,,ANALIZA DRVNE INDUSTRIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ''

SADRŽAJ

1. UVOD..........................................................................................................................................1
2. DRVNA INDUSTRIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ............................................................................2
2.1. OSNOVNI PODATCI O HRVATSKIM ŠUMAMA.........................................................................3
2.2. STRATEGIJA RAZVOJA PRERADE DRVA I PROIZVODNJE NAMJEŠTAJA....................................4
3. ANALIZA DRVNE INDUSTRIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ..................................................................6
3.1. ZAPOSLENOST U DRVNOJ INDUSTRIJI.....................................................................................6
3.2. FINANCIRANJE DRVNE INDUSTRIJE.........................................................................................8
3.3. UDIO DRVNE INDUSTRIJE U BRUTO DOMAĆEM PROIZVODU................................................9
4. ODRŽIVO GOSPODRANJE ŠUMAMA.............................................................................................10
5. ZAKLJUČAK...................................................................................................................................11
LITERATURA:.........................................................................................................................................12
 1. UVOD

Šumarstvo i drvna industrija koja koristi primarne proizvode šumarstva su nedvojbeno

značajan resurs u hrvatskom gospodarstvu. Asortiman i struktura proizvoda su veoma
raznovrsni stoga okosnicu drvne industrije čini proizvodnja sljedećih proizvoda: sve vrste
namještaja, građevinska stolarija, parketi i podovi, montažna drvena gradnja, masivne ploče,
palete i briketi, drveni ambalažni materijal.

Ovaj rad analizira značaj drvne industrije u ukupnoj zaposlenosti, utjecaj na bruto domaći
proizvod, izvoz te ukupnu vrijednost proizvodnje u Republici Hrvatskoj.

Rad je podijeljen u 5 dijelova. U uvodnom dijelu ukazuje se na tematiku rada dok drugi dio
opisuje opće stanje u kojem se nalazi drvna industrija Republici Hrvatskoj. Treći dio analizira
podatke o drvenoj industriji u Hrvatskoj dok se četvrti dio odnosi na održivo gospodarenje
šumama. U petom dijelu iznose se zaključci rada.
 2. DRVNA INDUSTRIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Domaća drvna industrija još uvijek prolazi kroz utjecaj  financijske i gospodarske krize,
sagledava vlastite, ali i društvene prednosti, kao i nedostatke i slabosti koje sprječavaju
potpuno iskorištenje prilika otvorenih pred hrvatskim gospodarstvom i društvom. Drvni i
šumarski sektor biti će nedvojbeno suočen sa širokom paletom konkurentnosti, problema i
izazova na zajedničkom tržištu, ali i svijeta. Pri tome industrija treba uposliti vlastite vještine i
kreativnost u održavanju konkurentnosti i iskoristiti potencijalne mogućnosti koje također
postoje u drvu kao materijalu. Drvo ne samo da je jedan od rijetkih domaćih sirovinskih
resursa, već su i njegove uporabne vrijednosti u estetskom, kvalitativnom, ekološkom smislu
gotovo nezamjenjive. Stoga svako ozbiljno promišljanje gospodarskog razvoja Republike
Hrvatske mora predvidjeti korištenje i ugradnju visokokvalitetnih proizvoda domaćih drvnih
proizvođača koji ulažu sve raspoložive resurse i znanje u oplemenjivanje izuzetno vrijedne
domaće sirovine. Hrvatska drvna industrija ima vrlo dugu tradiciju, vrlo vrijedne proizvode iz
svjetski poznatog i cijenjenog slavonskog hrasta te je dizajn proizvoda u skladu sa svjetskim
trendovima koji uvelike brinu o ekologiji te obnovljivim izvorima energije1

