PRIRUNIK ZA PROIZVODNJU

INDUSTRIJSKOG KRASTAVCA
KORNIONA
Nihad Grci dipl.ing.agr.

SADRAJ

1. Uvod
2. Porijeklo krastavca i proizvodnja u svijetu i u BiH
3. Nutritivne i bioloke osobine krastavca
4. Uslovi uspijevanja korniona
5. Sortiment krastavaca korniona
6. Naini uzgoja krastavaca korniona
7. Proizvodnja rasada krastavca
8. Borba protiv korova u krastavcima
9. Bolesti krastavca i njegova zatita
10. tetnici u tlu
11. Berba krastavca
12. Klasiranje krastavaca
14. Literatura

1. UVOD
Proizvodnja krastavaca korniona predstavlja trenutno najprotabilniju
povrtlarsku proizvodnju u Bosni i Hercegovini. Sa relativno malih zemljinih
povrina postiu se primjerni prinosi i nansijski rezultati. Posebno je znaajno
da proizvodnja krastavaca korniona ima siguran otkup, po utvrenim
pravilima i normativima tehnologije i otkupa. U prilog tome govori podatak da
je potranja za ovom kulturom na svjetskom tritu u sve veem porastu. Prvi
poetci u proizvodnji krastavca korniona datiraju jo iz ranih osamdesetih, da
bi svoj zamah doivjeli u prijeratnom periodu. Naalost za vrijeme rata ova
proizvodnja gotovo da nestaje, ali nakon rata ponovo se pokree uzgoj na
veim zemljinim povrinama.
Poseban znaaj u promovisanju i realizaciji projekta proizvodnje krastavaca
korniona ima Luteranski Svjetski Savez sa sjeditem u Tuzli. Odmah nakon
zavretka rata u sklopu svojih projekata iz poljoprivrede, proizvodnja
korniona je neizostavna i daje jako dobre rezultate.

2. PORIJEKLO KRASTAVACA I PROIZVODNJA U SVIJETU I BIH

Krastavac je povrtlarska kultura iz porodice tikava (Cucumis sativus,
L-Cucurbitaceae). To je jednogodinja kultura kod koje se koriste mladi
plodovi uglavnom kao svjei, te u raznim salatama i kao ukiseljeni. Postoje tri
glavna tipa kultivara, koji se danaz uzgajaju, a to su:
krastavci za preradu - tzv kornion za kieljenje,
krastavci za svjeu upotrebu i
krastavac, koji se uzgaja u plastenicima i staklenicima.
Porijeklo krastavaca je iz Indije izmedju Bengalsko zaljeva i Himalaja. Ova
kultura je uzgajana jo prije 3000 godina i to je jedna od najstarijih uzgajanih
kultura. Kroz istoriju uzgajao se u Sjevernoj Africi, Italiji, Grkoj, Maloj Aziji.
Uzgaja se gotovo u svim podruijima svijeta tako da je zuzetno rasprostranjeno
povre.
U svijetu se krastavac uzgaja na povrini od 2.200.000 ha, sa godinjom
proizvodnjom oko 35.000.000kg plodova. Preko pola povrina krastavaca
nalazi se u Kini sa stalnim porastom proizvodnje i prinosom po jedinici
povrine.
Preko 20 % svjetske proizvodnje krastavaca je u zemljama kao to su Sjedinjene
Amerike Drave, Rusija, Iran i Turska.
Poljska je najvei proizvoa krastavaca u Europi. U zadnje vrijeme znaajan
proizvoda je Indija gdje vodee sjemenarske kue zasnivaju proizvodnju na
velikim zemljinim povrinama pod ovom kulturom.
Prosjeni prinosi u svijetu su oko 16 tona po hektaru dok u nekim evropskim
zemljama uz intenzivne uslove uzgoja oni prelaze i preko 120 tona po hektaru.
Proizvodnja krastavaca korniona u Bosni i Hercegovini je mala i nije dovoljna
da podmiri potrebe preraivakih kapaciteta. Zbog nedostatka
sistematiziranih podataka o proizvodnji krastavca korniona u BiH, procjena je
da se on proizvodi na povrini oko 500ha sa prosjenom proizvodnjom od 8500
tona. Prosjean prinos je samo 17 tona po hektaru. Rezultati Luteranskog
Svjetskog Saveza i Bosper-a Tuzla pokazali su da je mogua proizvodnja na
3

pojedinim veim zemljinim povrinama i preko 40 tona po hektaru ( Topliko

Polje i Modria, 2006.)

3. NUTRITIVNE I BIOLOKE OSOBINE KRASTAVCA

3.1 Nutritivne osobine
Krastavac je dijetetski proizvod i ima iroku upotrebu u ishrani.
Krastavac ima veliki sadraj vode i to preko 96 %. Sadraj bjelanevina je od 0,6
do 1 %, ugljenih hidrata od 1,5 do 2,5 % i minerala i vitamina oko 0,5 %.
Najzastupljeniji su kalijum, zatim kalcijum, fosfor, natrijum, gvode, jod,
mangan, to mu daje ljekovita svojstva.
Najvie se koristi u svjeem stanju i to posebno tokom ljetnjih mjeseci, zbog
visokog sadraja vode i male hranljive vrijednosti.
Krastavac u velikoj mjeri regulie krvni pritisak. Ima veliki znaaj u
kozmetikoj industriji. Koristi se kao sredstvo za masau. Potpomae u
odravanju zdravlja i ljepote koe, kose, snaenju miia i ligamenata. esto se
koristi kao ekasno sredstvo protiv opeklina, alerginih stanja koe i drugih
bolesti koe.
Poseban miris krastavcu daju eterina ulja u plodovima, a prijatan
osvjeavajui ukus potie od sadraja slobodnih organskih kiselina.
3.2 Bioloke osobine krastavca
3.2.1. Korijen - krastavca je dobro razvijen i moe se razviti u irinu i do jednog
metra. Meutim zbog velikog broja kratkih, bonih ila na centralnom korjenu,
ne razvija se duboko u tlu, tako da su one obino do dubine od 20-40 cm. Zbog
plitkog korjenovog sistema vano je obezbijediti dobro i pravilno zalijevanje i
dovoljno pristupanih hraniva u njegovom podruju.
3.2.2.Stablo - krastavca je vrijea, prekrivena maljama.
Postoji glavno stablo koje moe narasti od 50 cm pa sve do 700 cm.
Sa glavnog stabla razvijaju se iz pazuha listova bone grane-vrijee, a iz njih
vrijee treeg reda tako da postoje stabljike nezavrenog tipa rasta kada imamo
vrijee etvrtog, petog i viih redova.
Ovakva biljka raste tokom cijele vegetacije i izuzetno je znaajna u ostvarenju
visokih prinosa. Postoje stabljike zavrenog tipa rasta gdje se na vrhovima
vrijea formiraju cvjetovi i time biljka zavrava svoj rast.
Stabljike koje imaju zbijen rast imaju jako kratke bone grane-vrijee.
U pazuhu listova se formiraju dopunski korjenii-spiralno savijene vitice,
pomou kojih se biljka prihvata za podlogu.
Krastavac nakon nicanja formira dva krupna zadebljala klicina-kotiledona
listia tamno zelene boje.
3.2.3. List - je prost na duim lisnim drkama, obrastao maljama sa nalija i sa
jako izraenom nervaturom. Plojka lista je tro i petodjelna, svijetle do
tamnozelene boje. Veliina plojke, odnosno lista zavisi od sorte i uslova uzgoja.
3.2.4.Cvijet - se formira u pazuhu lista i sastavljen je od pet ainih i pet
kruninih listia ute boje.
4

Krastavac ima na jednoj biljci odvojene

enske i muke cvjetove. Takve biljke
nazivamo jednodome biljke.
Muki cvjetovi su najcece u grupama (3-5
cvjetova) i na kratkim su peteljkama. Kod
starijih sorti i hibrida nastaje vie mukih
cvjetova i oni su obino rasporeeni na
glavnom stablu, dok se enski cvjetovi
formiraju na bonim granama-vrijeama, a
mnogo manje na glavnom stablu.
enski cvjetovi su krupniji i obino su
pojedinani, mada postoje sorte i hibridi
koje formiraju dva, tri i vie cvjetova iz
jednog pazuha lista. Nalaze se na bonim
granama pa se pojavljuju neto kasnije,
mada se ponekad javljaju i na centralnom
stablu. enske cvjetove je lako razlikovati
od mukih jer imaju tuak sa podcvjetnom
izduenom, trodjelnom plodnicom iz koje
se razvija plod. Visina prinosa krastavca je
direktno uslovljena brojem enskih
cvjetova.
3.2.5. Plod - krastavca je izduena sona
boba razliitog oblika veliine i boje.
Oplodnjom enskih cvjetova nastaju
plodovi. Postoji niz razliitih oblika
krastavaca a najee je cilindrino izduen,
cilindrino kratak i jajolik. Plodovi su
zaobljeni ili zaotreni na krajevima.
Povrina ploda je najee bradaviasta ili
bodljasta, mada postoje sorte i hibridi koji
su potpuno glatki. Na bradavicama se
nalaze bodlje i one su bijele ili crne boje.

Slika br.2. List krastavca

(snimio N.Grci, 2006.)

Slika br. 3. enski i muki cvjetovi

na krastavcu (snimio N.Grci, 2006.)
enski cvijet

Muki cvjetovi
Slika br.4. enski cvijet krastavca
(snimioE.Smajlovi, 2006.)

Slika br. 5.
Plodovi krastavca Levina x F1
(snimio N Grci, 2006.)

Postoje sorte:
sa kratkim plodovima duine do 10 cm,
sorte sa srednje dugim plodovima od
10-20 cm, i
sorte sa dugim plodovima preko 20 cm.
Boja ploda u tehnolokoj zrelosti je od
svijetlo zelene do tamno zelene ali postoje i
sorte sa bijelim prugama. U ziolokoj
zrelosti boja ploda se mijenja u bijelu, utu
do tamno smeu boju.
3.2.6. Sjeme - krastavca je blijedo ute do
bijele boje. Teina 1000 sjemenki je 25 do 35
grama.

Slika br.6.Tretirano sjeme krastavca

(Snimio E.Smajlovi, 2007.)

4. USLOVI USPIJEVANJA KORNIONA

4.1. Zahtijevi za toplotom
Krastavci su tipino toploljubiva biljka. Zbog klimatskih promjena sve je tee
planirati odgovarajue vrijeme sjetve ili sadnje i njegov uzgoj tokom godine na
otvorenom polju.
Uzgojem rasadnica krastavca dosta je olakan pravovremen poetak uzgoja i
biljke poinjemo ranije brati.
Na podruju Sjeveroistone Bosne i na podruju Bosanske Krajine obino se sije
od 25. aprila pa do 15 maja, (ovisno o prijemu krastavca u veim preraivakim
kapacitetima).
Na temperaturi tla od 23C nie za samo 4 dana, dok na temperaturama od
25C u klijalitima nie za samo 3 dana.
Minimalna temperatura tla za nicanje je 14C, dok na temperaturama tla
manjim od 10C u velikoj mjeri dolazi do propadanja sjemena. Na
temperaturama ispod 15C dolazi do infekcije sjemena uticajem raznih gljiva,
uzronika bolesti.
U naim uslovima za vrijeme sjetve krastavca temperature tla su obino oko
15C tako da je od sjetve do nicanja potrebno od 8-15 dana.
Temperatura
tla C
Krastavac
nie za dana

Ispod 10

12-13

14

18

22

23

25

Dolazi do
unitenja
sjemena

Ne nie

15 dana

7 dana

5 dana

4 dana

3 dana

Najdue nicanje krastavca na otvorenom polju zabiljeeno je 2001. godine kada

je nicao ak nakon 19 dana ( LWF-Tuzla, 2001.)
Svako prisustvo mraza u potpunosti unitava biljke u nicanju. U toku razvoja
biljke nakon nicanja optimalne temperature zraka su 25 C, a none od 18 C
do 20 C. Ukoliko none temperature padaju ispod 15 C dolazi do smanjenog
plodonoenja krastavca ak i do 50% od uobiajenog prilikom optimalnih
temperatura (LWF-Tuzla, Toplice;2003., 2004., 2005., 2006.).
Krastavac ima optimalan razvoj na temperaturama od 20C do 25C, dok se
razvoj usporava na temperaturama manjim od 16C i iznad 30C .
Ako su temperature vazduha vee od 35C dolazi do opadanja plodova,
poveanja broja mukih cvjetova i poveanja gorine plodova, dok temperature
iznad 40C utiu negativno na cijelu biljku i dolazi do oteenja biljke i zastoja
u razvoju biljke.
U uslovima visokih temperatura i niske relativne vlage zraka, krastavac esto
ima gorak ukus, koji potie od glukozida kukurbitacina.
4.2. Zahtijevi za svjetlosti
Krastavac se uzgaja na svijetlim, osunanim parcelama ali je tolerantan na
sjenu. To ne znai da se moe uzgajati ispod kroanja drvea, voa i drugih
objekata, koji prave zasjenu. U cilju obezbjeenja dovoljno svjetlosti potrebno
je krastavce uzgajati na redovima, koji su formirani u pravcu sjever jug.
Odgovarajua gustina sjetve u razliitim sistemima uzgoja omoguuju biljci
nesmetan i pravilan razvoj i plodonoenje. Zakidanje bonih grana krastavca i
6

