Značaj i uloga travnjaka za ishranu stoke

Nina Anđušić 39/18

Travnjaci su površine na zemlji, obrasle različitim biljnim vrstama koje žive
zajedno, a koriste se za proizvodnju stočne hrane.Sastoje se od većeg ili manjeg
broja biljaka različitih morfoloških, bioloških i proizvodnih osobina.Biljke su po
dužini života jednogodišnje, dvogodišnje i višegodišnje,uglavnom su zeljaste,
manje poludrvenaste, drvenaste u nepoželjne vrste. Globalni značaj travnjaka je
naznačen njihovim obimom; oni čine oko 26% ukupne površine zemljišta i 80%
poljoprivredno produktivno zemljište. Većina travnjaka se nalazi u tropskim
zemljama u razvoju gde su posebno važan za život nekih milijardu siromašnih
naroda. Travnjaci jasno pružaju stočnu hranu za ispašu stoke i zahvaljujuci tome
dobijamo brojnu visokokvalitetnu hranu, ali pored toga stoka nam takođe pruža
proizvode kao što su đubrivo, transport, vuča, vlakna i koža.
Biljni pokrivač travnjaka čine tri osnovne grupe biljaka:
1. TRAVE (POACEAE)
2.LEPTIRNJAČE (FABACEAE)
3.OSTALE VRSTE
Veliki značaj na travnjacima imaju trave koje su najviše zastupljene i čine osnovu
sastava travnjaka. Manji značaj imaju leptirnjače.Iskorištavanje travnjaka može biti
neposredno ili posredno. Neposredno iskorištavanje obavlja se ispašom, što je
najekonomičnije, a posredno iskorištavanje spremanjem konzervisane stočne
hrane, preko sijena,sjenaže, silaže i brašna.Sam način iskorištavanja travnjaka
ispašom ili kosidbom, dijeli travnjake na LIVADE i PAŠNJAKE. Pašnjaci se
iskorištavaju ispašom.Livade se iskorištavaju kosidbom.

Pašnjak Livada

Međutim, postoji i treći način iskorištavanja, kombinovani, po kome se određena

travna površina koristi kosidbom i ispašom tokom istog vegetacionog perioda ili
urazličitim intervalima po godinama.Proizvodnja na travnjacima i korištenje su
pod uticajem dvije važnije grupe faktora: ekološki uslovi i društveno-ekonomska
situacija u društvu.
Značaj travnjaka
Ogleda se u slijedećem:
 Na našim prirodnim travnjacima postižu se niski prinosi (prosječno livade 1,
9 a pašnjaci 0,4 t/ha).Međutim, pošto se radi o velikim površinama,
proizvode se značajne količine stočne hrane.
 Travnjaci su smješteni u manje povoljnim uslovima, na slabim zemljištima,
uhladnom planinskom regionu, osnovna su i jedina stočna hrana, na tom
području.
 Na travnjacima je jeftinija proizvodnja stočne hrane u odnosu na ostale
izvore.
 Stoka koja se napasa na pašnjacima, izložena svježe vazduhu i suncu, bolje
napreduje i zdravija je.
 Travnjaci su vrijedna pčelinja paša, a med dobiven sa ovih površina cijenjen
je.
 Travnjaci imaju veliku ulogu u zaštiti zemljišta od erozije.
 Preko travnjaka se u našoj zemlji iskorištavaju značajne površine zemljišta
(27,64 % poljoprivrednih površina). U našoj zemlji, po obimu površina, ovo
je najrasprostranjenija biljna proizvodnja.
Po svojoj prirodi travnjaci mogu biti : PRIRODNI i SIJANI.
Travnjaci čine zeljaste biljke koje su kod prirodnih travnjaka samonikle, a
zasijanih djelovanjem čovjeka.
Primarni prirodni travnjaci u nastali kao prvobitna vegetacija na nekom staništu.
Ovim travnjacima nije prethodila nikakva prethodna vegetacija, ni šuma ni neka
kulturna flora. U našoj zemlji se prostiru u području iznad šuma(viso koplaninski
travnjaci) kao i u stepskom području.
Sekundarni prirodni travnjaci se javljaju u obliku manjih ili većih oaza, između
drugih biljnih formacija, najčešće šuma. Ovi travnjaci su obrasli higrofinim
imezofitnom travama.
Sijani travnjaci nastaju sjetvom gajenih vrsta trava i leptirnjača sjetvom travnihili
travno-leguminoznih smjesa na obrađenom ili na drugi način pripremljenom
zemljištu.