Proizvodi šumarstva i drvne industrije podijeljeni su u tri osnovne velike grupe za potrebe
analize, a prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD 2002): šumarstvo, prerada drva i
proizvodi od drva i proizvodnja namještaja, ostala prerađivačka industrija. Značajan je porast
izvoza na strana tržišta, dok je prodaja na domaćem tržištu bilježila promjenjiva kretanja.
Analiza prednosti i nedostataka drvno-prerađivačkog kompleksa u Hrvatskoj na temelju
SWOT analize prema rezultatima prikazanim u Vlahinić-Dizdarević i Uršić (2010) ukazuje na
zaključak o postojanju komparativnih prednosti vezanih za dostupnost kvalitetne drvne
sirovine i dugu tradiciju. Međutim, autori kao potencijalnu opasnost ukazuju na nisku razinu
ulaganja i relativnu tehnološku zastarjelost, kao i konkurenciju iz zemalja s nižim troškovima
rada. Stoga je potrebno poticati ulaganja u ovaj kompleks, te osigurati veću razinu
povezivanja proizvođača u klaster, što može pozitivno utjecati na konkurentnost i
specijalizaciju u proizvodnji. Očekivan je rast proizvodnje i međunarodne razmjene za sve
skupine proizvoda, a najveće stope rasta očekivane su za papir za tiskanje i pisanje i iveraste
ploče. Na temelju analize kretanja izvoza i uvoza šumsko-drvnih proizvoda Sabadi (2007)
daje širi kontekst o važnosti gospodarenja nacionalnim resursima i specijalizaciji hrvatskog

1
Hrvatska gospodarska komora, dostupno na: https://www.hgk.hr/katalog-hrvatske-drvne-industrije-najava
(25.05.2019.)
gospodarstva u procesu pristupanja Hrvatske međunarodnim integracijama2. (…)
Razumijevanje značaja šumarstva i drvne industrije, kao i veza s ostalim djelatnostima pruža
polaznu osnovu za valorizaciju i ulaganje u šumarstvo, kao i osnovicu za kvantifikaciju
očekivanih učinaka takvih ulaganja i njihovu tržišnu opravdanost3.
Na slici 1. prikazana je proizvodnja šumarskih proizvoda u razdoblju od 2013. do
2017.godine.
Slika 1. Proizvodnja šumarskih proizvoda

Izvor: Državni zavod za statistiku, dostupno na: https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/CroInFig/croinfig_2018.pdf

(25.05.2019.)

2.1. OSNOVNI PODATCI O HRVATSKIM ŠUMAMA

Šume u Republici Hrvatskoj pokrivaju 37% ukupnog državnog teritorija i zajedno sa šumskim
zemljištem čine jedinstveno šumskogospodarsko područje na 2 485 300 ha ukupne površine.
Od toga je 81% šuma u državnom vlasništvu, a 19% u privatnom.  Prema namjeni šume mogu
biti gospodarske, zaštitne i šume s posebnom namjenom. Gospodarske šume koriste se
prvenstveno za proizvodnju drva i drugih šumskih proizvoda. Zaštitne šume služe kao zaštita
zemljišta od erozije, vodnih tokova, naselja, gospodarskih i drugih objekata. Prema važećim
šumskogospodarskim osnovama područja od ukupne površine šuma i šumskih zemljišta u
Republici Hrvatskoj udio šuma prema namjeni iznosi: gospodarske šume 84%; zaštitne šume i
šume posebne namjene 16%4

Tablica 1. Površina šumskog zemljišta

2
Lovrinčević Ž., Mikulić M. (2014): Šumarski list, str 551-562, dostupno na: https://hrcak.srce.hr/135179
(25.05.2019.)
3
Ibid.

4
Hrvatske šume, dostupno na: https://www.hrsume.hr/index.php/hr/34-sume/sume1/44-sume (25.05.2019.)
  POVŠRINA ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA
  Površina šumskog zemljišta, ha Indeksi  
Forest land area, ha Indices
2017.
2016. 2017.
2016.
         
Ukupno 2 759 039 2 755 278 99,9 Total

         
Šume 2 492 676 2 496 928 100,2 Forests
Gospodarske šume 1 353 811 1 341 637 99,1 Production forests

Zaštitne šume 710 138 722 937 101,8 Protective forests

Šume s posebnom 428 727 432 354 100,8 Special-purpose forests

namjenom
Ostalo šumsko zemljište 224 103 217 269 97,0 Other forest land

Neplodno zemljište 42 260 41 081 97,2 Arid land

Izvor: Državni zavod za statistiku, https://www.dzs.hr/ (25.05.2019.)