voenje biljke u vertikalnom uzgoju je takoer mjera koja pospjeuje

fotosintezu i obezbjeduje joj vie svjetla.
4.3. Zahtijevi za vodom
Krastavac formira korjen u zemljinom sloju, obino oko 25 cm, koji se jako
brzo isui, pa su potrebe za vodom velike. Posebno su velike potrebe u fazi
plodonoenja pa su tada i navodnjavanja najea i koriste se vee zalivne
norme. U toku uzgoja krastavca potrebno je potroiti od 250 do 500 litara vode
po m, dok samo u plodonoenju potroi se i do 350 litara vode po m. U toku
jedne sedmice potrebno je zalijevati krastavce u plodonoenju sa 25-50 litara
vode po m, a to zavisi od temperature, suneve svjetlosti, vlanosti tla i zraka
i tipa tla. Kada se koriste kapajue trake (drip sistem, kap po kap), zalivne
norme su mnogo manje.
Ako je vrijeme oblano, biljke se zalijevaju sa manjim koliinama vode. Kada je
temperatura vazduha 10C, dobro razvijena biljka troi u prosjeku 0,7 litara
vode dnevno, dok na temperaturama iznad 30C, potronja se kree na 4 litra
vode po biljci dnevno.
Mlade biljke se zalijevaju blie korijenu a starije po itavoj povrini da bi se
ujedno smanjila temperatura tla i biljke. Krastavac ima intenzivan porast u
uslovima poviene relativne vlage zraka. Optimalna relativna vlaga zraka je od
70 do 80%. U sluajevima kada je relativna vlaga zraka manja od 50%, biljka
poinje da vene i formira deformisane plodove.
4.4. Plodored
Smjena kultura na istoj zemljinoj povrini se zove plodosmjena ili plodored.
Krastavci se ne smiju sijati na istoj povrini na kojoj su ve uzgajani krastavci,
tikve, lubenice, dinje i to 3 do 4 godine. Loi predusjevi su krompir, paradajz i
kukuruz.
Krompir je naroito lo predusjev. Krastavac kornion uzgajan iza krompira
ima manji prinos i loeg je zdravstvenog stanja.
Krastavac je dobro sijati iza strnih itarica, mahunarki (grah, graak, soja),
lukova, paprike i viegodinjih trava.
Plodored se mora ispotovati zbog prisustva uzronika mnogih bolesti
(plamenjaa, fuzarioze, antraknoza, bakterijalna oboljenja) i tetnika (lisne ui,
injaci, grinje itd.) i zbog identinog naina iskoritenja hraniva iz tla od strane
biljaka.
Krastavac je dobra predkultura za veinu povrtnih kultura.
Zbog nedostatka adekvatnog zemljita u praksi se esto ne potuje plodored
to direktno utie na prinos krastavaca i na njihov kvalitet.
Krastavci su veoma osjetljivi na rezidue pesticida, pa je potrebno obratiti
panju na ostatke pesticida, koritenih za kukuruz i strna ita na parcelama, na
kojima se namjerava uzgajati ova kultura.
4.5. Zemljite
Uspjeh dobre proizvodnje krastavca korniona u velikoj mjeri ovisi od
pravilnog izbora tla. Zemljine parcele moraju biti osunane i ocjedite, to
podrazumijeva blagi nagib od oko 2-3 posto. Parcele sa depresijama se ne smiju
7

Slika br.7. Izgled poplavljenih parcela krastavca (snimio E. Smajlovi, LWF-Tuzla, 2005.)

sijati. Zbog veih padavina i nastanka povrinske vode na njima dolazi

obavezno do uguenja krastavca.
Takoer nisu dobre parcele sa visokim nivoom podzemnih voda, na kojima
krastavac esto oboli od bolesti korjenovog sistema ili doe do guenja usjeva.
Prilikom izbora parcele, treba voditi panju da je parcela zaklonjena od vjetra,
ali da nije zasjenjena. Krastavci su osjetljivi na vee udare vjetra i dolazi do
mehanikih oteenja i manjeg plodonoenja.
Parcele na kojima se javljaju kasni proljetnji ili rani jesenji mrazevi nisu
pogodne za uzgoj krastavca.
Najbolja su laka aluvijalna tla, tla pored rijeka, bogata organskom materijom,
dobrih zikih i hemijskih osobina. Ovakva tla moraju imati dobar
vodnovazduni reim, odnosno moraju korjenu biljke obezbijediti dovoljno
kiseonika, u protivnom dolazi do zaustavljanja razvoja korjenovog sistema
krastavca i itave biljke. Dobro tlo podrazumijeva da ima mrviastu strukturu.
Tla, koja imaju dovoljno organske materije, odnosno humusa, dovoljno
kiseonika, vode i dostupnih hraniva su idealna tla za uzgoj krastavaca.
Razorane livade, umske krevine imaju dosta organske mase, dobro uvaju
vlagu, mogu biti dobra mjesta za uzgoj krastavca-korniona.
Krastavac se u praksi uzgaja na razliitim tipovima tala, ali ipak treba
izbjegavati teka i hladna tla. Primjenom dobrih agrotehnikih mjera treba
poboljati njihovu strukturu.
Prije zasnivanja odreene poljoprivredne proizvodnje uvijek je potrebno
izvriti analizu zemljita. Optimalna rekcija tla je od 6,5 do 7. Kada je tlo jako
kiselo unosi se kalcijum i vri kalcikacija tla. Za kalcikaciju zemljita se
koriste: gaeni ili negaeni kre, krenjak, dolomit, lapor, saturacioni mulj.
8
9

Najei materijal za kalcikaciju tla je mljeveni krenjak, kojeg treba unijeti

zajedno sa stajnjakom, krajem ljeta i u jesenjem periodu. Koliina samljevenog
krenog materijala zavisi od pH zemljita i kree se od 7 do 20 t/ha. (0,7 do 2
t/dunum).
Kalcikacija ima viestruk znaaj za tlo i biljku. Kalcijum je visoko znaajan
element u ishrani biljaka i njegov nedostatak se manifestuje smanjenjenjem
prinosa i kvaliteta proizvoda. Njegovim unoenjem u tlo pored smanjenja
njegove kiselosti, ubrzava se razlaganje stajnjaka, poboljavaju zike i
mehanike osobine tla, poboljava ishrana biljaka fosforom i smanjuje tetno
djelovanje nekih elemenata.
Samljeveni kreni materijal se najee rastura runo, dok je koritenje rasipaa
mineralnih ubriva mnogo kvalitetnije i uinkovitije. Trebalo bi kalcikaciju na
lakim tlima obavljati svake pete, a na teim tlima svake osme godine.
Tlo mora da obezbijedi optimalne uslove za uzgoj krastavaca. Ukoliko u njemu
nema dovoljno organske materije, onda je obavezna upotreba, dobro zgorelog
stajnjaka. Isti je sluaj i sa teim tlima, jer stajnjak poboljava strukturu takvih
zemljita i manje je prisustvo pokorice i stvrdnjavanja tla, to povoljno utie na
pravilno nicanje i dalji razvoj krastavaca. Sa upotrebom organskih gnojiva
poveavamo sadraj humusa. Mikroorganizmi u zemljitu razgrauju humus
u lako pristupane oblike hranjiva za biljku.
Idealna priprema tla podrazumijeva da se ve u ljeto po skidanju stranih
usjeva izvri plitko oranje ili tanjiranje zemljita do dubine 10 cm. Nakon toga
u septembru ili oktobru se razbaci 40-60 tona zrelog stajnjaka i odmah zaore.
Ukoliko se analizom tla utvrdi visoka kiselost, potrebno je sprovesti
kalcikaciju, kako je navedeno. Ponekad se u jesenjem periodu u tlo unese
odreena koliina mineralnih ubriva, u prvom redu fosforna i kalijumova
ubriva. U proljee je potrebno potanjirati i izfrezati navedeno tlo, dati
preostala mineralna gnojiva i pristupiti izradi gredica. Ako mineralna gnojiva
nisu data u jesenjem periodu, potrebno ih je dati u predsjetvenoj pripremi tla.
Neposredno prije sjetve odnosno sadnje prave se gredice. Prerano
pripremljene gredice se obino otete djelovanjem kie. U praksi se esto
primjenjuje proljetno duboko oranje, ali je ono znatno nepovoljnije u smislu
obezbjeenja vazduno-vodnog reima tla.
4.6. ubrenje krastavca
Biljke su ivi organizmi, koji troe odreenu koliinu hraniva, odnosno makro
i mikro elemente.
Biljka krastavca se hrani tako to uzima iz zemljita makroelemente: azot (N),
fosfor (P), kalijum (K), magnezijum (Mg), kalcijum (Ca) i sumpor (S).
Makroelementi su biljci potrebni u veim koliinama.
Mikroelementi su bakar (Cu), gvoe (Fe), mangan (Mn), cink (Zn), bor (B) i
drugi i biljka ih treba u manjim koliinama.
Ako hraniva nisu dostupna ili ih biljka ne moe koristiti onda ona poinje da
boluje.
Kada hraniva ima previe u tlu, tada mogu biti totoksina, odnosno otrovna
za biljku.
Usvajanje pojedinih hraniva od strane biljke nije nezavisan i izolovan proces.
9

Uvijek jedan element utie na usvajanje drugog ili drugih elemenata i obrnuto.
Na primjer azot utie na usvajanje bakra, kalijuma i bora. Fosfor djeluje na
usvajanje gvoa itd. Svaka biljka u razliitim uslovima uzgoja iziskuje
razliite odnose, koliine i vrstu hraniva.
Dosta esto se u praksi grijei u odreivanju koliina i vrsta potrebnih ubriva
za krastavac za preradu.
Osnovne potrebe u hranivima je neophodno utvrditi na osnovu analiza tla i
planiranih prinosa. U izradi analize u prilogu se obino daju i osnovne
preporuke za ubrenje i poboljanje navedenog tla.
U sluaju da se ne uradi analiza, deavaju se greke i bezrazlono se troe vee
koliine ubriva i biljka truje.
Brz razvoj krastavca i relativno slab korjenov sistem zahtijeva velike koliine
hraniva u tlu.
Krastavac u kratkom periodu uzgoja troi velike koliine pristupanih hraniva.
Jako dobro reaguje na organska i mineralna gnojiva.
Na tlima slabije plodnosti, kod kojih je analizom utvreno da sadre manje od
2,5 % humusa, te manje od 10 mg/100 g tla fosfora i kalijuma, trebalo bi
primijeniti gnojiva, kojima e se u tlo unijeti po hektaru oko 150 kg N, 120 kg
P2O5 i 170 kg K2O; ( Matotan; 2000.) Znai u tlo je potrebno unijeti na primjer
800 kg/ha NPK 7:14:21 i 350 kg/ha KAN-a 27 %. (80 kg /dunum NPK 7:14:21 i
35 kg/dunum KAN-a 27 %).
ubrenje e se primijeniti ovisno od zahtjeva usjeva i faze uzgoja.
Od organskih ubriva se obino koristi poluzgoreo ili zreo stajnjak koji se
obavezno mora unijeti u jesenjoj dubokoj obradi. est je sluaj da se stajnjak
unosi i u proljenjem periodu. Posebno je tetan nezreo stajnjak, koji se unosi u
proljetnjem periodu zbog njegovog reagovanja u tlu, prisustva veeg broja
uzronika bolesti i zemljinih insekata u prvom redu rovaca, te isuivanja tla.
Za laka zemljita koriste se vee koliine stajnjaka u odnosu na tea.
Za tea tla upotrebljava se 40 tona zgorelog stajnjaka po hektaru, a za laka i
do 60 tona po hektaru. U sluajevima kada koristimo stajnjak, koji ima veu
koliinu slame i piljevine, u zemljite unosimo 150 kg/ha amonijum nitrata (15
kg/dunum).
U naim uslovima obino se primjenjuju koliine od 750 kg NPK 10-20-30 i od
250-300 kg KAN-a 27 % po hektaru (75 kg NPK 10-20-30 i od 25-30 kg KAN-a
po dunumu).
U intenzivnom uzgoju krastavaca korniona koriste se pored klasinih,
konvencionalnih, mineralnih ubriva i kristalonska ubriva. To su ubriva,
koja se u potpunosti rastvaraju u vodi i podesna su za ishranu biljaka
navodnjavanjem (putem korjenovog sistema) i preko lista (folijarna prihrana).
Biljka ih u cjelosti usvaja u kratkom periodu, tako da su podesna za intenzivni
uzgoj krastavca.
Na tritu ima vie proizvoaa ovih ubriva, ali je najvanije izabrati
odgovarajue formulacije za odgovarajue faze razvoja krastavca. Na naem
tritu su raspoloiva ubriva kompanija Kemira, Poly-feed, Green plant i
drugi. Sadre sve neophodne makro i mikroelemente potrebne biljci.
Navodnjavanje se vri direktno sa nekog izvora vode ili iz odgovarajuih
posuda(tankova).
Sistem za navodnjavanje se sastoji od depozitora za vodu (to su obino
10

plastine posude, zapremine od 500,

750, 1000 i vie litara), alkatenskih
cijevi promjera __mm lateralnih,
kapajuih traka (Aquatrax, Quingill i
drugi).
Hraniva se dodaju u vodu posebnim
ureajima
dozatorima,
venturi
injektorima ili se hraniva rastvaraju u
navednim posudama i direktno
doziraju
biljkama
na
parceli.
Ubacivanje (injektovanje) hranljivog
rastvora u sistem za navodnjavanje je
najsigurniji nain navodnjavanja, gdje
se odreuje i mjeri EC i pH rastvora.
Najei sluaj navodnjavanja je iz
posuda.
Radi lakeg shvatanja naina i procesa
prihranjivanja biljaka, uzet je primjer
sistema za navodnjavanje, koji se
sastoji od posude, zapremine od 1000
litara.
Najbolji prijem ovih ubriva je na
temperaturama tla od 20 C.
Navodnjavanje-fertirigacija se obavlja
u jutarnjim satima, kada biljka najvie
usvaja hraniva. Navodnjavanje kroz
sistem kapajuih traka popodne nije
dobro zbog remeenja osnovnih
ziolokih procesa biljaka i prisustva
veeg
broja
uzronika
bolesti.
Kapajue trake moraju biti postavljene
u zoni korjenovih dlaica a nipoto uz
stablo biljke. Na lakim tlima
potrebno je postavljati kapajue trake
jaeg kapaciteta (preko 5 litara na sat
po dunom metru). Trake sa
kapacitetom od 4 litra po dunom
metru se postavljaju na srednje tekim
zemljitima.
Hranjenje
biljke
mora
biti
kontinuirano. Vrsta ubriva, nain i
intenzitet hranjenja zavisi od faze
razvoja biljke. Postoji nekoliko
znaajnijih faza u ishrani biljaka.
Prva poetna faza u razvoju biljke je
faza ukorjenjivanja, kada se razvija
korjenov sistem i biljka poinje da
intenzivnije raste. U ovoj fazi je
neophodno unositi ubriva sa
povienim sadrajem fosfora (P). Ovo
je posebno znaajno ako se krastavac

Slika br.8. Konektori na kapajuim

trakama se mogu zatvoriti
(snimio E. Smajlovi, 2007.)

