Univerzitet Demal Bijedi Mostar

Agromediteranski fakultet

Intenzivna proizvodnja voaka

Seminarski rad: Intenzivna proizvodnja smokve (Ficus Carica)

Student: Profesor:

Lamija Torlo Doc.dr Jasmina Aliman

SADRAJ
UVOD...................................................................................................................... 3
1. OPTIMALNI USLOVI ZA UZGOJ..........................................................................5
Predmet: Intenzivna proizvodnja voaka

2. RAZMNOAVANJE SMOKVE............................................................................... 6
2.1. Vegetativno razmnoavanje...........................................................................6
3. PODIZANJE ZASADA SMOKVE...........................................................................7
3.1 Priprema zemljita........................................................................................ 8
3.2 ubrenje....................................................................................................... 8
3.3 Sadnja........................................................................................................... 9
3.4 Njega usjeva............................................................................................... 10
3.5 Rezidba....................................................................................................... 11
3.6 Navodnjavanje............................................................................................ 12
4. KALKULACIJA PODIZANJA SMOKVIKA...............................................................13
5. CVATNJA I OPLODNJA...................................................................................... 16
6. SORTE SMOKVE.............................................................................................. 17
7. TETNICI I BOLESTI........................................................................................ 25
8. SASTAV UZGOJA SMOKVE............................................................................... 26
8.1 Uzgojni oblici............................................................................................... 27
9. ZAKLJUAK..................................................................................................... 28
10. LITERATURA................................................................................................. 29

UVOD

Smokva je jedna od najstarijih kultiviranih voaka na svijetu. Obina smokva (Ficus caricaL.)
dijeli se u dva oblika, i to: Ficus carica ssp. Sativa (pitoma i plemenita smokva, domaa

Student: Lamija Torlo 2

Predmet: Intenzivna proizvodnja voaka

smokva jestivih plodova,enski oblik) i Ficus carica ssp. caprificus (divlja smokva ili
smokvina, muki oblik, nejestivih plodova).

Smokva se prirodno razvija u obliku grma,ali se u uzgoju obino daje prednost stablu.

ivotni vijek stabla kree se od 50 do 70 godina.

Ona potie iz Male Azije, izmeu istone Turske i sjeverne Indije, odakle se proirila u
najvei dio podruja svijeta s povoljnim uslovima za njen uzgoj.
Za vrijeme od nekoliko stoljea smokva je proirena u Siriji i na mediteranskoj obali.
Prema podacima FAO-a u proizvodnji smokava u 2013. godini najvei svjetski proizvoai
smokve su Turska koja je proizvela 298.914t, zatim Egipat 176.595t i Maroko 112.537t.

Bosna i Hercegovina je 2013. godine proizvela 958 t smokvi.

Najmanja proizvodnja smokve je zabiljeena na Ekvadoru, proizvedeno je 35t, zatim Katar
41t, Slovenija 45t, Kamerun i Australija sa 89t.

Od ukupne svjetske proizvodnje od oko 1,5 miliona tona smokava oko 80% ili 1,12miliona
tona otpada na zemlje oko Sredozemnog mora.
Osim na Sredozemlju, smokva se uzgaja u SAD-u (Kalifornija), Meksiku, Peruu, Argentini,
Junoj Africi i Australiji.
U manjoj mjeri smokva se uzgaja na podruju Dalmatinske zagore, Vipavske doline,
Neretvanske doline i u blizini Skadarskog jezera, dokle prodire primorska klima.
Smokva je poslije masline najrasprostranjenija voka u naem Primorju.
Plodovi smokve imaju veliku hranjivu vrijednost.
Svjei plodovi smokve sadre od 10-25% ukupnih eera, a suhu od 40-65% eera.
Osim toga, oni sadre oko 2% bjelanevina, pektinske tvari, organske kiseline, vitamine, a
posebno B1,B2,A, i , i mineralne tvari(kalij, kalcij, fosfor, eljezo, bakar itd.)

Student: Lamija Torlo 3

Predmet: Intenzivna proizvodnja voaka

Sl.1. Proizvodnja smokve u BiH

1. OPTIMALNI USLOVI ZA UZGOJ

Student: Lamija Torlo 4

Predmet: Intenzivna proizvodnja voaka

Smokva je suptropska voka. Podruje uspjenog uzgoja smokve protee se do 400 m

nadmorske visine.
Otpornost sorti smokava prema niskim temperaturama uvjetovana je njihovom nasljednom
osnovom i fiziolokim stanjem.
Smokva je heliofit pa za rast i razvoj trai puno svjetla. U naim ekolokim uslovima vjetrovi
praktino ne nanose ozbiljnije tete stablima smokve.

Klimatski uvjeti odreuju areal i uspjnost uzgoja smokve, posebno temperatura zraka jest
ograniavajui parametar za skladan rast i razvoj stabla.