2.2. STRATEGIJA RAZVOJA PRERADE DRVA I PROIZVODNJE

NAMJEŠTAJA

Strategija razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja Republike Hrvatske za razdoblje od

2017. do 2020. godine prvi je nacionalni dokument izrađen nakon ulaska u EU, kojim se
planira strateški razvoj prerade drva i proizvodnje namještaja sukladno načelima i politikama
održivog gospodarstva i razvoja ruralnih prostora. Temeljna odrednica je proizvodnja vlastitih
proizvoda veće dodane vrijednosti, uz uvažavanje mogućnosti onih proizvođača koji sa
sirovinskim resursom koji ih prirodno okružuje i s kojim raspolažu mogu proizvoditi
doslovno ono što im sama drvna sirovina ‘dopušta’. Treba prihvatiti realnost i činjenicu da se
kroz povijest pokretala proizvodnja, i tehnički-tehnološki razvijala, koja je moguća sa
stajališta sirovine u tom okruženju, tako da je, recimo, najveća koncentracija finalnih
proizvoda u područjima koja su staništa hrasta. Cilj je do 2020. godine uspostaviti
institucionalne i infrastrukturne pretpostavke kako bi se sljedećom kratkoročnom ili
dugoročnom strategijom uklonila ograničenja razvoju prerade drva i proizvodnje namještaja,
poput nedovoljne usmjerenosti na stvaranje vlastitih proizvoda, slabe zastupljenosti u
domaćoj privatnoj i javnoj potrošnji, ili nepovezanosti s obrazovanjem5.

5
Mirakul, dostupno na: https://www.mirakul.hr/bizdirekt/drvna-industrija-zaposljava-10-posto-ukupno-
zaposlenih-u-hrvatskoj/ (25.05.2019.)
 3. ANALIZA DRVNE INDUSTRIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ

3.1. ZAPOSLENOST U DRVNOJ INDUSTRIJI

Na preradu drva i proizvodnju namještaja, kao i na gospodarstvo Hrvatske u cjelini, utječu

opće strukturne neravnoteže poput tečajne politike, administrativnih procedura i slično. No,
trenutno je najveći problem nedostatak radne snage, posebno stručne radne snage, što se može
pripisati ruralnom egzodusu, odljevu radne snage iz Hrvatske, ili dugogodišnjem trendu
gubitka zanimanja mladih osoba za obrazovanjem u drvodjeljskim školama te u visokom
obrazovanju6. U tablici 2. vidimo kako je 2016.godine u Republici Hrvatskoj poslovalo 204
poduzetnika u području šumarstva koji su ukupno zapošljavali 8412 osoba. Neto dobit
iznosila je 217 milijuna kuna dok je izvoz iznosi 159 milijuna kuna.

Tablica 1. Broj poduzetnika i zaposlenih te osnovni financijski rezultati poslovanja

poduzetnika na razini odjeljka (02) i po skupinama djelatnosti NKD-a 02.1,
02.2, 02.3 i 02.4, u 2016. g. (iznosi u tis. kn, prosječne plaće u kn)
02.1 Uzgoj šuma 02.3 Skupljanje
i ostale šumskih
02. 02.4 Pomoćne
djelatnosti u 02.2 Sječa plodova i
Šumarstvo i usluge u
Opis šumarstvu drva proizvoda, osim
sječa drva šumarstvu
povezane s šumsk.
njime sortimen.
2016. 2016. 2016. 2016. 2016.
Broj poduzetnika 204 41 109 10 44
Broj dobitaša 137 27 71 6 33
Broj gubitaša 67 14 38 4 11
Broj zaposlenih 8.412 7.503 545 12 352
Ukupni prihodi 2.654.082 2.199.833 228.434 5.826 219.989
Ukupni rashodi 2.381.727 1.967.196 215.050 6.031 193.450
Dobit prije
279.878 233.000 17.569 187 29.123
oporezivanja
Gubitak prije
7.523 363 4.185 392 2.584
oporezivanja
Porez na dobit 55.529 49.111 3.015 34 3.369
Dobit razdoblja 224.364 183.889 14.568 153 25.754
Gubitak razdoblja 7.538 363 4.199 392 2.584
Neto dobit/gubitak
216.826 183.526 10.369 -239 23.170
razdoblja
Izvoz 158.872 61.569 75.981 1.078 20.245
Uvoz 11.170 3.367 2.883 42 4.879
Trgovinski saldo 147.702 58.202 73.098 1.036 15.367
Investicije u novu
65.013 60.459 4.031 0 523
dugotrajnu imovinu
Prosj. mj. neto plaća
5.985 6.293 2.996 2.770 4.160
po zaposl.
Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2016. godinu

6
Mirakul, dostupno na: https://www.mirakul.hr/bizdirekt/drvna-industrija-zaposljava-10-posto-ukupno-
zaposlenih-u-hrvatskoj/ (25.05.2019.)
Prema Finim podatcima, najveći broj poduzetnika u odjeljku djelatnosti šumarstvo i sječa
drva bio je u Sisačko-moslavačkoj i Karlovačkoj županiji (22 poduzetnika), a zatim u Gradu
Zagrebu i Primorsko-goranskoj županiji (18 poduzetnika). Najveće ukupne prihode i neto
dobit u odjeljku sječe i šumarstva iskazali su poduzetnici sa sjedištem u županiji Grad Zagreb,
i to ukupni prihodi u iznosu od 2,2 milijarde kuna i neto dobit u iznosu od 202,5 milijuna
kuna. Poduzetnici na razini dviju županija iskazali su neto gubitak, i to Dubrovačko-
neretvanskoj i Varaždinskoj županiji (tablica 3)7.

