UVOD

eerna repa industrijska je biljka iz potporodice Chenopodiaceae koja se

uzgaja radi proizvodnjeeera, zbog visoke koncentracije saharoze u
njezinom zadebljanom korijenu.Europska unija, SAD i Rusija su najvei
proizvoaki eerne repe, a Europska unija i Ukrajinasu veliki izvoznici.
Iz eerne repe se dobije 16% svjetske proizvodnje eera.
Ime "repa" je grkog porijekla. Poetni uzgoj repe kao jestivo korijenje u
zapadnoj Europi poeo sa sjevera Italije, Njemake i u vicarsku.
Na uzgoj korijena repe u poljima utjee razvoj stoarstva.
U zapadnoj Europi je bila izvor jestivog korijenja stolne repe i repe za
stonu ishranu. Kultivirano podruje eerne repe je vie od 9 milijuna
hektara (80% u Europi).
Vie od 40% usjeva je u Sovjetskom Savezu, bive drave SSSR-a. Vodee
zemalje na podruju eerane repe su: SAD, Kanada, ile, Urugvaj, Kina,
Turska, Iran, Japan, Sirija, SSSR, Francuska, Poljska, Italija, Rumunjska,
Njemaka,
Cilj mog rada pod nazivom Prerada eerne repe je da uz pomo
dostupne literature i interneta objasnim znaaj zatim proces proizvodnje ,
kao vane namirnice u ishrani ljudi.

AGROEKOLOKI UVJETI UZGOJA EERNE REPE

Potujui sve zahtjeve u proizvodnji eerne repe, uz pomo potrebnih
agroekolokih uvjeta, osiguravanje usjeva eljenog sklopa i broj biljaka i
druge preduvjete agrotehnikim mjerama dobiti emo proizvodnju visokih
prinosa eerne repe eljene kvalitete.

Minimalna temperatura za klijanje je 2 3 C, a kod temperature iznad 6

C klijanje i nicanje bri su i potpuniji. Optimalna temperatura za klijanje je
oko 25C. U fazi kotiledona opasne su temperature ispod -3 C.
eerna repa treba puno svjetla. Smanjeno osvjetljenje uzrokuje nii prirod
korijena i eera. U vrijeme intezivne tvorbe eera dobro je da se
izmjenjuje sunano i oblano vrijeme tj. tamna i svijetla faza fotosinteze
pri emu dolazi do tvorbe i deponiranja vee koliine eera u korijenu
repe.
1

Tijekom cijele vegetacije eerna repa treba biti dobro opskrbljena vodom.
Najvee potrebe za vodom su u vrijeme intezivnog porasta (kraj srpnja,
poetak kolovoza). Ekstremne sue tijekom sprnja i kolovoza mogu jako
smanjiti prirod, pri emu se lie osui , dolazi do pojave
retrovegetacije(ponovnog porasta lisne mase) pa ako postoje mogunosti
za navodnjavnaje, potrebno je navodnjavati. eerna repa najbolje
uspijeva pri umjerenoj vlanosti zraka. Za odreivanje trenutka
navodnjavanja potrebno je znati vlanost tla a tu nam moe pomoi
higrometar. Isto tako sadraj eera u korijenu eerne repe moemo
odrediti pomou razliitih refraktometra.
Odgovaraju joj tla velike plodnosti, dubokog oraninog sloja, dobrih
vodopropusnih odnosa, dobre strukture, rahla, neutralne do slabo kisele
reakcije (pH 6 7). Najbolji tipovi tla za uzgoj eerne repe su ernozem i
njegovi varijeteti, aluvijalna tla i livadske crnice. U odreivanju ph
vrijednosti tla koristi se reflectolab, kao i za odreivanje sadraj hranjiva u
tlu i biljci.