Suu dobro podnose sorte Petrovaa bijela i Zimnica, a Petrovaa crna, Zamorica i
Tiermulica ne. Zbog estih sua, da bismo ouvali vlagu i smanjili isparavanja, tlo moramo
nastirati organskim tvarima.
Stablo u povoljnim uvjetima naraste i vie od 8 m. Cvjetovi su u zatvorenim cvatovima.
Postoje proljetni, ljetni i jesenski cvat.

Sl.2. Stablo smokve (http://blog.dnevnik.hr/nelinagustirna/2014/06/1631775786/ispod-smokve.html)

2. RAZMNOAVANJE SMOKVE

Student: Lamija Torlo 5

 Predmet: Intenzivna proizvodnja voaka

Smokva se razmnoava vegetativno (koritenjem zelenih dijelova) i generativno (iz sjemena).

U pravilu, smokva se moe razmnoavati na tri osnovna vegetativna naina: reznicama,
cijepljenjem i sjemenkama.

Kod smokve se preferira vegetativni nain razmnoavanja kojim se dobivaju sadnice iz

razliitih vegetativnih dijelova biljke.
S druge strane, generativno razmnoavanje smokava putem sjemena nema svoje praktino
znaenje.

2.1. Vegetativno razmnoavanje

Smokva se moe razmnoavati na tri osnovna vegetativna naina:

1. Reznicama - odrvenjele reznice uzimaju se s matinih stabala od polovine januara do

poetka februara. Duine su 20-ak cm i nije presudno da im se ostavi i vrni pup. uvaju se u
vlanom pijesku, u trapovima u kojima se temperatura kree oko 5 C. Ostaju tako do
proljea kada se oiljavaju i premjetaju u kontejnere ispunjene komercijalnim supstratom ili
kvalitetnim plodnim tlom, gdje se ostavljaju godinu dana kako bi se to bolje razvile do
vremena sadnje na stalno mjesto.

2. Cijepljenjem - kod smokve se obino primjenjuje okuliranje (na budni i spavajui

pup) i cjepljenje na rascjep.

3. Sjemenkama - sjemenjaci su obino neujednaeni po porastu, rodnosti, kakvoi

plodova, razvijenosti korijenova sistema i sl. Imaju dui nerodni stadij, pa vrlo kasno daju rod
(tek za 8-10 godina).

3. PODIZANJE ZASADA SMOKVE

Priprema tla

Student: Lamija Torlo 6

Predmet: Intenzivna proizvodnja voaka

Uspjean uzgoj smokve ovisi prvenstveno o dobroj pripremi tla prije sadnje.

Najvaniji zahvati koje treba obaviti su sljedei:

Cijelu povrinu valja duboko preorati (rigolati) poetkom jeseni koja prethodi
proljeu kad e se obaviti sadnja.
Deblji povrinski sloj tla treba razrahliti radi uspostave povoljnih svojstava
pedofizikalnog kompleksa tla.
Unijeti u tlo potrebne koliine hranjiva po cijelom obraenom profilu
(meliorativna gnojidba).
Oistiti eventualne ostatke korijenja prijanjeg raslinja.
Odstraniti kamenje.

Sl.3. Priprema zemljita za sadnju Sl.4. Intenzivni nasad smokve

(http://www.zadarskilist.hr/clanci/
03122012/pognojite-pa-rezite)

3.1 Priprema zemljita

Priprema zemljita se sastoji od ravnanja terena, uklanjanja suvinog kamenja i panjeva,
duboke obrade i osnovne (meliorativne) gnojidbe kojoj je cilj poboljanje plodnosti tla sve do
dubine prokorijenjivanja buduih sadnica. Slijedi iskolavanje parcela, izmeu njih putne
mree, pa zatim redova i obiljeavanje sadnih mjesta u redu. Zatim se kopaju jame za sadnju
dubine 40 cm i irine 50 cm na rigolanom tlu. Ukoliko se radi o tlu koje nije duboko orano,
onda su dimenzije sadnih rupa neto vee. Pri izbacivanju zemlje iz jame, potrebno je

Student: Lamija Torlo 7

Predmet: Intenzivna proizvodnja voaka

pripaziti da se ne pomjeaju oranini, povrinski sloj i dublji sloj (mrtvica), jer se trebaju
vratiti a da ne zamjene poloaj u profilu. Prije podizanja smokvinih nasada, u vie navrata,
tokom tri godine, treba provesti kalcizaciju i to unoenjem krea (vapna) u tlo u koliini od 2-
3 t/ha.