Slika br.9. Gnojiva se rastvaraju

direktno u posudi
(snimio E. Smajlovi, 2007.)

Slika br.10. Kapajue trake spojene na

alkatensku cijev
(snimio E. Smajlovi, 2007.)

kornion proizvodi iz rasada. Rasad je potrebno zaliti hranljivim rastvorom i to

po 2 dcl po jednoj biljci. Koncentracija hranljivog rastvora se kree od 0,05 do
0,15%. To znai da je potrebno rastvoriti od 500 do 1500 grama kristalonskog
gnojiva u 1000 litara vode.
U fazi intenzivnog vegetativnog razvoja koriste se ubriva sa poveanim
sadrajem azota. Obino se koriste u koncentracijama rastvora od 0,06 do
0,15% (rastvara se od 600 do 1500 grama u 1000 litara vode).
U fazi plodonoenja daju se ubriva sa poveanim sadrajem kalijuma. On
utie na formiranje plodova korniona, na njihov kvalitet i ukupan prinos.
Koncentracija hranljivog rastvora je od 0,06 do 0,15% (rastvara se od 600 do
1500 grama u 1000 litara vode).
Ukoliko se ubrivo daje tokom sunanog dana sa visokim temperaturama
zraka i tla potrebno je dati niu koncentraciju kristalnih gnojiva i to od 0,05 do
0,07% (500 do 700 grama u 1000 litara vode). Ako je topao i oblaan dan onda
se koriste rastvori koncentracije od 0,08 do 0,12%. Za vrijeme hladnih i oblanih
dana (u proljee ili jesen) koriste se koncentracije od 0,12 do 0,15% (od 1200 do
1500 grama ubriva u 1000 litara vode).
U uzgoju korniona se koriste i dopunska gnojiva od kojih su najznaajniji
kalcijum nitrat (Ca(NO3)2) i kalijum nitrat (KNO3).
Kalcijum nitrat se primjenjuje od faze ukorjenjavanja krastavaca korniona i
tokom njegove vegetacije. Znaajan je zbog rjeavanja problema koji nastaju
uslijed nedostatka pristupanog kalcijuma u tlu (truljenje i deformisanost
plodova, poveana osjetljivost biljaka prema bolestima). Kalcijum nitrat je
potrebno davati svakih 10 dana u koncentraciji od:
Faza razvoja

Formulacije
gnojiva, koje
treba korisiti

Kg/ha

Kg/dunumu
(1000 m2)

Broj
navodnjavanja

Sadnja i ukorjenjivanje

15-30-15,
13-40-13,
11-44-11

50 do 60

5-6

Ukupna koliina
hranljivog
rastvora na 1000
m2
7000 -10000

40

4000

30

4000

80-120

8-12

8000 -12000

40

5000

30

4000

240 -260

24-26

24000 -26000

80

8000

60

6000

Od ukorjenjivanja do
formiranja vrijea i
poetak cvjetanja
Od ukorjenjivanja do
formiranja vrijea i
poetak cvjetanja
Faza intenzivnog rasta
krastavca korniona
Faza intenzivnog rasta
krastavca korniona
Faza intenzivnog rasta
krastavca korniona
Berba krastavaca
korniona
Berba krastavaca
korniona
Berba krastavaca
korniona

14-11-25
Kalcijum nitrat
Ca(NO3)2
(15-0-0)
22-11-22,
24-8-16
Kalijum nitrat
(KNO3)
13-0-46
Kalcijum nitrat
Ca(NO3)2
(15-0-0)
10-5-26,
14-10-34
Kalijum nitrat
(KNO3)
13-0-46
Kalcijum nitrat
Ca(NO3)2
(15-0-0)

12

4.7 Navodnjavanja i ishrana krastavaca

Optimalan razvoj biljaka podrazumijeva opskrbljivanje biljke dovoljnim
koliinama vode i hrane u razliitim razvojnim fazama.
Vodotopiva gnojiva se mogu davati biljkama tokom itavog dana, ali je njegova
upotreba i ekasnost najbolja u jutarnjim satima.
Krastavac ne usvaja vodu tokom noi, pa je potrebno izbjegavati takva
navodnjavanja sa prihranjivanjem. Obino se hraniva u ovakvim sluajevima
ispiraju u dublje slojeve, tako da ih biljka ne iskoristi.
Navodnjavanje po hladnom vremenu treba izbjegavati jer tada biljka jako slabo
usvaja hraniva. Temperature zraka ispod 15C su limitirajue za usvajanje
hraniva, tako da ga ne treba davati kroz sistem za navodnjavanje.
Prilikom navodnjavanja potrebno je provjeriti zaslanjenost rastvora kojim se
navodnjava krastavac, odnosno potrebno je striktno potovati pojedine
recepture
hranljivih
rastvora.
Zaslanjenost
vode
za
zaljevanje
(EC-elektrokonduktivnost) ne bi trebala biti iznad 1,5 jer u protivnom dolazi
do problema u proizvodnji krastavaca i smanjenja prinosa i kvaliteta krastavca.
To znai da je krastavac osjetljiv na soli pa je potrebno koristiti ubriva sa
niskim vrijednostima EC. Za provjeru EC, odnosno zaslanjenosti vode koriste
se EC-metri, koji se mogu nabaviti na tritu po prihvatljivim cijenama.
Svako navodnjavanje sa prihranjivanjem treba sprovesti u skladu sa analizama
tla i na taj nain omoguiti biljci potrebna hraniva i optimizirati trokove
proizvodnje.
Kada se koriste vodorastvorljiva gnojiva, potrebno je traiti odgovarajue
recepture od proizvoaa gnojiva, odnosno od ovlaenih prodavaa.
U sluajevima kada nema receptura, potrebno je kontaktirati strunjake koji e
denisati sistem navodnjavanja i prihranjivanja usjeva.
Sistem za navodnjavanje se mora kontinuirano kontrolisati u smislu njegove
ispravnosti i funkcionalnosti. esto dolazi do ispadanja kapajuih traka iz
alkatenskih cijevi ili do neispravnosti samih traka, koji putaju vodu. Takvi se
moraju odmah zamijeniti jer dolazi do vee i neravnomjerne potronje vode i
hraniva.
Vee parcele bi trebale imati ltere na sistemu za navodnjavanje.
FOLIJARNA PRIHRANA (prihrana preko lista):
u vrijeme intenzivnog rasta: FERTICAREI 0,5 % 2-3 X
u vrijeme zrenja plodova FERTICAREII 0,5 % ovo ponovo prepii

5. SORTIMENT KRASTAVACA KORNIONA

Postoje ginecijski i monoecijski kultivari krastavca korniona.
Veina sadanjih kultivara su ginoecijski (ginecijski) gdje je veina enskih
cvjetova i vrlo malo mukih cvjetova (oko 5 %).
Ginecijski ili sve enski kultivari proizvode samo enske cvjetove rezultirajui
do 13 puta vie enskih cvjetova nego u monoecijskim kultivarima. Oni se
takoer nazivaju PF hibridi koji proizvode uglavnom enske cvjetove ali
13

takoer proizvode i manji broj mukih cvjetova. Na ovakvim biljkama broj

mukih cvjetova se poveava sa dugim danom i visokim temperaturama.
Muki cvjetovi takoer nastaju kada je biljka u stresu ili je optereena visokim
plodonoenjem. Odnos mukih i enskih cvjetova zavisi i od uslova gajenja.
Smanjenje broja enskih cvjetova kod ginoecijskih kultivara moe biti
prouzrokovano i gustinom populacije, napadom insekata, oteenjima od
vjetra, kombinacijom niskog intenziteta svjetlosti i visoke ambijentalne
temperature.
U pakovanjima sjemena hibrida koji imaju uglavnom enske cvjetove, nalazi se
i sjeme hibrida sa mukim cvjetovima (oko 10%), kako bi moglo doi do
oplodnje.
Krastavacu su potrebni insekti za oplodnju cvjetova. Pele su glavni opraivai
(polinatori) u polju. Mnogi farmeri transportuju konice sa njive na njivu da bi
izvrili oplodnju krastavaca.
Polen krastavca je ljepljiv i teak i cvjetovi su otvoreni samo jedan dan.
Prilikom koritenja pela u opraivanju bitno je ispravno koristiti pesticide,
zbog toga to ih pele uzimaju pomijeane sa polenom i time ih akumuliraju u
hranu za njihove mlade.
Pesticide treba davati rano ujutro ili kasno naveer kada je aktivnost pela
najmanja.
Biljke krastavca proizvode uniformne i normalne plodove ako je opraivanje
bilo uspjeno.Takoer je jako dobro imati izvor vode do 300 metara od polja.
Farmeri na zapadu, ponekad, stimuliu nastajanje enskih cvjetova
koritenjem raznih hormona kao to su auksini, giberelini.
Hibridni kultivari krastavca mogu biti monoecijski, ginoecijski ili
partenokarpni. Partenokarpni kultivari e proizvesti besjemene plodove bez
uticaja pela za vrijeme uzgojnog ciklusa.
Ako su pele prisutne u polinaciji, partenokarpne biljke e proizvesti normalne
sjemene plodove ali neki plodovi nee imati normalan oblik.
Mnogi kultivari koji se uzgajaju u zatienom prostoru kao to su europski
krastavci su partenokarpni. Partenokarpni varijeteti ne zahtijevaju opraivanje
(polinaciju) za proizvodnju plodova.
PARTENOKARPIJA je kada krastavac nastaje bez opraivanja (polinacije) i
plodovi su bez sjemena.
Partenokarpnim hibridimani su potrebni insekti da bi se zametnuo plod, tako
da je proizvodnja sa njima mnogo sigurnija.
Ako na istoj parceli proizvodimo partenokarpne hibride i hibride koje imaju
preteno enske cvjetove, onda moe doi do manje deformacije plodova na
partenokarpnim hibiridima (oko 3-5% od ukupne koliine plodova
partenokarpnih hibrida).
U sluaju ekstremnih spoljnih uslova moe doi do smanjenog razvitka
partenokarpnih hibrida, opadanja plodova i loeg formiranja plodova. Kod
hibrida sa preteno enskim cvjetovima u ovakvim uslovima se obino formira
vei broj mukih cvjetova.
U novije vrijeme na naem tritu je sve vei broj partenokarpnih hibrida zbog
niza prednosti.
14

Prednosti partenokarpnih hibrida (hibridi sa 100% enskih cvjetova) su :

Ukupan prinos je vei zbog vecg broja plodova,
Nisu potrebni opraivai (pele, insekti),
Sigurnija proizvodnja zbog formiranja samo enskih cvjetova,
Vei je postotak plodova naroito prve i druge klase,
Plodovi su ujednaeni i manje se troi vremena na klasiranje,
Ranija je berba u odnosu na ostale hibride u prosjeku do deset dana,
Plodovi na vrijeama su mnogo pregledniji i lake se beru,
Potreba za estim branjem je manja u odnosu na klasine hibride,
Kvalitet je bolji, boja i vrstoa plodova je naglaenija i bolja,
Podobni su za postrnu sjetvu zbog svog ranog pristizanja za berbu.
Nedostaci partenokarpnih hibrida su:
Mnogo je skuplja proizvodnja, zbog pojaanih zahtjeva za
ubrenjem, navodnjavanjem i zatitom,
Zahtijevaju striktno potovanje agrotehnikih zahvata,
Ukoliko se gaje zajedno sa ostalim hibridima i sortama postoji
mogunost strano oplodnje i formiranja deformisanih plodova.
Danas postoji veliki broj razliitih hibrida korniona. Postoji vie sjemenskih
kua, koje se bave selekcijom i proizvodnjom sjemena hibrida. Prilikom
kupovine neophodno je provjeriti ispravnost i porijeklo sjemena, njegovu
starost i istou.
5.1 Najei hibridi krastavca korniona su:
Pregled hibrida, koje proizvodi rma Royal Sluis:
Krastavac kornion bradaviastih plodova:
LEVINA X F1
Srednje rani hibrid sa preteno enskim cvjetovima. Ima veliku biljnu masu, ali
je preglednost plodova dobra. Kvalitet plodova u svjeem i konzervisanom
stanju dobar. Daje stabilne prinose i to je standardni hibrid korniona u Bosni i

Slika br.11. Levina F1

Slika br.15. Regal F1

Hercegovini sa najduom tradicijom

uzgoja. Daje visoke prinose u
vertikalnom uzgoji i na foliji.
Pregled hibrida, koje proizvodi rma
Nunhems

Slika br.16.Octopus F1

AJAX F1
Visokog kvaliteta i podoban za
preraivaku industriju. Rodan, visok i
stabilan prinos. Plodovi su pravilnog
oblika. U toku uzgoja dobro podnosi
tople i vlane vremenske uslove. Ima
bujnu masu i sa jednog mjesta formira
dva
i
vie
plodova.
Odnos
duina/irina je 3:1. Plodovi su
tamnozelene boje, cilindrini. U BiH je
pokazao relativno dobre rezultate i
zauzima sve snanije mjesto izmeu
ostalih hibrida krastavaca.
PARKER F1
Dobro podnosi stresne uslove i ima
snaan i otvoren tip biljke. Plodovi su
mu
ujednaeni
sa
odnosom
duina/irina 3:1. Zamee dosta
plodova po biljci, tako da daje dobar
odnos prve klase u odnosu na ostale
klase. Tolerantan je prema plamenjai.
Pregled hibrida, koje proizvodi rma
Clause Semences

Slika br.17. Passamonte F1

REGAL F1
To je vrlo rani hibrid, koji uglavnom
ima enske cvjetove. Daje visoke
prinose, a plodovi su ujednaeni i
kvalitetni. Veliko je uee prve klase u
ukupnom prinosu. Tolerantan je na
veliki broj bolesti, te ima veliko uee
u proizvodnji. Odlian je za kiseljenje.
est je hibrid krastavca za industriju u
Bosni i Hercegovini.
Pregled hibrida koje proizvodi rma
R&S
OCTOPUS F1 je hibrid sa preteno
enskim cvjetovima. Ima bradaviaste,
ovalne plodove sa tupim krajevima.
Plodovi su visokog kvaliteta. To je

Slika br.19.

srednje rani hibrid sa visokim

procentom prve klase. Moe se gajiti
sa ili bez potpore i dosta je otporan na
plamenjau.
PASSAMONTE
F1
je
rani,
partenokarpni hibrid. Podoban je za
proizvodnju u zatienom prostoru i
otvorenom polju. Uzgaja se sa i bez
potpore. Plodovi su mu tanki,
cilindrini, srednje-zeleni i cvrsti.
Otporan je na krastavost, a tolerantan
na pepelnicu i virus mozaika
krastavca.
Pregled hibrida koje proizvodi rma
RIJK ZWAAN

Slika br.20.Harminie RZ F1

Partenokarpni-bradaviasti hibridi
HARMONIE RZ F1
Ovo je partenokarpni hibrid, sitno
bradaviast. Srednje bujnog je rasta i
formira plodove tamno zelene boje.
Svi plodovi su vrlo ujednaeni,
cilindrinog oblika. Omjer duine i
irine je 3,2 : 1. Poslije berbe se brzo
regenerie. U vertikalnom uzgoju se
neto manje orezuje. U naim
uslovima (u Bosni i Hercegovini) daje
bogatu lisnu masu, ali i visoke
prinose.
MOTIVA RZ
Motiva je bradaviasti, partenokarpni
hibrid. Plodovi su vrsti, i svjetliji su
od ostalih hibrida. Podesan je za
berbu prve i druge klase. Nakon
berbe se odlino regenerira i daje u
pazusima listova od 2 do 4 plodova.