 Povrsine pod travnjacima u svijetu

U svijetu se pod travnjacima nalazi značajan udio poljoprivrednih površina
Travne površine koje su pod trajnim travnjacima u svijetu (1986)
Kontinent Površine u milionima hektara

Afrika 788

Sjeverna i Centralna Amerika 368

Južna Amerika 469

Azija 678

Evropa 84

Okeanija 451

SSSR 375

Na rasprostranjenost travnjaka, njihovu zastupljenost i udio u ukupnim

poljoprivrednim površinama značajnog uticaja imaju brojni faktori:
1. U vlažnim, humidnim uslovima, trave se bolje razvijaju, u odnosu na aridne
uslove.
2. Pored padavina, temperature značajno utiču na opstanak i razvoj travnjaka,
početak razvoja reproduktivnih organa, izduživanja stabla, pojavu cvasti i
cvjetanje.
3. Visina podzemne vode može doprinijeti da se travnjaci više proširuju. Na
zemljištima sa visokom podzemnom vodom, koja se često penje do same
površine,teško je organizovati proizvodnju oraničnog krmnog bilja.
 4. Na rasprostranjenost travnjaka utiče kvalitet zemljišta svojim mehaničkim,
fizičkim,hemijskim i biološkim osobinama.
5. Gustina stanovništva i stepen intenzivnosti poljoprivredne proizvodnje utiču
na prisutnost travnjaka, Na prostorima sa manjom gustoćom naseljenosti
površine podtravnjacima su veće.
6. U slučajevima slabije intenzivne poljoprivrede, površine pod travnjacima se
povećavaju, one površine koje se korištene za oranice se postepeno
napustaju i prevode u travnjake.

TIPOVI PRIRODNIH TRAVNJAKA

Travni pokrivač prirodnih travnjaka je sačinjen od različitih biljnih vrsta. One čine
određenu florističku strukturu, razvijaju se u zemljama ili fitocenozama. Osnovna
jedinica fitocenoze jeasocijacija. Niže jedinice su: subasocijacija, varijanta i
facijes. Više jedinice su sveza, red i razred.
RAZRED: korijenu karakterističnih vrsta doda se nastavak etea.
RED: korijenu karakteristične vrste doda se nastavak etalia.
SVEZA: korijenu karakteristične vrste doda se nastavak ion.
ASOCIJACIJA: karakterističnoj vrsti dodaje se nastavak etum.
SUBASOCIJACIJA: zajednica koje nema posebnih svojih karakterističnih vrsta.
Ona se odlikujetakvom diferencijacijom vrsta, koje indiciraju izvjesne ekološke
razlike unutar asocijaije, npr.vlagu, nadmorsku visinu itd.
FACIJES: karakteriše se vrlo obilnom pojavom jedne ili više značajnih vrsta, koje
se nekad manje ili više javljaju.
Svaka biljna zajednica ili fitocenoza je biljni sastav vrsta. U poljoprivrednoj
tehnologiji, zafitocenozu se sreće izraz TRAVNJAK, koji pored biljnog sastava
uključuje prinos i kvalitet krme.

Močvarni prirodni travnjaci nastaju na nižim terenima, u riječnim

dolinama,depresijama itd. Zemljišta na kojime se sreću ovi travnjaci zabaruje
podzemna voda, visoki nivoi rijeka ili obilne površinske vode bez mogućnosti
oticanja. Sreću se na zemljištima kao što su ritska crnica,smonica, vlažni aluvij i
zaslanjena zemljišta.