3.2 ubrenje

Smokva je viegodinja biljka snanog korijena, koja na jednom mjestu ostaje dugi niz
godina. Korijenov sistem, osim to uvruje smokvino stablo i ima druge funkcije,
opskrbljuje biljku vodom i u njoj otopljenim hranivima.
Zbog toga smokvina stabla iscrpljuju, osiromauju zemljite, to znai da je prirod odreen
agrotehnikim zahvatom- gnojidbom, kojom emo tlo obogatiti hranom.
Na koji nain e se obaviti gnojidba smokvinih stabala, zavisit e o starosti nasada, kondicije i
ishranjenosti stabala, plodnosti zemljita, natapanja, pomotehnike, prisutnosti meukultura,
kao i visine oekivanog priroda.
Osnovni zadatak gnojidbe je uspostaviti skladnu i od biljke zahtijevanu ravnoteu hraniva.
Meliorativnom gnojidbom unosi se stajski gnoj tokom rigolanja i to u koliini od 40-50 t/ha.
Na siromanim tlima unosi se 600 kg/ha fosfora i 700 kg/ha kalija (2300 kg/ha NPK
5:20:30), dok se na srednje i dobro opskrbljenim tlima s hranivima spomenute koliine
gnojiva smanjuju.
Naime, mala koliina duika potrebna je iz razloga to pospjeuje rad bakterija koje vre
mineralizaciju zaoranih biljnih ostataka. Tokom jeseni organskom gnojidbom se unosi
organsko, odnosno stajsko gnojivo.

3.3 Sadnja

Sadnju je najbolje obaviti u vrijeme mirovanja vegetacije.

Sa sadnicama u kontejneru, najbolje je to uiniti u razdoblju januar/februar.
Za predvieni uzgojni oblik, najprikladniji razmak sadnje je 66m.

Nakon iskolavanja terena potrebno je obiljeiti sadna mjesta.

Na dijelu terena koje je duboko izorano iskopaju se jame 606060 cm, dok se na dijelu
terena koje je samo oieno od postojeeg raslinja, iskopaju jame 120 x120 x60 cm.

Sadnja se dalje obavlja po planu to podrazumijeva toan redoslijed sorti.

Student: Lamija Torlo 8

Predmet: Intenzivna proizvodnja voaka

Svaku sadnicu treba uvrstiti kolcem kako bi se nesmetano formirao eljeni uzgojni oblik.

Sl.5. Sadnice smokve Sl.6. Shema sadnje stabla smokve

(https://www.limundo.
com/kupovina/Za-kucu-i-
dvoriste/Dvoriste-i-basta/Sad
nice/sadnice-smokve/51435631)

3.4 Njega usjeva

Nakon sadnje sadnica obavlja se rez s ciljem formiranja odreenog uzgojnog oblika, a kada
stablo pree u reproduktivnu dob, svake slijedee godine obavlja se rez s ciljem odravanja
kondicije stabla i osiguranja visokog prinosa.
Najee se izvodi kombinacija zimske i ljetne rezidbe.
Vrste rezidbe kod smokve su: prorjeivanje (uklanjanje izbojaka do osnove), prikraivanje
(skraivanje duine izbojaka) i savijanje (dovoenje izbojaka u odgovarajui kut razgranjenja
u odnosu na osnovnu granu).
U uvjetima navodnjavanja za rane sorte rezidba se obavlja poslije berbe.
U prvom intervalu gnojidbe, tokom jeseni (ili odmah nakon berbe) u tlo se unosi kompleksno
gnojivo NPK s malo duika, a vie fosfora i kalija.
Unosi se i stajski gnoj ali svake tree godine. U drugom intervalu, u rano proljee, gnojidba se
provodi s UREOM 46 %, dok se treem intervalu unosi KAN 27 %.
Student: Lamija Torlo 9
Predmet: Intenzivna proizvodnja voaka

3.5 Rezidba

Smokvu moemo uzgojiti s nadzemnim sustavom u obliku kronje, s deblom niskim ili
srednje visokim, ali i u obliku grma, s dvije, tri ili rjee vie grana osnovnih vodilja iznad
povrine tla.

Ukoliko elimo uzgajati smokvu na postavkama voarske struke uz intenziviranje uzgoja,

trebali bismo se opredijeliti za stablo s kronjom s visinom debla od 40 do 60 ili do 80 cm.
Kod prostornih uzgojnih oblika, skeletne grane se razvijaju u svim smijerovima, kao vanije
za smokvu su : piramidalan oblik (obina i etana piramida) i vaza.Smokva se mora rezati
redovito svake godine, iz razloga to ona rez debljih grana nikako ne podnosi.
Veliki rezovi su ujedno najvei uzronici slabljenja, propadanja i nestanka stabala smokava.
Uz to nezarasla rana postaje sredite okupljanja tetnikai bolesti, iz nje oni najlake prodiru,
ire se u drvu i kori radi ega drvo sve vie truli i propada.
Stoga se deblje grane nastablima smokava reu iskljuivo u krajnjoj nudi a sve zato to te
velike rane na njenim stablima dosta teko i zarastaju.

Student: Lamija Torlo 10

Predmet: Intenzivna proizvodnja voaka

Ako se to ne moe izbjei, takvu ranu treba dobro zagladiti i potom odmah premazati
voarskim voskom.