Tablica 3. Rezultati poduzetnika u djelatnosti šumarstvo i sječa drva po županijama –

rang prema ukupnom prihodu u 2015. godini (iznosi u tisućama kn)

Dobit razdoblja (+) ili

Šifra i naziv županije Broj poduzetnika Ukupni prihodi
gubitak razdoblja (-)
udio
Žup. Naziv županije svih dobitaša gubitaša 2014 2015 Index 2014 2015 Index
dobitaša
21 GRAD ZAGREB 18 15 3 83,3 2.167.770 2.184.977 100,8 112.357 202.463 180,2
10 VIROVITIČKO-PODRAVSKA 9 8 1 88,9 82.271 101.787 123,7 3.421 5.346 156,3
1 ZAGREBAČKA 13 10 3 76,9 32.814 73.973 225,4 754 3.826 507,3
9 LIČKO-SENJSKA 8 7 1 87,5 38.243 48.022 125,6 806 1.075 133,4
4 KARLOVAČKA 22 13 9 59,1 25.023 33.884 135,4 1.010 2.628 260,1
3 SISAČKO-MOSLAVAČKA 22 12 10 54,5 31.720 27.272 86,0 2.155 1.949 90,4
8 PRIMORSKO-GORANSKA 18 10 8 55,6 21.991 20.677 94,0 -362 557 -
14 OSIJEČKO-BARANJSKA 7 4 3 57,1 16.531 20.175 122,0 2.817 5.200 184,6
7 BJELOVARSKO-BILOGORSKA 10 3 7 30,0 15.962 19.063 119,4 693 551 79,4
16 VUKOVARSKO-SRIJEMSKA 1 1 0 100,0 8.678 15.406 177,5 2.315 3.358 145,0
12 BRODSKO-POSAVSKA 7 4 3 57,1 13.979 12.248 87,6 73 587 804,3
6 KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA 7 5 2 71,4 18.185 10.368 57,0 -689 847 -
2 KRAPINSKO-ZAGORSKA 4 4 0 100,0 8.980 10.086 112,3 157 153 97,4
18 ISTARSKA 9 6 3 66,7 6.907 8.394 121,5 -143 260 -
11 POŽEŠKO-SLAVONSKA 3 2 1 66,7 1.468 2.411 164,3 -113 45 -
17 SPLITSKO-DALMATINSKA 2 2 0 100,0 1.829 1.848 101,0 34 147 436,5
20 MEĐIMURSKA 1 1 0 100,0 1.211 1.122 92,7 39 55 139,0
19 DUBROVAČKO-NERETVANSKA 2 0 2 0,0 1.609 116 7,2 336 -25 -
13 ZADARSKA 2 1 1 50,0 97 74 76,8 13 7 50,3
5 VARAŽDINSKA 2 0 2 0,0 66 6 9,1 6 -18 -
22 UKUPNO SVE ŽUPANIJE 167 108 59 35,3 2.495.333 2.591.910 103,9 125.681 229.011 182,2

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2015. godinu

7
FINA (2015), Rezultati poduzetnika u djelatnosti šumarstva i sječe drva u 2015., po skupinama i županijama,
dostupno na: https://www.fina.hr/ (25.05.2019.)
Jedan od načina kako povećati produktivnost drvne industrije i šumarstva te omogućiti
povećanje izvoza proizvodnje jest da se osnivaju mala i srednja poduzeća koja djeluju na
području prerade drva i šumarstva putem učinkovite alokacije investicijskih troškova u
proizvodne programe, što će povećati iskorištenost proizvodnih kapaciteta, niže materijalne i
energetske zahtjeve te omogućiti znanje u području upravljanja okolišem malih i srednja
poduzeća. Mala i srednja poduzeća (MSP) ključni su dio gospodarskog potencijala u većini
zemalja svijeta8.