Slika br.21.

KYBRIA RZ
Ima dobro razvijenu lisnu masu,
otvorenog habitusa, prozraan, nije
osetljiv na bolesti, vrlo dobro podnosi
nepovoljne vremenske uslove, posle
berbe se brzo regenerie . Ima veliki
prinos. Plodovi su ujednaeni,
tamnozelene boje. Omjer duine i
irine je 3,1:1. Pogodan je za palirsku
proizvodnju.
Slika br.22.

6.NAINI UZGOJ KRASTAVACA KORNIONA

Ekstenzivni nain uzgoja krastavaca je uzgoj na golom tlu bez sistema za
navodnjavanje.
Intenzivni-savremeni uzgoj korniona je uzgoj na foliji sa sistemom za
navodnjavanje i uzgoj krastavaca na paliru sa sistemom za navodnjavanje.
6.1.Uzgoj korniona na golom tlu
Osnovna obrada izvodi se u jesen, tako to se u tlo ubaci od 40-60
tona zgorelog stajnjaka po hektaru (3- 6 tona po dunumu).
U mjesecu aprilu se izvri tanjiranje dva puta.
Prije frezanja ubaci se 500 kg NPK ubriva formulacije 10-20-30.
Izvri se frezanje i potom se prave gredice mehanizovano ili runo.
Ukoliko je tlo dovoljno rastresito i postoji mogunost pravljenja gredica
mehanizovano uz pomo grediara, tada nije potrebno frezati tlo.

Slike br.25.Izrada gredica za krastavac uz pomo

grediara (snimio E. Smajlovi, 2005, 2006.)

Gredice su irine od 80 do 100 cm i visine oko 15 cm. Razmak izmeu gredica

je od 40 do 50 cm, tako da je rastojanje od centra jedne gredice do centra druge
gredice od 120 do 150 cm.

Slike br.26.Predsjetvena priprema krastavca

(snimio E. Smajlovi, 2006.)

 Prilikom sjetve koja se obino obavlja od 8. maja do 15. maja, u gredice se

ubacuje dodatnih 150-200 kg NPK 10-20-30 po hektaru (15-20 kg po dunumu).
Sjetva u Sjeveroistonoj Bosni i Bosanskoj Krajini je od 5. maja do 20. maja,
sjetva u Centralnoj Bosni je od 15. maja zbog neto vee nadmorske visine i
niih prosjenih godinjih temperatura.
Rokovi sjetve su esto odreeni zahtjevima preraivake industrije.
Zajedno sa navedenom gnojidbom potrebno je u tlo unijeti i neki zemljini
insekticid kao to je na primjer Dursban G-7,5 u koliini od 20 do 25 kg po
hektaru (2-2,5 kg po dunumu).
Praktino se pokazalo jako ekasnim, stavljanje zemljinih insekticida u blizini
zone sjetve, odnosno sadnje i na taj nain u velikoj mjeri je smanjeno koritenje
pesticida sa duim karencama. Za sjetvu je izuzetno bitna dobra priprema
gredica, posebno povrinski sloj debljine od oko 10 cm zbog pravilnog i
ekasnog nicanja sjemena. Poeljno je da se formiraju gredice u pravcu sjever
jug i da su blago nagnute ka jugu radi ocjeditosti ukupne parcele.
Sjetva se obino obavlja runo i potrebno je od 1,8 do 2,2 kg sjemena po hektaru
(180-220 grama sjemena po dunumu).

Slike br.27.Sjetva i sadnja se moe

obaviti samo u dobro pripremljeno tlo
(snimio E. Smajlovi, 2006.)

Sjetva se obavlja na rastojanju od 25 do 30 cm u redu i zavisi od osobina sijanog

hibrida. Sije se po dvije sjemenke u kuicu. LWF-Tuzla je obino sijao krastavce
kornione na rastojanje od 12 do 15 cm u redu, razmak izmeu redova je oko
120 cm i to samo po jednu sjemenku.

Slika br.28.Sjetva u jedan red

(snimio E. Smajlovi, LWF-Tuzla, 2000.)

Slika br.29. Nicanje krastavca

(snimio E. Smajlovi, 2007.)

Slika br.30. Nicanje krastavca (snimio E. Smajlovi, 2006.)

Nakon nicanja se odstranjuju suvine biljke, tako da smo imali biljke na

rastojanju od 20 do 30cm. Na ovaj nain se utroi od 56000 do 69000 sjemenki
po hekataru (5600 do 6900 sjemenki po dunumu) 1,7 do 2,2kg sjemena po
hektaru (170 do 220 grama sjemena po dunumu).
Krastavac posijan direktno iz sjemena klija u prosjeku od 70 do 85%. Najvee
tete sjemenu priinjavaju zemljini insekti. U uslovima velike vlanosti tla i
hladnog vremena dosta sjemena ugiba ili biva napadnuto bolestima. Ptice
ponekad mogu jesti sjeme krastavca.
Problemi, koji nastaju na parcelama na kojima je djelimino niklo sjeme su:
oteana obrada biljaka razliitih razvojnih stadija, neujednaen razvoj biljaka
na parceli, omogueno vee prisutvo tetoina i uzronika bolesti,
nemogunost pruanja pravilne agrotehnike, posebno prihranjivanja i zatite.
Nakon nicanja krastavca potrebno je dopuniti prazna mjesta na parcelama.
Popunjava se rasadom ili ponovnim sijanjem sjemena na prazna mjesta u
redovima ili trakama.
Najsigurniji nain u proizvodnji krastavaca je koritenje kvalitetnog rasada.
Rasad mora imati prva dva prava lista velicine oko 2cm i dobro formiran
korjenov sistem. Korjenii moraju biti bijele boje. Potrebno je 33500 rasadnica
po hektaru ako je razmak izmedu redova 120cm, a u redu 25cm (3350 rasadnica
za jedan dunum).
Sadnja rasada se obavlja sadilicom promjera 3-4cm, uz obavezno zaljevanje
rasada. Zasaeni rasad se prvo zalije vodom, ako je zemljite suho, a potom se
svaka zasaena biljka zalije sa najmanje 1dcl 0,2%-tnog rastvora Previcura
607SL* (priprema rastvora: 20ml Previcur-a 607SL se rastvori u 10 litara vode).
Ako se koristi sistem za navodnjavanje, trake za zaljevanje se postavljaju po
sredini gredice, a rasad se sadi na rastojanju izmedu dva reda od 30cm i na
razmak u redu od 30cm.
Obavezan razmak izmeu traka za zaljevanje je 150cm. Prednost primjene
sistema za zaljevanje kap po kap u odnosu na klasino zaljevanje vjetakom
kiom je:
Uteda vode je do 40%,
Mala potronja energije zbog sistema niskog pritiska,
Navodnjavanje je u zoni korjenovog sistema,
Voda se ravnomjerno nanosi na eljenu zemljinu povrinu,
Lie ostaje suho,
Manja je potronja ubriva, jer nema ispiranja,
Lake je i praktinije doziranje ubriva,
Manje je prisustvo korova, uzronika bolesti i tetnika,
Laka njega i berba korniona (nema blata, korova)
20

Slika br.31. Jednoreda sadnja krastavca korniona (snimio N.Grci)

Za ovakav nain uzgoja potrebno je do 4500 struka rasada krastavca po

dunumu.
Sadnja krastavca
Pojavom hibrida, novije generacije, kao to su Motiva X F1 i Kybria X F1,
preporuka proizvoaca sjemena je da se krastavackornion proizvodi iz
presadnice i to sadnjom u jedan red tz.jednoreda sadnja. Sadnica se sadi na
razmak od 22-25cm, tako da je za 1000m potrebno 3000 sadnica.
Nakon nicanja krastavca i formiranja treeg pravog lista pristupa se prvoj
meurednoj obradi tla-okopavanju. Na taj nain se unitavaju korovi i
zemljite kultivira. Posebno je vano razbijanje pokorice i omoguavanje biljci
da ima nesmetan poetni razvoj. Parcela sa krastavcima se uvijek navodnjava,
a potom prihranjuje azotnim ubrivima i okopava (najcece KAN 27 %).
Druga obrada tla-kultiviranje je u fazi intenzivnog formiranja vrijea. Tada se
krastavac ujedno prihranjuje sa nekim od azotnih ubriva, priprema za period
ubrzanog porasta i poetka plodonoenja. Krastavac je osjetljiv na mehanika
oteenja pa je potrebno paziti prilikom obrade tla i ogrtanja biljaka.
U toku uzgoja krastavaca za preradu, kontinuirano se prati stanje biljaka i vri
hranidba i zatita.
U sluajevima kada se uzgaja krastavac bez sistema za navodnjavanje potrebno
je u pojedinim fazama obezbijediti vodu, u protivnom dolazi do unitenja
usjeva. Prihranjivanje biljaka folijarnim gnojivima pokazalo se u praksi veoma
uspjeno. Biljka je dobila manju koliinu hraniva preko lista i bila je osvjeena.
Zaperci se ne zakidaju kod ovog naina uzgoja krastavca-korniona.
Prinosi krastavca za preradu, uzgajanog bez potpore i bez navodnjavanju su u
prosjeku oko 17 tona/ha (1700 kg/dunumu).
Prinosi krastavca za preradu, uzgajani bez potpore, a sa navodnjavanjem su u
prosjeku 26 tona po hektaru ( 2600 kg/dunumu)
6.2. Gajenje krastavca uz potporupalirni uzgoj
Postoje dva tipa palirnog naina uzgoja krastavca.
Kod amerikog naina uzgoja stubovi su rasporeeni na rastojanju od 4 metra.
Gornja ica se stavlja na visinu od 1.5 do 2 metra a donja na 15 do 25cm od tla.
Izmeu dvije horizontalne ice na svakih 25cm se postavljaju vertikalne ice i
na taj nain se formira iana mrea. Vrijee se vode do vrha palira i vezuju se,
te vode na dole po ianoj mrei.
Prednost ovog naina je to se ice lake skidaju od sintetskih mrea i mogu se
upotrijebiti za narednu sezonu.
21

Holandska tehnologija podrazumijeva formiranje palira gdje se gornja

horizontalna ica postavlja do visine od 220cm. Donja ica se ne postavlja nego
se samo na gornju icu veu kanapi (pp vezivo). Za svaki kanap vodi se po
jedna biljka sve do gornje ice. Kada biljka formira vrijee do gornje ice, onda
se one vezuju i vode vodoravno do 40cm a potom putaju da slobodno padaju
po paliru.
Naa iskustva su pokazala da je najbolje formirati palir sa stubovima, koji su
postavljeni na razmak od 4 metra. Na njima se postavljaju dvije ice i to tako da
se prva postavi na visinu od 15cm od tla a druga na visini 180 do 200cm.
Razmak izmeu dva reda stubova je od 150 do 170cm. Stubovi su duine
220-240cm i promjera oko 10cm. Najbolji su bagremovi stubovi. Postavljaju se
na dobro pripremljene gredice. Ukopavaju se u zemlju oko 40cm tako da
imamo visinu stuba iznad tla od 1,8 do 2 metra.
Prilikom ukopavanja je bitno da se stubovi pomjere lijevo ili desno na gredici
kako bi trake za navodnjavanje dole tano po sredini gredice.
est je slucaj da se formiranje palira obavlja nakon nicanja ili sadnje biljaka.
Tada je vano voditi panju o mladim biljicama da ne bi dolo do oteenja
uslijed manipulacije sa stubovima, icama i mreama.
Kod nas se obino koriste pocinane ice promjera 3 mm. Takoer se koriste
UV-stabilizirane mree (visine odnosno irine 140, 160, 180cm). Mrea se
ksira izmeu dvije ice uz pomo kanape (pp-vezivo). U praksi su esti
sluajevi da se ne postavlja donja ica. Mogue je postavljati samo gornju icu
na neto manju visinu (160-180 cm), a na visini od 15cm od tla postavlja se kroz
mreu provueno pp vezivo (kanapa) i na taj nain povezuje donja zona mree
da ne bi dolo do pomjeranja mree. Na taj nain se pojeftinjuje investicija
zasnivanja korniona. Krajnji stubovi na parceli se moraju dodatno ojaati sa
ksiranjem sa koso postavljenim i ukopanim stubovima.
Uslijed udara jakih vjetrova i kie, potrebno je za periferne redove na parceli,
koristiti najbolje i najdeblje stubove, te izvriti kvalitetno zatezanje ice i mree.
Krastavac kornion se uzgajaja i u jednom redu gdje se biljke sade na rastojanju
od 25 cm. Prvo se zakidaju prvi cvjetovi i zaperci. Sve bone izdanke zakidaju
se do visine od 30 do 40cm. Neophodno je stalno uplitanje vrijea u mreu.
Kada biljka dospije do gornje ice onda se vodi 40cm vodoravno i puta da
raste na dole, slobodnim padom. Sadnja se obavlja krajem mjeseca maja i

Slika br.32.