Sl.7. Rezidba smokve (http://www.agroportal.hr/vocarstvo/12441)

3.6 Navodnjavanje
Smokva je vona vrsta koja veoma dobro podnosi suu, i nedosatatak vlage u tlu.
Ali, isto tako visoke i redovne prirode ostvarit e iskljuivo u uslovima osiguranog
navodnjavanja.
Za uzgoj smokava potrebno je oko 800 mm oborina godinje.
U Hercegovini se norme vode za navodnjavanje voaka kreu oko 2000 do 2500 m3/ha.
Nedostatak vode uzrokuje pucanje plodova te razvoj gljivinih oboljenja.

U novije vrijeme za natapanje smokvinih nasada koristi se sistem kap po kap.

Sistem je ekonomian jer je jeftin, voda ne otie s povrine, isparava u neznatnim koliinama,
ne naruava se struktura tla, ne stvaraju se uslovi za nastanak pokorice i opskrbljuje se samo
zona oko smokvinog korijena.

Negativne strane su u pogledu zaepljenja kapaljki, oteenja koja ine glodavci i suneve
zrake jer su cijevi nainjene od polietilena.

Student: Lamija Torlo 11

Predmet: Intenzivna proizvodnja voaka

Sl.8. Pucanje ploda smokve

4. KALKULACIJA PODIZANJA SMOKVIKA

TROKOVI PODIZANJA SMOKVIKA NA 1 HA POVRINE

Tabela br.1. : Kalkulacija podizanja smokvika na 1 HA povrine (Godina prije sadnje)

GODINA PRIJE SADNJE KM / ha

Poravnavanje terena 338

Dovoz mineralnog ubriva 32

Dovoz organskog ubriva 648

Dubinska obrada tla 2 702

Student: Lamija Torlo 12

Predmet: Intenzivna proizvodnja voaka

Raspodjeljivanje mineralnog 130

ubriva

Raspodjeljivanje organskog 568

ubriva

Mineralno ubrivo 1 582

Stajski ubrivo 1 230

Trokovi analize tla 190

Utovar i istovar mineralnog 54

ubriva

UKUPNO 7 474

Tabela br.2. : Kalkulacija podizanja smokvika na 1 HA povrine (Prva godina)

PRVA GODINA (priprema i sadnja) KM / ha

Dovoz mineralnog gnojiva 27

Raspodjeljivanje mineralnog 32
gnojiva

Poravnavanje terena 190

Dovoz i razvoenje sadnica 70

Meuredna obrada 432

Student: Lamija Torlo 13

Predmet: Intenzivna proizvodnja voaka

Mineralno gnojivo 70

Kolci 255

Sadnice 2 189

Sredstva za zatitu bilja 30

Iskolavanje terena 135

Istovar i postavljanje kolaca 304

Priprema sadnica 54

Istovar sadnica 40

Sadnja 324

okopavanje 419

Prskanje 54

UKUPNO 4 625

Tabela br.3. : Kalkulacija podizanja smokvika na 1 HA povrine (Trea godina)

TREA GODINA KM / ha

Meuredna obrada 208

Rasprivanje atomizerom 104

Sredstva za zatitu bilja 67,6

Nadosaivanje sadnica 15,6

Zimska rezidba 171,6

Okopavanje 247

Student: Lamija Torlo 14

Predmet: Intenzivna proizvodnja voaka

UKUPNO 8119,8

SVEUKUPNO 16796,52

U punoj proizvodnji su prosjeni godinji trokovi rada i materijala oko 6 756 KM / ha.
Veleprodajne cijene svjeih plodova smokve su posljednjih godina od 1,5 2,2 KM / kg;
Prosjeni godinji prihodi su u razdoblju pune rodnosti (7. 35. godine) od 16 000 21 000
KM / ha;
Ukupni rashodi kreu se od 8 100 9 460 KM /ha;
Oekivani godinji bruto dobitak je od 8 100 9 500 KM /ha.

5. CVATNJA I OPLODNJA

Proljetna cvat sadri enske cvjetove s nerazvijenom plodnicom (sterilne), a ljetna cvat s
razvijenom plodnicom (fetilne enske cvjetove).
Pitoma smokva cvate dva puta u istoj vegetaciji, a neke sorte samo jednom.

U ljetnoj se cvati nalaze muki cvjetovi te enski fertilni i enski sterilni cvjetovi.

Kod divlje smokve se razvija prva generacija osice Blastophaga grossorum L. u ikastim
plodovima (3 generacije).

Oplodnja pitomih i divljih smokava obavlja se polenom mukih i enskih cvjetova iz proljetne
cvati divlje smokve. Razvoj pranica odvija se vrlo sporo.

Opraivanje je samo u ljetnim cvatima.

Cvjetovi se razvijaju u cvatima. Imamo etiri tipa i to tri enska i jedan muki.

Od tri enska tipa jedan je fertilan (rodan) cvijet, a ostala dva su sterilna (nerodna).
Muki cvjetovi su uvijek fertilni i razvija ih samo divlja smokva.