NIZIJSKO-DOLINSKI PRIRODNI TRAVNJACI- nastaju na nižim područjima u

riječnim dolinama, po uvalama i drugim sličnim mjestima. . Presudan značaj je
voda (tj. vlaga) ima za ove travnjake ogleda se koliko u vrstama biljaka i njihovoj
potrebi za istom, ali i u pogledu osobina zemljišta.Ove površine su manjim dijelom
godine plavne, što ima značajnog uticaja na sam floristički sastav. Nastaju na
boljim zemljištima u odnosu na močvarne.Čine ih mezofilne biljke, dominiraju
trave, biljke iz familije Poaceae, ali je prisutan znatan udio mahunarki, biljaka iz
familije Fabaceae. Ovitravnjaci su prouktivniji, kvalitet krme je zavidan.
 Alopecuretum pratensis– jedan od raširenijih nizijsko-dolinskih travnjaka.
Podzemna voda je visoka, međutim ne dolazi do plavljenja površine.
Obrazuje se na različitim zemljištima, prinosan je, a dominirajuvisoke trave.
Najviše se iskorištava kosidbom, ali i pri ispaši daje dobrerezultate.

Lisičji rep(Alopecurus pratensis)

 Agrostis alba- javlja se na vlažnim i kiselim zemljištima u nizisko-

dolinskom regionu. Iskorištava se kosidbom. Na ovom travnjaku se sreće
dovoljno korova i znatan dio otrovnih biljaka.
 Bijela rosulja(Agrostis alba)

 Festuca pratensis– zauzima manje površine. Uglavnom se nalazi u manjim

oazama na plodnim zemljištima. Iskorištava se kosidbom.

Livadski vijuk(Festuca pratensis)

 Sorghum vulgare-je jednogodisnja zeljasta biljka i pripada familiji trava

(Poaceae).Sem u ishrani ova biljka se koristi kao seno. U proizvodnji sirka
za krmu mora se voditi računa o njegovim zahtjevima prema toploti,
zemljištu i plodoredu.
 Sirak(Sorghum vulgare)

BRDSKI PRIRODNI TRAVNJACI

Nalaze se između nizijskih i planinskih travnjaka, na nadmorskoj visini 200-800
m.Ekološki uslovi u kojima se obrazuju ovi travnjaci su manje povoljni uodnosu na
ravnije površine nizijsko-dolinskih travnjaka. Toplotni uslovi uovom regioni, su
povoljni za nesmetan i uspješan razvoj travnjačke vegetacije.Često ovi travnjaci
pate od nedostatka vode.Iskorištavaju se kosidbom, a u rano proljeće i kasnu jesen
ispašom.

PLANINSKI PRIRODNI TRAVNJACI

Zauzimaju najveće površine. Prostiru se na nadmorskim visinama od 700-2400 m.
Nalaze se u uslovima sirovije klime, sa hladnim i jakim zimama i kratkim ihladnim
ljetima, sa više padavina (1699 mm)u odnosu na ostale vrste
prirodnihtravnjaka.Imaju slabiji floristički sastav u odnosu na ostale prirodne
travnjake. Ovi travnjacisu građeni iz trava slabijeg kvaliteta u odnosu na brdske i
dolinske, manji je udio leptirnjača (2-5 %) a znatan dio korovskih i otrovnih
biljaka. Prosječni prinosi naših planinskih travnjaka kreću se na livadama, bez
primjene đubriva 1,17 t/ha, ana pašnjacima 0,65 t/ha.
AGROTEHNIČKE MJERE NA PRIRODNIM TRAVNJACIMA
Najveći značaj za održavanje proizvodnje stočne krme na travnjacima imaju
agrotehničke mjere, kojima se njeguje, popravlja i omogućava pravilno
iskorištavanje travnjaka.
Najvažnije agrotehničke mjere su:đubrenje, podsijevanje,uništavanje korova i
biološka melioracija prirodnih travnjaka.

