Stepa

Prijeđi na navigacijuPrijeđi na pretraživanje

Stepa u Kirgistanu.

Stepa predstavlja uglavnom nizinsku zemljinu površinu za koju je često karakterističan

niz međusobno ovisnih biljno-životinjskih zajednica koje stepsku površinu često odlikuju
vrlo kvalitetnom zemljom pogodnom za poljoprivrednu obradu, posebno u
istočnoj Europi. Najveće stepe nalaze se u južnoj Rusiji, a najplodnije u južnoj i
središnjoj Ukrajini.
Za stepske prostore karakteristično je nepostojanje šume, ravni ili brežuljkasti reljef,
gusti biljni pokrov pretežno od trava tvrdača (Nardus) i nizom sezonskih izgleda tog
pokrova (masovno cvjetanje, klasanje, ljetna sprženost i sl.) u svezi s godišnjim dobima.
Šuma u stepskim prostorima nalazi se gotovo isključivo na prostorima uz jezera i rijeke.

Tipovi stepe i raspostranjenost[uredi | uredi kôd]

Raspostranjenost stepe u svijetu: žute su kontinentalne, a narančaste suptropske

Danas postoji nekoliko različitih tipova stepa

uvjetovanih povijesnim i klimatskim činiocima. Stepska područja pružaju se
od Panonske nizine, preko Vlaške nizine, Zaporoške stepe i Pontsko-Kaspijske nizine
do Srednje Azije. Nastavak je te stepske zone u Kini i Sjevernoj Americi. U tom svojem
širokom rasprostranjenju ta zona pokazuje osobine nekoliko grupa predjela. Hrvatski
predjeli pripadaju grupi europskih stepa raznotravnog tipa za čiji tip je značajno duboko
masno tlo tipa černozema, smonica ili barskih crnica, katkad zaslanjenih.
Stepa u središnjem Kazahstanu, nedaleko Astane prema sjeveru.

U europskim stepama susreću se još i slatine i stepske bare (npr. bara u Duvanjskom
polju). Za razliku od mediteranskih stepa i polupustinja, koje obvezatno imaju kamenitu
podlogu i kamenito skeletno tlo, europske stepe karakterizira nepostojanje kamena kao
geološke podloge (donosi ga samo čovjek za svoje potrebe).
Lesostepa je vrsta staništa, koje se sastoji od travnjaka mjestimice sa šumom.
U Sjevernoj Americi stepe se nazivaju prerija, a u Južnoj Americi pampas.