Student: Lamija Torlo 15

Predmet: Intenzivna proizvodnja voaka

Opraivanje se vri tako to enka ulazi u cvast, nalazi cvjetove sa kratkim stubiem, i polae
jaja u plodnik kratkih cvjetova, tako da se ovaj cvet moe smatrati ikom ili galom.
Larva, raste i lui odreene supstance. Te supstance izvre proliferaciju tkiva lista i formiraju
se loptice. Kad insekt odraste, on probui tu galu i izae.
enka pronae cvijet sa malim stubiemi poloi jaja. Tu se razvijaju muijaci i enke, oni
brzo dostignu polnu zrelost, i unutra se izvri oploenje enke.
Za to vreme sazriju muki cvjetovi, i enka koja je oploena izlazi iz cvasti, prolazi pored
mukih cvjetova i naprai se polenovim prahom.
Ta enka napraena polenovim prahom leti na drugu smokvu, ulazi u cvast, i traei tukove
sa malim stubiem oprai cvjetove sa velikim stubiem.
Na velikim klija polen i formira se plod. I unutra imamo male plodove kao male oraie.

Sl.9. Opraivanje smokve

6. SORTE SMOKVE

Postoji jako puno sorti smokava. One se dijele po vremenu dozrijevanja na dvorotke i
jednorotke. U odnosu na boju koice ploda u svakoj od ove dvije skupine imamo dvije
podskupine, i to crnice i bjelice. U uzgoju je proiren veliki broj sorti smokava koje se
meusobno razlikuju po kvaliteti plodova i itavom nizu gospodarskih osobina.

A. Glavne:

Student: Lamija Torlo 16

Predmet: Intenzivna proizvodnja voaka

1.) Dvorotke bjelice: Petrovaa bijela i Bjelua

2.) Dvorotka crnica: Zlatulja
3.) Jednorotka bjelica: Zamorica
4.) Jednorotka crnica: araguja

B. Pratee:

1.) Dvorotka bjelica: Vodenjaa

2.) Dvorotka crnica: entile
3.) Jednorotke bjelice: Modrulja, Karginja, Zimica, Lopudka

C. Lokalne ili sporedne:

1.) Dvorotka crnica: Petrovaa crna

2.) Jednorotka bjelica: Zemnjica
PETROVAA BIJELA

(http://rasadnikmarelicavisnja.com/product-category/vocne-sadnice-
Sl.10. Petrovaa bijela
jabuka-kruska-tresnja-visnja-sljiva-breskva-kajsija-dunja-musmula/smokve/)

Porijeklo: Najvie se uzgaja u srednjoj i junoj Dalmaciji, dok je uz obalu i na otocima

sjevernog Jadrana ima malo.
Karakteristike ploda: Plod je tipinog smokvastog oblika s koicom svijetlozelene boje.
Unutranji dio mesa je blijedo-medeno-ruiaste boje, slatkastog okusa.
Meso je crvenkasto, sono i slatko.

Petrovaa bijela je dvorotka, ima bujan rast i veliku okruglastu kronju.

Prvi rod dospijeva krajem juna (cvjetunica okruglastog oblika).

Pokoica je tanka, svjetlozelene boje.

Drugi rod Petrovae bijele dospjeva od sredine avgusta do srednine oktobra; teina od 40 do
50g, bez vrata i smatra se glavnim rodom.

Student: Lamija Torlo 17

Predmet: Intenzivna proizvodnja voaka

Sl. 11. a.) Plodovi Petrovae bijele i b.)Plodovi Petrovae crne

(http://www.hbd-sbc.hr/wordpress/wp-content/uploads/2014/09/Sorte-smokava-na-Labin
%C5%A1tini.pdf)
BJELUA

Porijeklo: Bjelua je vrlo proirena na podruju june i srednje Dalmacije, i u dolini Neretve.
Talijanskog je porijekla.
Karakteristike ploda: Plod je produen, tupastog izgleda sa posve kratkim vratom. Meso je
ispod koice svijetlo-bijelo, a u unutranjosti blijedo-medene boje.
Kronja je prekrivena vrlo velikim listovima, tamno-zelene boje. Ljetne cvasti poinju da
zriju rano, polovinom avgusta.
Prvi rod nije obilan za razliku od drugog koji ima debelu pokoicu.

Sl.12. a.) Plodovi Bjelue i b.) Plodovi Fico della Madonna

(http://www.hbd-sbc.hr/wordpress/wp-content/uploads/2014/09/Sorte-smokava-na-
Labin%C5%A1tini.pdf)

FICO DELLA MADONNA

Porijeklo: esta je na istarskom poluotoku i na Kvarneru.

Karakteristike ploda: Plodovi su su 60-70 g
Fico della Madonna je poznata kao bijela dvorotka.

Student: Lamija Torlo 18

Predmet: Intenzivna proizvodnja voaka

Ima krupne cvjetunice ( 100 do 150 g) krukolikog oblikakoje dozrijevaju sredinom jula.
Drugi je rod obilniji.

VODENJAA

Porijeklo: Proirena je u uzgoju oko Metkovia i Dubrovnika.