ĐUBRENJE
Đubrenje travnjaka je nophodna mjera. Prirodni travnjaci su naše najslabije
produktivne površine pod krmnim biljem. Slabom se produktivnošću i kvalitetom
ističu brdski i planinski travnjaci.Upotreba mineralnih đubriva na livadama i
pašnjacima planinskog područja je rentabilna, bez ikakvog rizika.Najvažnija biljna
hraniva za travnjake, kao i za ostale gajene biljke su azot,fosfor i kalijuma.
Azot- nosioc je prinosa na travnjacima .Kolicina azotnog đubriva koja se
primjenjuje u zapadnoj Evropi iznosi 200-400 kg/ha, što osigurava proizvodnju
suhe materije od 10-15 t/ha. Važno je voditi računa o vremenu, načinu i obliku
primjene azotnih đubriva.
Fosfor- na travnjacima na kojima se ne javlja nedostatak fosfora održavanje
đubrenja sa 14-18 kg/ha fosfora će bitidovoljno za stabilnu proizvodnju.Tamo gdje
imamo nedostatak fosfora preporucuje se đubriti usjece od 30-40 kg/ha čistog
fosfora.
Kalijum- neophodno je đubriti sa 60-80 kg/ha Kalijuma.
Đubrenje prirodnih travnjaka, opšte je poznato u svijetu i u našoj zemlji, povećava
prinos ali i kvalitet krme, a samu proizvodnju kroz godine i utoku godine
stabilizuje.
Đubrenje travnjaka, pored toga što značajno povećava prinos krme,značajno
povećava i njen kvalitet. Do poboljšanja kvaliteta dolazi nadirektan i indirektan
način.
 Direktno poboljšanje kvaliteta se manifestuje povećanjem sadržaja
povoljnih hranjivih materija u samim biljkama (proteina,
minerala,vitamina, karotina).
  Indirektni način se manifestuje promjenom florističkog
sastava,dominacijom biljaka veće hranjive vrijednosti, a
potiskivanjem manje kvalitetnih biljaka.

Neadekvatna jednostrana primjena đubriva može izazvati određene poremećaje

kod stoke. Velike količine azota, pored toga što na travnjaku potiskuju mahunarke
i forsiraju trave, utiču i na zdravlje stoke. Slobodan azot u biljkama dospjeva u
organizam životinja gdje remeti metabolizam i cirkulaciju katjona, posebno
kalcijuma neophodnog sa sekreciju mlijeka.Uključivanjem leptirnjača u travnjak,
zahvaljujući njihovom bogastvu u kalcijumu, ova bolest se izbjegava.
Mineralna đubriva su za travnjake od izuzetne vrijednosti, jer u odnosu na
organska imaju neke svoje prednosti.U prvom redu, sadrže visoke količine
hranjiva, transport im je jeftiniji,odnos hranjiva se može prilagoditi potrebama na
terenu.

Organska đubriva
Pored mineralnih đubriva, za đubrenje travnjaka se mogu uspješno koristiti
organska đubriva. Za đubrenje travnjaka se koristi obični stajnjak, tečni stajnjak,
osoka i stočni ekskrementi (direktno torenjem).
-Stajnjak se pri đubrenju travnjaka upotrebljava po površini. Preporuka je
primjenjivati stajnjak na travnjacima u kasnu jesen ili u rano proljeće, u našim
agroekološkim uslovima. Poželjna je primjena svake 2-3 godine.Stajnjak, pored
značajnog povećavanja prinosa krme, utiče i na promjenu florističkog sastava.
Primijenjen u količini 20-25 t/ha povećava učešće dobrih trava i leptirnjača, a
smanjuje učešće manje vrijednih i korovskih biljaka.
-Tečni stajnjak se upotrebljava kao pogodno đubrivo za đubrenje travnjaka uz
obavezno razblažnje sa vodom u odnosu 1:4-5(tečni stajnjak:voda). Sa
primjenjivanjem tečnog stajnjaka na prirodnim travnjacima, poželjno je zbog
smanjene količine fosfora, dodati 50-60 kg/ha fosfora radi uspješnijeg razvoja
mahunarki, a samim tim i povoljnijeg florističkog sastava, višeg prinosa i boljeg
kvaliteta krme.
-Osoka je tečno organsko gnojivo, produkt tečnih ekskremenata stokegoveda.
Osoka pri đubrenju travnjaka daje dobre rezultate. Najviše sekoristi u zemljama
zapadne Evrope, Skandinaviji i Rusiji. Kvalitet osokezavisi od njenog skladištenja
i vremena prihranjivanja. Važno je osoku pri skladištenju ne miješati sa velikom
količinom vode, pretjeranoizlagati vazduhu, radi isparivanja azota.