22

Slika br.33.Uzgoj krastavaca na

paliru (snimio E. Smajlovi,
LWF-Tuzla, 2003.)

Slika br:34.Proizvodnja
krastavca na foliji uz potporu
(snimio E. Smajlovi, 2006.)

Slika br.35.Voenje krastavca u

mrei (snimioE.Smajlovi,
LWF-Tuzla, 2002.)

intenzivno potom navodnjava, u nekim sluajevima svakodnevno i to u vie

navrata.
Uzgoj krastavaca uz potporu se u praksi pokazao kao najbolji nain uzgoja
krastavca-korniona.
Prednosti uzgoja krastavca uz potporu su:
Ranije berbe i postizanja veih prinosa,
Krastavci su boljeg kvaliteta, plodovi su uniformni sa manje
deformacija i propisane su boje,
Manje je prisustvo uzronika bolesti, posebno uzronika plamenjae i nekih
insekata,
Poveava se produktivnost zbog znaajno lake i preciznije berbe,
Plodovi su isti,
Obrada tla je laka,
Primjena osnovnih agrotehnikih mjera je znatno olakana (kultivacija tla,
zatita biljaka, navodnjavanje, prihrana usjeva),
Olakana je borba protiv korova,
Bolja je mikroklima, koja pogoduje krastavcu (smanjenje temperatura, bolja
prozranost),
Sve biljke imaju dovoljno ivotnog prostora, dobro su osunane,
Posebno je znaajna zatita biljaka, zbog toga to se biljka moe u cjelosti
tretirati eljenim pesticidom,
Krastavac, gajen uz potporu formira vie enskih cvjetova od krastavca, koji
je gajen na zemlji.
Nedostaci ovog naina uzgoja su:
Vea su ulaganja po jedinici povrine,
Ucee ljudskog rada je znatno poveano,
Postoji mogunost ruenja posebno krajnjih redova palira pod uticajem jakih
vjetrova,
Vee je iscrpljivanje tla uslijed visoke tehnologije uzgoja
Vea je destrukcija tla
23

Osnovna obrada tla i startno ubrenje organskim i mineralnim ubrivima je

slina prethodnom nainu uzgoja. U proljetnom periodu se prije sjetve ili
sadnje prave gredice irine od 70 do 80cm i visine do 15cm. U gredice se unosi
potrebno NPK ubrivo i zemljini insekticidi. Klijanje krastavca i poetni
razvoj rasadnica je direktno ovisan o kvalitetu pripremljenih gredica i zemljita
uopte. Ukoliko je tlo grudvasto, sa pokoricom, bie usporeno klijanje i razvoj
krastavca.
Sjetva korniona je u jednom ili dva reda u gredici. U Bosni i Hercegovini se
obino koriste dva reda u jednoj gredici zbog smanjenja trokova zasnivanja
ove proizvodnje.
Biljke moraju biti na razmaku od 30-tak cm jedna od druge u redu. Razmak
izmeu dva reda u traci je 30cm. Sjetva se takoer obavlja gue, da bi se nakon
nicanja uklonile suvine biljke.
Izmeu redova se obavezno postavljaju trake za navodnjavanje (obino jedna
ali ponekad i dvije sa spoljanih strana gredice). Za sjetvu u dvorede trake je
potrebno od 2,4 do 2,7kg sjemena ili od 3800 do 4300 rasadnica krastavca.
Ukoliko se sjetva obavlja u jedan red, razmak izmeu biljaka treba da je od 20
do 25cm i potrebno je 1,7 do 2kg sjemena po hektaru (170 do 200 grama
sjemena po dunumu) ili 27000 do 33000 sadnica po hektaru (2700 do 3300
sadnica po dunumu).
Nakon nicanja krastavca, potrebno je odstraniti suvine biljke i krenuti sa
prvim zatitama.
Kada su biljke visoke oko 10-tak cm, potrebno ih je plitko prekopati (od 7 do 9
cm ) i prihraniti azotnim ubrivima.
U godinama sa dugim kinim periodima mogua su dva pa i vie kultiviranja
tla, zbog formiranja pokorice na gredici. U fazi formiranja vrijea, krastavac se
ogre, vodei panju da se ne smanji pretjerano irina gredica.
Uvoenje korniona u mreu se obavlja kontinuirano sve dok vrijee ne
dostignu visinu gornje ice. Posebno za partenokarpne hibride postoji pravilo
voenja krastavca na paliru i potrebno ga je ispotovati.
Osnovni cilj zakidanja zaperaka je formiranje jake biljke, pravilnog rasporeda
Shema rezidbe krastavca

24

na mrei, koja e dati najvei prinos i kvalitetan krastavac. Biljka ima ujednaen
rast i zdravija je od biljaka uzgajanih klasinim nainom.
Zakidanje zaperaka zavisi od vie faktora, a najvaniji su: sortiment, koliina
gnojidbe, zaljevanje, zdravstveno stanje biljke i vrijeme izvoenja.
Rezidba krastavca ima za cilj formiranje to veeg broja generativnih organa,
cvjetova i plodova.
Do estog lista odstranjuju se svi formirani cvijetovi i poetak formiranja
vrijea. Poslije 6 lista do visine 50cm ostavljaju se samo plodovi, veliine 3-6
cm, a i dalje se odstranjuju vrijee. Na visini od 50 do 100cm, ostavljaju se
plodovi, do veliine 3-6 cm, ostavlja se vrijea, ali samo do treeg nivoa, tj. do
pojave tree cvijetne grane i poslije toga se piniciraju vrhovi. Poslije 100 cm
visine biljke, ostavljaju se svi cvijetovi i sve formirane vrijee.
6.3. Uzgoj krastavca na foliji
Prinosi na foliji sa koritenjem sistema za navodnjavanje poveavaju prinos od
40 do 80% od tipinog naina uzgoja.
U zadnje vrijeme se primjenjuje proizvodnja krastavaca na tamnim folijama.
Kada se tlo prekriva tamnim folijama, prinos moe biti vei i do 30%, jer se
postie vea temperatura zemljita. Poveanje prinosa moe biti 80 do 100%
ako se ista parcela zaljeva sistemom kap po kap.
Prekrivanje tla folijom je najbolje postaviti mehanizovano ali se moe obaviti i
runo. Ove folije su obino perforirane (fabricki napravljene rupe na foliji) i
imaju dva reda rupa u koje se sije sjeme ili sadi rasad. Ukoliko nema rupa onda
se one prave runo. Sadnja, odnosno sjetva u ove folije je obino ranija jer biljka
ima vie topline i svjetlosti, takoer mnogo sporije dolazi do odavanja topline
iz folije.
Prednosti uzgoja krastavca na foliji su:
Omoguuje raniju sjetvu, sadnju, zahvaljujui toplijem tlu,
Bolje nicanje i razvoj biljke u poetnim fazama,
Ranije prispijevanje krastavaca na foliji od krastavca, gajenog na golom tlu,
Berba je olakana,
Plodovi su ii,
Nije potrebna nikakva potreba za okopavanjem, ogrtanjem krastavca u zoni
folije,
Zemljite bolje uva prikupljenu vlagu ispod folije,
Folija se bre zagrijava, posebno crne folije, tako da biljka ima dovoljno
toplote za poetni razvoj, koji je ujedno i najvaniji za ostvarenje visokih
prinosa,
uvanje toplote ispod folije je bolje, a to je posebno znaajno za vrijeme noi,
kada dolazi do variranja temperatura zraka i tla, znai bolja je mikroklima i u
zoni korjena,
Totalno je iskljuena upotreba herbicida, jer pod folijom je onemoguen rast
korova, to direktno utie na kvalitet proizvoda u smislu ekolokih principa
uzgoja bilja,
Smanjeno je prisustvo uzronika bolesti i nekih tetoina,
Manje je ispiranje mineralnih gnojiva pri jaim padavinama,
Folija uva tlo od destrukcije uslijed raznih atmosferilija,
Manje se oteuju plastine trake sistema za navodnjavanje kap po kap,
25

Slike br.36. Proizvodnja krastavca na foliji

(snimio N. Grci, LWF-Tuzla, 2004.)

Nedostaci ovog uzgoja:

Vei su trokovi zasnivanja nego u klasinoj proizvodnji na golom tlu,
Ne postoji mogunost prihranjivanja mineralnim granuliranim ubrivima
(KAN, UREA, NPK)
Tlo pod folijom se ne moe dodatno obraivati (kultiviranje-okopavanje,
ogrtanje itd.),
Ukoliko biljke nisu dovoljno razvijene, postoji mogunost njihovog otecenja
uslijed visokih temperatura za vrijeme ljetnjeg perioda (juli, avgust), (Kalesija
2003. godina),
Oteana je kontrola ispravnosti i rada traka sistema za navodnjavanje, te
njegova zamjena, ako su trake oteene,
Oteano je icenje parcele nakon zavretka berbe krastavaca, posebno u
sluajevima ako folije nisu biorazgradive,
Nekada je poveano prisustvo zemljinih insekata ispod folije (rovci, grice,
injaci).
Priprema tla za ovaj nain uzgoja je identian klasinom nainu uzgoja
krastavaca.
Na manjim parcelama obino se folija polae runo. Folija se mora postavljati
za vrijeme sunanog dana i kada su temperature najvie u toku dana. Na taj
nain imaemo zategnutu foliju i pravilan uzgoj krastavaca. Tlo se mora
idealno pripremiti, ne smije biti grudvi veih od veliine oraha, jer dolazi do
oteenja folije.
Gredice, na kojima se postavlja folija, moraju biti ravne. Idealno vrijeme za
postavljanje folija je neposredno pred sjetvu ili sadnju, vodei panju da tlo ima
dovoljno vlage.
irina gredica je obicno 75-80cm, vodei panju da budu dovoljno visoke (ne
smiju biti nie od 15cm poto ovaj nain uzgoja podrazumijeva obavezno
navodnjavanje pomou sistema kapanja). Uzgoj krastavaca na foliji bez sistema
za navodnjavanje se u praksi esto pokazao pogrean. Biljke se tada sue i
propadaju u periodu juliavgust uslijed visokih temperatura zraka i tla.
Na pripremljene gredice se postavljaju trake za navodnjavanje. Trake se moraju
propisno postaviti. Kada se koristi jedna traka, ona mora biti postavljena tano
kroz sredinu gredice. Na dobro dreniranim, suhim tlima, na kojima su uraene
visoke gredice, nekada se stavljaju i dvije trake za kapanje. Ukoliko se folija
postavlja runo, onda se ona sa strana zagre po 15cm, tako da nam ostane
irina folije oko 80cm.
26

Na veim zemljinim povrinama, izrada gredica se obavlja uz pomo

prikljunog ureaja-grediara, koji u tlo ubacuje mineralna ubriva i zemljine
insekticide a potom uz pomo polagaice folije se postavljaju trake za
navodnjavanje i gredice se prekrivaju tamnim folijama.
U Bosni i Hercegovini se obino krastavac sije ili sadi u dvorede trake (dupli
redovi) na foliji na rastojanju u prosjeku od 30-35cm i 30-35cm u redu, radi
maksimalnog iskoritenja sistema za navodnjavanje. Folije mogu biti
perforirane i bez perforacije. Ukoliko na foliji nema rupa onda je potrebno
foliju po postavljanju na gredice izbuiti na navedeno rastojanje. Folija se bui
zaotrenim vrhom metalne cijevi ili unakrsnim rezom makaza ili noa. Promjer
rupa je od 5-7 cm, ovisno da li sijemo ili sadimo rasad.
Sjetva se obavlja obicno runo i siju se 2 do 3 sjemenke u jednu rupu. Za jedan
hektar je potrebno 2,5 do 3,5 kg sjemena (250 do 350 grama sjemena po
dunumu).
Dubina sjetve na teim tlima je 2cm, dok je na lakim 3cm. Ukoliko je zemljite
suho, potrebno ga je zaliti na mjestima sjetve i potom sijati, pazei da nivo tla u
rupama bude u nivou folije.
Nakon nicanja biljaka, potrebno je prorijediti biljke, tako da se ostavlja po jedna
biljka u svakoj rupi. Najbolje je kod ovog sistema uzgoja koristiti rasad
krastavca, tako da u svaku rupu uz pomo sadaca promjera 5-6 cm, sadimo po
jednu biljku. Za jedan hektar je potrebno obezbijediti 33000 do 40000
kvalitetnih sadnica krastavca (3300 do 4000 sadnica za jedan dunum). Ukoliko
uzgajamo hibride sa snanom biljnom masom obavezno se razmak u redu
poveava i koristi manji broj sadnica po dunumu (3300 sadnica) a dok kod
hibrida sa manjom biljnom masom i listom prvenstveno sadimo na manji
razmak i koristimo vei broj sadnica po jedinici povrine. Razmak izmeu dva
reda u gredici ne smije se poveavati niti smanjivati (30 cm) zbog osobina
kapilarnih, kapajuih traka.
Obavezna mjera prilikom sadnje rasada je zalijevanje uz koritenje sredstava za
zatitu biljaka (kako je ve objanjeno u poglavlju proizvodnje na golom tlu).
Sve rasadnice moraju viriti van folije zbog visokih temperatura ispod folije za
vrijeme sunanog vremena. Sadnica se u sadnji ne smije pritiskati jer je jako
njena i osjetljiva na mehanika oteenja.
Ovaj nain uzgoja korniona je podesan za koritenje agrotekstila-sintetikih

Slika br.37.Sadnja rasada krastavca u foliju (snimio E. Smajlovi)

materijala, koji slue za zatitu usjeva od

niskih temperatura. Posebno je znaajna
njegova uloga u toku hladnih noi.