Karakteristike ploda: Plod je vrlo soan, pa otuda i naziv vodenjaa, krukolikog oblika,
prosjene mase od 40 do 80 grama.
Listovi su tamno-zelene boje, a plojka je dlanovita i petoprstasta. Godinje razvija dva cvata i
to proljetni i ljetni. Dozrijevanje poinje prvih dana avgusta, pa je to najranija ljetna smokva.

TERMENJAA

Porijeklo: Proirena je u uzgoju na podruju itave Dalmacije.

Karakteristike ploda: Plod je nepravilnog oblika s neto malo zakriivljenim vratom uz
drku.
Prosjena masa ploda iznosi 40 do 50 g.
Boja potkoice: zelenkastouta
Koica je svijetlo-zelena, lako se odvaja od mesa koje je blijee, gotovo potpuno bijele boje.

Razvija proljetni i ljetni cvat, ali proljetni ne dozrijjeva ve nakon laganog omesnaenja
opada u drugoj polovini juna.
Ljetni cvat ima samo degenerirane enske cvjetove.

Sl. 13. Termenjaa (http://www.agroportal.hr/agro-baza/sortne-liste/voce/smokva-voce/8027)

PETROVAA CRNA

Porijeklo: Petrovaa crna se uzgaja u manjoj mjeri uzdu nae obale.

Vrlo je vjerovatno sorta talijanskog porijekla i odgovara sorti Colummo nero.
Karakteristike ploda: Za razliku od Petrovae bijele, plod je krukolikog oblika, teine do
70g.

Student: Lamija Torlo 19

Predmet: Intenzivna proizvodnja voaka

Petrovaa crna je guste okrugle kronje.

Cvjetunica dozrijeva od polovine juna do polovine jula.

Drugi plod dozrijeva poetkom septembra.

Pokoica je zelena uz peteljku, ali je prema vrhu ploda ljubiasta.

Sl.14. Petrovaa crna (http://rasadnikmarelicavisnja.com/product-category/vocne-sadnice-jabuka-

kruska-tresnja-visnja-sljiva-breskva-kajsija-dunja-musmula/smokve/)

MILJSKA SMOKVA

Porijeklo: Ovo je slovenska sorta (Miljska figa), jednorotka crna.

Karakteristike ploda: Plodovi su teine 30-40 grama sa ljubiastom pokoicom. Vrlo
otporna na pucanje plodova. Na plodnim tlima razvija srednje bujno stablo sa otvorenom
kronjom, visoke i redovite rodnosti. Dozrijeva od kraja avgusta do kraja oktobra.

Student: Lamija Torlo 20

Predmet: Intenzivna proizvodnja voaka

Sl. 15. Miljska smokva (http://www.skink.hr/novo/Rad.pdf)

GRKA CRNA

Karakteristikle ploda: Prvi plodovi su krupniji oko 50 g i dozrijeva krajem juna dok su
plodovi drugog roda neto sitniji (45- 48 g) i poinju dozrijevati poetkom avgusta.
Plodovi su sa zeleno-smeom pokoicom.
Ovo je sorta dvorotka crna koja na plodnim tlima razvija srednje bujno stablo sa irokom
kronjom, visoke i redovite rodnosti.

Sl. 16. Grka crna (http://www.skink.hr/novo/Rad.pdf)

ZAMORICA

Student: Lamija Torlo 21

Predmet: Intenzivna proizvodnja voaka

Porijeklo: Uzgaja se uzdu cijele obale, a najvie na otocima: Krk, Hvar i Korula, zatim u
makarsko-metkoskom kraju i uzdu Neretve do Mostara. Proirena je i izvan nae zemlje u
Kaliforniji gdje su je prenijeli nai iseljenici.
Karakteristike ploda: Plod je izrazito krukolikog oblika. Razlikuju se plodovi s duguljastim
i kratkim mesnatim vratom. Ukoliko je mesnati vrat dui, tada je drak krai i obratno.
Koica je svijetlo-zelene boje s laganim prelazom u ukasto-zelenu u vrijeme dozrelosti.
Inae je tanka i lagano se odvaja od mesa. Poinje dozrijevati u avgustu, a dozrijevanje traje
oko mjesec dana.

Sl. 17. Zamorica (http://www.agroportal.hr/?s=vodenja%C4%8Da)

ZIMICA

Porijeklo: Uzgaja se uzdu itae obale, a posebno u srednjoj i junoj Dalmaciji

Karakteristike ploda: Plod nije velik. Prosjena masa ploda se kree oko 30 do 40 grama.
Plodovi poinju dozrijevati polovinom avgusta, a dozrijevanje se protegne sve do kraja
oktobra.
Koica je izrazito zelene boje, a tee se odvaja od mesa nego u Zamorice. Ispod koice je
meso bijelo-ukasto, a u sredini intenzivno crvene boje, vrlo sono i slatko.

