrije Hrvatske do 2013. godine, Ekonomski institut, Zagreb, 2009.
glavni razlozi relativno nepovoljnog stanja i
prepreke dinamiziranju rasta i razvoja drvo-
preraivakog sektora jesu dugogodinje
praktino nepostojanje vladinih politika i fiskalnih
mjera poticanja razvoja ovog sektora
zadravanje praktinog dravnog monopola u
eksploataciji drva
nepostojanje odgovarajue strategije razvoja
ovog sektora
relativno nerazvijen regulatorni okvir
Regulatorni okvir
stvari se mijenjaju no postoji jo puno
prostora za napredak

Strategija razvoja industrijske prerade drva i
papira
Operativni program razvoja industrijske
prerade drva u RH od 2011. - 2014. g
Strategija razvoja dizajna namjetaja 2010. -
2012. g.
za odrivi ubrzani rast u budunosti izdvajaju
se etiri glavne sastavnice stratekog okvira
poveavanje opskrbe drvno-preraivake
industrije dovoljnom koliinom kvalitetne sirovine
unapreivanje aktivnosti primarne prerade drva
intenziviranje ulaganja u aktivnosti sekundarne
prerade
razvoj ljudskog kapitala, znanja i sposobnosti
rezultat
promjena postojee strukture u korist finalne
proizvodnje
poveanje uea finalnih proizvoda od drva na
tritu
poveanje konkurentnosti finalnih proizvoda od
drva na tritu
poveanje zaposlenosti i zadravanje stanovnitva
u ruralnim podrujima
poticanje razvoja i zatita nacionalne industrijske
prerade drva, ne dovodei u pitanje njezinu
otvorenost
USPOREDBA EU I SAD
Proizvodnja drvenih ploa
sve vrste drveda
u tisudama m
3
Proizvodnja oblovine
u tisudama m
3
Uvoz oblovine
u tisudama m
3
Proizvodnja oblovine potencijalnih lanica EU
u tisudama m
3
Izvoz oblovine
u tisudama m
3
Uvoz drvenog namjetaja
Tisude eura (EUR 1.1.1999.)
Izvoz drvenog namjetaja
Tisude eura (EUR 1.1.1999.)
SAD I DRVNA INDUSTRIJA

Prema U.S. Lumber industry:
Ameriki proizvodi od drva i drvna industrija, kritini su
elementi proizvodnje i gospodarstva
pilane i industrija za zatitu drva zapoljava vie od 80.000
radnika diljem Amerike
rezultat toga je godinji prihod od oko 3 milijarde dolara koji
podrava gospodarstva tisua zajednica diljem zemlje
dodatnih 230.000 amerikih radnika izravno ovise o pilanama
postoji vie od 1.400 proizvodnih pogona unutar pilana,
proizvodnje drvenih proizvoda i sektora za ouvanje drveta
oko 11 milijuna amerikih privatnih zemljoposjednika,
upravlja s oko 640 milijuna hektara drvenog zemljita
OBILJEJA DRVNE INDUSTRIJE SAD
treina amerikih zemljita pokrivena je umama (302 milijuna
hektara)
petina amerikog zemljita je timberland

(204 milijuna hektara) -

zemljite koje je u stanju proizvoditi 1,38 kubinih metara po hektaru
industrijskog drva godinje
71% svih Timberland u SAD-u je u privatnom vlasnitvu, a 29 % u
javnom
ukupan broj drvo poduzea u SAD-u je 86.000, ukljuujui i 19.000
primarnih proizvoai, 53.000 sekundarnih proizvoaa i 14.000
proizvoaa namjetaja
svih 50 drava imaju tvrtke za proizvodnju drva, s brojem objekata u
rasponu od 8 u Rhode Island do 1900 u Alabami
vrijednost amerikih poiljki masivnog drva u 1997. iznosila je 127
milijarde dolara
proizvoai namjetaja pridonijela su jo 21 milijardu dolara
najvie vrijednosti poiljaka dolaze iz Oregona, Kalifornije i Sjeverne
Karoline


Zahvaljujemo na panji !