Slike br.38.Sjetva i nicanje krastavca

(snimio E. Smajlovi)

Njegova upotreba je jednostavna. Odmah

nakon sjetve ili sadnje, biljke prekrivamo
agrotekstilom i drimo ga do cvjetanja
krastavaca. Biljke ranije dospijevaju za
berbu, manji je napad raznih bolesti i
tetnika, mikroklima pod tekstilom je
znatno uravnoteenija, nema oegotina od
sunca i to je najvanije u pravilu se
postie vei prinos po jedinici povrine.
7. PROIZVODNJA RASADA
KRASTAVCA
Najbolje je krastavac proizvoditi iz rasada.
Postoji niz razloga za to, a najvaniji su:
Sigurnija proizvodnja u smislu
agrotehnike i ostvarenja prinosa,
Ekonominije troenje sjemena,
Postie se eljeni sklop biljaka po jedinici
povrine (3800 biljaka na dunum),
Nema presijavanja i dodatne obrade,
Sadnja se moe izvesti 14 dana kasnije
od sjetve i na taj nain izbjei periode sa
mrazom ili niskim temperaturama,

Slike br.39. Rasad krastavca korniona

(snimio E. Smajlovi)

Berba biljaka iz rasada je u prosjeku

ranija za najmanje deset dana od
posijanog krastavca,
Sadnjom rasada ostvaruje se dua berba
od 10 do 15 dana i time vei prinos,
Biljka iz rasada ima brz poetni razvoj i
otpornija je na bolesti i tetnike,
Na parcelama zasaenim rasadom
prisutna je manja zakorovljenost nago na
parcelama sijanim direktno iz sjemena.
Proizvodnja rasada se obavlja u periodu
od dvije do etiri sedmice. Pri hladnijem
vremenu
prskati
sa
bakarnim
oksihloridom 0,1 % da bismo sprijeili
izduivanje i etioliranje rasada.

Slika br.38.Proizvodnja rasada

krastavaca (snimio E.Smajlovi, 2007.)

28

Slika br. 39. Korovi u parceli krastavaca (snimio E. Smajlovi, 2006.)

8. BORBA PROTIV KOROVA U KRASTAVCIMA

Povrine na kojima se uzgaja kornion su relativno male i to obino 0,1-0,2 ha
(1 do 2 dunuma). Zbog toga smo zastupali vee koritenje preventivnih i
mehanikih mjera borbe protiv korova, a manje upotrebu hemijskih
sredstava-herbicida.
Pravilno sprovoenje plodoreda, upotreba zgorelog staljnjaka, pravilna
obrada tla, nain sjetve i sadnje te navodnjavanje usjeva direktno utiu na
prisustvo i intenzitet korova. Krastavac se sije i sadi u redove tako da ostaje
velika zemljina povrina podobna za razvoj raznih vrsta korova.
Najei su toploljubivi irokolisni korovi kao to su tir, loboda, dvornici,
iak. Od uskolisnih korova prisutni su kotan, muhari, svraica i drugi. Na
podruju Sjeveroistone Bosne, znaajan korov predstavlja ambrozija, koja
pored teta, koje priinjava uzgajanim kulturama, priinjava tete i ovjeku.
Zato je posebno vano unititi korove u blizini sistema za navodnjavanje,
pored puteva i drugih povrina i sprijeiti njihovo irenje.
Parcela na kojoj namjeravamo uzgajati krastavac mora biti ista od korova,
dobro pripremljena. U svakoj narednog fazi razvoja krastavca, treba unitavati
korove mehanikim putem. Prilikom prvog okopavanja kada je krastavac
visine 10-15cm, znaajno je itavu parcelu oistiti od korova i sprijeiti ga da
bude konkurencija uzgajanim biljkama.
Druga znaajnija obrada tla je ogrtanje krastavca u fazi intenzivnog formiranja
vrijea, kada se krastavac, koji se uzgaja bez potpore, na golom tlu, to bolje
ogrne i na taj nain biljka dobije dovoljno ivotnog prostora u zoni korjenovog
sistema.
U ovom periodu, borba protiv korova je neto tea, zbog razvijene biljne mase
krastavca. Prilikom unitavanja korova u ovoj fazi, bitno je paziti da se ne
otete vrijee krastavaca, jer ne podnosi mehanika oteenja.
U narednim fazama razvoja potrebno je jednostavno uklanjati korove sa
parcele, upanjem ili ako je to potrebno, uraditi jo jedan tretman ogrtanja sa
prihranjivanjem krastavaca.
Ukoliko se moraju sprovesti hemijske mjere onda se najcece koriste herbicidi
kao to je Trean EC, tako to se sredstvo unese u tlo izmedu redova na dubinu
5-10 cm.
Krastavci su jako osjetljivi na herbicide, tako da je primjena istih veoma
riskantna. To su Flubalex i Alanap.
29

Sredstvo se ne smije prskati po listovima krastavaca. U nekim zemljama koriste

Goltix WP-70, Alanap, Prefar i dr. Goltix je preparat koji unitava korove preko
korjena i preko lista. Primjenjuje se 5-7kg ovog preparata po hektaru. Moe se
primijeniti prije ili poslije nicanja krastavaca.
U daljim fazama razvoja krastavca mogue je primjenjivati neke herbicide, ali
treba voditi panju da se ne pre po uzgajanim biljkama, nego samo unutar
redova gdje se nalaze korovi.

9. BOLESTI KRASTAVCA I NJEGOVA ZATITA

Krastavac napada veliki broj bolesti. Poznavanje tih bolesti, preventivna zatita
i pravilna borba protiv uzronika bolesti u pravilu donosi visoke proizvodne
rezultate u uzgoju ove biljke. esto se na njivama, na kojima se uzgajaju
krastavci, sreu dvije i vie bolesti, pa je jako znaajno da poljoprivredni
proizvoai znaju bar osnovne uzronike bolesti ove kulture.
Najopasnija bolest je plamenjaa, koju uzrokuje gljivica Pseudoperonospora
cubensis.
Hladna i vlana ljeta joj naroito pogoduju. Prvi znakovi se pojavljuju prije
formiranja plodova na biljci. Okruglaste pjege se prvo primijete na naliju lista.
To su zelene pjege koje u toku 2-4 dana poprimaju ukastu do ukastosmeu
boju. U poetku su pjege promjera do 15mm. Daljim razvojem gljive postaju
krupnije i nalaze se izmeu nervature listova. Lisno tkivo poinje da poprima
smeu boju i na kraju se sui i odumire. Vjetar sa kiom ima veliku ulogu za
irenje ove bolesti. Optimalne temperature za razvoj bolesti su od 16-24C.
Ukoliko su prisutne prohladne noi sa temperaturama od 14 do 16C,
cjelokupan razvoj bolesti traje samo etiri dana. Simptomi ove gljive su
primjetni na listovima, dok na plodovima i vrijeama ih nema.
Na podruju Tuzlanskog Kantona primjetne su este jutarnje magle pored
rijeka i jezera (posebno znaajno podruje Toplikog polja u ivinicama;
period od 2003. do 2006.).
U pravilu sa dolaskom magle, bolest se pojavljivala i intenzivirala. Prisustvo
rose i poveana relativna vlaga zraka potpomau brem irenju plamenjae.
Na naim podrujima, gotovo uvijek najvee tete priinjava u mjesecu julu i
avgustu, ali se pojavljuje ve u mjesecu junu. U sluajavima kada se krastavac
ne titi ili ne provodi pravilna borba protiv ove opasne bolesti dolazi do
masovnog unitenja biljke.
Gljiva se tokom zime zadrava na biljnim ostacima krastavaca ili nekih drugih
biljaka iz porodice tikava.
Preparati kao to su Quadris (Quo Vadis) SC (0,075-0,1 %) imaju karencu samo
tri dana. Preparati na bazi (osnovi) Al-fosetila (Topic, Alliete, Avi WP =0,3 %)
imaju karencu etiri dana. Ovi preparati daju dobre rezultate ako se
primjenjuju preventivno, odnosno u periodu kada jo nije dolo do primarne
zaraze. Kada se pojave prvi simptomi plamenjae dobru zatitu je pruao
Acrobat MZ (0,2 %). Doputena mu je primjena u salatnim krastavcima uz
karencu od 14 dana. U Hrvatskoj nisu doputeni Equation PRO WG (0,05 %),
Antracol Combi WP (0,25 %), Melody Duo WP (0,25 %) i dr. ali su jako ekasni.
30

U borbi protiv ove bolesti koriste se otporni varijeteti krastavca. Lisne ui

ubijaju biljku i takoer prenose viruse. Lisne ui napadaju krastavac od ranog
proljea pa sve do kasne jeseni. Brzo se prenose i ire.
Uglasta pjegavost (Pseudomonas syringae pv. lachrymans) je bakterija koja
se razvija na listovima, vrijeama i plodovima. Uzronik ove bolesti prisutan je
u sjemenu i ve nakon nicanja se moe primijetiti na kotiledonim listiima. Na
njima se primjeuju vodenaste pjege, nepravilnog oblika. Pored sjemena,
bakterija preivljava i u biljnim ostacima i to do 2,5 godine. Nepotivanje
plodoreda je najcei uzrok prisustva ove bakterije. Bakterija se prenosi
insektima, kiom i posredstvom ovjeka (posebno u toku berbe). Prisustvo
bolesti pojaavaju visoke temperature i visoka vlaga zraka i preobilno ubrenje
azotnim ubrivima. Kod nas se javlja najee kad su temperature vie od
27C. U poetku na listovima nastaju vodenaste pjege, koje se jasno mogu
vidjeti na naliju listova. Imaju nepravilan oblik i nalaze se izmeu nervature
listova. Kasnije pjege postaju svijetlosmee. Oboljeli dijelovi biljke odumiru i
poinju ispadati iz lista. Najee obolijevaju listovi gdje nema dovoljno
prozraenosti i gdje je vlaga poveana. Poslije lista obolijevaju lisne drke i
vrijee i to tako to se primijeuju duguljaste smee pjege. Zbog oteene biljne
mase, plodovi su mali, smeurani, u poetku se pojavljuju male vodenaste
pjege, na kojima dolazi do pucanja kore. Na tim mjestima izlazi bakterijski
iscjedak prljavo bijele boje.
Prilikom sjetve koristi se zdravo i kontrolisano sjeme. Obavezno je potovanje
plodoreda i krastavci se ne smiju uzgajati pored kultura iz porodice
Cucurbitaceae (krastavci, lubenice, dinje i tikve). Preparati na bazi bakra su
pokazali djeliminu ekasnost, ali je izuzetno vano ispotovati njihovu
karencu. Kada se patogen pojavi u kasnijoj fazi razvoja biljaka, ovi preparati se
ne koriste. Na parcelama sa palirom, uklanjanjem oboljelih listova, posebno
donjih listova evidentiran je smanjen intenzitet ove bolesti.
Plodovi lue vodu iz lezija. Listovi postaju nejednaki (neuniformni) Cucumber
mosaic virus , prenosi se uima i kratavevoj bubi.
Antraknoza (Colletotrichumlagenarium) je gljiva, koja napada lie, stablo i
plodove. U poetku se javljaju okrugle pjege vie na obodima lia i ire se

Redovno zatita
REDOVNA ZATITA

Neredovna i loa zatita

NEREDOVNA I LOA ZATITA

Slika br.41.Uglasta pjegavost

lista krastavca
(snimio E. Smajlovi, 2006.)

Slika br.42.
Krastavac napadnut pepelnicom

Slika br.40.Izgled tretiranih i netretiranih parcela

(snimio E. Smajlovi, 2006.)

prema centru lista. Pjege su blijedozelene boje, a sredita pjega su ruiaste

boje. Vrijee takoer mogu biti napadnute tako da se sui vrh biljaka. Plodovi
dobijaju ljubiastu boju u unutranjosti i stvaraju se lezije-ozljede na
spoljanjem dijelu ploda.
U borbi protiv ove bolesti je najznaajnije koristiti zdravo sjeme i ispravan
plodored.
Uzronik pepelnice - Erysiphe chicoracearum je gljiva nastala iz zraka i jako je
prisutna u toplim podrujima i plastenicima. Simptomi ove bolesti su bijela,
pepeljasta prevlaka na licu listova, ali se moe pojaviti i na vrijeama i
kotiledonima. U naim uslovima obino se pojavljuje krajem jula i poetkom
avgusta. U sluajevima jaeg napada, list poinje da uti, jer je onemoguena
fotosinteza i na kraju biljka ugiba.
Borba fungicidima je relativno uspjena i koriste se :

Naziv fungicida
Anvil 5 SC
Rubigan EC
Bayleton specijal
WP
Karathane EC

Aktivna
supstanca
heksakonazol
fenarimol
triadimefon

Koncentracija %
0,3-0,5
0,03-0,04
0,6 kg/ha

Karenca
dana
7
7
7

dinokap

0,06-0,09

Do cvatnje

Cladosporium cucumerinum je gljiva gdje se pojavljuju lezije na plodovima.

Bolest se pojavljuje u hladnim noima sa puno vlage.
Fuzarijsko venue - Fusarium, Oxysporum, venue - Verticillium dahlie i
Verticillium albo-atrumsu uzronici su bolesti sprovodnih sudova krastavca.
Nakon zaraze ovih gljiva dolazi do postepenog suenja i odumiranja itave
biljke.
Simptomi bolesti se naroito dobro vide za sunana vremena. Na poprenom
presjeku stabljike vide se tamne zone, u kojima je dolo do zaepljenja
sprovodnih sudova.
Jedine mjere borbe su pravilna plodosmjena-plodored, sadnja otpornih
hibrida i sorti i dezinfekcija tla.

Slika br.44. tete od fusariuma

Slika br.43. tete na krastavcu od Verticilliuma

32

Ako se vri sjetva sjemenom postoji mogunost da mladu biljku napadne vie
bolesti i to paraziti iz tla: Phytium spp, Sclerotinia sclerotiorum, Rhizoctonia
solani, Phytophtora sp.
Najopasnije su Phytium vrste koje za vrijeme hladnog vremena u vlanom tlu
izazivaju pale, odnosno topljenje biljke. Biljka jednostavno u kratkom periodu
padne i ugine. Neke od Phytium vrsta uzrokuju trule korjenovog sistema.
Najbolje je koristiti gotov rasad korniona i na taj nain izbjei ove bolesti.
U sluaju da je usjev obolio, najbolje je ga tretirati sa 0,15% rastvorom Previcura
607 (15 ml preparata rastvoriti u 10 l vode). Svaku biljku je potrebno zaliti sa 1dl
rastvora, pazei da korjen biljke nije suh.