Sl. 18. Zimica (http://www.agroportal.hr/agro-baza/sortne-liste/voce/smokva-voce/8039)

Student: Lamija Torlo 22

Predmet: Intenzivna proizvodnja voaka

ZEMNJICA

Porijeklo: Najvie se uzgaja na Koruli i zapadnom dijelu otoka Hvara, a dolazi u manjoj
mjeri i na ostalim otocima srednje Dalmacije.
Karakteristike ploda: Plod je produenog oblika sa umjereno kratkim vratom, koji se
nastavlja na krai ili dui drak.
Prosjena masa ploda iznosi oko 20 do 35 grama, pa je meu naim sortama s najmanjim
plodom.

Koica je svijetlo-zelene boje, tee se odvaja od mesa.

Ispod koice meso je blijedo-ute boje, a u sredinjem dijelu blijedo-medene boje.

Zrenje poinje u avgustu, a traje oko dva mjeseca.

ARAGUJA

Porijeklo: Veoma je proirena u uzgoju u junoj Dalmaciji, a najvie je ima na otoku Koruli
i Konavlima. Naziv araguja obian je u dubrovakom kraju.
Karakteristike ploda: Plod je okruglasto-pljosnatog oblika, sivocrvenoljubiaste boje.
Plodovi poinju dozrijevati polovinom avgusta , a dozrijevanje traje dugo, sve do polovine
oktobra.
Koica se tee odvaja od mesa, koje je ispod koice bijelo-ute boje, a u sredini intenzivno
crveno. Meso je vrlo sono, slatko, ugodno kiselkastog okusa.

Sl. 19. araguja (http://www.savjetodavna.hr/fotogalerije/9/vocarstvo/3/)

Student: Lamija Torlo 23

Predmet: Intenzivna proizvodnja voaka

BRUETKA

Porijeklo: Proirena je na otoku Koruli i Konavlima, a ima je i u dubrovakom primorju. Po

svoj prilici to je talijanska sorta.
Karakteristike ploda: Plod je pljosnatog oblika s vrlo kratkim vratom i kratkom drkom,
koji se pri berbi teko odvaja.

Prosjena teina ploda iznosi od 30 do 55 grama.

Plodovi ove sorte imaju najtamniju boju pokoice.

Plodovi poinju dozrijevati u drugoj polovini avgusta , a zrenje se protegne do polovine

oktobra.

Koica je tamno-ljubiaste boje.

Dosta je debela i teko se odvaja od mesa.

Sredinji dio mesa je intenzivno crvene boje.

Sl. 20. Bruetka (http://www.skink.hr/novo/Rad.pdf)

7. TETNICI I BOLESTI

U naim klimatskim prilikama smokva nije osobito ugroena napadom bolesti.

Dovoljno niske temperature, uobiajeno suhi zrak i duge ljetne sue ne pogoduju razvoju
bolesti koje bi se inae pojavile za dugotrajnijeg toplog i vlanog vremena.

Najvanije bolesti smokve koje se kod nas mogu pojaviti su sljedee:

siva plijesan (Botrytis cinerea Pers.),

Student: Lamija Torlo 24
Predmet: Intenzivna proizvodnja voaka

crna pjegavost plodova (Alternaria fici Farm.),

unutarnja trule plodova (Fusarium moniliforme var. fici Caldis),
mozaik smokve (Ficus virus),
bakterioza smokve (Bacterium fici).
Smokvu napada velik broj tetnika, ali su oni esto zonalno raspodijeljeni, tako da u svakoj
klimatskoj, odnosno mezoklimatskoj zoni, smokvu napadaju samo odreene vrste tetnika.

Najvaniji tetnici smokve su slijedei:

smokvina buha (Homotoma ficus L.),

smokvin medi (Ceroplastes rusci L.),
mali smokvin potkornjak (Hypoborus ficus Erich.),
smokvin moljac (Simaethis nemorana Hb.),
zlatna mara (Cetonia aurata L.).

Sl. 21. Mozaik smokve (http://radisici.ba/old/index.php/moja-hercegovina/8847-mozaik-

smokve.html)

8. SASTAV UZGOJA SMOKVE

Nekada se preporuivao uzgoj smokava u zdruenoj sadnji s vinovom

lozom ili maslinom. Vinova loza posaena izmeu redova smokve, davala je znaajan prihod
do pune rodnosti smokvi, kada bi je njene kronje zasjenile i smanjile joj urod.

Student: Lamija Torlo 25

Predmet: Intenzivna proizvodnja voaka

Nakon 20 godina loza bi propadala, a smokvik bi ostajao jo 25 do 30 godina u punoj

rodnosti. Pri sadnji s maslinama smokve su se suile nakon 30 do 40 godina, a masline su se
iskoritavale jo znatno due.
Intenzivno, namijenjeno tritu, smokva se najvie uzgaja slobodne, prirodno oblikovane
kronje, a preporuuje se oblik popravljene vaze s tri osnovne grane.
Visina debla za bujne sorte je 100, a za manje bujne 60 do 80 cm. Gustoa sklopa ovisi o
bujnosti sorte i plodnosti tla. Zbog poluekstenzivnog uzgoja ili zdruene sadnje s maslinom i
vinovom lozom, ranije se sadilo na vee razmake (od 7 x 6 do 10 x 10 m).
Novi vonjaci smokava se sade s razmakom od 6 m izmeu redova i od 4 do 5 m u redu (od
330 do 460 stabala po hektaru).
Gusti sklop daje ranije i prosjeno vee urode.