3.2. FINANCIRANJE DRVNE INDUSTRIJE

Neupitna je uloga države u kreiranju političkog i ekonomskog okruženja, ali je bitna i uloga
samih gospodarstvenika u kontekstu društvene odgovornosti. Iz Ministarstva poljoprivrede
najavljeno je nekoliko natječaja za drvno-prerađivački sektor, kao što su mjere konverzije
degradiranih šuma, ulaganja u šumsku mehanizaciju, ulaganja u primarnu preradu drveta te
izgradnju i rekonstrukciju šumske infrastrukture. Za razliku od konverzije šuma, mjera
šumske mehanizacije iznimno je tražena te je u tom sektoru odobreno 100 milijuna kuna u
dva navrata. Za tekuću godinu iz Državnog proračuna osigurano je 39 milijuna kuna, uz
planiranje povećanja sukladno financijskim mogućnostima. U 2016. i 2017. godini ukupno je
dodijeljeno 25.721 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Sada je omogućeno apliciranje i
velikim poduzetnicima, povećan je intenzitet potpora te je povećan maksimalni iznos
pojedinačnih potpora po korisniku. Među prioritetnim područjima razvoja do 2020. godine
navedeno je uklanjanje ograničenja u vidu nepostojanja jedinstvene baze podataka djelatnosti,
kao i uklanjanje ograničenja poput niske kapitaliziranosti i nelikvidnosti te slabog povlačenja
financijskih sredstava iz raspoloživih izvora i programa sufinanciranja. Radit će se i na
ispravljanju nedovoljne usmjerenosti na stvaranje vlastite marke proizvoda te nedovoljnog
razvoja vlastitih novih i inovativnih proizvoda9.

Također, sufinancira se ulaganje u proizvodnu tehnologiju i proizvodno – poslovne objekte te

informacijska i komunikacijska tehnologija koja je od neizmjerne važnosti za unaprjeđenje

8
Malá D. , Sedliačiková M. , Dušak M. (I dr.) (2017) ,Zelena logistika u kontekstu održivog razvitka u malim i
srednjim pogonima, dostupno na: https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=263395
(25.05.2019.)
9
Mirakul, dostupno na: https://www.mirakul.hr/bizdirekt/drvna-industrija-zaposljava-10-posto-ukupno-
zaposlenih-u-hrvatskoj/ (25.05.2019.)
poslovnih i proizvodnih procesa. Osim toga, sa 80% sufinancira se razvoj novog proizvoda i
sudjelovanje na sajmu ili izložbi.

3.3. UDIO DRVNE INDUSTRIJE U BRUTO DOMAĆEM PROIZVODU

Drvna industrija u Hrvatskoj čini oko 0,8% BDP-a, zapošljava trećinu zaposlenih u
prerađivačkoj industriji (20968 zaposlenih u 2012.) i čini 7% hrvatskog izvoza. To je
Sektor u kojem dominiraju mala i srednja poduzeća, 1390 poduzeća i samo 6 velikih
poduzeća. Izvoz i uvoz drvnih proizvoda uglavnom su usmjereni prema Italiji, Njemačkoj,
Sloveniji, Austrijai i ostalim zemljama članicama EU. Glavni je problem što 64% drvenog
izvoz sastoji se od sirovog drvnog materijala (rezana građa i elementi), dok izvoz namještaja
čini samo 35% ukupnog izvoza drva. Udio uvoza namještaja iznosi 61%, dok drvo i drvni
proizvodi čine 39% ukupnog uvoza drva. U 2009. godini smanjena je domaća i inozemna
potražnja što je rezultiralo smanjenjem izvoza i uvoza u drvnoj industriji. Važna karakteristika
drvne industrije je niska potrošnja u usporedbi s drugim državama članicama EU koje
postoji trend povećanja potrošnje drvnih proizvoda (osobito Finska, Austrija)10.

10
Kersan – Škabić I.,(2014.) Croatian wood industry – Clusters, competitiveness and perspectives of
development in the framework of Eurean Union membership, dostupno na: https://hrcak.srce.hr/133235
(25.05.2019.)
 4. ODRŽIVO GOSPODRANJE ŠUMAMA

Poznato je da se bogatstvom šuma i pripadajućom zemljom treba upravljati na način da se

poštuju sociološke, ekonomske, ekološke, kulturne i duhovne potrebe sadašnjih i budućih
generacija. Štoviše, povećana društvena svijest o degradaciji i uništavanju šuma je dovela do
toga da se potrošači žele osigurati da kupovinom drveta i drugih proizvoda šume neće
doprinijeti tom uništavanju, već pomoći očuvanju šumskog bogatstva za budućnost.