10.TETNICI U TLU
Najvaniji tetnici u zemljitu su rovci, injaci i grice. U pojedinim godinama
nanose velike tete na parcelama, na kojima se uzgaja krastavac, zbog toga je
borba protiv ovih tetnika obavezna. Zemljini insekti izgrizaju sjeme ili klice i
podzemne dijelove biljke.
Odrasli rovac ili larva (Gryllotalpagryllotalpa) je utosmee boje, duine oko
5cm i ima izraene noge kopaice.
Izazivaju tete na biljkama tako to grizu podzemne dijelove biljke. Posebno
velike tete pravi nou, kada izlazi na povrinu zemljita. Voli toplinu tako da
se esto nalazi u stajnjaku to moe predstavljati problem, naroito u
sluajevima kada se gredice prekrivaju folijom. Tlo sa stajnjakom i tlo ispod
folije je mnogo toplije od okolnog tla, tako da insekti naseljavaju ove zone i
priinjavaju vee tete. Na lijepo pripremljenim gredicama, na kojima se uzgaja
krastavac, primijetan je tako to pravi hodnike odmah ispod zemlje.
Majski gundelj (Melolonthamelolontha) je insekt, koji je esto prisutan u
brdsko planinskim podrujima.
Odrasli insekt je duine od 2-3cm, crne boje. Prednja krila su jako ovrsla i
smee su boje. Larva (grica-larva u zgrenom poloaju) je obino duine 5cm,
utozelene boje i ima svjetlosmeu glavu. Razvoj grice obino traje od 2 do 3
godine. Najopasnija je u svojoj treoj godini razvoja, kada se intenzivno hrani i
ujedno je najkrupnija.
Larve priinjavaju tete tako to grizu korjenov sistem. Biljke se sue i ugibaju,
posebno za vrijeme sunog perioda. Grice su osjetljive na poveanu vlanost
tla. Za vrijeme intenzivnog navodnjavanja njihov broj se smanjuje i to naroito
u podruju korjena biljke.
Slika br.45. injaci (snimio E. Smajlovi, 2005.)

injaci, klisnjaci (Elateridae) su

insekti koji su jako raireni na naem
podruju i mogu predstavljati veliki
problem u proizvodnji krastavca
(Primjer; ivinice 1999. godine
uniteno preko 40% posijanog
sjemena).
Ovo je insekt smee ili crne boje,
duine 7-11mm. Larve ovog insekta
su duge 20-25mm, jako izduene,
tvrde i utosmee su boje. Larve
podsjeaju na komad bakarne ice.

Larve cijelo vrijeme ive u tlu i hrane se sjemenkama, i to posebno su tetne

kada sjeme pone klijati. Osim sjemenja napadaju korjenov sistem i podzemne
dijelove biljki. Najvee tete nanose u sunim periodima, obino u mjesecu julu
i avgustu.
injaci su esti na zemljitima pored rijeka i na zaledinjenim tlima. Larve
injaka se razvijaju od dvije do cetiri godine. Mogu se kretati horizontalno,
kada trae hranu i vertikalno kada se sklanjaju u dublje zemljine slojeve
uslijed zime ili nedostatka vlage u tlu.
Prilikom izbora parcele za uzgoj krastavaca, potrebno je pregledati zemljite i
utvrditi broj ovih tetoina u tlu. Pregled se obavlja obino u proljee i ponekad
u jesen kopanjem odgovarajuih jama ili tokom oranja.
Svi zemljini insekti se unitavaju zemljinim insekticidima. Ukoliko se
preparat unosi po itavoj povrini onda je potrebno davati veu koliinu
insekticida. Insekticidi se unose na dubini od 4 do 8cm. Manje troenje
pesticida je neposredno pred sjetvu ili sadnju, kada se preparat unosi u blizini
sjemena ili sadnice. Prilikom rada sa ovim insekticidima, obavezna je upotreba
zatitinih rukavica. Ukoliko uzgajamo krastavce na lakim tlima onda su doze
ovih instekticida manje nego na tekim tlima.
Veina granuliranih insekticida je opasna za perad i ptice!
Pregled granuliranih insekticida, koji se kod nas najee koriste:
Naziv preparata
Volaton G-10,
Foksim G-5
Dursban G-7,5

Aktivna tvar

Foksim

Koliina preparata,
tretiranog na cijelu
povrinu zemljita (
kg/ha)
40 do 80

Koliina preparata,
tretiranog u redove
neposredno pred sjetvu
ili sadnju ( kg/ha)
20 do 30

50 do 60

15 do 25

Klorpirifos-etil

Tabela br.4. Pregled koliina zemljinih insekticida zavisno od naina primjene.

Ukoliko se unosi u blizini sjemena ili sadnice treba paziti da ne do]e u direktan
kontakt sa njom.
Svi zemljini insekticidi imaju jako dugu karencu (vrijeme, koje je potrebno da
proe od zadnjeg tretiranja navedenog preparata do poetka berbe ili
konzumiranja proizvoda koji se tretira) te je potrebno voditi panju o vremenu
primjene pesticida.
Lisne ui (vrste porodice Aphididae) su opasni tetnici na krastavcu.
iroko su rasprostranjene ali su mnogo manje prisutne u podrujima iznad 800
metara nadmorske visine.
Postoji veliki broj vrsta, ali je najznaajnija zelena u breskve (Myzus persicae
Sulz). Ova u prenosi veliki broj virusa to dodatno uveava znaaj ove
tetoine. Postoje ui bez krila koje su utozelene do maslinastozelene boje i
duge su oko 2mm. Ui sa krilima su veliine od 2-3mm i blijedozelene su boje.
Sve ui siu biljne sokove i lue mednu rosu na kojoj se naseljavaju gljive
aavice.
U naim uslovima se na krastavcu moe primijetiti ve u mjesecu maju, a svoj
najvei intenzitet ima obino u mjesecu julu. Mlade biljke imaju skupljene
listove, koji su deformisani.
34

Slike br.46.Lisne ui
(snimio E. Smajlovi, 2007.)

Slika br.47. Jak napad lisnih uiju

(snimio E. Smajlovi, LWF-Tuzla, 2003.)

Napadaju ga ve od prvih faza razvoja na taj nain to uvru mlade listove i

zaustavljaju porast biljke, tako da u sluaju ako se biljka ne titi potpuno se
zaustavlja njen razvoj (Karaula, Via, maj 1999. godine)
Najvea opasnost od lisnih uiju prijeti zbog prenoenja virusa kao to su
Cucumber mosaic virus, Zucchini yellow mosaic virus i drugi.
Lisne ui se brzo razvijaju. Razvoj jedne generacije traje od 10-15 dana.
Pogoduje joj visoka vlaga zraka.Ukoliko je toplo proljee, u se ranije javlja i
poinje da se razmnoava
Tokom tretiranja biljaka sa istim preparatom, ui postaju otporne na njega, te je
potrebno mijenjati preparat. Napadaju ga ve od prvih faza razvoja na taj nain
to uvru mlade listove i zaustavljaju porast biljke (Karaula, Via, maj 1999.
godine).
U toku plodonoenja krastavaca, smiju se koristiti preparati kao to su:
Naziv preparata

Aktivna
supstanca

Primjenjuje se
u
koncentraciji

Chess 25 WP

pimetrozin

0,04 %

Hostaquick EC 50

heptenofos

Od 0,05 do 0,1
%

Karate EC

cihalotrin

0,02 %

Actellic EC

Pirimifos metil

0,05-0,07 %

Nain priprave
4 ml preparata u
10 l vode
Od 5-10 ml
preparata u 10 l
vode
2 ml preparata u
10 l vode
5 do 7 ml
preparata u 10 l
vode

Karenca
3 dana
7 dana
7 dana
7 dana

Tabela br.5. Pregled hemijskih insekticida za suzbijanje lisnih uiju na krastavcu

(Actara 25 WG koristi se 60 grama po hektaru, karenca je 15 dana)

U svijetu se dosta koristi preparat, visoke ekasnosti, ija je aktivna materija
imidakloprid (Condor SL i Boxer 200 SL, u koncentraciji 3-5ml na 10 litara
vode, karenca 15 dana)
Na podruju PEC Tolice bio je primjetan predator i to zlatooka.
35

Grinje ili pregljevi su paukolike, parazitske ivotinje. Ima ih preko 750000

razliitih vrsta i svake godine su primjetne nove vrste. Njihovo irenje je u
najveoj mjeri izazvano neprijateljskim odnosom ovjeka prema prirodi.
Primjetno je da i u Bosni i Hercegovini, grinje prave velike ekonomske tete i to
posebno na krastavcima.
Najznaajniji predstavnik grinja je obini pauinar (Tetranychus urticae
Koch). Jo se zove batenska grinja ili koprivnin crveni pauk. Ova grinja
napada vie stotina biljaka, a tete se primjeuju u vidu blijedoukastih sitnih
pjega uglavnom na liu i nadzemnim organima krastavca. Ove tete nastaju
uslijed sisanja biljnih sokova od strane grinje. Jaina napada ovog tetnika
direktno zavisi od temperature, vlage zraka i drugih ekolokih uslova.
Grinje je teko primijetiti golim okom jer su jako sitne.
Odrasli oblik, odnosno enka je u prosjeku veliine od 0,4-0,6 mm. Njegova
boja je ukasto zelenkasta do crvenkasta ovisno o nainu ishrane. Obino je
utozelene boje u toku vegetacije (larve i nimfe), a crvenkaste kada se vre
pripreme enke na prezimljavanje (jesen).
enka sa lene strane ima dvije tamne mrlje. Mujak je manji od enke i u
prosjeku je veliine od 0,35 do 0,45 mm.
Najintenzivnije i najbre razvie ove grinje je na temperaturama od 28 do 32C
i niskoj relativnoj vlagi zraka od 45 do 55% i traje samo 8 do 12 dana.
Broj generacija ove grinje u toku jedne godine je direktno zavisan od
vremenskih uslova i moze biti od 5 do 10 generacija godinje.
Grinje siu elijske sokove iz elija mezola to negativno utie na procese
fotosinteze, asimilaciju CO2 i transpiraciju. U poetku se pojavljuju na naliju
lista bjeliaste take.
Lie postaje hlorotino i na kraju poprima bronzanu boju to dovodi do
njegovog ranog opadanja. Pauina predstavlja dodatni problem koji takoer
utie na osnovne zioloke procese biljaka.
Ove tetoine imaju razliite razvojne stadije, tako da razliito reaguju na
pesticide-akaricide. U toku uzgoja krastavca potrebno je izmeu redova
uklanjati korove i biljne ostatke, redovno zaljevati i redovno kontrolisati biljke.
Grinja se obino pojavljuje na perifernim dijelovima parcela sa krastavcem i
Slika br.48. Izgled batenske grinje
Tetranychus urticae Koch.
(snimio E. Smajlovi, isjeak iz video materijala, 2006.)

Slika br.49. Odrasla grinja ima etiri

para nogu (snimio E.Smajlovi, 2006.)

Slika br.50. Izgled lista krastavca, napadnut

batenskom grinjom-Tetranychus urticae Koch.
(snimio E. Smajlovi, 2005.)

pojavljuju se u vidu oaza, tako da je potrebno njihovo blagovremeno

otkrivanje.
U hemijskoj borbi protiv grinje koriste se akaricidi uz utroak vee koliine
tekuine zbog toga to je tetoina relativno mala, nalazi se na naliju listova,
skrivena izmeu nervature lista.
Od insektoakaricida se koristi Talstar 10 - EC.
Od akaricida se koristi Apollo 50 SC.
Vertimec se do sada pokazao kao najbolji preparat - akaricid.
Znaajno je mijenjati aktivne tvari preparata, a ne nazive preparata. Tretiranje
korniona se u pravilu ne obavlja na temperaturama od 25C po sunanom
vremenu. Potrebno je koristiti velike koliine vode u cilju ostvarenja to veeg
kontakta pojedinog preparata sa biljnom masom. Obavezno se tretiraju nalija
listova. Ukoliko je padala kia, saekati da se list prosui, a nakon toga tretirati
biljke. Karenca se mora potovati!
INTEGRALNA ZATITA BILJAKA:
Upotrijebi ista i zdrava sjemena,
Rezistentni otporni varijeteti,
Rotacija usjeva bez cucurbitaceae,
Rano otkrivanje insekata i otklanjanje problema vezanih za bolesti,
Rano skidanje ostataka od ranijih usjeva
Upotreba odgovarajue irigacije i koliina fertilizacije,
Propisno unitavanje korova,
Odravanje istoe maina i alata u cilju smanjenja irenja patogena i
insekata,
Upotreba podruja strategija menadmenta,
Propisno prepoznavanje pesticidnih organizama,
Upotreba pesticida samo kada je to potrebno,
Upotreba registriranih pesticida sa maksimmalnom iskorienou na
tetnike i uzronike bolesti,
Minimalni efekti na nepesticidne organizme

Slika br.51. Razni tipovi lenih prskalica

Slika br.52.
Propisno opremljen radnik za zatitu
biljaka (snimio E. Smajlovi, 2007.)

Slika br.53. Berba krastavaca korniona

(snimio S. Selimovi, LWF-Tuzla, 2002.)

Slika br.54. Berba krastavca bez potpore je jako

naporna (snimio E. Smajlovi,LWF-Tuzla, 1999.)