8.1 Uzgojni oblici

Smokva u slobodnom uzgoju tei piramidalnoj te manje-vie rairenoj formi kronje.

U uzgoju smokve koriste se prostorni uzgojni oblici kod kojih su grane rasporeene u svim
pravcima.
Najei uzgojni oblici su piramida i vaza.
Piramida ima provodnicu kao produetak debla i tri do pet na njoj rasporeenih debelih
grana (primarne skeletne grane). Na provodnici skeletne grane mogu biti rasporeene na
razliitim udaljenostima, spiralno ili na etaama smjetene, mogu biti razliiti kutovi njihovog
otklona u odnosu na provodnicu, mogu biti razliito razgranate tanjim skeletnim granama i
obrastajuim izbojcima.
Vaza je uzgojni oblik bez provodnice s tri ili etri skeletne grane s razmakom jedne iznad
druge od 10-15 cm, rasporeenih tako da meusobno zatvaraju kutove od 120, odnosno 90,
a imaju poloaj u odnosu na zamiljenu provodicu pod uglom od 45.
Budui da se berba plodova obavlja runo, najbolje je formirati stablo s kronjom kotlastog
oblika (vaza) i (niskim) deblom visine 50 - 60 cm.

Student: Lamija Torlo 26

Predmet: Intenzivna proizvodnja voaka

Sl. 22. Idealni uzgojni oblik za smokvu (http://www.skink.hr/novo/Rad.pdf)

9. ZAKLJUAK

Smokva se prirodno razvija u obliku grma, ali se u uzgoju obino daje prednost stablu.

ivotni vijek stabla kree se od 50 do 70 godina.

Smokva je heliofit pa za rast i razvoj trai puno svjetla.
U naim ekolokim uslovima vjetrovi praktino ne nanose ozbiljnije tete stablima smokve.

Klimatski uvjeti odreuju areal i uspjnost uzgoja smokve, posebno temperatura zraka jest
ograniavajui parametar za skladan rast i razvoj stabla.

Smokva se razmnoava vegetativno (koritenjem zelenih dijelova) i generativno (iz sjemena).

U pravilu, smokva se moe razmnoavati na tri osnovna vegetativna naina: reznicama,
cijepljenjem i sjemenkama.
Uspjean uzgoj smokve ovisi prvenstveno o dobroj pripremi tla prije sadnje.

Priprema zemljita se sastoji od ravnanja terena, uklanjanja suvinog kamenja i panjeva,

duboke obrade i osnovne (meliorativne) gnojidbe kojoj je cilj poboljanje plodnosti tla sve do
dubine prokorijenji

Student: Lamija Torlo 27

Predmet: Intenzivna proizvodnja voaka

Meliorativnom gnojidbom unosi se stajski gnoj tokom rigolanja i to u koliini od 40-50 t/ha.
Na siromanim tlima unosi se 600 kg/ha fosfora i 700 kg/ha kalija vanja buduih sadnica.
Na dijelu terena koje je duboko izorano iskopaju se jame 606060 cm, dok se na dijelu
terena koje je samo oieno od postojeeg raslinja, iskopaju jame 120 x120 x60 cm.

Vrste rezidbe kod smokve su: prorjeivanje (uklanjanje izbojaka do osnove), prikraivanje
(skraivanje duine izbojaka) i savijanje (dovoenje izbojaka u odgovarajui kut razgranjenja
u odnosu na osnovnu granu).

Za uzgoj smokava potrebno je oko 800 mm oborina godinje.

U Hercegovini se norme vode za navodnjavanje voaka kreu oko 2000 do 2500 m3/ha.

Cvjetovi se razvijaju u cvatima. Imamo etiri tipa i to tri enska i jedan muki.

Razlikujemo glavne, pratee i lokalne sorte.

U naim klimatskim prilikama smokva nije osobito ugroena napadom bolesti.

Najei uzgojni oblici su piramida i vaza.

10. LITERATURA

1. Vego.D., Ostoji. I., Rotim. N., (2008) : Smokva

Izvori sa Interneta:

- http://www.agroportal.hr/vocarstvo/12441

- http://gorila.jutarnji.hr/profile/biljke/2011/03/11/kako-orezati-smokvu-orezivanje-i-
rezidba-smokve-odravanje-i-rezanje-smokava/

- https://www.limundo.com/kupovina/Za-kucu-i-dvoriste/Dvoriste-i-
basta/Sadnice/sadnice-smokve/51435631

- http://www.skink.hr/novo/Rad.pdf

Student: Lamija Torlo 28