ZATITA EERNE REPE OD TETNIKA

U poetnim stadijima klijanjai nicanja eerna repa je osjetljiva na napad
tetnika. Od tetnika najvaniji su zemljini tetnici (injaci, grice hruta,
sovice pozemljue, rovci) koji grizu klicu i korjenie, te buhai i pipe koji
ine tetu na tek izniklim biljkama. Osnovna mjera borbe protiv zemljinih
tetnika je primjena zemljinih insekticida inkorporacijom u tlo prije sjetve.
Znamo li da je na parceli za sjetvu eerne repe prisutna vea populacija
injaka (lat. Elateridae) obavezno je izvriti njihovo suzbijanje
preventivno, jer nakon sjetve nema mogunosti za njihovo suzbijanje.
Repin buha (lat. Chaetnocema tibialis Illiger) pravi tetu izgrizanjem lia
na kojem ostavljaju male rupice promjera 1 mm koje se rastom lista ire.
Najvee tete na eernoj repi nastaju napadom buhaa na tek izniklu
repu kada tetnik izgriza ne samo kotiledone nego i samu stabljiku pa se
ini da biljka nije ni iznikla. Pri jakom napadu od pet buhaa na jednu repu
u stadiju kotiledona, usjev biva uniten gotovo za jedan dan. Kada biljka
razvije etiri ili vie pravih listova tete se naglo smanjuju. Do prije
nekoliko godina repin buha je pravio izuzetno velike tete na eernoj repi
pa je ponekad dolazilo i do propadanja i ponovljene sjetve stotina hektara
usjeva. Sjetvom sjemena tretiranog sisteminim insekticidom, posljednjih
godina nisu zabiljeene tete od repinog buhaa, a osim kemijske zatite i
sve agrotehnike mjere koje doprinose ranoj sjetvi i brzom nicanju
smanjuju opasnost od ovog tetnika.
2

OBRADA I PRIPREMA TLA ZA EERNU REPU

Nakon ranih predkultura odmah poslije etve obavlja se plitko oranje na 10

cm dubine. Prema potrebi nakon oranja obavlja se tanjuranje, drljanje i
valjanje. U prvoj polovici kolovoza obavlja se drugo oranje na 20 cm
dubine. Krajem rujna i poetkom listopada, obavlja se jesenje duboko
oranje na dubini od 35 40 cm i tanjuranje
Predsjetvena priprema tla za eernu repu poinje ve u zimu zatvaranjem
brazde. Ovo je naroito vano da bi se u proljee izbjegli viekratni
prohodi. Priprema tla pred samu sjetvu trebala bi biti sjetvospremaem koji
e pripremiti rahli povrinski sloj 2 - 3 cm ispod kojeg je nalazi zbijena
posteljica oko 1 cm. Ovaj rahli sloj treba omoguiti lak klijanje i nicanje a
zbijena posteljica dobar kontakt s tlom zbog vlage.
Negativna posljedica tanjuranja je neujednaena sjetvena povrina koja
uzrokuje nejednoliko nicanje, a time oteanu zatitu eerne repe.

SJETVA EERNE REPE

Sjeme eerne repe u prirodnim uvjetima slabo klija i nie i rauna se da

od posijanog sjemena oko 30 % propada. Zato se posebna panja
posveuje proizvodnji i doradi sjemena. Sjeme se moe doraivati s
omotaem (u omota se ugrauju zatitna sredstva), bez omotaa i
pilirano. Pilirano sjeme treba upiti vie vode u vrijeme klijanja, pa to u
uvjetima sue predstavlja nedostatak. Sjeme s omotaem ima izjednaen
oblik i veliini to omoguuje precizniju sjetvu.
eerna repa sije se sijaicama u redove na meuredni razmak od 45 ili 50
cm. Razmak od sjemenke do sjemenke u redu iznosi 10 12 cm, a
otimalna dubina sjetve je 2 3 cm. Sjeme se poinje sijati kada se tlo na
dubini od 5 cm ugrije iznad 6 C. Optimalan agrotehniki rok u Slavoniji je

od sredine do kraja oujka, a u sjevernozapadnoj Hrvatskoj zadnja dekada

oujka i poetak travnja.
Nekoliko je elemenata koji odreuju kvalitetu sjetve:

predsjetvena priprema tla,

strojevi za sjetvu,
vrijeme sjetve,
dubina sjetve i sjetveni sklop,
vlanost tla,
kvaliteta sjemena,
izbor sorte,
poljska klijavost.

NJEGA EERNE REPE

Nakon obrade i sjetve vri se kemijska i mehanika njega eerne repe.