11. BERBA KRASTAVACA

Berba je najvanija operacija u proizvodnji korniona i iziskujje najvie radnog
vremena.
Berba krastavaca kod nas je obino runa, mada postoje i mehanizovani naini
berbe krastavaca uz pomo specijalizovanih kombajna, gdje se krastavci za
industriju beru u jednom prohodu. Drugi nain je berba sa specijaliziranih
platformi,gdje se krastavci beru u leeem poloaju i na taj nain se ne oteuje
biljka.
U Bosni i Hercegovini, berba se u toku intenzivnog plodonoenja obavlja
gotovo svaki dan; (u periodu kraj juna pa sve do druge polovine augusta).
Kada je vrijeme hladnije onda se berba obavlja do tri puta sedmino.
Pauze u berbi se obavljaju nakon tretmana odreenim pesticidima ili u periodu
kada su evidentne nie temperature tla i zraka. Ako je temperatura zraka u
toku noi manja od 14 C stepeni, naredna berba se moe obaviti tek trei dan.
Najbolje je berbu obavljati rano ujutro i takav krastavac odmah predavati na
otkupljivakim punktovima. Poslijepodnevna berba, uglavnom nije dobra,
naroito poslije toplog i suhog vremena jer dolazi do kaliranja krastavca i
smanjenja prinosa.
U naim uslovima obino se bere slijedea koliina krastavca korniona:
Mjesec

Procenat u odnosu na ukupnu berbu

juni

Do 5 %

juli

Do 35 %

avgust

Do 45 %

septembar

Do 15 %

Tabela br.6. Pregled berbi tokom uzgoja korniona

Broj deformisanih plodova se poveava u kasnijim berbama i direktno je

uslovljen vremenskim uslovima, nainom uzgoja, sortimentom i zdravstvenim
stanjem krastavca. Broj deformisanih i oboljelih plodova je mnogo vei kada se
uzgajaju na golom tlu nego na paliru. Vrijeme potrebno za berbu krastavaca
38

Slika br.55. Nerijetko se deava da se berba krastavca obavlja i u mjesecu oktobru

(snimio E. Smajlovi, 2006.)

uzgajanih na paliru je mnogo krae,

berba je mnogo ugodnija i ekasnija.
Proizvoai krastavaca za industriju
treba da u periodu berbe, koriste to
manje hemijskih sredstava za zatitu. U
sluajevima kada ih treba koristiti, onda
se koriste hemijska sredstva sa to
manjom karencom. Neophodna je
saradnja sa strunim licima i strogo
pridravanje
uputstava
koritenih
preparata. Veliku ulogu u kontroli
kvaliteta imaju preraivaki kapaciteti,
koji upoznaju proizvoae korniona o
nainu uzgoja i kvalitetu krastavaca.
Prilikom berbe potrebno je krastavce
ispravno brati. Plodovi i vrijee se ne
smiju vui jer je krastavac jako osjetljiv
na mehanika oteenja. Na biljkama se
ne ostavljaju prerasli, deformisani i
oboljeli plodovi, jer oni smanjuju prinos i
kvalitet proizvoda. Plodovi, koji nisu
dui od 3 cm se ne beru, jer su male
teine. Berba se obavlja u plastine gajbe
teine 4 do 6 kg. Na otkupnim prijemnim
mjestima krastavac se pregleda, dodatno
klasira i pretresa u velike plastine
kutije-boksove, teine do 500 kg.
Ubrani krastavac treba biti svje i mora se
odmah prevoziti do mjesta dalje prerade.
U pojedinim sluajveima, ako postoje
adekvatne hladnjae, onda se krastavac
moe
privremeno
pothladiti
na
temperaturama od 2-3C i uvati
nekoliko dana do konane otpreme u
preraivake kapacitete.
39

Slike br.56. Razliita ambalaa za

prijem i berbu krastavaca
(snimio E. Smajlovi, 2006.)

Slika br.57. Klasiranje krastavaca

(snimio N. Grci, LWF-Tuzla,2003.)

Slika br.58.Prva klasa krastavca vozi se na otkupno

mjesto (snimio E. Smajlovi, LWF-Tuzla, 2003.)

12. KLASIRANJE KRASTAVACA

Krastavci za industriju (kornioni) se uglavnom kod nas klasiraju u tri klase,
mada neki preraivaki kapaciteti u loim proizvodnim godinama uvode i
etvrtu klasu.
KLASA
I KLASA
II KLASA
III KLASA

Duina u cm
Od 3 do 6
Od 6 do 9
Od 9 do 12

Promjer u cm
2
3
4

Broj plodova u 1 kg
100
25
12

Svaki proizvoa krastavca treba da bere to vie krastavca prve klase jer se na
taj nain postie i najbolji prihod. Svako putanje biljke krastavca, odnosno
plodova da prerasta u drugu, treu ili ak etvrtu klasu dodatno iscrpljuje
biljku i smanjuje njenu sposobnost za daljom reprodukcijom plodova.
Neki proizvoai krastavca su sposobni da u toku berbe klasiraju plodove. U
praksi je najei sluaj da se krastavci nakon berbe klasiraju uz pomo
prirunih i improviziranih kalibratora. Veliki proizvoaki kapaciteti imaju
kalibratore, koji u kratkom vremenu izvre kvalitetno klasiranje korniona.
Krastavce je bitno odmah prevesti do preraivakih kapaciteta.
14. LITERATURA:
Glasilo biljne zatite, Broj 5, 2002. Hrvatsko drutvo biljne zatite, Zagreb.
Glasilo biljne zatite, Broj 1-dodatak, 2005. Hrvatsko drutvo biljne zatite,
Zagreb.
Glasilo biljne zatite, Broj 2-3, 2005. Hrvatsko drutvo biljne zatite, Zagreb.
Injac, M., Radosavljevi, S. i Radanovi, Z., Govor biljaka. Chemical Agrosava,
Novi Beograd.
Maceljski, M. i sur., 2004. tetoinje povra, Zrinski, akovec.
Matotan, Z. I Meumurec, T., 1998.Proizvodnja krastavaca za preradu.
Hrvatski zadruni savez, Zagreb.
Matotan, Z., 2004. Suvremena proizvodnja povra. Nakladni Zavod Globus,
Zagreb.
Numi, R., 2000. Fitofarmacija. Univerzitetska knjiga, Sarajevo.
ari, T., 2006. Suzbijanje korova herbicidima.
40

II sedmica

I sedmica

Odmah
nakon sadnje

Nakon
dobijanja
sadnog
materijala

Prije sadnje

VRIJEME
PRIMJENE

-15:30:15 ili
13: 40:13
-ista voda
-15:30:15
ili 13:40:13
Ridomil gold i

-Prihranjivanje

-Navodnjavanje

-Prihranjivanje
-Preventivna zatita
protiv bolesti
-Navodnjavanje

Rival 607 SLili

Previcur SL ili
Proplant

Sadnja

Preventivna zatita
protiv bolesti

Sadnica

Unoenje gnojiva i
zemljinog insekticida

SREDSTVO
-NPK 15:9:15
-Organic
Terrranova
-Radar il Force
ili Barsun

AKTIVNOST

-0,20-0,25%

-3-5 kg/dun

3-5 kg/dun

0,15-0,20%

Razmak sadnje
22-25 cm

-3 kg/dun

-25kg/dun
-50 kg/dun

KONCENTRACI
JA

Zalijevanje svake sadnice,sa 1/2 lit.vode.

Ukoliko ima dovoljno zatitnog sredstva u
vodu dodati sredstvo.U protivnom odmah
nakon sadnje tretirati biljku sa zatitnim
sredstvom.
-U bure od 1000 lit staviti 1 -1,7 kg gnojiva i
prihraniti povrinu od 330 m2, ili 220 m
dunih.istu radnju ponoviti 3 puta, kako bi
smo dobili zalivnu normu od 3 litra m2 i 3-5
kg gnojiva/dun.
-Prihranjivanje i navodnjavanje obavljati u
jutarnjim satima ( po izlasku sunca)
Zatitu obavljati u kasnim poslijepodnevnim
satima (po zalasku

Preporuena je jednoreda sadnja na razmak

22-25 cm, tako da dobijemo sklop 4-5 biljaka
po metru dunom

Prije pravljenja gredice u aktivni dio

( gredicu) unijeti predvieno
gnojivodreeni zemljini insekticidom

NAPOMENA

ORIJENTACIONI PROGRAM AKTIVNOSTI NA KRASTAVCU KORNIONU

IV sedmica

III sedmica

-Prihranjivanje
-Navodnjavanje 2-3 puta

-Okopavanje i ogrtanje

-Odstranjivanje prvih
cvijetova i uklanjanje
poetaka vrijea

-Navodnjavanje

Preventivna zatita od
biljhnih bolesti

-Prihranjivanje
-Prihranjivanje

-Folijarni tretman

-Okopavanje

-Motika
-20:20:20
-ista voda

-Runo
makazama

-ista voda

-Elektis WP

-Aminokiseline
(Veramin
Power, Treiner,
Bassic Power i
sl)
-20:20:20
-Kalcijum
nitrat

-ista voda

-3-5 kg/dun
-3-5 litara/m 2

0,2%

-3-5 kg/dun
-3-5 kg/dun
-

-25-30 ml/100 lit

-3 litra/m2

-Obavezno odstranjivanje prvih cvijetova i

uklanjanje poetka formiranja vrijee.Do
estog lista odstraniti sve cvijetove i vrijee,
stabljika mora biti samo sa listovima.

--Navodnjavati u jutarnjim satima sa 3000 lit

vode na 1 dun

sunca)
-U ovoj fenofazi, dovoljno je obaviti tretman
sa 100 lit, u koji prethodno dodamo 25-30 ml
sredstva
Upotrebu Veramin Power-a, koristiti uvijek
kad biljka doivi neki stres (visoka
temperatura, niska temperatura, eventualna
pojava mrazeva, oteenje od grada, i sl)
- U bure od 1000 lit staviti 1 -1,7 kg gnojiva i
prihraniti povrinu od 330 m2, ili 220 m
dunih.istu radnju ponoviti 3 puta, kako bi
smo dobili zalivnu normu od 3 litra m2 i 3-5
kg gnojiva/dun.

VI sedmica

V sedmica

-Aliettes +
Actara

-30 :10:10

-KAN 27%

-Prihranjivanje

-Berba
-Prihranjivajne
-Navodnjavanje
-Zatita od bolesti i
tetoina

-Aliete ili Avi

-ista voda

-Navodnjavanje

-Zatita od bolesti i
tetoina

-30:10:10

-Actara ili
Mospilan ili
Calypso

-Dithan ili
Cadillac ili
Daconil

-Prihranjivanje

-Prva berba

-Zatita od insekata

-Preventivna zatita od
bolesti

-0,3% +0,04%

-3-5 kg/dun

-3-5 gr/meter
duni

-0,25%

3 lit/m

-3-5 kg /dun

- 0,25%-0,04%

-0,2-0,25%

-U pumpu od 10 lit vode dodati 20-30 gr.

Alietta i 4 gr Actare

-Berbu obavljati svaki dan

-Prilikom ubrenja KAN-om, ubrivo rasuti

u trake ili prstenasto,oko biljke na udaljenost
od biljke 10 c, s tim da se ubrivo mora
prekriti zemljom.

-Voditi strogo rauna na klase krastavca (I

klasa 3-6 cm,II klasa 6-9 cm, III klasa 9-12
cm)
-Berbu obavljati svaki dan, po potrebi u
jutarnjim satima i u poslijepodnevim, ako je
to potrebno.
-Tokom sedmice obaviti najmanje 2-3
prihranjivanja
-U periodu kada krene berba potrebno je , ak i
obavezno, navodnjavati svaki dan.

-U sluaju pojave insekata

(Redovno pregledati biljke i u sluaju pojave
obavljati tertiranje, insekticidima, akaricidima
i fungicidima)

XI sedmica

X sedmica

XI sedmica

VIII sedmica

VII sedmica

-Berba
-Prihranjivajne
-Navodnjavanje
-Zatita od bolesti i
tetoina
-Berba
-Prihranjivajne
-Navodnjavanje
-Zatita od bolesti

-Berba
-Prihranjivajne
-Navodnjavanje
-Zatita od bolesti i
tetoina

-Berba
-Prihranjivajne
-Navodnjavanje
-Zatita od bolesti i
tetoina
-Berba
-Prihranjivajne
-Navodnjavanje
-Zatita od bolesti i
tetoina

-Quadris ili
Azbany

-Alliet
+Vertimecili
Gratvertis
-20:20:20

-0,1%-0,08%

-3-5 kg/dun

-0,30%+0,08 %

-3-5 kg/dun

+
0,075-0,10%

-0,1 %+ 0,08 %

-3-5 kg/dun

-0,30%
-0,05 %
-0,04

-3-5 kg/dun

-Kalijum nitrat
---Aliette ili
-Revus
-Actara
-10:5:28 ili
14:10:26
-Quadris i li
Azbany
+
Vertimecili
Gratvertis
-Kalijum nitrat

-0,30%
-0,05 %
-0,04%

-3-5 kg/dun

-10:5:28 ili
14:10:26
--Aliette ili
-Revus
-Actara

-20 :20:20

-3-5 kg/dun

-3-5 kg/dun

-3-5 kg/dun

-20 :20:20

-20 :20:20

-3-5 kg/dun

-20 :20:20

Napomena: Radi se o orijentacionom Programu aktivnosti, baziranom na kampanji berbe od 70 - 75 dana.

Za sve nejasnoe i nepredviene pojave kontaktirati Strunu slubu na tel: ___________

XV sedmica

XIV sedmica

XIII sedmica

XII sedmica

-Berba
-Prihranjivajne
-Navodnjavanje
-Zatita od bolesti i
tetoina
-Berba
-Prihranjivajne
-Navodnjavanje
-Zatita od bolesti i
tetoina
-Berba
-Prihranjivajne
-Navodnjavanje
-Zatita od bolesti i
tetoina
-Berba
-Prihranjivajne
-Navodnjavanje
-Zatita od bolesti i
tetoina

REZIDBA KRASTAVCA
Cilj rezidbe - usmjeriti hranu ka cvjetovima i plodovima
Zamislite biljku krastavca kao strujnu mreu, gdje je korijen izvor struje a
boni izdanci i plodovi potroai
Do 6 lista krastavac treba da raste samo u visinu, bez cvijeta, ploda i bonih
izdanaka
Rezidbu raditi kada je visina biljke 20 cm, tada otklanjamo prve plodove,
cvijetove i bone izdanke
Na visini od 20-50 cm ostavljati samo cvijetove bez bonih izdanaka
Preko 50 cm do 100 cm ostavljati cvijetove i bone izdanke, ali na bonim
izdancima poslije 3 cvijeta pinicirati vrhove
Rezidbu poeti oko 10 h, tada se smanjuje lomljenje glavnog stabla
Rezidbu raditi rukama

Datum radnje

Radnja

Adresa: Ul. 25 Novembar 30/1,ivinice 75270, BiH

tel/fax:+387 (0)35 774 909
e-mail: info agrona.ba
www.agrona.ba www.kornison.ba

Agrona d.o.o. ivinice

Radnja 2

Broj ugovora:
Ime i prezime:
Mjesto:
Broj duluma:
Broj redova:

Radnja 3

Agrona d.o.o. ivinice

Adresa:

Ul. 25 Novembar 30/1,

ivinice 75270,
Bosna i Hercegovina
tel/fax:

+387 (0)35 774 909

e-mail:

info agrona.ba
www.agrona.ba
www.kornison.ba