Održivo gospodarenje šumama znači da je gospodarenje šumama organizirano na gospodarski

održiv način, poštujući pritom biološku i društvenu funkciju šume te uvažavajući interese
zainteresiranih skupina (vlasnika ili upravitelja šume, šumskih radnika, lokalne zajednice,
ljubitelja prirode, države i ostalih). Želimo li za nekog šumo-vlasnika reći da održivo
gospodari šumom, on mora zadovoljavati određene standarde:

1) zadovoljavanje gospodarskih standarda znači da: izrađuje plan gospodarenja šumom, dio
financijske dobiti ponovno ulaže u šumu tj. osigurava sredstva za očuvanje ekološke
produktivnosti šume, potiče lokalnu preradu šumskih proizvoda i dr.

2) zadovoljavanje ekoloških standarda znači da: smanjuje negativan utjecaj sječe na okoliš,
zaštićuje tlo i vodne resurse, poduzima mjere zaštite ugroženih biljnih i životinjskih vrsta i
njihovih staništa, iz gospodarenja izuzima određene šumske površine radi očuvanja biološke
raznolikosti i dr.

3) zadovoljavanje društvenih standarda znači da: dugoročno poboljšava dobrobit šumskih

radnika i lokalne zajednice, radnicima osigurava kontinuiranu obuku, poštuje propise koji se
odnose na zdravlje radnika i njihovih obitelji, provodi mjere zaštite na radu, kod planiranja
aktivnosti gospodarenja konzultira se sa lokalnom zajednicom i dr.

Tek kad su zadovoljeni standardi iz sve tri sastavnice održivog razvoja, možemo reći da se
šumom gospodari na održiv način11.

11
Baković T., Lazibat T.(2006): Primjena međunarodnih normi u hrvatskoj šumarskoj i drvnoj industriji ,
dostupno na: https://hrcak.srce.hr/file/202212 (25.05.2019.)
 5. ZAKLJUČAK

Drvna industrija, kao strateška grana gospodarstva Republike Hrvatske, oslanja se na domaće
resurse koji su kvalitetni, certificirani i dostupni, stoga je od velikog značaja unparijeđenje,
odnosno rast i razvoj te industrije. Time se direktno utječe na rast životnog standarda,
povećanje zaposlenosti, investicije, konkurentnost proizvoda na tržištu koje treba biti u
skladu s racionalnom upotrebom drvnih resursa na teritoriju Republike Hrvatske, budući da
je glavna funkcija šuma od vitalnog značaja za održavanje zraka, vode i tla, kao najvažnije
komponente životne sredine čovjeka. Dugoročna eksploatacija također mora biti praćena
zakonskim rješenjima i ograničenjiima stoga Republika Hrvatska mora uložiti sve stručne i
znanstvene snage kako bi iskoristila prednosti ovog sektora.
LITERATURA:

1. Baković T., Lazibat T.(2006): Primjena međunarodnih normi u hrvatskoj šumarskoj i

drvnoj industriji , dostupno na: https://hrcak.srce.hr/file/202212 (25.05.2019.)
2. FINA (2015), Rezultati poduzetnika u djelatnosti šumarstva i sječe drva u 2015., po
skupinama i županijama, dostupno na: https://www.fina.hr/ (25.05.2019.)

3. Kersan – Škabić I.,(2014.) Croatian wood industry – Clusters, competitiveness and

perspectives of development in the framework of Eurean Union membership,
dostupno na: https://hrcak.srce.hr/133235 (25.05.2019.)
4. Lovrinčević Ž., Mikulić M. (2014): Šumarski list, str 551-562, dostupno na:
https://hrcak.srce.hr/135179 (25.05.2019.)

5. Malá D. , Sedliačiková M. , Dušak M. (I dr.) (2017) ,Zelena logistika u kontekstu

održivog razvitka u malim i srednjim pogonima, dostupno na:
https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=263395 (25.05.2019.)
6. https://www.hgk.hr/katalog-hrvatske-drvne-industrije-najava (25.05.2019.)

7. https://www.hrsume.hr/index.php/hr/34-sume/sume1/44-sume (25.05.2019.)

8. https://www.mirakul.hr/bizdirekt/drvna-industrija-zaposljava-10-posto-ukupno-
zaposlenih-u-hrvatskoj/ (25.05.2019.)

9. https://www.dzs.hr/ (25.05.2019.)