Mehaniki, njega se vri kultivacijom, prvi puta kada je repa u fazi 2 do 3
para pravih listova, te 1 do 2 puta kasnije, prema potrebi. Svrha kultivacije
jest da rahli, prozrauje tlo, sprjeava stvaranje pokorice te unitava dio
korova. Obavezna mehanika mjera je i okopavanje eerne repe da bi se
okopao korova. eernu repu titi se od tetnika, korova i bolesti.
Zatita od korova
Zatitu od korova treba obavljati uz savjet strunjaka jer je eerna repa
vrlo osjetljiva biljka. Zatita se obavlja viekratno na dva naina:

poslije sjetve, a prije nicanja, te ponovo nakon nicanja

samo nakon nicanja eerne repe, kombinacijama 2 do 6 vrsta
herbicida u odreenim omjerima u jednom tretiranju.

Zatita od bolesti
Zatita od bolesti provodi se tretiranjem zatitnim sredstvima pravilnim
plodoredom te sjetvom tolerantnih sorti eerne repe. Najea i
najtetnija bolest eerne repe je Cercospora koja napada list eerne
repe. Prepoznatljiva je po malim tamnosivim i smeim pjegama koje se
ire i unitavaju cijelu lisnu masu, a koju repa kasnije obnavlja na tetu
gotovog eera ve uskladitenog u korijenu, ime smanjuje digestiju.
Suzbijanje Cercospore obavlja se najee s dva tretiranja kombinacijama
fungicida, a prilikom posljednjeg tretiranja valja paziti na karencu obzirom
da mora proi najmanje 40 dana od zadnjeg prskanja do vaenja eerne
4

repe. Postoje jo dvije vrlo opasne bolesti korijena eerne repe rizomanija i rizochtonia koje se javljaju uslijed uskog plodoreda, tj.
uestale sjetve eerne repe na istoj njivi. Najbolje mjere borbe protiv tih
bolesti su pravilan plodored, tj. sjetva eerne repe na istoj povrini nakon
4 do 5 godina i upotreba tolerantnih sorti. U mjere njege eerne repe
pripada i folijarna prihrana. Ona se obavlja gnojivima koja sadre bor i
ostale vane mikroelemente u fazi od 4 do 5 pari pravih listova do
zatvaranja redova, a slui poboljanju kvalitete korijena eerne repe.

VAENJE EERNE REPE

Vadi se u tehnolokoj zriobi. Vrijeme poetka vaenja odreuju strunjaci
eerane na temelju provjere zrelosti eerne repe. Moe se vaditi runo
vilama, plugom, linijama za vaenje (sjeka glava, vadilica, utovariva) i
kombajnima. Strojeve treba dobro podesiti da pravilno reu glave i ne
oteuju korijen.eerne repa se uzgaja zbog korijena koji slui u
proizvodnji eera pri emu nastaju i sporedni proizvodi kao to su:melasa,
repini rezanci i saturacijski mulj.U uzoju eerne repe vrlo je vano voditi
evidenciju i statistiku agrotehniih mjera, a eerna repa ima vrlo
zahtjevnu agrotehniku. Tehnoloki postupak proizvodnje eera iz eerne
repe je kontinuirani postupak i odvija se po fazama procesa meusobno
povezanih u tehnoloku cjelinu. Pored osnovnog tehnolokog procesa
proizvodnje eera, tehnologija ukljuuje i pomone procese i operacije u
pogonima zaproizvodnju energije, pomonih materijala i nusproizvoda.
Prilikom vaenja treba obratiti panju na sljedee elemente:

kombajn za vaenje ne smije ostavljati puno nepovaenog korijena

eerne repe,
na korijenu ne smije biti puno zemlje,
kombajn treba pravilno obrezivati lie i glave eerne repe.

Preporuka je da se rokovi vaenja eerne repe pomaknu to je vie

mogue kasnije i tako produi vegetacija repe te da se u ranim rokovima
vadi repa oteenoga lia, kao i da se za kasnije rokove vri dodatno
tretiranje fungicidima.. Jesenski porast zavisi o ouvanosti lista. Bez zatite
od uzronika bolesti Cercospora beticola, produenje vegetacije ne dovodi
do poveanja sadraja eera, niti iskoritenja eera, ve, naprotiv, dolazi
do pad digestije i iskoritenja eera.
Korijen repe treba odmah pokupiti s njive i odvesti u eeranu na preradu
jer svako zadravanje dovodi do gubitka. Ako se izvaena repa ne moe
5