PODJELA SIJANIH TRAVNJAKA

Sijani travnjaci se prema njihovoj namjeni mogu svrstati u slijedeće grupe:
1. Travnjaci za ispašu stoke (pašnjaci)
2. Travnjaci za proizvodnju sijena (livade)
3. Kombinovani travnjaci, za proizvodnju sijena i ispašu
4. Travnjaci sa specifičnim namjenama: za pčelarstvo, zaštitu oderozije,
rekreaktivne terene, ukrasne terene…
Za uspješno zasnivanje sijanih travnjaka i postizanje visokih i stabilnih prinosa
krme, presudan značaj ima pravilan izbor sorta i vrsta gajenih leptirnjača i trava,
jer one u kombinaciji daju najbolje rezultate.Sve vrste koje se koriste u travno-
leguminoznim smjesama podjeljene su prema vremenu prispjevanja, na rane i
kasne.Kada su u pitanju trave, poznato je da rane trave imaju rani proljetni porast i
manju gustinu izdanka.Kasnostasne sorte stvaraju veći broj izdanaka (bolje
bokore), širok im je areal rasprostranjenosti i dobro se održavaju na zasnovanom
travnjaku.Prisustvo djeteline u smjesama i pored primjene visokih količina
azota,ima značajnog uticaja na kvalitet krme.
Travnoleguminozna smjesa (bijele djeteline i engleskog ljulja), u odnosu na čisti
usjev engleskog ljulja proizvodi 22 % više krme, daje veći prirast jagnjadi u toku
laktacije za 12 % i veći prirast po zalučenju za 42 %, ovce povećavaju težinu za
2,6 kg i prirast vune za 12 %.U nekim novijim istraživanjima preporučuje se da u
smjesi bude 30-50% leptirnjača i 50-70 % travanj. Travno-leguminozne smjese
imaju sposobnost da na slabijim zemljištima doprinesu njihovom popravljanju,
akumulacijom povećanih količina organske materije u njima, a samim tim i
njihovoj plodnosti.Usjevi koji dolaze poslije smjesa u plodoredu daju značajne
prinose.
OCJENA KVALITETA TRAVNJAKA
Kvalitet travnjaka se može određivati na različitenačine, postoje 3 osnovna načina:
-PRIMJENA HRANIDBENIH METODA,
-HEMIJSKIM ANALIZAMA
-BOTANIČKIM ANALIZAMA BILJNE MASE.
Utvrđivanje kvaliteta travnjaka pomoću hranidbenih metoda je najpotpunija
metoda za određivanje hranjive vrijednosti krme dobijene sa travnjaka.Ova metoda
je skupa, potreban je veći broj grla stoke, a u svijetu se koristi sitna stoka, dok za
krupnu stoku ima manje rezultata. Nedostatak je što životinje imaju različit
probavni sistem, koji različit opiskorištava hranu, stoga ovi rezultati ne mogu biti
uzeti kao konačni jer će kod druge stoke rezultati biti drugačiji.Opšta je preporuka,
da se kao indikator za određivanje produktivnostitravnjaka koriste goveda, kao
nosioci intenzivne stočarske proizvodnje.
Utvrđivanje kvaliteta travnjaka pomoću hemijskih analiza može poslužiti kao
vrijedan pokazatelj.Pri određivanju kvaliteta travnjaka koriste se kompleksne
hemijske metode.Utvrđuje se količina sirovih i svarljivih proteina, aminokiselina,
bezazotnih ekstraktivnih materija, posebno pojedinih ugljikohidrata,sirove
celuloze, masti i mineralnih materija.
Utvrđivanje kvaliteta travnjaka pomoću botaničke analiza su dopuna hemijskim
analizama za potpuniju ocjenu travnjaka. Botaničke analize mogu se izvršiti na dva
načina:
1-Analizom reprezentativnih malih uzoraka biljnemase (1 kg, a najmanje ½ kg
zelene mase ) u laboratoriji
2-Težinska botanička analiza po metodi Klapp-Stahlin

Iskoriščavanje travnjaka
Krma proizvedena na travnjacima može se iskorištavati za ishranu stoke na više
načina:
1.U svježem stanju, kao zelena krma i to:
a) neposredno, preko ispaše
b) posredno, kosidbom i ishranom stoke, nahranidbenom stolu (jaslama)
2. U konzerviranom obliku i to:
a) u obliku sijena
b) u obliku silaže
c) u obliku sjenaže
d) u obliku briketa i peletae) dehidrirana u obliku brašna i granula
3. Kao sirovina za industriju, preradu, za proteinske koncentrate