odmah otpremiti treba ju slagati na depoe u prizme da bi se gubici to vie

smanjili.Vaenjem iz tla korijen prekida svoj rast i razvoj ime prestaje
nakupljanje eera. Odsijecanjem glave korijena korijen i dalje die, a
odvija se i procese sagorijevanja saharoze prisutnou kisika iz zraka. Sam
intenzitet ovih pojava ovisi ponajprije o temperaturi. Pri 0 C je dnevni
gubitak eera mali svega 0,006 % a pri 12 C gubitak je 0,019%. Daljnjim
porastom temperature i poveavanjem broja dana prije prerade poveava
se gubitak. Prvih 5 6 dana korijen intenzivno die jer proivljava
fizioloki ok prilikom odsijecanja glave, stvarajui zatitnu epidermu na
novo stvorenoj povrini korijena. Ako je korijen vaen ranije ovi su procesi
jo intenzivniji. Dolazi i do naglog isparavanja vode iz korijena te nakon
nekog vremena korijen uvene. Ve gubitkom vode od 25% (repa ima 75%
vode) doe do uvenua korijena. Zbog navedenogbitno je odabrati pravi
trenutak za vaenje. Kad se korijen ne moe izravno voziti u tvornicu tada
se uva u polju ali samo na krae vrijeme. Slae se u vee ili manje hrpe
sa bazom 2-2,5 m u visinu 1,5 m a duina proizvoljna. Mjesto se moe
posipati vapnenim prahom (20 kg/100 m2).
Ako oekujemo jako hladno vrijeme moe se bone strane pokriti slojem
zemlje 15-20 cm a za zatitu od mraza moe se gornji sloj pokriti
kukuruzovinom. Vano je da mjesto na kojem se locira odlagalite repe
bude u blizini tvrdih putova i na povienom mjestu radi otjecanja oborina.
Temperatura unutar hrpe ne bi smjela biti via od 5C, niti nia od 0C. Ako
korijen stoji due odvoenje suvie topline moe se odraditi takozvanim
ventilatorima koji se smjetaju u sredinu hrpe graenih od dasaka ili
metalnih cijevi sa perforacijama. uvanje korijena u eerni je razliito, jer
se slau bitno vee prizme i do 10 m visine a poeljno je da imaju i
ugraene ventilatore koji su zadueni za prozraivanje. Ipak neminovan je
gubitak na teini korijena. Osim gubitaka od poviene temperature dolazi i
do gubitaka uslijed djelovanja mikroorganizama koji mogu biti u vidu
mokre trulei, suhe trulei i razvoj pljesni. Treba poduzimati adekvatne
mjere u svrhu suzbijanja ovih bolesti. Repa se moe uvati i tokom itave
zime u trapovima ali to je zanimljivo uglavnom kod uzgoja sjemenske repe
kada se korijen repe uva tokom zime da bi se mogao ponovo posaditi u
proljee i tako dobiti sjeme u iduoj godini.
eerne repa je naa najvanija poljoprivredno-industrijska kultura, kako
po ekonomskomznaaju tako i po povrinama koje zauzima. Posljednjih
godina industrija eera je znatno proirila svoje kapacitete, koji svakako
zahtjevaju i poveanje proizvodnje kvalitete eerne repe, kako bi se u
potpunosti zadovoljile nae potrebe za eerom.

PRERADA EERNE REPE

Faze:
1. Prijem repe
2. Mokri ili suhi istovar eerne repe, pranje repe, rezanje repe na rezance
3. Ekstrakcija repnih rezanaca, izdvajanje soka i izluenih rezanaca
4. ienje soka
5. Koncentriranje i uparavanje soka
6. Kristalizacija saharoze
7. Dorada kristalnog eera
Pomonih pogona vezani za proces proizvodnje eera:
1. Pogon za proizvodnju pare i elektrine energije,
2. Pogon za proizvodnju vapnenog mlijeka i ugljinog dioksida CO2,
3. Pogon za doradu izluenih rezanaca.
Prijem repe
1.Direktni prijem u tvornicu Izvaena repa se privremeno deponira na njivi
te se tovari u vagone ili kamione i dovozi u tvornicu gdje se vri vaganje,
sondiranje i laboratorijska analiza, na osnovi ega se vri obraun
vrijednosti repe. Ovaj nain prijema prakticira se uglavnom kod veih
dobavljaa.
2. Prijem preko deponija Nakon vaenja repe, ona se dovozi na deponije
koji se nalaze na cijelom sirovinskom podruju (izvan kruga tvornice). Na
deponijima se repa vae, odreuje se postotak neistoa metodom
vizualne procjene, radi se koliinski obraun repe i vri uzimanje uzoraka
za digestiju. Uzorci za digestiju koji se nalaze u vreama, ifrirani bar
kodovima, dovoze se svaki drugi dan u repni laboratorij gdje se odreuju
digestija i koliina kalija, natrija i duika. Repa koja se nalazi na deponijima
je repa od vie malih proizvoaa. Nakon utovara repa se dovozi u
tvornicu, gdje se vri kontrolno vaganje, sondiranje i laboratorijska analiza.
Svi podaci se unose u bazu podataka koja se nalazi na glavnom serveru u
tvornici.
Vaganje i laboratorijska analiza uzoraka repe
7

U repnom laboratoriju odreuju se digestija, koliine kalija, natrija i duika

te neistoa u postocima. Uzorci repe za analizu uzimaju se iz svakog
kamiona, vagona i vrea od privatnih proizvoaa repe.
Priprema za preradu
Da bi se repa pripremila za preradu nakon vaganja i laboratorijske analize
vri se:

kamionski i vagonski istovar, vodeni transport, odvajanje kamena i

trave te pretpranje
skladitenje na depo za repu, odvajanje kamena i trave, pranje repe
odvajanje korjenia iz repe, separacija korjenia - voda i korjenii
alju se na sita, odakle se korjenii punim transporterima odvode
na separaciju. Tamo se krupnija frakcija odvaja i alje u bunker za
repu
rezanje repe na rezance noevima krovastog profila koji osiguravaju
tehnoloki najpovoljnije uvjete za ekstrakciju eer

Ekstrakcija eera iz rezanaca difuzijom

Kontinuirana ekstrakcija rezanaca se odvija pomou difuznog tornja i
majke za plazmolizu. Kod difuznog tornja princip difuzije se ostvaruje tako
da se omogui kretanje repnih rezanaca u jednom smjeru, a kretanje vode
za ekstrakciju u drugom smjeru. Toranj se puni vodom odozgo prema dolje,
voda se obogauje eerom i kao difuzni sok se odvodi kroz sito na dnu
tornja. Rezanac pomijean sa sokom dodaje se u donji dio tornja i kree
prema gore. Na vrhu tornja se izvlai u obliku izluenog rezanca. Kod
majke za plazmolizu razlikuje se dio sa suprotnim strujanjem, gdje se vri
razmjena toplina i hlaenje cirkulacijskog soka, te dio za denaturaci
jurezanaca u kome se smjesa soka i rezanca mora dobro homogenizirati da
bi se mogla lako upumpavati u toranj. Najpovoljniji tehnoloki uvjeti
difuzije su: temperatura od 68 do 72C, pH svjee vode od 5,8 do 6,2 to
se postie zakiseljavanjem sa sumpornom kiselinom, te vrijeme ekstrakcije
oko 60 min. Alkalna voda ima nepovoljan uinak jer se izluuju neeeri i
pektini koji se teko odvajaju filterima na stanici ienja. Ekstrahirani sok
s 15 posto suhe tvari i kvocijentom istoe od 88 do 92 usmjerava se na
stanicu ienja.
ienje difuznog soka
Faza ienja soka obuhvaa sve operacije i procese kojima se iz difuznog
soka uklanjaju neeeri. ienje soka provodi se mehanikim putem,
odvajanjem neistoa na filterima te kemijskim putem. Za ienje
difuznog soka koriste se kalcijev hidroksid (gaeno vapno) i ugljini
dioksid. Zbog potreba poveanja kapaciteta tvornice eera Viro
8

napravljena je rekonstrukcija stanice ienja. U najvanije kvalitativne

pokazatelje ienja soka ubraja se kvocijent istoe oienog soka,
uinak ienja, stupanj razlaganja reducirajuih tvari, sadraj Ca-iona i
termostabilnost soka. Za uspjeno ienje difuznog soka znaajni su:
temperatura, vrijeme reakcije, koliina i raspodjela dodanog vapna u
razliitim fazama postupka ienja, aktivnost Ca-iona, koliina soka i
uguenost mulja, sastav saturacijskog plina, nain i kvaliteta filtracije.
Sok nakon stanice ienja ide na ionske izmjenjivae, sulfitaciju te na
stanicu uparavanja soka.
Uparavanje rijetkog soka
Rijetki sok se uparava u pet otparnih tijela do 65 posto suhe tvari.
Zadravanjem soka u otparnim tijelima raste obojenost soka koja je
izazvana razlaganjem i karamelizacijom saharoze. Iz tog razloga je
uvedena sulfitacija rijetkog soka koja direktno utjee na smanjenje
obojenosti gustog soka. Kristalizacija saharoze + slika sheme kristalizacije
ili same kristalizacije Procesom kristalizacije saharoze iz prezasienih
otopina se izdvaja kristal, a u zasienoj otopini, matinom sirupu zaostaju
neeeri. Proces kristalizacije vri se pod vakuumom. U tvornici eera Viro
koristi se tro-produktna shema kristalizacije. Pri ovakvom postupku,
konzumni kristal se izdvaja nakon prve A-kristalizacije, dok je matini sirup
nakon tree C-kristalizacije melasa. eer izdvojen nakon druge Bkristalizacije otapa se u gustom soku. Dobivena standardna otopina (klera)
slui za kuhanje A-eerovine. eer izdvojen nakon tree C-kristalizacije
se majuje s odgovarajuim sirupom, te slui za kuhanje B-eerovine ili se
afinira i zajedno s B-eerom koristi za pripremu standardne otopine i
kuhanje A-eerovine. Princip rada na sva tri stupnja je da se eerovina
nakon kristalizacije ukuhavanjem i hlaenjem odvodi na centrifuge gdje se
odvaja eer od matinog sirupa. U toku centrifugiranja, dodavanjem vode
i pare, s povrine kristala odstranjuje se sloj sirupa. Taj postupak se naziva
afinacija.

Dorada kristalnog eera

Kristal nakon prve A-kristalizacije, izdvojen iz matinog sirupa u
centrifugama, sadri jo 0,5 do 1,5 posto vode te se zato sui u suari
eera do 0,025 posto vlage. Osueni eer se prosijava, vae i
transportira u silos, gdje se uva pod odreenim uvjetima temperature i
vlanosti. Iz silosa se eer transportira u pakirnicu gdje se prosijava i
pakira u odreena pakiranja. Na transportnom putu eera kroz pakirnicu
postavljeni su magneti za uklanjanje metalnih estica iz eera. Spakirani

eer se skladiti u skladitu eera, odakle se otprema u kamione.

Nusproizvodi dobiveni u tehnolokom postupku prerade repe su:

briketirani rezanac
melasa

Izlueni se rezanac sa stanice ekstrakcije prea i sui u bubnju za suenje

rezanca. Osueni rezanac se briketira i transportira u skladite briketa u
rasutom stanju ili se puni u vree. Melasa se uva u tanku melase i
pumpom transportira u cisterne za otpremu.

ZAKLJUAK:

eerna repa industrijska je biljka koja se uzgaja radi proizvodnje eera,

zbog visoke koncentracije saharoze u njezinom zadebljanom korijenu.
eerna repa treba puno svjetla. Smanjeno osvjetljenje uzrokuje nii prirod
korijena i eera.Minimalna temperatura za klijanje je 2 3 C, a kod
temperature iznad 6 C klijanje i nicanje bri su i potpuniji. Optimalna
temperatura za klijanje je oko 25C. U fazi kotiledona opasne su
temperature ispod -3 C.
eerna repa sije se sijaicama u redove na meuredni razmak od 45 ili 50
cm. Razmak od sjemenke do sjemenke u redu iznosi 10 12 cm, a
otimalna dubina sjetve je 2 3 cm.
Tehnoloki postupak proizvodnje eera iz eerne repe je kontinuirani
postupak i odvija se po fazama procesa meusobno povezanih u
tehnoloku cjelinu. Pored osnovnog tehnolokog procesa proizvodnje
eera, tehnologija ukljuuje i pomone procese i operacije u pogonima
zaproizvodnju energije, pomonih materijala i nusproizvoda.
Prijem repe,mokri ili suhi istovar eerne repe, pranje repe, rezanje repe
na rezance ,ekstrakcija repnih rezanaca, izdvajanje soka i izluenih
rezanaca ,ienje soka,koncentriranje i uparavanje soka ,kristalizacija
saharoze,dorada kristalnog eera .

10